Bokobran: Devastacija Mamule u toku

1
Mamula – Foto Boka News

Inicijativa Bokobran povodom najnovije devastacije tvrđave Mamula danas je uputila Otvoreno pismo, kojim želimo skrenuti pažnju na rušenje dijela zidova i iskopovanja unutrašnjosti tvrđave u dubini većoj i od deset metara, što se kosi sa adekvatnom revitalizacijom spomenika kulture prve kategorije.

Kao savjesni stručnjaci zaštite i građani koji su svjesni važnosti ovog kulturno istorijskog spomenika, obraćamo se svim nadležnim institucijama i inspekcijama sa molbom da iskoristite svoja ovlaštenja i autoritet, imajući u vidu da se ostrvo Lastavica sa pripadujućom tvrđavom Mamula nalazi u bafer zoni Područja Kotora.

Upoznati sa najnovijim preporukama istaknutim u Izvještaju o stanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, gdje stručnjaci UNESCO-a i ICOMOS-a preporučuju oprezno upravljanje i bafer zonom Područja, smatramo da ovakav vid devastacije spomenika kulture prve kategorije pokazuje da nismo u stanju kontrolisati procese na terenu, kojima se, iz dana u dan, umanjuje izuzetna univerzalna vrijednost prostora Boke Kotorske.

Iskopavanja u dubini od 10-ak metara nisu adekvatan pristup revitalizaciji ovog kulturnog dobra. Ovakvim urbicidnim aktivnostima on trajno gubi izuzetne graditeljske vrijednosti koje posjeduje. Konstatujemo da je prilikom radova vidljivih na fotografiji koju prilažemo urušen ili demontiran dio bedema utvrđenja. Tražimo da se istraži koliko se ovi radovi sprovode u skladu sa dobijenim dozvolama.

Ukoliko su ovi radovi i na ovaj način odobreni od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, insistiramo da se sankcionišu ljudi koji su odobrili ovakvu intervenciju. Ukoliko to nije slučaj, insistiramo da sve nadležne institucije postupe u skladu za svojim zakonskim obavezama i adekvatno procesuiraju počinitelje- nadzornika koji radove prati u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i kompaniju OHM Mamula koja sprovodi radove.

Molimo kompletnu javnost na zajedničku reakciju po pitanju devastacije tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica. Moramo što hitnije preduzeti konkretne korake na zaustavljanju urbicida i kulturnocida koji je u toku, jer smo u saznanju da su već počeli pritisci na one koji ukazuju na ove nemile događaje.

Lošinj i Drniš među finalistima za najbolje od Top 100 održivih destinacija svijeta

0
mali lošinj

Na najvećem svjetskom turističkom sajmu – ITB Berlin, 6. ožujka 2019. godine održana je dodjela nagrada za najbolje od Top 100 održivih destinacija svijeta, a među finalistima su se našle dvije hrvatske destinacije Drniš i Lošinj.

„Top 100 održivih destinacija svijeta” zajednička je inicijativa organizacija Green Destinations, TravelMole, Travellife, Destination Stewardship Center, Asian Ecotourism Network (AEN) te Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC), a za ulazak u Top 100 održivih destinacija svijeta bilo je potrebno zadovoljiti 15 glavnih kriterija koji destinaciju čine odgovornom i zelenom, i to po temama: priroda, životinje i pejzaž, klima i okoliš, kultura i tradicija, ljudi i gostoljubivost, društvena dobrobit te održivi destinacijski menadžment, koji i čine bit zelenog destinacijskog standarda. Ocjenjivačku komisiju sačinjavao je Ekspertni tim Top 100 održivih destinacija te Top 100 održivih destinacija selekcijski panel u sastavu 12 međunarodnih top stručnjaka u turizmu i održivosti.

Ministar turizma Gari Cappelli u društvu državnog tajnika Tončija Glavine čestitao je Lošinjanima i Drnišanima koji mogu biti primjer drugim destinacijama. „Ističemo važnost odgovornog, održivog i kvalitetnog turizma, a on počiva upravo od lokalne razine koju želimo poticati da u svoje strateške dokumente i praksu implementiraju načela održivosti kako bismo resursnu osnovu važnu za razvoj turizma i gospodarstva očuvali i za buduće generacije. Održivi razvoj nije samo zeleno poslovanje, već i odgovorno upravljanje svim procesima u destinaciji koje će kroz smanjenje sezonalnosti i bolju zaposlenost u konačnici doprinijeti očuvanju baštine te donijeti veću društveno-gospodarsku korist svojim građanima i lokalnim zajednicama.”, izjavio je ministar Cappelli.

