Morsko dobro – “Održivo upravljanje plažama”

1
sa panel diskusije

U okviru  9. Festivala nekretnina i investicija – FREI 2018.  koji se održava u hotelu “Avala” u Budvi od 07-10. maja, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore juče je organizovalo Panel pod nazivom “Održivo upravljanje plažama”.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je iniciralo izradu Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori koja predstavlja inovativni okvir za prilagođavanje plažne ponude modernim turističkim zahtjevima i trendovima. Rješenja i smjernice koje nudi ova Strategija usmjerena su na diversifikaciju i tematizaciju plažne ponude, te je na panelu,pored postojećih tematskih kupališta na crnogorskom primorju, predstavljen i predlog novih vrsta odnosno kategorije plaža.

Kao primjere dobre prakse upravljanja plažama namjenjenim ciljnim grupama posjetilaca, na paneluje predstavljeno dugogodišnje iskustvo korisnika koji upravlja plažom za pse – „Pet friendly“ u Hrvatskoj, a koja je i dobitnik priznanja najbolje plaže na Jadranu, kao i više prestižnih nagrada iz oblasti turizma.

Pored ove kategorije predstavljeno je upravljanje plažom za sportsko rekteativne aktivnosti u Crnoj Gori, koja nudi usluge kite-surfinga na području Velike plaže u Ulcinju, te iskustva u upravljanju plažama u regiji Emilia Romagna u Italiji.

sa panel diskusije

Na panelu su govorili Aleksandra Ivanović, rukovoditeljka Službe za održivi razvoj u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, profesor dr. sc. Dragan Magašsa Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci, Ruby Montanari-Knez, korisnica plaže za pse u Crikvenici u Hrvatskoj, Petar Delićkorisnik dijela Velike plaže u Ulcinju o iskustvima u upravljanju plažom za sportsko rekteativne aktivnosti u Crnoj Gori (kitesurfing),  Olga Sedioli kroz video prezentaciju na temu “Organizacija i upravljanje plažama u Riminiju, Regija Emilia-Romagna u Itakliji i dr. sc. ekonomskih nauka Branko Bogunović izspred d.o.o.“Hotelsko i destinacijsko savjetovanje“ iz  Zagreb na temu prezentacija Strategije odrzivog upravljanja plažama u Crnoj Gori. Moderator panela bi je Dragoljub Marković, pomoćnik direktora i rukovodilac Službe za upravljanje lukama od lokalnog značaja u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

sa panel diskusije

Nakon prezentacije panelista organizovano je učešće u diskusiji na temu upravljanja kupalištima.

Ruska državljanka stradala na Durmitoru

0

Ruska državljana Elvira Baranova (21) preminula je od posljedica pada u reonu ispod Samara, prema Škrci.

Ona je sa grupom turista boravila na Durmitoru

Reon gdje je stradala

“Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore, koji su u spasilačku akciju krenuli na poziv OKC 112 Direktorata za vanredne situacije MUP-a, dolaskom na lice mjesta zatekli su beživotno tijelo Baranove, pored koje bio vođa grupe, takođe ruski državljanin koji pokušao da joj ukaže pomoć”, saopštila je GSS.

On je sa Baranovom i još tri ruske državljanke pokušao da pređe prevoj Samar, kada se dogodila nesreća

“U toku je evkuacija još tri ruske državljanke koje su ostale zaglavljene na lokaciji sa koje je pala Elvira Baranova”, navode iz GSS.

Pomenuta grupa u pohod na Durmitor krenula bez adekvatne planinarske opreme, što je najvjerovatnije i uzrok nesreće.

Odgođeno krštenje kruzera „MSC Seaways“

0
MSC Seaways

Brod za krstarenje „MSC Seaview“ kasni s isporukom i novi termin je zakazan za 4. juna, što je ujedno odgodilo planirano krstarenje od 7. do 10. juna.

Dok je tim od gotovo 4.000 radnika u brodogradilištu Fincantieri trenutačno radi 24 sata na dan kako bi završio brod do njegove inauguracijske sezone, Seaview će zahtijevati nekoliko dodatnih dana za završno opremanje, navodi kompanija.

