Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu plažu posadi

0
www.djuricic.me

Nacrt Državne studije lokalcije DCL „Sektor 20 i sektor 21“ (Lepetane i Donja Lastva) koji je na prošloj sjednici donijela Vlada Crne Gore, predviđa nastavak narastajućeg trenda nasipanja i mijenjanja prirodne obalne linije u zalivu Boke Kotorske.

Ovaj planski dokument koji je izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje u vlasništvu bioznismena Aca Đukanovića, odnosi se na prostor od rta Gospa od Anđela na sjevernom kraju tjesnaca Verige, do ušća potoka Seljanovo na jugu, a obuhvata samu obalnu liniju, ograničenu sa gornje strane trasama Jadranske magistrale, odnosno obalnog puta Lepetane-Stoliv-Kotor, te obalnog puta kroz Donju Lastvu. DSL zahvata i morski prostor u širini od 100 metara od obale, pa je ukupna površina njenog zahvata na kopnu i moru preko 63 hektara. Ovaj planski dokunet kako se navodi, bliže definiše namjenu površina u zoni koja obuhvata neizgrađenu stjenovitu obalu tjesnaca Verige, izgrađenu obalu i naseljsku strukturu u Lepetanima, buduću lungo mare pješačku stazu, trajektno pristanište u Lepetanima, te izgrađenu obalu i šetalište uz more u Donjoj Lastvi.

Iako sama DSL ne donosi više detajha u vezi  moguće izgradnje mosta Verige kojim bi se napravio drumski prelaz preko zaliva na relaciji rt Sveta Nedjelja-Rt Opatovo, obrađivači iz RZUP-a indirektno forsiraju takvo riješenje. Na mnogim mjestima u tekstualnom dijelu DSL mogu se naći pohvale na račun izgradnje mosta i brze obalne saobraćajnice na padinama Vrmca iznad teritorije koju tretira DSL, pa tako pored ostaloga, u nacrtu DSL piše da će “kopneno povezivanje Bokokotorskog zaliva, planiranim mostom u određenim segmentima nesumnjivo doprinjeti novom kvalitetu prostora”. Izgradnji mosta Verige inače, odlučno se protivi UNESCO smatrajući da će taj objekat drastčno narušiti vizure Boke Kotorske, posebno tzv. bafer zone zaštičenog podrulja svjetske prirodne i kulturne baštine u zalivu.

tivat – foto mikophotography montenegro

Planeri RZUP-a međutim, gradnju mosta vide kao gotovu stvar pa su se stoga koncentrisali na razradu potencijala obalnog područja Lepetana i Donje Lastve koje će, kao oni smatraju, dodatno potencirati preusmjeravanje dobrog dijela drumskog saobraćaja sa aktuelne magistrale, na novu zaobilaznicu i most. Tako su planeri prionuli da “valorizuju” aktuelnu neizgrađenu ili usku morsku obalu uz magistralu, predviđajući gradnju 4,8 kilometara lungo mare pješačke i biciklističke staze sa odmorištima i vidikovcima, te nizom novih ponti i pristaništa, kao i formiranjem novih vještačkih plaža na mjestima gdje one nisu nikada postojale.

“Nedostatak prirodnh plaža koji je evidentan duž cijele zone zahvata plana, pod velikim pritiskom broja korisnika u zaleđu, tj.kontaktnim zonama plana, treba nadomjestiti formiranjem novih šljunkovitih plaža uz obavezno ispunjenje smjernica PPPN MD i važećih pravilnika za tu vrstu kupališta. Uz ovaj uski pojas prirodnih plaža na koje se nadovezuju postojeća i planirana pristaništa – ponte i mandraci potrebno je provesti neprekidno obalno šetalište – tzv “lungomare”- piše u nacrtu DSL.

tivat – foto mikophotography montenegro

O kojem obimu zahvata na obali se se radi, pokazuju podaci da po planerima iz RZUP-a, na području Lepetana, Luke, Opatova i Donje Lsstve, može se napraviti ukupno 14.504 kvadrata uređenih i 1.361 kvadrat djelimično uređenih kupališta, na kojima se može smjestiti čak 991 plažni set od po dvije ležaljke i jednog suncobrana, odnosno istovremeno smjestiti skoro 2.000 kupača! Uz to, planeri su predvidjeli i niz novih ili proširenih postojećih kapaciteta za pristajanje jahti i manjih plovila. Zanimljivo je međutim, da iao je to bio zahtjev od jednog korisnika prostora, planeri nisu ucrtali traženi “poslovno-turistički kompleks” na obali u Lepetanima blizu trajektnog pristaništa a koji je po zahtjevu, trebao da ima 4.000 kvadrata objekata i marinu što bi zahvatala 5.250 kvadrata mora.