Dobitnicima i održivim destinacijama čestitao je i Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja koja je još 2016. postao dijelom najveće zelene destinacijske zajednice. „Lošinj već godinama kroz destinacijski brend menadžment ‘plovi’ u smjeru održivosti. Htjeli smo ići korak dalje i napredovati pa smo počeli koristiti europske standarde. Tako smo se među prvima u Hrvatskoj uključili u projekt Europske komisije: ETIS – Europski sustav pokazatelja za turizam za održiva odredišta. Sve to ne bi bilo moguće bez kvalitetne suradnje s partnerima i stanovnicima u destinaciji kao ključnim sudionici brojnih projekata u domeni održivog kulturnog, sportskog i zdravstvenog turizma. Drago nam je da je Lošinj i ove godine prepoznat kao jedna od najboljih održivih destinacija u Europi, jer upravo je to dokaz da naša strategija održivosti ide u dobrom smjeru”, izjavio je direktor Cvitković, dok je zamjenik gradonačelnika Drniša Tomislav Dželalija kratko poručio: „Sretni smo što je prepoznat naš smjer održivog razvoja turizma. Grad Drniš je destinacija koja na odgovoran i održiv način upravlja kulturnom i prirodnom baštinom, te na taj način unapređuje turističku ponudu.”, rekao je Dželalija.

Organizatori Green Destinations su TravelMole, Travellife i ITB Berlin. Obzirom na prijavljene destinacije, ocjenjivačka komisija nagradila je najbolje među top 100 u nekoliko kategorija: ITB Earth Award, Best of Culture & Communities, Best of Cities, Best of Nature, Best of Ecotourism, Best of Seaside, Best of the planet – the best green destination of each continent (Best of Africa, Best of the Americas, Best of Asia – Pacific, Best of Europe).

Druga trka karića Karotrc 2019.

0
Trka karića – Karotrc 2018
Povodom održavanja druge trke karića “KAROTRC 2019”, u saradnji sa opštinom Herceg Novi i direkcijom 50. Praznka Mimoze, organizator NVO Maškare obavještavaju sve zainteresovane za učešće, da to učine još danas, jer se prijave, kako je ranije najavljeno, zatvaraju večeras u ponoć.

Trka će biti organizovana 16.03.2019. u starom gradu, od 11:00h do 15:00h, ulicom od gradske kafane do Škvera u dužini od 700 metara. Takmičari će biti u konkurenciji najboljih vremena za novčane nagrade, a za robne nagrade od naših sponzora za najmaškaraniji karić, za najoriginalnije ime ekipe, za najatraktivniju vožnju, za najstarijeg takmičara i za one najsporije. Do danas je prijavljeno 50 ekipa, u kategorijama jednosjed, dvosjed i trosjed, što je pokazatelj koliko je ova manifestacija od prošle godine probudila interesovanjeza ovakav događaj i želju za bar na kratko povratak u djetinjstvo.
Za razliku od prošle godine kada smo imali samo jednu takmičarku, ove godine  imamo dosta ženskih takmičara koje će se oprobati u dvosjedima.
Prijavljene ekipe su iz  Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Trebinja, Beograda i Šibenika.
Moramo napomenuti da su učešće u konkurenciji prijavili Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, bubnjar Dragoljub Đuričić i prvak svijeta u karićima iz Šibenika., poručuju organizatori.

Komunalno Tivat u pripremi sezone nabavlja dva kamiona za odvoz smeća

0
Dio vozila Komunalnog Tivat

Komunalno preduzeće Tivat raspisalo je tender za nabavku dva polovna kamiona za odnošenje smeća većeg kapaciteta. Traže se vozila sa tzv. rotopress nadgradnjom kapaciteta minimum po 20 kubika smeća, a procijenjena vrijednost ove javne nabavke je 150 hiljade eura sa PDV-om. Ponude na tender primaju se do 26.marta jer je cij Komunalnog da ta dva nedostajuća kamiona nabavi i u upotrebu stavi prije početka glavnog dijela ljetnje turističke sezone.

Komunalno je juče raspisalo i tender za kupovinu nove tzv. kombinovane građevinske mašine (utovarivač-rovokopač), procijenjene ukupne vrijednosti 93.000 eura sa PDV-om.

