Dodjeljene nagrade najboljima na regati “Memorijal Spasić i Mašera 2018.”

0

Finalni dan regate “Memorijal Spasić i Mašera”, koja ima višedecenijsku tradiciju jedren je u nedjelju, u organizaciji Jedriličarski klub „Delfin“ iz Tivta. Pored jedriličara organizatora učestvovali su jedriličari iz JK Lahor iz Kotora, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog i JK Jovo Dabović iz Baošića. U klasama Laser Standard, Laser Radial, Laser 4.7 i Optimist nadmetalo se oko 60 crnogorskih jedriličara.

U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto je zauzeo Pavle Musić iz JK Delfin, a njegovi klupski drugari Petar Klakor drugo i Vasilije Kurbanović treće mjesto. Njih trojica su i najbolji u konkurenciji Optimista do 12 godina. Nina Strahinja je prva u konkurenciji djevojčica, druga je Romina Racković, obije članice kotorskog JK Lahor, a Tea Čelanović iz Delfina je treća.

U klasi Laser Standard za prva tri mjesta su se izborili Delfinovi jedriličari. Ilija Marković je prvi, Matija Grabić drugi i treći je Frano Tripović. Danilo Jončić je prvi u klasi Laser 4.7, Stefan Anđelić je drugi, obojica iz JK Delfin, a treći je Rober Moris, član JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog. U klasi Laser Radial jedriličari JK Delfina drže prve tri mjesta. Irina Kusovac je prva, Tatjana Kusovac je druga, a treći je Jan Spirin.

Nakon poslednje regate na mulu JK Delfin održana je ceremonija dodijele nagrada najboljim jedriličarima. Nagrade su dodijelili Kristina Škanata, PR Porto Montenegra, Nikola Krsmanović ispred Sekretarijata sporta Opštine Tivat, kapetan Lučke kapetanije Bruno Brkanović i Dražen Jovanović, kustos Muzeja pomosrkog nasleđa.

Regata “Memorijal Spasić i Mašera” se organizuje u čast oficira Milana Spasića i Sergeja Mašere, koji su tokom Drugog svetskog rata, odlučili da vojni brod, razarač “Zagreb” potope 17. aprila 1941. godine, kako ne bi pao u ruke italijanskoj mornarici koja se već nalazila na ulazu u Boku Kotorsku o čemu je prisutnima govorio kustos Jovanović i istakao “Oficiri Spasić i Mašera su svojim herojskim podvigom  htjeli da pošalju najjaču i najsnažniju poruku da se za ideale slobode, pravde i poštenja u svakom trenutku treba boriti.” Predstavnici JK Delfin zahvalili su se na podršci Opštini Tivat, Ministarstvu sporta Crne Gore, kao i prijateljima kluba i lokalnim preduzećima.

Prvi dan takmičenja je bio spektakularan. Po izuzetno lijepim uslovima, 6 do 10 čvorova oštrijala i suncu, odjedrene su 3 regate. Planirano je bilo da se odjedre još dvije regate u nedelju, ali osvanuo je kišan dan. Jedriličari su strpljivo čekali vjetar, te u 14 časova izašli na more i po jugozapadnom vjetru odjedrili još jednu regatu.

Takođe u organizaciji JK Delfin, u akvatorijumu Tivatskog zaliva održaće se i Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju u periodu od 14. do 16. septembra 2018.. Pored jedriličara iz domaćih klubova JK Delfin, JK Lahor, JK Jugole Grakalić i JK Jovo Dabović, očekujemo i jedriličare iz Splita, Dubrovnika i Beograda, te će prvenstvo i ovog puta imati međunarodni karakter.

U međuvremenu, jedriličari JK Delfin iz Tivta će predstavljati Crnu Goru na 51. Balkanskom prvenstvu koje se održava u Grčkoj od 3. do 8. septembra.

NP Prokletije postaje centar planinarenja sjevernog dijela Crne Gore

0
Prokletije Maja Jezerce 2694 mnv

Turistička sezona u NP Prokletije ove godine premašila je naša očekivanja. Prešli smo broj turista u odnosu na prošlu godinu za 20 odsto. Očekujemo da ćemo do kraja sezone ugostiti preko 12 -13.000 turista. Uglavnom su turisti iz inostranstva ljubitelji prirode. Naše promotivne aktivnosti u predsezoni su se isplatile. Sve je veći broj turoperatera i agencija zainteresovano za NP Prokletije, planinarske staze i vidikovce Prokletija, izjavio je direktor NP Prokletije Admir Lalić.