Novi tender za prodaju Brodogradilišta

0
Panorama bivseg brodogradilista Bijela – foto Drago Krivokapić

Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je juče novi tender za prodaju preostalog dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 3,6 miliona. U cijenu nijesu uključene zalihe alata i materijala.

Na prodaju su, pored ostalog, ponuđena dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih, po početnim cijenama od 760.910 eura, odnosno 393.010 eura.

“Prodaje se i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 29.080 eura. U ponudi su i portalne okretne dizalice po početnoj cijeni od 525.300 eura i Hammelman pumpa sa opremom za 31.800 eura“, navedeno je u oglasu.

Ponude za kupovinu mogu se dostavljati Privrednom sudu do 18. juna.

Tužan kraj: Najstariji hrvatski jedrenjak potonuo kod Trogira

1
Najstariji hrvatski jedrenjak potonuo kod Trogira

Najveći i najstariji hrvatski drveni jedrenjak s tri jarbola, 45-metara duga Adria, potonula je uz rivu trogirskog brodogradilišta u utorak ujutro nešto prije deset sati!

Ponos creskih kalafata gdje je prije 65 godina porinut prošao je teška vremena, a hoće li ga iz najnovije “gabule” netko spasiti, ostaje vidjeti. Brod je od 2016. godine napušten od vlasnika te je od tada bio na vezu u Brodotrogiru, gdje su ga radnici škvera održavali na površini.

– Drvene je građe, jako star i u lošem stanju. Ima prodore kroz oplatu koja je drvena, a iako ima automatsku pumpu s plovkom, električnu pumpu koja izbacuje vodu, jutros je došlo do većeg prodora mora. Tolika količina se nije mogla “ispumpati” u kratkom vremenu te je brod u roku dvadeset minuta potonuo – doznajemo iz trogirskog škvera.

Voditeljica Ureda za odnose s javnošću Brodotrogira Ivana Mitar potvrdila nam je kako je odmah postavljena zaštitna brana kako bi se spriječilo i najmanje zagađenje.

– U brodu nema ni nafte ni drugih potencijalnih zagađivača. Ronioci će pregledati stanje broda i prema njihovom nalazu poduzet će se potrebne akcije u suradnji sa stečajnim upraviteljem.

Adria je inače 2015. godine bila na remontu u Brodotrogiru te je nakon četiri mjeseca vlasnik drveni jedrenjak odveo prema Zadru gdje je proveo jednu sezonu. S devet metara širine, oplatom od pola metra i 17 turističkih kabina, Adria je jedan od najpoznatijih hrvatskih drvenih jedrenjaka na cijelom Mediteranu.

Prije dvadeset godina je iz propalog Dalmacijaturista “spasio” splitski poduzetnik Slobodan Matenda, obnovio je, a 2014. godine brod je kupio hrvatski pomorac. Remont je obavljen, luka upisa Split je zamijenjena sa Zadrom, no Adria je brodila tek jednu sezonu.

U međuvremenu je i vlasnik upao u probleme sa zakonom: lako što je prije pola godine imao oko 800 tisuća kuna duga prema državi (što je objavljeno na stranicama Porezne uprave), nego je bio i jedan od uhićenih u Uskokovoj akciji Nikita.

Tada je uhićeno 11 ljudi zbog krijumčarenja 806 kilograma marihuane iz Albanije u Hrvatsku ribarskom brodicom. Većina je priznala krivnju i nagodila se s tužiteljstvom, dok je upravo vlasnik jedrilice od početka tvrdio kako je nevin te protiv njega još uvijek traje sudski postupak pred zagrebačkim Županijskim sudom.