MSC Cruises je rekao da svečanost inauguracije više neće biti održana u lučkom gradu Civitavecchia, nego će umjesto toga krštenje biti prebačeno u Genovu 9. juna, odakle bi kruzer trebao dan kasnije isploviti na krstarenje.

Nakon isporuke „MSC Seaview“ će ploviti Mediteranom, a potom će biti u Južnoj Americi tijekom zimske sezone 2018./19.

Fešta Primavera 13. maja

0
PRIMAVERA

U nizu stađunskih fešti koje u Herceg Novom organizuje proteklih godina Udruženje RUKE za nedjelju 13. maj najavljuje proljećnu feštu PRIMAVERA koja će biti održana u Gradskoj kafani, u periodu od 10 do 14 sati.

U kontekstu smjene godišnjih doba i plodova prirode našeg podneblja, naše fešte promovišu tradiciju i kreativnost kroz gastronomiju i stvaralaštvo, jačaju entuzijazam i zajedničku akciju sugrađana, te unapređuje kulturnu i turističku ponudu Herceg Novog. Posjetioci će tako na PRIMAVERI moći da prisustvuju degustaciji lokalnih jela i proizvoda od stađunskog jestivog, začinskog i ljekovitog bilja (žućenice, rukole, mažurane, ruzmarina, žalfije i pelina, zove, mente i drugih više i manje poznatih biljaka), da od gastro profesionalaca i entuzijasta saznaju tradicionalne načine pripreme i recepte za delicije. Neizostavni dio fešte jeste bazar domaćih proizvoda, suvenira i rukotvorina, koji okuplja izlagače iz regiona, poručuju organizatori NVO Ruke iz Herceg Novog.

Fešta Primavera će biti priređena na terasi i u prizemlju Gradske kafane i obližnjem parku Boka. Razmjena znanja i aktivnosti na otvorenom, kao i brojne radionice, biće dio programa Primavere, a neki od učesnika su: Bojana Govedarica –„ Med Medeni“ (radionica ukrašavanja keksića), Olga Fedotova (radionica sa polimernom glinom), Face painting („Zvrk“), NVO Urban Nova (projekat GeriArtrija – umjetnost starijih osoba), mažoretke iz kluba Lili i prava kreativna reprezentacija JUSMŠ „Ivan Goran Kovačić“, uz ugostitelje i kuvare, ekolozi, likovnjaci i frizeri (styling performans „Proljećne vile“).

Dio PRIMAVERE je humanitarnog karaktera, pa će prihod od donatorske „Proljećne trpeze“ koji za posjetioce organizuju restorani, organizacije i pojedinci, biti namjenjen  mladom Nikšićaninu Iliji Bulatoviću kome je hitno potrebna transplantacija bubrega. U humanitarnim akcijama stalna je saradnja sa Fondacijom Iva Bijelić.

Već tradicionalno je u programu Agencije za zaštitu i razvoj Orjena, zajednički program pod nazivom PRIMAVERA U ZALEĐU.

U subotu 12. maja biće organizovana planinarska šetnju hercegnovskim zaleđem u potrazi za samoniklim jestivim biljem, kao i druženje u konobi Sikimića u selu Žlijebi, uz osvježenje i zakusku od ubranog bilja. U šetnji će nam se pridružiti članovi NVO Koraci. Program je pogodan za djecu i odrasle, veoma edukativan zahvaljujući saradnji sa Željkom Starčevićem, mada svi prisutni mogu da doprinesu – tema  i sama Priroda je neisrpna.  Ovakvi prirodnjački izleti ostaju u najljepšoj uspomeni. 

U organizaciji stađunskih fešti Udruženje Ruke je podržano od najšire zajednice pojedinaca, organizacija civilnog sektora i privatnih preduzeća, u javnom sektoru podrška stiže iz Nacionalne i Turističke organizacije Herceg Novog, kao i lokalne uprave – preduzeća i Opština Herceg Novi.

Treća po redu  PRIMAVERA koja je najmlađa u ciklusu Stađunskih fešti, svojevrsni je festival u slavu proljeća, pa pozivamo sugrađane i turiste da je posjete i dio nedjeljnog odmora provedu zajedno sa ljubiteljima prirode, gastronomije, tradicije i kreativnog stvaralaštva.