Većina turista koji dolaze u NP Prokletije su ljubitelji prirode. Nažalost, infrastruktura kroz park ne dozvoljava porodicama da ovdje dođu, tako da su ljubitelji planinarstva najčešći posjetioci ovdje. Ulaganjem u infrastrukturu, sređivanjem puteva do Hridskog jezera, sređivanjem puta do Grebaja, nadam se da ćemo u sljedećoj sezoni, ugostiti veći broj ljudi i da ćemo našim aktivnostima u post sezoni, nabavkom krplji i promocijom staza, ugostiti još veći broj ljudi i van sezone.

Najčešći posjetioci NP Prokletije su uglavnom stranci: Poljaci, Česi, i iz zemlja EU. Zadnjih godinu dana imamo povećan broj turista iz Rusije, kao i turista iz regiona. U NP se nalaze dva planinarska doma „Branko Kotlajić” iz Beograda i Planinarski dom Karanfili koji svoje članove dovode na vrhove Prokletija  već dugi niz godina.

NP Prokletije je proglašen 2009. godine. Od 2009 – 2015. godine taj broj posjetilaca se kretao uglavnom oko 3.000 turista. Zadnjih par godina konstantno bilježimo rast broja turista zbog pojačane aktivnosti na marketingu i promociji i pojačanog broja turista koji dovode ovdje svoje prijatelje. NP Prokletije postaju ono što mi želimo da budu – centar sjevernog dijela Crne Gore što se tiče planinarenja. Nadamo se da će otvaranjem putnih pravaca broj posjetilaca premašiti sva očekivanja koja su do sada zabilježena.

Početne staze u NP Prokletije koje privlače najveći broj posjetilaca su dolina Grebaje, dolina Ropojane i Bogićevice. U dolini Bogićevice planinari najčešće polaze na Tromeđu, na Hridski i Bogićevički krš, na najveći vrh Kosova Đeravicu, iz doline Ropojane na najveći vrh cjelog masiva Prokletija Maja Jezerce, onda najveći vrhovi Crne Gore Kolate, Maja Rosit, onda tuda prolazi internacionalna planinarska staza vrhovi Balkana, dolina Grebaje koja je najposjećenija ljubiteljima planinarstva i prirode jer ljubitelji planinarstva mogu da ostave svoju porodicu sa djecom na nekom od privatnih eko kampova gdje ima igrališta za djecu i da oni uživaju u vrletima Maja Karanfila, Očnjaka, Volušnice, Popadije i ostalih vrhova kojih je na Prokletijama izuzetno veliki broj.

Na Prokletijama imamo i Kotlove, to je najniži lednik Evrope, na 1.600 metara nadmorske visine koji nije dovoljno istražen. Ove godine je ekspedicija Prokletije Caving exploring iz Poljske u masivu Bjeliča pronašla duboku jamu na kojoj je jezero.

U Centru za posjetioci turisti mogu dobiti mape, iznajmiti bicikle, kupiti suvenire i informisati se o turističkoj ponudi. Imali smo dosta posjeta turista iz Poljske, Češke, Engleske i Amerike, kazao je Miomir Dacić iz Centra za posjetioce u Gusinju.

Jadran Veterani startovali pobjedom na Evropskom prvenstvu

0
Jadran veterani Kranj

Vaterpolisti Jadran Veterana startovali su pobjedom na Evropskom prvenstvu za veterane u Kranju.

Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima za veterane održava se od 26. avgusta do 9. septembra. Vaterpolo je na programu u prvoj nedelji od 26. do 31. avgusta.

Jadran Veterani se takmiče u kategoriji 35 i više godina. Ovo je treće veliko takmičenje na kojem učestvuju Jadran Veterani od svog osnivanja. Zanimljivost je da je ekipa Jadran Veterana prvi veteranski vaterpolo klub u Crnoj Gori koji okuplja bivše šampione u vaterpolu kao i one kojima je vaterpolo u srcu.

Na prethodnom Evropskom prvenstvu za veterane koje je održano 2016. godine u Rijeci, Jadran Veterani su osvojili broznaznu medalju. A prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Budimpeši bili su četvrti.