Malteški jedrenjak, mini-kruzer „Running on Waves“ stigao u Boku

Među velikim brojem kruzera i jahti koji svakodnevno dolaze u Boku danas se izdvojio jedan nesvakidašnji brod – trojarbolni malteški jedrenjak „Running on Waves“.  Ovaj 64 metra dugi premijum mini-kruzer izgrađen je 2011. u Poljskoj i Rusiji po zamisli ruskog biznismena  Rubena Khokrijakova koji je želio da stvaro modernu reinkarnaciju nekadašnjih klasičnih jedrenjaka, primjenjujući tehnologiju 21.vijeka.

Tako „Running on Waves“ (Trčanje po valovima) ima tri jarbola sa snasti jedrenjaka tipa barkantina, a njegovih 13 jedara ukupne površine 1.120 kvadrata kontrolišu i pokreću elektrohidraulična vitla.

U 18 luksuznih kabina ovaj  brod od 700 tona deplsamana, može primiti do 42 putnika, o kojima se brine 21 član posade. Kad ne vozi na jedra, „Running on Waves“ brzinom od 10 čvorova, pokreće dizel motor „Volvo“ snage 650 konja.

Ovu ljetnju kruzing sezonu „Running on Waves“ provodi na Jadranu, Egeju i Jonskom moru, a prosječna cijena sedmodnevnog krstarenja na tom brodu zavisno od smještaja, iznosi od 1.850 do 5.600 eura po osobi.

Buđelar opozicionara tanji nego kod kolega s vlasti

3

Predsjednik najuticajnije lokalne opozicione stranke – Tivatske akcije, profesor Mirko Kovačević, je nezaposlen i mjesečno zarađuje 160 eura kao odbornik

Tivat -foto A. Marković

Za razliku od svojih kolega – prvaka opštinskih odbora partija članica vladajuće koalicije (DPS, SD i HGI) koji većinom vrlo pristojno zarađuju na funkcijama u lokalnoj upravi ili državnim preduzećima gdje su članovi organa rukovođenja, opozicionari u Tivtu gotovo da jedva preživljavaju. Pokazuju to podaci iz imovinskih kartoma čelnika opozicionih partija ili grupa birača, objavljeni na sajtu Agencije za spriječavanje korupcije.

Tako je naprimjer, predsjednik najuticajnije lokalne opozicione stranke – Tivatske Akcije, profesor Mirko Kovačević nezaposlen i osim odborničke nadoknade od 160 eura mjesečno, nema drugih zvaničnih primanja. Kovačević je lani kao odbornik u SO Tivat zaradio ukupno 1.920 eura, što je tačno deset puta manje nego što je naprimjer, lani na ime plate iz opštinske kase primila gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS). Za razliku od nje koja lično ili preko supruga raspolaže značajnim nekretninama među kojima su kuća i dva stana, Kovačević na svoje ime ima samo polovinu porodične kuće od 144 kvadrata koju je naslijedio.

Slično je i sa Kovačevićevim partijskim kolegom – drugim odbornikom TA, dr Miomirom Abovićem koji na svoje ime nema upisanih nekretnina, a živi u majčinom stanu od 81 kvadrat. Abović je profesor na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju gdje je lani radio za platu koja se kretala od 500 do 752 eura mjesečno. Obojica odbornika TA nemaju nikakvu značajniju pokretnu imovinu osim bogatih biblioteka.

Predsjednik i odbornik Bokeškog Foruma Andrija Petković    radi ko novinar u lokalnom javnom servisu Radio Tivat za platu od 582 eura. Na sebe nema upisanh nekretnina, posjeduje automobil „hjundai“ iz 2004. i vraća gotovinski kredit od 18.000 eura. Predsjednik OO DSS Dejan Risančić prima platu od 300 eura u svojoj privatnoj firmi u kojoj je zaposlen, a toliko iznosi i mjesečno primanje nejgove supruge. Risančić je vlasnik dvije kuće od po 126 kvadrata, dvije ruševine od 71 i 54 kvadrata, te skoro 30 hiljada kvadrata šume i livada, što je sve naslijedio. Naslijedio je i automobil „foksvagen pasat“ iz 1999., kupio je morocikl „aprilia“ iz 2008., a supruga mu vozi „reno klio“ star 22 godine. Donedavni čelnik OO SNP Tivat Nebojša Vukasović na svoje ime nema upisanih nekretnina a pored odbornilke nadoknade od 160 eura mjesečno, jedini prihod mu je bilo 150 eura koliko je mjesečno dobijao kao predsjednik OO SNP Tivta. Na suprugu su upisani stan od 55 i polovina poslovnog prostora od 30 kvadrata, a Vukasovići voze „opel zafiru“ i „mercedes A klase“, oba iz 2002.

