(Stari) grade, ima li za tebe nade?

5
CZK Tivat

U intervjuu datom Radiju Tivat 12. avgusta tekuće godine ne davno na tu funkciju imenovana direktorica tivatskog JU „Muzej i galerija“ kazala je, između ostalog, da se njena institucija, tj. zgrada, nalazi u „jedinom dijelu starog grada (Tivta)“. Na stranu to što Tivat nije baš poznat kao grad koji- za razliku od mnogih drugih gradova na jadranskoj obali- ima kompaktno staro (srednjovjekovno) urbano jezgro; ono što mnogo više zabrinjava kod ove izjave je- najblaže rečeno- apsolutna nepromišljenost nekoga ko nešto ovako može izreći, a pri tome se nalazi na jednoj odgovornoj funkciji u lokalnoj upravi.

Nažalost, gafovi poput ovog nisu- u Tivtu i u Crnoj Gori- izuzetak, nego pravilo: konstitutivni i nužni dio izopačenog- poltronsko-partitokratskog- sistema koji su ustoličili vladajuća partija i njeni koalicioni partneri. Jer: kako uopšte očekivati da na mjestu direktora/direktorice neke lokalne institucije ili lokalnog preduzeća bude odgovoran i znaven čovjek kad je predsjednik Opštine Tivat prije nekoliko dana uhvaćen- crno na bijelo, sa sve čistim dokazima- u teškim malverzacijama sa placevima i stanovima?! (Ovo što je upravo rečeno ne znači da je unaprijed isključeno da direktor/direktorica neke institucije u današnjoj Crnoj Gori budu znaveni i odgovorni. Konačno, i u Tivtu imamo primjere kvalitetnih direktora; ne mnogo njih, nažalost. Ali i takvima je moguće da dođu na tu funkciju isključivo ako uzmu partijsku knjižicu DPS-a, SD-a ili HGI-ja, što često znači da na neki način moraju pogaziti svoju individualnost i lično dostojanstvo). I, pri tome, taj predsjednik Opštine Tivat nijednom nije čak ni pomislio da dâ ostavku na svoju funkciju a kamoli da je- shodno osnovnim demokratskim i moralnim uzusima- momentalno podnese.

Kao što ni predsjednik Dux Croatorum, koji je inače poslanik HGI-ja u Skupštini Crne Gore i predsjednik skupštinskog Odbora za eurointegracije- za kojeg je „Agencija za sprječavanje korupcije“ takođe prije nekoliko dana konstatovala da je, u postupku raspolaganja državnom imovinom, tj. objektom Doma kulture u Donjoj Lastvi, ugrozio javni interes- ni u jednom trenutku nije pomislio da javnosti uputi barem izvinjenje (a integriše nas u Evropsku Uniju i promoviše evropske vrijednosti; da nije tužno, bilo bi smiješno i obrnuto).

Dakle, u tako trulom društvu kao što je aktuelno crnogorsko, sa potpuno poremećenim sistemom vrijednosti, ni izjava direktorice jedne tivatske kulturne institucije o starom gradu Tivtu nije nikakvo čudo, naprotiv. Dok budemo živjeli u društvu čije su vedete ljudi koji govore o starom gradu Tivtu, znaćemo da živimo u velikim problemima.

Pitanje je: dokle ćemo živjeti u takvom društvu? Odgovor treba da daju građani.

/prof.dr Miomir Abović/

Slabiji zemljotres kod Risna

0

Evropski seizmološki centar registrovao je večeras u 19 sati zemljotres slabije jačine, 2,9 stepeni Rihterove skale sa epicentrom 12 km sjeveroistočno od Risna.

Žarište ovog potresa locirano je na dubini od 10 kilometara.