U prvoj utakmici u Kranju Jadran je igrao protiv mađarske ekipe „ESE MASTERS“ i ostvario ubjedljivu pobjedu 9:5. U narednom kolu, u ponedeljak 27.08.2018, Jadran igra protiv španske ekipe „C.D. LARRAINA“ u 14:00 časova, a rezultate uživo možete pratiti na sljedećem linku http://emc2018.microplustiming.com/waterpolo/index_web.php?cat=M35

ESE Masters – Jadran Veterani 5:9 (0:1, 2:0, 1:4, 2:4)

Sudije: JACOBS Bernt (GER), COROLEV Andrey (AUT).
Igrač više: ESE Masters 7(2), Jadran Veterani 8(2).

ESE Masters: MERCZ Adam, SERESS Tibor 1, BANHIDY Attila, SZABOLCSI Zoltan 1, SZABO Gergo 1, KOTELEKY Richard, RULL Csaba, SUTI Gabor 1, MAJOROS Balazs 1, SZOCS Gabor, BUSAK Istvan, KOROS Attila

Jadran Veterani: SPASOJEVIĆ Predrag, MATIJAŠEVIĆ Siniša 3, SUBOTIĆ Bojan, PETROVIĆ Milan 3, MRDAK Darko, VLAOVIĆ Đuro, TIČIĆ Jovo, MITROVIĆ Branko 2, BILIĆ Darko, SLADOVIĆ Zoran, KALEZIĆ Radovan 1, ČEPRNJIĆ Dejan, ANTIČIĆ Andrija.

Risan – Solženicin predstavljen na Rimskim mozaicima

0

„Ne živjeti u laži”, A.I. Solženicin naziv je književno–poetske večeri koja je priređena u subotu na Rimskim mozaicima u Risnu, posvećene 100-godišnjici rođenja Aleksandra I. Solženicina (1918-2018), po sudu mnogih, jednog od najznačajnijih ruskih i svjetskih pisaca prošlog vijeka.

Brojna publika uživala je u sjajnom predavanju prof. dr Siniše Jelušića koji je predstavio Solženicinov lični, psihološki, egzistencijalni put koji je veoma zanimljiv, ima duboku genezu, razvoj sa dubokim unutrašnjim situacijama…

Stradanje velikog pisca uzrokovano je moralnim imperativom koga se držao do kraja života i prema kome je predavanje naslovljeno „Ne živjeti u laži”.

„Solženicin je pisac koji se ubraja u velike klasike ruske literature. On ide uz najveća imenia ruskih pisaca, pa je ove godine proglašen „vijek Solženicina“. Solženicin je kontroverzni veliki autor. Nema onih koji će dovoditi u pitanje njegovo ogromno značenje, ali ima onih koji tom značenju postavljaju izvjesna kritička pitanja i pokušavaju da ga u određenoj mjeri ograniče. Kapitalno njegovo djelo je “Arhipelag Gulag” knjiga koja istražuje logore za disidente koji su procesuirani u sovjetskom režimu godinama nakon Drugog svjetskog rata. Većina disidenata bili su nevini i kažnjeni samo zbog drugačijeg političkog mišljenja. Solženjicin je napisao knjigu prema vlastitom iskustvu, a kod nas je objavljena, prije nekoliko decenija. Bili smo među prvima koji su to objavili što je bilo jako dobro, ali je tada izazvalo diplomatski incident između SSR-a i Jugoslavije“ – kazao je u uvodu prof. dr Siniša Jelušić.

Solženicin – književno–poetsko veče

Prof. Jelušić je ovim predavanjem ukazao na značenje važnih perioda Solženicinovog života: oduševljenje Lenjinom, kritika Staljinovog režima, dugogodišnje političko zatočeništvo u logoru, potom, izgnanstvo iz SSSR-a, afirmacija Zapada i život u Americi, spoznaja i kritika tog sistema, unutrašnji razvoj od ateiste do prihvatanja Boga, do otkrivanja duhovnih vrijednosti…

Postavljanjem teze i pitanja što nama danas govori Solženicin, koja je to poruka koju on nama danas može saopštiti, a koja bi za nas imala bitno značenje, izazvala je interakciju sa publikom koja je aktivno učestvovala u dijalogu.

Osvrnuvši se na aktuelni trenutak i poruku „Ne živjeti u laži”, Jelušić je kazao kako je razgovarao sa mnogim studentima, s obzirom da prati njihov rad i došao do zaključka da je kod najvećeg broja mladih prisutan gubitak smisla.

Moderator večeri bila je prof. Marina Dulović, stihove svojih pjesama kazivao je prof. dr Pavle Popović, a u muzičkom dijelu nastupio je Stefan Peričić – flauta.