Predsjednik grupe birača „Arsebal za Tivat“ Budimir Cupara u Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora prima platu od 795 eura, a u privrednom druptvu „E-projekt“ iz Kotora još i mjesečnu naknadu od 63 eura. Pored redovne odborničke nadonkade, Cupara je lani kao član Odbora za statut i propise SO Tivat ukupno za godinu dana primio nepunih 176 eura. Vlasnica stana od nepuna 53 kvadrata je njegova supruga, a na Budiimira Cuparu se vodi građevinsko zemljište površine 511 kvadrata. On vozi reno megan iz 2009. i ladu 110 iz 2001., a prijavio je da posjeduje i lovački karabin i revolver „crvena zastava“. Cupara vraća dva stambena i jedan gotovinski kredit u ukupnom iznosu od skoro 10.000 eura.

Predsjednik OO SDP Tivta Krsto Bošković od 2016. nije javni funkcioner. On je do maja prošle godine primao platu u Opštini kao bivši predsjednik lokalnog parlamenta na što je imao zakonsko pravu u roku od 12 mjeseci od odlaska sa funkcije. Od tada, Boškovič je već 12 mjeseci na evidenciji Biroa rada gdje prima naknadu za nezaposlene jer mu lokalna DPS-SD-HGI vlast nije dozvolila da se vrati na nekadašnje svoje radno mjesto u tivatskom Vodovodu, odakle je dok je SDP bio u lokalnoj vlasti, Bošković svojevremeno prešao u Opštinu. On je vlasnik kuće u izgradnji od 260 kvdrata i placa od 960 kvadrata, dok se na suprugu vodi stan od 56 kvadrata i četvrtina kuće od 180 kvadrata. Bokovići imaju „forda“ iz 2010 i „pasata“ uz 2004. Te motornu brodicu „ beneto antares“  iz 2010. a vraćaju ukupno četiri stambena i potrošačka kredita u vfijednosti od skoro 46 hiljada eura.

VLAST DOBRO ŽIVI OD OPŠTINSKE I DRŽAVNE KASE

Predsjednik OO DPS Tivta Siniša Kusovac kao potpredsjednik Opštine lani je mjesečno zarađivao 1.135 eura. Prijavio je stambeni kredit od 52.000 eura,  iako će u skladu sa odlukom opštinske stambene komisije koja mu je dala kredit, morati da u narednih 20 godina u gradsku kasu od toga vrati samo 14.560 eura. Iako je lani, po osnovu dokumentacije koju je priložio za dobijanje opštinskog stambenog kredita, Kusovac postao zvanični vlasnik „stana u izgradnji“ od 80 kvadrata u Mažini, on tu nepokretnost nije evidentirao u kartonu koji je predao ASK. Njegova supruga sa platom od 270 eura, svaki mjesec izdvaja po 220 eura za vraćanje gotovinskog kredita od 3.000 eura, a na njeno ime upisan je i automobil „fiat panda“ iz 2007.

Predsjednik OO HGI Ilija janovič kao potpredsjednik Opštine zarađuje 1.187 eura i još 250 eura mjesečno kao član Predsjedniptva HGI. Njegova supruga radi za platu od 300 eura u doo „Perla“ iz Herceg Novog. Janovići nemaju upisanih nekretnina na sebe, ušteđevine ili kreditnih obaveza, a posleduju tri automobila –„fuat punto“ iz 1995.,  te „seat altea“ i „suzuki svift“ iz 2007, kao i akcije u više crnogorsjih preduzeća.