CG aplicirala za sredstva od 2.5 miliona eura, za izradu projektne dokumentacije obilaznice oko H.Novog

0
Herceg Novi – foto Ž. Starčević

Povezanosti Crne Gore sa Republikom Hrvatskom, od ključnog značaja je Mediteranski koridor, tj. Jadransko-jonska saobraćajnica duž crnogorskog primorja. Ovaj koridor direktno povezuje Republiku Hrvatsku, Republiku Albaniju i jednim dijelom Bosnu i Hercegovinu sa Crnom Gorom.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković kazao je na Evropskoj konferenciji o putevima u Dubrovniku, da je Crna Gora za potrebe ovog projekta dobila grant za pripremu tehničke i studijske dokumentacije u iznosu oko 7 miliona eura, dok je za ko-finansiranje izgradnje dijela obilaznice Budve, na ovom koridoru, ove godine na Samitu predsjednika Vlada Zapadno-balkanske šestorke odobren grant u iznosu oko 40 miliona eura.

Vezano za oblast infrastrukture, ministar Nurković kazao da je Crna Gora u okviru 20-te runde Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) aplicirala za sredstva od 2.5 miliona eura, za izradu projektne dokumentacije (Idejnog projekta i Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo) za pod-dionicu obilaznice oko Herceg Novog, koja se nalazi na trasi brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja. Odluka o dodjeli sredstava se očekuje u decembru 2018. godine na 20-tom WBIF Upravnom odboru, koji se održava u Luksemburgu. Na inicijativu ministra Nurkovića, dvije strane su dogovorile formiranje Komisije na nivou resornih Ministarstava koja bi radila na usklađivanju kontaktne tačke brze saobraćajnice između dvije države.

Glavna tema ovogodišnjeg skupa u Dubrovniku su Koridori za zajednički prosperitet i održivu mobilnost. Ministar Nurković se prije konferencije i bilateralno sastao s ministrom mora, saobraćaja i infrastrukture Republike Hrvatske, Olegom Butkovićem. Dva ministra su izrazila zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom resornih Ministarstava i razmijenila iskustva u oblastima infrastrukture, pomorstva, željeznice i vazdušnog saobraćaja.

Franca bi da mu Opština Tivat iseli romsko naselje iz komšiluka

2
Sa javne rasprave

Opština Tivat u naredne četiri godine namjerava da iz sopstvenog budžeta i drugih izvora poput stranih donacija, IPA i fondova Vlade Crne Gore, u „realno ostvarive“ svoje razvojne projekte uloži preko 30 miliona eura. Piše to u nacrtu Strateškog plana razvoja Opštine za period 2019-2022. godina a o kome je sinoć održana centralna javna rasprava.

Strateški plan sadrži 35 projekata, a pripremila ga je posebna Radna grupa rukovodilaca lokalne uprave u saraddnji sa Konsultativnom grupom što je činilo više istaknutih lokalnih privrednika, javnih i kulturnih poslenika.

„Cilj plana je da obezbjedi pametan, održiv i inkuzivan razvoj naše Opštine u naredne četiri godine.“- kazala je članica Radne grupe, interna revizorka Opštine Tivat Jela Mrdak. Među prijetima koji su definisani kao prioritetni, pored ostalih su izgradnja više novih saobraćajnica, dva kružna toka na Jadranskoj magistrali, rekosntrukcija magistrale kroz centar grada u bulevar, izgradnja servisnog centra u Gradiošnici, Vatrogasnog doma, Policijse stanice, spratne garaže u centru Tivta, unapređenje objekata obrazovanja, izgradnja ili rekosntrukcija više društvenih i objekata kulture i sporta, uvođenje redovnog pomorskog linijskog saobraćaja, proglašenje Vrmca zaštičenim parkom prirode…. Najskuplji prlanirani projekat je izgradnja obilaznice oko Tivta procijenjene vrijednosti čak 57 miliona eura, ali se kako se čulo, za njenu relizaciju moraju pribaviti sredstva sa strane, prije svega iz državnog budžeta.