Imovinski kartoni tivatskih funkcionera – Matijevićevoj plata išla i do 2,4 hiljade eura, Novosel u kreditima

1
Snežana Matijević

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) ukupno je tokom 2017. na tom mjestu zaradila 19.143 eura – pokazuju podaci iz njenog imovinskog kartona za prošlu godinu.

Matijevičkina plata se prema podacima koju je gradonačelnica Tivta dostavila Agenciji za spriječavanje korupcije (ASK), lani  kretala od minimalnih 1.305 eura neto koliko je ona primila u novembru, do maksimalnih čak 2.393 eura koliko je gradonačelnica inkasirala u maju prošle godine. Pored plate u Opštini, Matijevička je lani dobijala i po 432 eura mjesečno honorara kao profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Matijevićka u kartonu nije napisala prihode koje je lani ostvario njen suprug Duško koji je privatnik, ali je navela da je plata njene kćerke Vedrane koja radi u Zdravstvenoj ustanovi „Apoteke Crne Gore“ 750 eura, dok je sin Josip radio za 420 eura mjesečno u kompaniji Adriatic Marinas-Porto Monteegro. Plata mu je u elitnom tivatskom nautičkom centru, od novembra prošle godine povećana na 580 eura. Gradonačelnica Tivta posjeduje „folksvagen pasat“ iz 1997, njen suprug vozi „pežo 207“ iz 2016, a kćerka Vedrana „gofa“ iz iste godine, a na ime supruga upisan je i čamac tipa pasara. Matijevićka je u svom imovinskom  kartonu navela     nekretnine koje su upisane na njenog supruga (stan od 112 i stan od 26 kvadrata, građevinsko zemljište od 239 kvadrata te livade i šume ukupne površine skoro 47 hiljada kvadrata), ali ne i sopstvene nekretnine u naselju Mažina (stara kuća površine 51 kvadrat, nestambeni prostora povšine 7 kvadrata i dvorište od 157 kvadrata). Ta imovina koju je ona, kako je tada navela stekla „održajem ili poklonom“ gradonačelnici je lani bila osnov da konkuriše i od Opštine Tivat dobije stambeni kredit „za poboljšanje uslova stanovanja kroz adaptacuju objekta“, u visni od 33.673 eura, od čega će u narednih 10 godina Matijevička u gradsku kasu vratiti samo 6.735 eura. Gradonačelnica u kartonu koji je predala ASK, nije međutim, uopšte navela tu svoju kreditnu obavezu.

Siniša Kusovac

Stambeni kredit koji je lani od Opštine dobio kad  Matijevićka, u svom je imovinskom kartonu, prijavio potpredsjednik Opštine Tivat i lider OO DPS Tivta dr Siniša Kusovac. On je naveo da po tom osnovu duguje 52.000 eura iako će u skladu sa odlukom opštinske stambene komisije koja mu je dala kredit, morati da u narednih 20 godina u gradsku kasu vrati samo 14.560 eura. Kusovac je lani kao potpredsjednik Opštine primao platu od 1.135 eura, dok njegova supruga Ljiljana u neimenovanom privrednom društvu radi za 270 eura mjesečno. Iako je lani, po osnovu dokumentacije koju je priložio za dobijanje opštinskog stambenog kredita, Kusovac postao zvanični vlasnik „stana u izgradnji“ od 80 kvadrata u Mažini, on tu nepokretnost nije evidentirao u kartonu koji je predao ASK. Njegova suoruga Ljiljana sa platom od 270 eura, svaki mjesec izdvaja po 220 eura za vraćanje gotovinskog kredita od 3.000 eura, a na njeno ime upisan je i automobil „fiat panda“ iz 2007.