Čelnik OO SD Tivta Zdravko Mitrović član je Odbora direktora državnog preduzeća „Aerodromi Crne Gore“ gdje mjesečno zarađuje 750 eura.    On je kao „ukovodilac električne komande“ zaposlen u CGES-u gdje prima 960 eura mjesečno, a supruga mu radi u neimenovanom privrednom društvu za platu od 240 eura. Mitrović ima stan od 81 kvadrat, privatnu firmu „M.M. Beauty Company“,  vozi „pežo 207“ iz 2008. i vraća dva kredita od ukupno 43 hiljade eura.

Uprkos zabrani lovci u Rezervatu prirode Solila u Tivtu

2
Solila dobila vodiča - otvoren turističko-informativni punkt
Solila dobila vodiča – otvoren turističko-informativni punkt

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore juče je obaviješteno o prisustvu lovaca na području posebnog (specijalnog) rezervata prirode “Tivatska solila”.

Solila su 2008. godine stavljena pod zaštitu radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i životinjskih vrsta, a shodno režimu zaštite, koji je Zakonom o zaštiti prirode propisan za rezervate prirode strogo je zabranjeno je svako uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja.

Inače, lov tokom proljećnog i ljetnjeg perioda nije dozvoljen ni na jednu vrstu ptica upravo zbog toga što se u ovom periodu ptice gnijezde, polažu jaja i podižu svoje mladunce, a posebno ističemo činjenicu da se na području ovog specijalnog rezervata prirode, gnijezde se rijetke i ugrožene vrste ptica.

Javno preduzeće će proslediti prijavu za krivolov MUP-u Crne Gore, Centaru za bezbjednost opštine Tivat i tražiti da se krivolovci sankcionišu shodno Zakonu koji propisuje  kaznene mjere za ovu vrstu nelegalnih aktivnosti.

Ministarstvo odbrane tvrdi da je sve bilo samo vježba

0
JADRAN juce u Tivtu

Tokom krstarenja školskog broda MVCG, jedrenjaka „Jadran“ sa ukrcanim studentima Pomorskog fakulteta iz Kotora na ruti Tivat- Valeta-Tivat, prošle je sedmice došlo je do manje vanredne situacije o kojoj Ministartvo odbrane Crne Gore međutim, nije obavijestilo javnost.

Prilikom povratka broda sa Malte za Crnu Goru, drugog dana plovidbe, u noći sa petka 11. na subotu 12.maja, dok se „Jadran“ nalazio u vodama Jonskog mora južno od Otrantskih vrata i ulaza u Jadransko more, dežurna posada je na radaru, odnosno AIS pokazivaču, primijetila sumnjivo plovilo koje se školskom brodu MVCG približavalo velikom brzinom. Neidentifikovano plovilo koje nije odgovaralo na radio-pozive, je ušlo u zonu koju svaki ratni brod  (pa tako i „Jadran“ koji iako je jedrenjak, ima status ratnog broda) smatra svojim bezbjedonosnim perimetrom.

„Plovilo se kretalo velikom brzinom i na način da su ga naši senzori automatski označili kao „prijetnju“ i shodno tome pokrenuta je standardna operativna procedura za djelovanje u takvim situacijama.“- kazao je naš izvor koji je tada bio na brodu. To znači da je posada „Jadrana“, kao i dva ukrcana pripadnika specijalnih snaga Mornarice VCG – Pomorskog odreda, dobila borbenu uzbunu  i podijeljeno im je streljačko naružanje sa bojevom municijom.  Iz predostrožnosti, po dva naoružana pripadnika VCG zauzela su položaje na pramcu, bokovima i krmi broda, „Jadran“ je popalio reflektore i sa njima osvijetlio okolinu broda, a preko radija je nepoznatom plovilu naloženo da se udalji.

„Oni su to odmah i uradili,  i prošavši na oko milju od nas velikom brzinom, ugasili su svoja navigacijska svjetla i nestali su u noći “- kazao je sagovornik. On je objasnio da se nepoznato malo brzo plovilo ponašalo na način da se moglo smatrati tzv. „asimetričnom prijetnjom“ – mogućim teroristima ili piratima koji na sličan način ponekad u raznim djelovima svijeta napadaju trgovačke, ali povremeno se u slučaju terorista spremniih na samoubilačke akcije, znaju okomiti i na ratne brodove.