Na granicama još uvijek gužve

0
GP Karasović – foto Cropix

Na graničnom prelazu između Crne Gore (Debeli Brijeg) i Hrvatske (Karasović) i dalje su gužve, kako javlja HAK, čeka oko pola sata, kao na ulaz tako i na izlaz.

Dubrovački Centar 112 upozorava da će do 31.10. 2018. četiri puta nedjeljno, od 17:00 do 20:00 sati u trajanju od deset minuta biti zatvorena Jadranska magistrala (DC8) u zoni Aerodroma Dubrovnik, zbog građevinskog miniranja.

Do 30. septembra 2018. zbog građevinskog miniranja povremeno se zatvara cesta kod graničnog prelaza Gornji Brgat, prema Trebinju dva puta nedjeljno između 13:00 i 17:00 sati u trajanu po 20 minuta.

Stigla promjena vremena, vozite oprezno

12
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

Danas  će vrijeme u Crnoj Gori biti promjenljivo oblačno i nestabilno, povremeno i mjestimično sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, prijepodne uglavnom suvo uz sunčane periode.

Jutarnja temperatura vazduha 10 do 23, najviša dnevna 20 do 30 stepeni.

Vozite oprezno zbog lošeg vremena

Auto-moto savez Crne Gore (AMSCG) savjetovao je jutros vozačima da zbog najavljenog lošeg vremena voze oprezno, prilagođeno uslovima na putu.

Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Krstac – raskrsnica za Lovćen saobraćaj će biti obustavljen od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Zbog rekonstrukcije puta Petrovac – Podgorica, od raskrsnice sa obilaznicom Golubovci do raskrsnice sa putem za aerodrom, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog miniranja na južnom portalu tunela Suka autoputa Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila do 30 minuta u terminima od jedan do pet sati, od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Zbog rekonstrukcije mosta “Radovan Pavićević“ na Zeti u Danilovgradu saobraćaj će biti obustavljen. Saobraćaće se preko privremenog mosta za pješake i putnička vozila čije ukupno opterećenje ne prelazi 3,5 tona. Teretni i autobuski saobraćaj preusmjeren je alternativnim saobraćajnicima Podgorica – Spuž i Danilovgrad – Bogetići.

Do septembra se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona na djelovima magistralnih puteva Podgorica – Sotonići – Petrovac, Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Sukobin, kao i Podgorica – Cetinje – Budva.

Saobraćaj je zabranjen od 17 do 22 sata svakog dana, osim za vozila sa prvenstvom prolaza, održavanje puteva i PTT instalacija, pomoć na putu, specijalna za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, kao i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu.

Saobraćaj je dozvoljen vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta od Debelog brijeda preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Džaba “Luštica” kad imamo puteve iz prošlog vijeka

0
Radovi na putu prema Radovićima

Džaba turistički kompleksi „Luštica Bay“ ako Crna Gora i dalje u najvećem dijelu zemlje ima saobraćajnu infrastrukturu iz prošlog vijeka sa kojom daleko od toga da može graditi reputaciju elitne turističke destinacije, naveo je danas šef Medijskog tima URA Bojan Jevrić.

On kaže da nije fer da se država prema turizmu, koji je najznačajnija grana naše privrede i donosi oko 24% BDP-a odnosi na krajnje neodgovoran način.

„Neodgovaran u smislu jasne vizije o tome kuda treba da ide crnogorski turizam. Ako želimo da i dalje gradimo vašarski turizam sa kolonama automobila na putevima iz prošlog vijeka onda je u redu da situacija ostane kakva jeste. Ako želimo da se odgovorno odnosimo prema najprofitabilnijoj grani privrede onda bi makar za početak morali uraditi sve kako bi turistima omogućili adekvatnu infrastrukturu“, navodi Jevrić.

Tvrdi da je vlast bez vizije, olako ušla u megalomanski i skupi projekat prevashodno parčeta autoputa, a da pritom nema jasnih garancija da li će taj autoput biti spojen sa nekim koridorom autoputa i da li će biti isplativ.

„Pritom ostaju putevi iz prošlog vijeka duž primorja u koje se ne ulaže i koji godinama, pa tako i ove, turiste „počaste“ po nekoliko časova čekanja u kolonama automobila. Nadležni se prema tom problemu i dalje prave slijepi. Takva slika neće uticati na turistu da stekne osjećaj da je posjetio elitnu turističku destinaciju“, navodi on.