Zanimljivo je da je na spisku projekata koji su ušli u Strateški plan i „izgradnja objekata za riješavanje stambenih potreba funkcionera i lokalnih slubenika i namhještenika“ za što administracija aktuelnog gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) namjerava da u naredne četiri godine potroši čak 3 miliona eura, višestruko više nego što će koštati izgradnja mnogih sada gradu nesostajućih i prijeko potrebnih infrastrukturnih objekata. Učesici rasprave kritikovali su ovakvo opredjeljenje, posebno imajući u vidu skandal u koji se pretvorila prije dvije godine milionski vrijedna investicija Opštine u gradnju 144 stana solidarnosti na Seljanovu u kojima su se mnogi opštinari „skućili i po drugi put“, kao i malverzacija čelnika lokalne uprave Tivta sa opštinskom imovinom koja im je u vidu placeva ili bespovratnih kredita data u nekoliko navrata da riješe pitanje svog krova nad glavom.

Građani su iznijeli niz primjedbi i sufestija, upozorivši opštinare da Strateški plan uopšte ne pominje poglavlje informisanja kao jedno od bitnih za građane, nedovoljno pažnje obraća na neke od gorućih problema sa velikom stopom nezaposlenosti u Tivtu, nedostatkom plažnog prostora ili lošom infrastrukturom.

Vlasnik kompanije „Mesopromet“ iz Bijelog Polja i čkan Predsjedništva DPS Crne Gore Hilmija Franca koji je na javnu raspravu došao u pratnji predsjednika lokalnog parlamenta i bivšeg gradonačelnikaTivta Ivana Novosela (DPS), založio se da u Strateški plan razvoja grada do 2022. uđe i iseljavanje neformalnog romsko-egipćanksog naselja „7.jul“, a koje se nalazi na zemlji što ju je Franca u međuvremenu kupio u blizini tivatske sportske dvorane i na jednom njenom dijelu podigao novi hotel kategorije 4 zvjezdice.

Romsko naselje – foto arhiv Boka News

„Ja bih pod broj jedan predložio da se obezbjedi lokacija za izgradnju stambenih jedinica za riješavanje romske i egipćanske populacije sa lokaliteta Kava. Mislim da bi se moglo naći riješenje za to i mi ćemo se Radnoj grupi objratiti sa našim zaključcima i idejama stim u vezi. Pod broj dva, treba predvidjeti izgradnju ili rekonstrukciju nove gradske sportske dvorene na postojećoj lokaciji, a gdje bi mogli da nađete partnera i u našoj kompaniji jer mi na tom prostoru imamo veliki kompleks svojih objekata i nekoliko lokacija što se vežu sa parcelama koje su u vlasništvu Opštine.“- kazao je Franca. On smatra da bi Opština trebalo da izgradi novu ulicu i veliki parking u kompleksu gdje su koncentrisani njegovi poslovni interesi u Tivtu, a koji pored ostaloga, predviđaju i izgradnju novog sporstko-turističkog kompleksa na Kavi i Bonićima.

„Imam običaj da kažem da je to jedan mali Porto jer je ovo ulaz u grad Tivat, a znamo da je Porto Montenegro na izlazu iz grada. Ovaj kompkes bi bio prava stvar i interesantan za građane, mlade ljude i sportuiste. Dao bi nam on mnogo nekih zajedničkih interesa i treba da budemo na istom zadatku u interesu i grada i naše kompanije“- kazao je bjelopoljski biznismen.

Franci je inače, Novosel dok je bio gradonačenik, obećao uklanjanje neuglednih baraka „7.jula“, a Opština je u međuvremenu već i krenual da postepeno o svom trošku iseljava to neformalno romsko naselje

Cadmus Cineplex prikazuje od 25. do 31.oktobra

0
horizontalni repertoar

NOVI FILMOVI:

ALADIN 2

Nakon što je oslobodio Bagdad od vladavine strašnog vezira Vizija, Aladinu je postalo dosadno u palati, a još nije bio siguran da li će pitati princezu da se uda za njega.  Međutim, strašni diktator Šah Zaman dolazi u Palatu i najavljuje da je došao sa namjerom da preuzme grad i oženi princezu. Aladin nema izbora nego da pobjegne iz Palate. Pokušaće da oslobodi svog drevnog Duha i da se vrati da oslobodi grad i spasi svoju nevestu.