„Nismo uspjeli identifikovati o kome se radilo, ali po svemu sudeći bio je to neki brzi gliser sa švercerima ili nelegalnim migrantima kakvih ponekad ima po vodama između Italije, Grčke i Albanije. U svakom slučaju, komandni kadar i posada broda regaovali su izuzetno profesionalno i u skladu sa standardnom procedurom da zaštite brod i živote ljudi na njemu, prvenstveno studenata koji su u doba kada je došlo do incidentne situacije, većinom spavali ili bili pod palubom.“- kazao je naš sagovornik, dodajući da su kasnije, nakon što se nepoznato plovilo udaljilo, u daljini na horizontu primijetili i ispaljivanje signalnih raketa. Inače, na „Jadranu“ je tokom ove plovidbe bio ukrcan i komandant Mornaruce VCG, kapetan fregate Vesko Tomanović, kao i nekoliko predstavnika Ministarstva odbrane, predvođenih pomoćnikom ministra za ljudske resurse Mihailom Volkovim.

Sa krstarenja – ŠB Jadran

Iz Ministarstva odbrane međutim, na pitanja u vezi ovog slučaja indirektno su odgovorili da je bila riječ o vježbi.

 „Tokom čitavog trajanja plovidbe nije se desila nijedna vanredna situacija (osim školskih vježbi) a pogotovo nije bilo nikakve terorističke prijetnje po školski brod “Jadran”.” Kako nije bilo nikakvih iznenadnih vanrednih situacija po posadu i sami brod, nije bilo nikakve potrebe za aktiviranjem  saveznika iz Mornarice ili drugih slučbi Italije”- rekli su iz resora kojim rukovodi ministar Predrag Bošković.

TO Tivat domaćin novinarima iz Holandije

0
TO Tivat domaćini novinarima

Turistička Organizacija Tivat se na inicijativu NTO Crne Gore a u cilju što kvalitetnijih promotivnih aktivnosti Tivta na području Holandskog tržišta, uključila u medijsku posjetu novinara sa kojim je uspostavljen kontakt protekle zime na sajmu turizma u Utrehtu.

Novinari koji su stigli iz Holandije će boraviti u Crnoj  Gori do 19. maja a zainteresovani su za ponudu nautičkog turizma i goste koji su žele da svoj odmor provedu u nekoj od naših luka i marina u Crnoj Gori, na plovnim objektima.

Vincent Zuidema se sa ekipom novinara u okviru sedmodnevne posjete Crnoj Gori u programu posjete odlučio na iznajmljivanje i posjetu brodom kroz Bokokotorski zaliv gdje će obići najatraktivnije lokacije kao i luke, a do sada su obišli Kotor, Perast, Gospu od Škrpjela i marinu Porto Montenegro gdje su i usidreni.

Što se tiče obilaska Tivta ,gdje su boravili 13. i 14. maja ,TOT je zajedno sa predstavnicom i pratiocem grupe ispred Turističke Organizacije organizovala posjetu kompletnom kompleksu Porto Montenegra uključujući pomorski muzej i podmornicu, otvoreni bazen, novi plažnom bar i hotel „ Regent“. Nakon obilaska marine novinari su posjetili i školski brod „ Jadran „ gdje su im ispred TO Tivat uručeni  prikladni pokloni sa promotivnim materijalom i ponudom našeg grada.

Za vrijeme njihovog boravka gostoprimstvo im je ukazao i  restoran „ Al Posto Giusto „ čijom su ponudom bili izuzetno zadovoljni. Novinari su se nakon obilaska Bokokotorskog zaliva i Tivta otisnuli na more i zaplovili prema naselju Rose, ostrvu Mamuli, Žanjicama u pravcu Budve gdje će se i usidriti tokom boravka na Crnogorskom primorju.

Hercegnovski vatrogasci spremni za ljetnju sezonu

0
sastanak

Hercegnovski vatrogasci spremno dočekuju ljetnju sezonu, a kako je prošle godine najviše požara bilo na Luštici, pored Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bijela, planirano je i formiranje  društva na Luštici. U saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije nabavljeno je i  plovilo koje je stacionirano u Porto Montenegru.