Nova vozila i građevinska mašina kupuju se po hitnoj proceduri jer je Komunalno već duže vrijeme u velikom problemu sa nedovoljnom ili neadekvatnom tehničkom opremljenošću, zbog čega ne bi moglo da u potpunosti odgovori potrebama građana i turista u predstojećoj ljetnjoj sezoni.

Novac za nabavku vozila i mašine je u svom budžetu izdvojila Opština Tivat

Prije ulaska u EU moramo pripremiti registar obalskog ribolova, dokazati kako se u CG decenijama lovila riba

0
Ribari
Foto: Zoran Nikolić

Prije ulaska u Evropsku uniju neophodno je da Crna Gora ima pripremljen registar malog obalskog ribolova. Kako bi zaštitili tradicionlni način ribarenja moramo prikupljati podatke jer na osnovu njih se i kreće u pregovore s Evropom. Tako je moguće tražiti zaštitu nečega što nam kao narodu istorijski, geografski i kulturološki pripada.

Ribolov je jedan od prvih čovjekovih zanata, a tokom istorije riba se hvatala rukama, mrežama, udicama, ostima, harpunima pa i toljagama. bokeški ribari i danas ribaju tradicionalnim alatima.

“U Boki je to tradicija da se koristi potegača, da se koristi privalica, izlov plave ribe, kod nas je to vše od 100 godina”, saopštio je predsjednik Udruženja Ribara “Škver” Silvio Tonsati.

A kako bi vjekovnu tradiciju ribolova sačuvali i kad postanemo dio evropske porodice, neophodno je da postoji dokaz da se tako u Crnoj Gori decenijama lovi riba.

“To smo mi tražili, određene alate, kao što je potegača, mreža u Boki, i smatramo da ona nosi jednu kulturološku i tardicipnalnu dimenziju bez koje ne smijemo ostati”, rekao je Aleksandar Joksimović iz Instituta za Biologiju mora.

Osim alata važno je da dokumentovano imamo sve podatke: obim ribolova, barke, mreže, sve to bi u pregovorima s EU trebalo zaštiti.

“Jer je to velika šansa, ne samo za razvoj ribarstva već i turizma, očuvanje loklanih zajednica i očuvanje kulturnog nasljeđa”, saopštila je Slavica Pavlović iz Ministarstva poljoprivrede.

Takav domaći zadatak dobio je Institut za biologiju mora koji će biti spona između ribolovaca i administracije.

dr Aleksandar Joksimovic

“Naš zadatak je da u saradnji sa ribarima putem intervjua naučnog istraživanja, mjerenjem tog ulova, i načiom na koji se love uvedemo taj tip ribolova u statistiku”, saopštio je Joksimović.

Crna Gora je u septembru prošle godine potpisala Deklaraciju za sprovođenje plana za mali obalni ribolov za Mediteran i Crno more. 18 potpisnica razmjenjuju iskusva, a danas su u Podgorici predstavnici generalne komisije za ribarstvo Mediterana, razgovarali o tome kako da se ribari uključe u proces odlučivanja.

Kada i zvanično postanemo dio Evrope, svaki izlazak na otvoreno more kao i ulov bilježiće informacioni sistem, što će dodatno urediti tu oblast. Cilj svega je da se malom obalnom ribolovu pokloni veći značaj jer on čini više od 80 odsto ukupne ribolovne flote kako na Mediteranu tako i u Crnoj Gori.

/A. Jovančević/

Potopljena norveška fregata transportovana u glavnu mornaričku bazu

0
Potopljena norveška fregata transportirana u glavnu mornaričku bazu

Norveška fregata „HNoMS Helge Ingstad“ uspješno je prevezena u glavnu mornaričku bazu zemlje nakon što je tijekom četiri mjeseca gotovo potpuno potopljena nakon sudara s tankerom „Sola TS“ u studenom 2018. godine.

Fregata je u nedjelju, 3. ožujka, stigla u mornaričku bazu Haakonsvern na poluuronjivoj barži „Boa Management“ kojom upravlja BOA Management.

Sama operacija podizanja počela je 26. veljače, a brodovi za podizanje teških tereta „Scaldis“ i „Rambiz“ podigli su fregatu s morskog dna i transportirali je 15 nautičkih milja od fjorda Hjeltefjorden do Hanøytangena gdje je ukrcana na baržu.