NOĆ VJEŠTICA

Džejmi Li Kertis vraća se svojoj kultnoj ulozi Laure Strod koja se nalazi u svojoj ultimativnoj borbi sa maskiranom osobom, koja je progoni već četiri decenije, od kada je uspjela da izbjegne sigurnu smrt u Noći vještica.

Gradonačelnici Kotora i Antalije potpisali Memorandum o saradnji

0
Potpisan Memorandum o saradnji sa Gradom Antalijom

Tokom održavanja “Foruma gradonačelnika puta svile”, čiji je domaćin ove godine bio Grad Antalija, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i gradonačelnik Antalije Menderes Mehmet Tevfik Türel, potpisali su  Memorandum o prijateljskoj razmjeni i saradnji.

Grad Antalija, sa više od milion i po stanovnika i stalnom tendencijom rasta, predstavlja turistički centar kako Turske tako i cijelog Istočnog Mediterana. Kruzing turizam, obrazovanje, kultura, sport, zaštita životne sredine, samo su neke od oblasti u kojima je dogovorena saradnja.

Brojni festivali,  a posebno  Međunarodni klavirski festival, već godinama unazad okupljaju u Antaliji najbolje izvođače sa svih kontinenata,  te pružaju mogućnost da se ovim Memorandumom poveže i obogati  festivalska ponuda grada Kotora.

Čelni ljudi dva grada dogovorili su  susret u Kotoru tokom sljedeće godine kada se očekuje veliki broj zvanica povodom obilježavanja 40 godina od upisa Kotora na UNESCO-vu listu.

U međuvremenu, razmotrit će se konkretni projekti i pokrenuti realizacija istih.

„Crteži” Tamare Žderić u Kotoru

0

Izložba pod nazivom „Crteži” Tamare Žderić – akademske slikarke iz Beograda biće otvorena u Gradskoj galeriji u četvrtak 25.oktobar  u 19 sati.

Umjetnica je osnovne i master studije slikarstva završila na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu gdje je trenutno na doktorskim studijama slikarstva.

Član je ULUS-a od 2018. godine. Priredila 37 samostalnih, žiriranih izložbi širom zemlje, ali i u inostranstvu.

Učestvovala je na većem broju grupnih izložbi.

Dobitnica je tri nagrade za crtež od kojih se izdvaja druga Nagrada iz Fonda za crtež „Vladimir Veličković”.

TO Tivat sa hotelijerima o zajedničkim nastupima na tržištu

0
TO Tivat u Sarajevu

Turistička organizacija Tivat je u srijedu održala sastanak sa hotelskom turističkom privredom grada. Tema sastanka su bili zajednički nastupi na inostranom tržištu sa ciljem razmjene međusobnih iskustava i statistika posjete na nivou opštine Tivat, kada je kolektivni smještaj u pitanju.

Sastanku su prisustvovali direktori hotela, kao i direktori prodaje hotela, kategorije četiri i zvjezdica, i to: The Chedi – Luštica bay, Regent – Porto Montnegro, Montenegrino, Pine, Palma i La Perla.

Direktorica Turističke organizacije Tivat, Gabrijela Glavočić je prisutne upoznala sa sajamskim aktivnostima na inostranom tržištu u predstojećem periodu, na kojima Turistčka organizacija Tivat planira da uzme učešće. U okviru sastanka razmjenjena su iskustva, kao i statistički pokazatelji dolazaka  u kolektivnom smještaju u svakom od prisutnih hotela, koja su to ciljna tržišta na kojima bi se trebalo u budućnosti pojaviti, u vidu učešća na sajmovima ili radionicama sa značajnim turoperatorima, sa posebnim akcentom na tržišta odakle Tivat ima direktne linije.