Dodaje da smo kao godinama unazad turiste dočekivali sa istim problemima – nedostatkom vode u nekim primorskim opštinama, prenatrpanom ugostiteljskom ponudom u starim jezgrima gradova na primorju i vašarskom slikom turističke ponude.

„Ipak gorući problem jeste nedostatak saobraćajne infrastrukture koja je velikim dijelom iz prošlog vijeka i koja ne odgovoara potrebama savremenog trenutka i  većem broju turista koji posjećuju našu zemlju. Kad bi se imalo sluha i osjećaja taj bi problem mogao biti riješen a slika koju bi turisti nosili sa sobom bila bi neuporedivo bolja“, zaključuje Jevrić.

Veče ribe i vina u Bijeloj

1
Veče ribe i vina u Bijeloj

Mjesna zajednica Bijela nastavlja ljetnje fešte i oživljvanje određenih ambijenata i njihovih potencijala. U ovom slučaju u pitanju je mjesto Raka, gdje su se nekada okupljali Bijeljani, uz ribu i vino i kulturno zabavne programe. Akcija ima za cilj da oživi Raku i vrati je u turističku funkciju, kaže predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojislav Ilić.

Fešta će početi večeras, subota 25,avgust u 20 sati, u organizaciji NVO Ruža vjetrova.

U programu će učesvovati pjevač Veljko Majmunović i klapa Stari kapetan.

Manifestaciju je pomogla Turistička organizacija grada. Iz Mjesne zajednice poziv grđanima i gostima da dođu i uživaju u atraktivnom ambijentu Vraka i domaćim proizvodima koje će pripremiti vrijedne Bijeljanke.

Deseto izdanje romana „Lutajući Bokelj“

2
Lutajuci Bokelj, IX izdanje

Jedanaest godine nakon objavljivanja prvog izdanja (2007), roman Nikole Malovića „Lutajući Bokelj“ doživeo je svoje 10. izdanje, saopštila je izdavačka kuća Laguna.

Čitalačka praksa pokazala je gde nisu retki oni koji su po dva ili više puta pročitali popularnog „Lutajućeg Bokelja“.

Roman vodi čitaoca na putovanje u zvanično najlepši zaliv na svetu. Visokim planinskim vencem s jedne, i morem s druge strane, omeđena je Boka Kotorska, samostalna i suverena (!) država. Pratimo pustolovine junaka Nika u 24 poglavlja, kroz težnju savremenog Odiseja da se vrati ženi. Pun slika, boja, mirisa i ukusa Mediterana, roman predstavlja obalnu kariku koja je sve vreme nedostajala u savremenoj srpskoj književnosti. Zaliv kao junak, i Boka Kotorska kao teatrum mundi – aktuelna slika sveta, samo su neke od atipičnosti što ih od 1. do 10. izdanja potpisuje Nikola Malović.

Upitan da prokomentariše disproporciju između njegovih medijskih pojavljivanja i tiraža, autor kaže:

-Lutajući Bokelj sad uveliko plovi sam za sebe. Oduvijek sam vjerovao u potenciju ovog teksta.

Podsetimo: Još kao delo u nastajanju, ovenčan prestižnom nagradom „Borislav Pekić“, roman Nikole Malovića “Lutajući Bokelj” (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2018) našao se u književnoj sezoni 2007/2008. u širim i užim izborima za nagrade: “Miloš Crnjanski”, NIN-ova nagrada, Vitalova (Zlatno sunce), “Branko Ćopić” i “Meša Selimović”. NIN-ov kritičar, Tihomir Brajović, govoreći o 4 najbolja romana u 2007, nazvao je Lutajućeg Bokelja “najvećim književnim otkrićem godine”. Sledi cenjena nagrada “Laza Kostić”, nagrada banjalučkog Sajma knjiga, „Majstorsko pismo“ – nagrada za životno delo, nagrada „Lazar Komarčić“ i Oktobarska nagrada grada Herceg Novog.

  1. B.

Promocija zbirke poezije „Svakodnevno kada mrem“

0
Svakodnevno kada mrem

Promocija zbirke poezije „Svakodnevno kada mrem“, autora Dragana Popadića iz Tivta, biće održana u nedjelju 26.avgusta u 21 sat na sceni tivatskog Atrijuma Buća.

Stihove će čitati Vladan Vuksanović, a u programu će, pored autora, učestvovati Neven Staničić i Mašo Čekić.

U muzičkom dijelu programa nastupiće Mia Kružić.