Podsjetimo, „HNoMS Helge Ingstad“ i tanker „Sola TS“ pod malteškom zastavom sudarili su se 8. novembra kod terminala Sture u općini Øygarden u okrugu Hordaland u Norveškoj. Fregata je bila teško oštećena u incidentu i nasukana je na stijene kako bi se spriječilo potpuno potonuće. Međutim, nekoliko dana kasnije, fregata je skliznula sa stijena u dublje vode i provela više od četiri mjeseca gotovo potpuno potopljena.

Aframax naftni tanker u sudaru nije pretrpio oštećenja ispod vodene linije i otkriveno je samo neznatno izlijevanje goriva oko brod.

Norveško ministarstvo obrane priopćilo je kako će sljedeći koraci u tom procesu biti spašavanje što više opreme fregate. Kada se to završi, mornarica će moći bolje procijeniti stanje broda i donijeti konačnu odluku o njezinoj budućnosti.

 

Talijanski kruzer Costa Venezia otvorio dubrovačku sezonu kruzera

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Talijanski kruzer Costa Venezia s oko četiri hiljde putnika uplovio je u srijedu u Gruž i otvorio dubrovačku sezonu kruzera, a ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo u toj je prigodi Hini izjavio kako se ove godine očekuju rezultati slični lanjskima.

Pezo je podsjetio kako je u 2018. godini broja uplovljavanja (“ticanja”) brodova blago pao, ali uz blagi rast broja posjetitelja s kruzera, prvenstveno zbog većeg kapaciteta brodova. U 2019. godini očekuje se sličan trend.

„Pokušavamo održati sve na istoj razini, a u 2020. godini očekujemo blagi porast. Međutim, tada će se i termini uplovljavanja mijenjati odnosno seliti s vikenda na ostale dane, prije svega ponedjeljak i utorak. Trenutno nam je u 2020. godini baš jedan utorak dan s najviše predviđenih posjetitelja s kruzera“, objasnio je Pezo.

Napomenuo je kako Lučka uprava Dubrovnik posluje prema novom pravilniku o uplovljavanju brodova na kružnim putovanjima.

„Ponudili smo brodarima dva kruga za podnošenje zahtjeva i prema tome popunjamo itinerar uplovljavanja“, rekao je Pezo.

Costa Venezia, koja je danas uplovila u Gruž, može primiti 4232 putnika, a ima i 1278 članova posade. Izgrađena je 2018. godine u brodogradilištu Fincantieri u talijanskom Monfalconeu, posebno za kinesko tržište. S unutarnjim dizajnom u venecijanskom stilu, trebala bi kineskim gostima pružiti virtualno putovanje u doba Mletačke Republike, s venecijanskim karnevalom, replikom teatra La Fenice, hranom, glazbom i zabavom iz tog vremena.

Probno putovanje Jadranskim morem prethodi inauguralnom, u kojem će tijekom 55 dana preploviti Mediteran pa preko Bliskog istoka te jugoistočne i istočne Azije doploviti sve do Tokija. Ta dva putovanja ujedno su i jedina u kojima mogu uživati gosti iz Europe i Sjeverne Amerike, jer će od 18. svibnja Costa Venezia ugostiti samo kineske putnike na kružnom putovanju Istočnom Azijom, s lukom ukrcaja u Šangaju.

Dani turske kulture u Herceg Novom

0
Dani turske kulture u Herceg Novom

Nastupom orkestra grada Jedrene danas su u okviru 50. Praznika mimoze počeli Dani turske kulture.

Kako je kazao Melih Sertuna, predsjednik i direktor Orkestra grada Jedrene, ovo im je prvi nastup u Herceg Novom, organizovan u saradnji sa Institutom “Yunus Emre” iz Podgorice. Inače su kao bend aktivni uglavnom na prostoru zemalja Balkana, a traju od 1952. godine.

U Institutu “Yunus Emre” su ponosni što učestvuju u programu jubilarnog 50. Praznika mimoze i što će biti dio budućih manifestacija u gradu bogate istorije i kulture kao što je Herceg Novi.

“Naša vizija je rad i organizovanje učenja turskog jezika, kao i učestvovanje u kulturnim manifestacijama raznih vrsta. Tim povodom smo danas u Herceg Novom, a bićemo učesnici i u manifestacijama koje će biti održane tokom ljetnjeg perioda“, kazao je direktor Instituta Džan Guraj.

On dodaje da je Institut, koji djeluje u okviru ambasade Republike Turske u Crnoj Gori, zadovoljan saradnjom sa Javnom ustanovom kulture “Herceg fest”.