Na osnovu razmjene mišljenja i dosadašnjim iskustvima, razgovaralo se na temu o neophodnosti učešća na sajmu u Dubaiju, gdje je hotelska privreda iskazala zainteresovanost u promociji za narednu godinu. Podsjećamo da se Tivat ove godine na sajmu u aprilu u Dubaiju predstavio kao gost kompanije Fly Dubai, odakle su se odnijeli vrlo pozitivni utisci i potreba za predstavljanjem cjelokupne destinacije Crne Gore, kada je ovo tržište u pitanju. Bilo je riječi i o sajmovima u Istanbulu i Tel Avivu, jer to su sve više rastuća tržišta, kada je naša opština u pitanju, sa odličnim najavama i za nastupajući period. Takođe, su se iskazali i pozitivni stavovi za sajamskim nastupima u nekim od skandinavskih zemalja, uključujući i Belgiju gdje postoji dosta redovnih linija letenja ka Tivtu, što bi sve doprinjelo boljem razvoju predsezonskog perioda i produženju postsezone u našem gradu, što je svakako i u zajedničkom interesu cijele turističke privrede.

„Turistička organizacija Tivat će na nekom od narednih sastanaka koji će se održati sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, predstavnicima MORT-a, kao i Lokalnim turističkim organizacija drugih opština, predložiti  dogovorene prijedloge o nastupima na novim tržištima i kreirati neku ponudu predstavljanja.

Turistička organizacija Tivat počela sa marketinškom kampanjom za nastupajući projekat dočeka Nove 2019. godine.

“Trenutno se kolege nalaze na predstavljanju projekta i destinacije na Sajmu turizma u Sarajevu koji je počeo juče, 24.10. i trajaće do 26.10.2018. godine. Na pomenutom sajmu je i premijerno predstavljen novi broj časopisa “Furaj ba” sa objavljenim cjelukupnim novogodišnjim programom u Tivtu na prvoj stranici magazina, čime je naša posjeta na ovom sajmu još više dobila na značaju u predstavljanju, kada je ovo tržište u pitanju. Već prvog dana sajma, brojnih posjetioci su izrazili zadovoljstvo kreiranim programom. Novogodišnja marketinška kampanja će se dalje nastaviti i u drugim gradovima  regiona“ – saopšteno je iz TO Tivat.

Konferencija u Splitu: Turizam ugrožava način života u povijesnim gradskim jezgrama

0
Jadran Kapor-foto Fah

Porast dolazaka turista u stare povijesne gradske jezgre ugrožava način života u njima te treba osmisliti model koji neće voditi nestanku “našeg identiteta” u tim jezgrama, upozoreno je u utorak na konferenciji u Splitu pod nazivom “Razvoj održivog turizma u gradovima s povijesnom jezgrom,” koju je organizovala Slobodna Dalmacija.

“Pitanje starih gradskih jezgri i povijesnih gradova je temeljno pitanje našeg identiteta. Suočavamo se sa stalnim odlaskom stanovništva iz tih jezgri, a odlazak stanovništva znači gubitak našeg načina života. Kada gubimo naš način života, onda gubimo i naš identitet”, rekao je na konferenciji državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak.

On je istaknuo kako u procesu “turistizacije” velik broj gostiju dolazi u stare gradske jezgre i oni, kako se izrazio, dramatično opterećuju infrastrukturu u tim gradovima i utječu na promjenu životne svakodnevice.

“U starim gradskim jezgrama, osobito ljeti, stalnim stanovnicima život postaje nepodnošljiv, jer u snažnim procesima “turistizacije” nismo dobili samo velik broj turista nego stare gradske jezgre koje više nisu podređene životu lokalnog stanovništva nego su u cijelosti podređene turistima,” kazao je Poljičak.

Naglasio je kako smo pred velikim izazovom pronalaženja rješenja za stare gradska jezgre koje ne bi bilo usmjerno protiv turizma.

“Moramo napraviti planove upravljanja starim gradskim jezgrama i Ministarstvo kulture je spremno pomoći, ali to je prije sveg zadaća gradova. U tim planovima nužno je pronaći rješenja kako doći do optimalne distribucije posjetitelja, kako doći do održivog razvoja i što učiniti da gradovi ne žive samo sezonski u ljetnom razdoblju,” rekao je Poljičak.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić je istaknuo kako stare gradske jezgre ne smijemo prenapučiti posjetiteljima, ali je istaknuo i njihovu važnost u turističkoj ponudi.