Lokalna uprava se mjesecima unazad  pripremala za ljetnju sezonu požara, kaže potpredsjednik opštine Miloš Konjević.

-Osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Bijela koje broji 16 članova i dva vozila, a u formiranju je i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Luštica. Prošle sedmice obišli smo Lušticu, gdje smo se  sastali sa predstavnicima DVD Luštica, koje će raspolagati sa tri  vozila. U ovo ljeto ulazimo spremniji da odgovorimo na sve izazove, poručio je Konjević.

Dodaje da je tokom posjete Luštici doovoreno da se odradi tampon na putnoj infrastrukturi kako bi kamioni imali mogućnost prilaska. Takođe, Služba zaštite će sa “Vodovodom” kontrolisati hidrante, a Opština je dodatno angažovala devet čuvara za šume. Postoji stalna komunikacija sa Direktoratom za vanredne situacije, a juče je održan i sastanak tima za vanredne situacije, na kojem su sumirane aktivnosti u proteklom periodu i razgovarano o dodatnim preventivnim mjerama.

Komandir Službe zaštite i spasavanja Zlatko Ćirović potvrđuje da su kao služba realizovali brojne aktivnosti, kako bi spremnije odgovorarali na moguće rizike. Kako dodaje, obilaze teren i mapiraju kritične tačke, da bi u slučaju vanrednih okolnosti reagovali najefikasnije moguće.

– Poučeni iskustvom od prošle godine, angažovali smo se radi formiranja dva dobrovoljna vatrogasna društva – u Bijeloj i na Luštici, tako da ovu  godinu  dočekujemo  znatno spremniji u odnosu na prošlu, ističe Ćirović.

Vatrogasci HN

Lokalna uprava nastavlja sa unapređivanjem uslova za rad vatrogasaca i spasilaca. Upravo je završen tender nabavke opreme za vatrogasce, po kojem će dobiti novu zaštitnu opremu, koja nije obnavljana dugi niz godina.

“Imamo dobru komunikaciju sa Turističkom organizacijom Herceg Novi koja nam je izašla u susret i donirala šljemove za šumske požare. Oprema koju mi koristimo je potrošna  i potrebno je obnavljati. Imamo sreću da imamo razumijevanje od lokalne uprave koji nam maksimalno izlaze u susret, što se tiče opreme i ljudstva”, kazao je Ćirović.

Služba zaštite i spasavanja ima 37 zaposlenih, od toga su 34 operativca. Posjeduju sedam kamiona, koji su servisirani i stavljeni u funkciju sa 30 hiljada litara vode, kao i četiri mala vozila. Pored toga, novoosnovani DVD Bijela posjeduje dva vatrogasna kamiona i dvadesetak je stalno angažovanih vatrogasaca-spasilaca, dok će Lušticu “čuvati” tri vatrogasna kamiona i 15 pripadnika DVD Luštica.

Premijerno izvodena predstava “Cvrčak i mrav”

0
cvrčak i mrav

Predstava Cvrčak i Mrav, rađena u koprodukciji Teatra Mladih, NVO Maska, JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor, JUK “Herceg fest”, Budva grad Teatra i JU Gradsko pozorište Podgorica, premijerno je izvedena u ponedjeljak u KC Nikola Đurković u Kotoru.

Tekst predstave, koju je režirao Branko Ilić, potpisuje Milena Depolo, a uloge u predstavi tumače Branka Femić Šćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić.

Scenograf je Branko Ilić, kostimografiju su radili Tijana Todorović i asistentkinja Marta Garčević, vlasuljar Nada Mijović, dok muziku potpisuju Who See, a aranžman pjesmu “Koji sam ja kralj” Peđa Nedeljković.

Aleksandra Jevtović radila je dizajn plakata i programa, tehnički direktor Nikola Krstić radio je dizajn svjetla, a na izradi scenografije radili su Dejan Radonjić, Bato Raičević i Mira Perišić.

U KIC-u “Budo Tomović” 16. maja biće izvedena za publiku Gradskog pozorišta Podgorica u 12 sati, a dan kasnije, 17. maja, i u Herceg Novom. Tokom jula predstava će imati i premijeru na Grad teatru Budva, a zatim i zatvoriti Kotorski festival pozorišta za djecu.