Dani turske kulture u Herceg Novom

Program Dani turske kulture nastavlja se večeras, od 20 sati kada će u Igalu biti priređeno gastro veče sa specijalitetima turske kuhinje.

Za sutra, 7. marta najavljen je još jedan defile i nastup Orkestra grada Jedrene u centru Herceg Novog.

Cadmus Cineplex prikazuje od 7. do 13.marta

0
Repertoar

NOVI FILMOVI:

KAPETAN MARVEL

Iz studija Marvel stiže nam potpuno nova avantura iz do sada neotkrivenog perioda u istoriji Marvelovog filmskog univerzuma.

Smješten u 1990. godinu, film „Kapetan Marvel“ iz studija Marvel je potpuno nova avantura iz do sada neotkrivenog perioda u istoriji Marvelovog filmskog univerzuma, koja prati Kerol Denvers na putu da postane jedan od najmoćnijih heroja u univerzumu. U trenutku kada rat između dvije rase vanzemaljaca zahvati i Zemlju, Denvers i mala grupa njenih saveznika naći će se usred vrtloga sukoba.

ZELENA KNJIGA

Zasnovan na istinitoj priči, film prati neobrazovanog ali dovitljivog izbacivača italo-američkog porekla koji postaje vozač afro-američkog klasičnog pijaniste na turneji po koncertnim dvoranama širom američkog Juga, 1960-ih godina. Na tom putu, dvojica potpuno različitih ljudi suočavaju se sa nepravednošću američkog sistema i stiču poštovanje prema talentima onog drugog, kao i snagu da se zajedno odupru nevoljama. Rađa se prijateljstvo i razumevanje koje će promeniti njihove živote.

Toni Lip, opaki izbacivač iz noćnog kluba u potrazi je za novim poslom. Ponuda koja najviše obećava je mesto vozača afro-američkog klasičnog pijaniste Dona Širlija na koncertnoj turneji kroz krajnji jug zemlje. Nimalo oduševljen što će raditi za crnca, Toni ipak prihvata posao i počinje put naoružan Zelenom knjigom, vodičem za sigurno putovanje kroz američku rasnu segregaciju. Snobovski učen pijanista i grubi izbacivač jedva da pronalaze zajednički jezik zbog suprotstavljenih stavova prema životu i idealima. Međutim, dok svedoče i trpe strašne nepravde na putu, njih dvojica pronalaze novo poštovanje prema talentima i srcu onog drugog. Među njima se razvijaju prijateljstvo i razumevanje koji će im promeniti živote. Glavne uloge tumače Vigo Mortensen i Maheršala Ali. Režiju potpisuje Piter Fareli inspirisan pričom o istinskom prijateljstvu koje je nadmašilo rasne, klasne i društvene prepreke ranih 60-tih godina u Americi.

TAJNA SVETIONIKA

Film se bazira na istinitoj priči o neobjašnjenoj lokalnoj legendi poznatoj kao misterija Flananskog ostrva. Radi se o jednom od najvećih misterija u škotskoj istoriji, koju stručnjaci nisu sasvim uspjeli da riješe sve do danas.

U januaru 1900. godine, tri muškarca, koji su radili kao svetioničari na ostrvima Flanan, nestali su bez traga, ostavljajući sve svoje stvari za sobom. Uprkos sveobuhvatnim potragama, nijedan trag nikada nije pronađen. Iako nisu našli čuvare tek sagrađenog svetionika, pronađeno je nekoliko vrlo neobičnih tragova. Na kuhinjskom stolu su još uvijek bili obroci od mesa i krompira, a jedna je stolica bila oborena. Kreveti su bili neuredni, a satovi zaustavljeni. Lampe su bile temeljno očišćene i spremne za korišćenje, a dva od tri kaputa nisu bila u ormaru. Ulazna vrata bila su uredno zaključana…

CRNI ANĐEO

Karlitos je sedamnaestogodišnji mladić anđeoskog izgleda kome niko ne može da odoli. U srednjoj školi sreće Ramona i zajedno postaju opasno šarmantni duo. Kreću putem krađa i laži, i ubrzo ubijanje postaje njihov način komunikacije.

Luis Ortega je rođen 1980. godine u Buenos Airesu. On je reditelj i scenarista, poznat to ostvarenjima Black Box, Dromómanos and Monobloc.