“Ja mogu postaviti pitanje bi li te povijesne jezgre uopće bile atraktivne da nema turizma i kako bi se one bez turizma razvijale”, istaknuo je Matošić.

Pri tome je naveo primjer dubrovačkih starih zidina na kojima se, kako je rekao, godišnje uprihoduje više od sto ili sto pedeset milijuna kuna.

“Na gradskim zidinama Dubrovnika 2001. godine bilo je oko 140.000 posjetitelja a sad ih je godišnje više od milijun,” istaknuo je Matošić.

Po njegovim riječima, stare gradska jezgre su ogroman i atraktivan resurs koji privlači turiste.

“Ove godine imat ćemo više od 19,5 milijuna gostiju, a to je ogroman izazov za kompletu infrastrukturu,” kazao je Matošić dodavši kako će ovogodišnji prihod od turizam biti oko 12 milijardi eura.

“Trebamo zadržati naš način života i tradiciju jer to privlači goste,” rekao je.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je istaknuo kako ne postoji jedinstven recept za rješavanje problema starih gradskih jezgri koje su izvrgnute turistizaciji.

“Ja tvrdim kako život u starim gradskim jezgrama, onakav kakav smo imali prije par godina, više ne postoji,” rekao je on.

Na Pagu obilježeno sto godina od najveće pomorske tragedije na Jadranu

0
Euterpe Foto: Dunja Pavešić

Po prekrasnom sunčanom vremenu, koje kao da je svojom toplinom i ljepotom uveličalo komemoraciju i odavanje počasti žrtvama potonulog parobroda “Euterpe”, koji je prije tačno 100 godina potonuo u neposrednoj blizini Luna, 20. listopada u organizaciji Grada Novalje održano je odavanje počasti stradalima i obilježena je stota obljetnica najveće pomorske tragedije za Jadranu.

Austrougarski parobrod “Euterpe” potonuo je 1918. u završnim operacijama Prvoga svjetskog rata, a prevozio je više od tisuću vojnika i članova posade. Potopila ga je talijanska mornarica koja je ispalila tri torpeda, od kojih je jedno bilo presudno. U spašavanje nastradalih uključili su se razarač Magnet i novaljski ribari te spasili 450 osoba, ali nažalost stradalo je više od 600 vojnika i članova posade.

Taj tragični događaj obilježen je na moru, u novaljskom akvatoriju, točnije ispred Luna, odnosno na području potonuća broda. Uz Grad Novalju, predstavnike lokalne uprave i gradonačelnika Ante Dabe, odavanju počasti odazvalo se austrijsko Ministarstvo obrane koje je predstavljao brigadir Martin Kukla, vojni izaslanik Oružanih snaga Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.

Brod je otkriven 1999. godine, a velik doprinos dali su ronioci predvođeni Vedranom Dorušićem, vlasnikom ronilačkog centra „Fokaˮ iz Šimuna. Neposredno prije komemoracije za stradale putnike broda “Euterpe”, upriličene na brodu “Festini”, na dubinu od 80 metara zaronili su Dražen Gorički, Leo Lušić i Vladan Strigo i u izvrsnim vremenskim uvjetima obavili podvodno snimanje broda Euterpe, položivši jedan vijenac u spomen i čast stradalih u samu utrobu broda.

Prema riječima gradonačelnika Novalje Ante Dabe cilj je obilježavanja te najveće pomorske tragedije na hrvatskom bio odati dostojanstvenu počast svim stradalima, ali i ukazati na besmisao rata i ratnih stradanja, uz svesrdnu želju i nadu da se takva i slična stradanja više nikada neće ponoviti.

Parobrod “Euterpe” predstavlja našu najveću plavu grobnicu i pod zaštitom je Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao podmorsko arheološko nalazište. Istog dana, u 19 sati Vedran Dorušić održao je predavanje za javnost pod nazivom „100 godina Euterpe u Jadranuˮ te upoznao prisutne sa svim karakteristikama i povijesnim činjenicama “Euterpe”, a u Gradskoj knjižnici postavljena je i izložba povodom stote obljetnice potonuća parobroda “Euterpe”.