Sa sjednice SO Tivat Ivan Novosel

Predsjednik tivatskog parlamenta Ivan Novosel (DPS) prošle je godine obavljajući profesionalno taj posao zaradio ukupno 18.451 euro. Uz platu predsjednika SO koja je iznosila od 1.285 do 1.468 eura, Novosel je lani svakog mjeseca inkasirao i po 160 eura odborničke nadoknade. I ostatak porodice predsjednika tivatskog parlamenta je na državnoj kasi – supruga Svetlana radi u Poreskoj upravi za 315 eura mjesečno, sin Stevan u Crnogorskom narodnom pozorištu za platu od 127 do 254 eura, dok drugi sin Milorar u Turističkoj organizaciji Tivat prima 350 eura mjesečno. Ivan Novosel posjeduje „kuću u izgradnji sa dvorištem od 296 kvadrata“ i automobil „fiat“ iz 1998, a opterećen je sa ukupno preko 116 hiljada eura kredita. Novosel naime, vraća dva gotovinska kredita od po 15 i 35 hiljada eura, jedan stambeni kredit od 16 hiljada i još dva stambena kredita koja je 2011. i 2014. dobio od Opštine Tivat, u iznosima od 25.741 i 24.761 euro. Prema podacima koje je prijavio ASK-u, Novosel mjesečno na vraćanje svih kredita izdvaja ukupno preko 743 eura, ali se od toga na povrat dva opštinska kredita odnosi samo 51 euro. Supruga Svetlana vraća još jedan gotovinski kredit od 13.300 eura.

Bogat kulturni program u Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu

0

U Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu (JU Muzeji i galerije Budve) u utorak 8. maja otvorene su dvije izložbe i održano autorsko veče.

U donjoj sali galerije „Marko Krstov Gregović“ otvorena je samostalna izložba slikaumjetnika Todora Živaljevića Veličkog. Posjetioci su imali priliku da vide 20 radova rađenih tehnikom akrilik na platnu, sa pejzažom kao dominantnim motivom.Prisutne je, u ime Ustanove, pozdravila i upoznala sa konceptom programa Dragica Ćetković, galeristkinja iz „Crvene komune“.Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, muzejska savjetnica iz JU Muzeji i galerije Podgorice, koja se publici obratila sljedećim riječima: „Todor Živaljević Velički već više decenija bavi se slikarstvom. Usavršio je prefinjenost pejzažnog slikarstva u maniru poetskog intimizma. Glavne odlike njegovog slikarstva su zadržana čvrstina forme, potez u rasponu od impresionistički kratkih, do širokih i pastuoznih ; modelovanje kontrastima prigušenih valera i koloristički izraz slike u rasponu od žućkasto-narandžastih, oker, do sivih i plavo-zelenih tonova. Pomoću boje, koja je ponekad nanesena u tankim slojevima širokih poteza usljed čega djeluje posno, sprovedena je rafinirana gradacija valera. Shodno impresionističkim idealima, tamne sjenke su ovdje razbijene i svedene na isprekidane, spontane, kratke nanose boje. Preovlađuje prigušeno kolorističko shvatanje slike. Sve odiše lirskim, pomalo melanholičnim štimungom, uz poniranje u psihologiju predjela, tako karakterističnim za Živaljevićevo slikarstvo. Zahvaljujući ovakvom postupku, kao izlaganju motiva u kojem je prisustvo ljudske fugure samo nagoviješteno, slika je dobila posebnu draž: sa jedne strane, prisutan je osećaj spokoja, metafizičkog mira, dok u isto vrijeme svaki dio slike prožima živo treperenje blage svjetlosti. Već je očigledno da slikanje pod vedrim nebom predstavlja osnovni  slikarski kredo Todora Živaljevića Veličkog“.

 Nakon otvaranja ove izložbe, u gornjoj galeriji Spomen doma „Crvena komuna“ otvorena je grupna izložba slika članova Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore.

Posjetioci (foto Miroslav Grubić, JU Muzeji i galerije Budve)