VITNI

Prodala je preko dvestotine miliona albuma. Ona je jedini solo umetnik koji ima sedam uzastopnih singlova na prvom mestu top liste. Njena pesma I Will Always Love You je najprodavaniji ženski singl ikada. Iza ploča, glasina, skandala, tajni i slave, evo prave Vitni.

Kevin Macdonald (1967) je škotski reditelj. Njegovi filmovi uključuju dokumentarac o ubistvu izraelskih sportista 1972. godine, Jedan dan u septembru, koji je osvojio Oskara za najbolji dokumentarac, dokumentarac o penjanju Touching the Void, dramu Poslednji kralj Škotske, politički triler U igri, dokumentarac Marli, postapokaliptičku dramu How I Live Now i triler Crno more.

ŠTA SMO JOŠ BOGU ZGRIJEŠILI

Nastavak urnebesne komedije iz 2014. godine.

Nakon što su se morali pomiriti s’ izborom svojih ćerki, u novom nastavku se tradicionalni Klod i Mari Verno suočavaju s’ novom krizom. Svi supružnici njihovih ćerki: David, Rašid, Čao i Šarls odlučili su napustiti Francusku iz raznih razloga.

KAKO DA DRESIRATE SVOG ZMAJA 3

Iz studija DreamWorks Animation stiže nam epska animirana avantura o odrastanju i pronalaženju hrabrosti da se suočimo sa nepoznatim i o tome kako ne treba odustati. Ono što će početi kao neočekivano prijateljstvo između mladog Vikinga i neustrašivog zmaja pretvoriće se u avanturu koja prevazilazi i sam život. Bioskopska publika imaće priliku da uživa u novom filmu jedne od najomiljenijih animiranih saga svih vremena! Novi poglavica i vladar Berka stvorio je veličanstvenu i haotičnu utopiju. Selo u kome naši junaci žive suočiće se sa najmračnijom prijetnjom do sada, a oni će morati da ga napušte i krenu na putovanje kroz skriveni svijet za koji su mislili da postoji samo u mitovima.

POSLEDNJI SRBIN U HRVATSKOJ

Hrvatska, sedam godina nakon bankrota.

Mala grupa bogatih još je bogatija, a siromašni su još siromašniji. Dok se bave klasnim razlikama, na globalnom nivou vodi se još veća borba – voda je postala dragocenija od nafte! Da bi se domogli vode, moćnici ne prezaju od toga da zarate, osvoje, unište, pa čak ni da ubace zombi-virus! Zagrebačkog bonvivana Miću zombi-epidemija zatiče potpuno nespremnog…

Morsko dobro – popločano oko 1,2 km pješačke staze Risan – Perast

2
Obilazak gradilišta

Direktor JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić sa saradnicima obišao je radove na izgradnji pješačke staze od Risna do Perasta. Ovom prilikom obavljeni su razgovori oko ubrzanja dinamike radova sa direktorom firme “Elektroteam” d.o.o. iz Budve koja izvodi radove i predstavnicima firme „Europrojekt“d.o.o. iz Podgorice, koja vrši stalni stručni nadzor.

Do danas je popločano oko 1,2 km pješačke staze širine 1,5 m od strane Risna prema Perastu i postavljeno oko 180 metara zaštitne putne ograde sa strane Jadranske magistrale.

JP za upravljanje morskim dobrom je perethodne dvije godine kao investitor sprovelo građevinske radove na izgradnji i proširenju same staze ukupne dužine 2,1 km, a pred početak ljetnje turističke sezone 2018. postavljena su 74 stuba javne rasvjete sa led tehnologijom u cijeloj dužini staze.

Obilazak gradilišta

Staza se popločava dekorativnim prefabrikovanim betonskim pločama najvišeg kvaliteta u skladu sa konzervatorskim uslovima. Uporedo sa radovima popločavanja JP za upravljanje morskim dobrom počeće sa postavljanjem parkovskih klupa, kanti za otpatke i hortikulturalnim uređenjem oko staze, a biće postavljeno i oko 850 metara zaštitne pješačke ograde na strani prema moru.

Završetkom ovog projekta dvije gradske cjeline po prvi put dobijaju bezbjednu pješačku komunikaciju, a projektom izgradnje staze predviđeno je i uređenje dva autobuska stajališta.

Za ovaj posao, realizovan kroz IV faze, JP za upravljanjem morskim dobrom je izdvojilo oko 800.000,00 €, a završetak radova i stavljanje u funkciju pješačke staze očekujemo do prvomajskih praznika.