Na ovoj izložbi svoje radove različtih tema i motiva predstavilo je26 umjetnika. U pitanju su slike srednjih formata, rađene tehnikama ulje na platnu,pastel i akrilik na platnu. Izložbu je otvorila Snežana Jovanović Đurašević, članica Udruženja, sljedećim riječima, podsjećajući na istorijat nastanka ove organizacije: „Polazeći od Danteove misli da lepota opušta, budu dušu i tera na razmišljanje i delovanje, večeras se svima nudi prilika da uživamo gladajući ova dela, kao što su su ih umetnici stvarali sa uživanjem. Podsećam da je izvorna likovna umetnost počela aktivno da učestvuje na umetničkoj sceni Crne Gore od 1973. godine organizovanjem prve zajedničke izložbe u galeriji Santa Marija in Punta u Budvi. Početkom 1974. godine zvanično postaje Udruženje samoukih slikara i vajara, a nakon izložbe u Plavom dvorcu na Cetinju menja ime u Udruženje izvornih likovnih umjetnika Crne Gore, pa sve do 2012, kada se registruje pod sadašnjim nazivom – Udruženje likovnih umjetničkih stvaralaca. Tokom ovih 45 godina, pod rukovodstvom više predsednika, organizovano je mnogo kolektivnih, kao i samostalnih izložbi pojedinih članova u zemlji i inostranstvu.“

Jovanović Đurašević se, potom, osvrnula i na misiju i motive članova Udruženja da stvaraju likovnu umjetnost: „Članovi Udruženja nemaju akademska zvanja iz oblasti likovne umetnosti, jer su to ljudi različitih zanimanja, nivoa obrazovanja, starosne dobi, mesta rođenja, različitih nacionalnih, političkih i religioznih osećanja, ali njihova stvaralaštva dolaze iz srca iduše bazirana na talentu i ličnom naporu da ostvare svoje snove ne vodeći računa o umjetničkim pravilima i pravcima. Oni svojim delima na svoj način pričaju svoju priču. Zato vas sve pozivam da izložene slike ne posmatrate i ocenjujete strogim umetničkim očima i kritikama, već da pokušate shvatiti sa koliko napora je umetnik-amater uspeo da stvori delo, da nešto pokaže, pa čak i da skriveno pouči“.

Petrica Duletić otvara izložbu Veličkog (foto Miroslav Grubić, JU Muzeji i galerije Budve)

Obije izložbe će biti otvorene do srijede, 23.maja.

U sklopu sinoćnjeg programa održano je autorsko veče umjetnika Todora ŽivaljevićaVeličkog. Razgovorsa autorom vodioje Ranko Pavićević, novinar i publicista iz Budve. Teme razgovora bile su usmjerene na stvaralaštvo autora,sposebnim akcentom ne knjige poezije koje su mu objavljenje tokom posljednje tri godine: „Molitva za rod moj Velički“, „Metoh i Ja“, „Zaboravu uprkos“ i „Omaž Milošu Crnjanskom“.

Brussels Airlines spaja Tivat i Brisel

0

Slijetanjem prepunog „airbusa A-319“ belgijske kompanije „Brussels Airlines“ koji je na platformi tivatskog aerodroma pozdravljen tradicionalnim  pozdravom vodenim topovima, u Tivtu je danas poslijepodne svečano obilježen početak saobraćanja te kompanije – članice renomirane Lufthansa Grupe, sa Crnom Gorom.

„Brussels Airlines“ je nakon „Austrian Airlinesa“ i „Eurowingsa“ koji već lete za Podgoricu, odnosno Tivat treća od ukupno pet aviokompanija iz Lufthansa Grupe, što uspostavlja redovan saobraćaj sa Crnom Gorom. Ta grupacija koju kontroliše njemački nacionalni aviprevoznik „Lufthansa“ ubjedljivo je najjači igrač na vazduhoplovnom tržištu ovog dijela svijeta, i ima preko 300 direktnih sedmičnih letova iz zemalja regiona bivše Jugoslavije do svojih glavnih aerodroma u Austrji, Njemačkoj, Švjacarskoj i Belgiji, a odatle konferenciji za preko 300 destinacija u 100 zemalja širom svijeta.

„Ponosni smo što smo otvorili ovu novu liniju iz Tivta do našeg glavnog aerodroma u Belgiji – Brisela, nudeći našim putnicima iz Crne Gore još više mogućnosti u izboru letova. „Brussels Airlines“  je član Star Alliance-a, najvećeg udruženja aviokompanija na svijetu. Luftgansa Grupa je uvela novu liniju iz Belgije za Tivat kao rezultat velike potražnje za putovanjima u Crnu Goru, što pokazuje našu stalnu posvećenost i širenje u regionu“- kazao je na press konferenciji Peter Pulem, viši direktor prodaje Lufthansa Grupe za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu. Precizirao je da se povratna karta za „Brussels Airlines“ na relaciji Tivat-Brisel može kupiti već za 130 eura, te da će tokom sezone na njoj jednom nedjeljno, sve do kraja okrobra, letjeti avioni tipa „airbus A-320“.

„Za Lufthansa Grupu ovaj region je veoma značajan što potrvđuje i podatak da smo ovdje proteklih godina otvorili najviše novih linija od svih prevoznika. Sama „Lufthansa“ već leti za Dubrovnik i Split, od ove godine i Pulu i Zadar, te da se polako primičemo i Crnoj Gori. Vaša strategija razvoja premijum turizma poklapa se sa strategojom „Lufthanse“ kao premijum legacy avioprevoznika koji pruža viskokokvalitetnu uslugu“- kazao je Pulem, indirektno najavljujući skoro dolazak i samog njemačkog nacionalnog prevoznika na crnogorske aerodrome.

Prvi avion belgijske kompanije u Tivtu

To je, kako je kazao direktor „Aerdroma Crne Gore“ Danilo Orlandić, upravo i cilj (ACG).

„Cilj nam je da dovedemo u Crnu Goru svih pet kompanija-članica Lufthansa Grupe i izuzetna nam je čast što je od danas naš partner i „Brussels Airlines“. To dosta govori i o rezultatima koje smo positigli na povećanju aviodostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije, jer „Brussels Airlines“ ima više od 3.600 zaposlenih, flotu od 48 aviona koji svakog dana imaju 250 letova povezujulči prijestonicu Evrope –Brisel sa 115 destinacija u Evropi, Africi, Aziji i SAD-u“- istakao je Orlandić. Kazao jeda su aerodromi Tivat i Podgiorica od početka godine do početka maja imali 65.000 više putnika nego u istom periodu lani, te da očekuje da će ove godine ACG zabilježiti ukupan promet od preko 2,5 miliona putnika.

Hotel Plaža u Zelenici pripao Sarajevu

0
Zelenika – hotel Plaža

Hotel Plaža u Zelenici, od koji su na istočnoj obali Jadrana stariji samo hotel Kvarner u Opatiji i jedan u Crkvenicama, na osnovu presude Vrhovnog suda Crne Gore  pripao je Opštini Centar-Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tako je okončan dvanestogodišnji sudski postupak koji je Opština Centar vodila protiv države Crne Gore koja je vlasnik hotela i zemljišta na kome je izgrađen. Novi vlasnici su ušli u posjed i to objelodanili na ulazu u hotel.

Kako prenose bosanski portali, Opština Centar Sarajevo je formirala ekipu za preuzimanje hotela i namjerava da raspiše međunarodni javni poziv za njegovu prodaju. Kako je hotel u postupku restitucije, potomci prvih vlasnika tvrde da postoji privremena mjera  kojom je zabranjen promet dok se ne okonča restitucija.

Vasnik i osnivač  dr Anton Mađar, porijeklom iz Budimpešte hotel  “Plaža Zelenika”, otvorio 1902. godine i početak njegovog rada vezuje se za početak organizovanog turizma u Crnoj Gori.

Hotel je imao je 30-tak soba sa šezdeset kreveta, svoja predstavništva u Pragu, Budimpešti, Beču I Beogradu, a gosti su mu bili mahom predstavnici visokog evropskog društva. U hotelskim knjigama ostalo je zabilježeno da su gosti hotela “Plaža Zelenika” bili i crnogorski Kralj Nikola I Petrović, srpski kralj Petar I Karađorđević, kraljevi  Bugarske Boris Koburg i Albanije Ahmed Zogu.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata u hotelu je boravila vojska. Takvu sudbinu doživio je i u Drugom svjetskom ratu, ali i u vremenu ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije.

Zelenika foto Rocco Vuković

Nakon završetka Prvog svjetskog rata hotel je devastiran, ali je obnovljen uz novčanu pomoć tadašnjeg biznismena Lale Zubera,  i izmedju dva svjetska rata je primjer uspješnog i svremenog hotelijerstva.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u hotelu je bila smještena italijanska kaznena ekspedicija Taro. Hotel je otvoren ponovo poslije rata, ali je 1948. godine nacionalizovan, kada je postao  državno vlasništvo.

 Do 1961. godine u njemu su boravili turisti.Te godine hercegnovska Opština je prodala hotel; potomak vlasnika Ćaba Mađar tvrdi dala na korišćenje:  Opštini Centar Sarajevo i od tada je objekat služio kao Dječije odmaralište. Tokom rata u bivšoj Jugoslaviji 90- tih godina prošlog vijeka, hotel je postao sjedište Komande Ratne mornarice. Danas je to zdanje koje propada.

Potomci vlasnika hotela – Ćaba Mađar i njegova braća i sestre, pred Komisijom za restitutciju pokrenuli su 2002. godine, postupak za povraćaj njihove imovine, a Opština Centar Sarajevo je 2006. godine pokrenula postupak protiv Države Crne Gore kao vlasnika, za povraćaj hotela .

Ćaba Mađar je nedavno kazao da je Osnovni sud Herceg Novi tri puta presuđivao u njihovu korist, da je Viši sud potvrđivao prvostepene odluke, da bi na kraju Vrhovni sud preinačio te presude u korist Opštine Centar Sarajevo.

Advokat porodice Mađar Dragan Lepetić kaže da ispada je Vrhovni sud presudio protiv sopstvene države.

“Protiv te presude sam uložio ustavnu žalbu Ustavnom sudu Crne Gore, koji je jedini nadležan za poništenje presude Vrhovnog suda čime samo iskoristili sve pravne ljekove”, kazao je Lepetić, ističući da žalba ne odlaže izvršenje presude Vrhovnog suda.

“Ćaba Mađar i njegova porodica bili „umješači na strani Crne Gore“. Njihov pravni interes je u tome što su oni bivši vlasnici hotela i po tom osnovu vode restitucioni postupak kod Komisije za restituciju u Baru”, objasnio Lepetić

 “Komisija u Baru je posljednje ročište imala u novembru prošle godine, ali odluku još uvijek nije donijela, iako je zakonski rok bio mjesec dana. Mi smo pisali i urgenciju,  ali prošlo je duže od pet mjeseci i nema odluke”, navodi Lepetić.

Ćaba Mađar unuk osnivača i prvog vlasnika hotela Plaža Zelenika i počasni konzula Republike Mađarske u Crnoj Gori, nalazi se na liječenju, pa njegovu reakciju na presudu nismo mogli da dobijemo. On je ranije najavio da će pravdu potražiti u Strazburu.

/S.Kosić./

Održan protest zbog napada na novinarku Lakić

0
Protest u PG

Par stotina građana je ispred zgrade Vlade protestovalo danas zbog napada na novinarku dnevnika Vijesti Oliveru Lakić.

Osim kolega novinara i novinarki iz više redakcija, okupio se i veliki broj nevladinih aktivista i aktivistinja, kao i predstavnika opozicionih političkih partija.

Na protestu nijesu viđeni novinari iz medija koji važe za prorežimske.

Građani su nosili transparente na kojima piše “Stop nasilju”, “Situacija je izvanredna”, “Za život bez straha”.

“Postavio bih pitanje da li ovo društvo poslije svega ovoga što vidi može da ide dalje? Da li ovo društvo može da preživi još pet godina njegove vlasti i da li ova atmosfera u kojoj postoje državni neprijatelji, izdajnici, u kojoj se ljudi koji pišu otvoreno i slobodno proglašavaju izdajnicima, targetiraju od njega lično, a to onda prate razni centri moći?“, rekao je direktor Vijesti Željko Ivanović, misleći na novoizabranog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prenosi PR centar.

Lakić je sinoć ranjena u nogu i život joj nije ugrožen.

Koncert povodom Dana Evrope

0

Povodom Dana Evrope danas je u Kotoru na Trgu sv. Tripuna nastupio Hor ŠOSMO “Vida Matjan”

Pod dirgentskom palicom Mihajla Lazarevića učenici su otpjevali himnu EU, Odu radosti, Budi se istok i zapad, Oj đevojko drugarice i Ćao Bela ćao.