DPS: Budžet usvojen u cilju odblokade Kotora

0
Panorama Kotora sanimljena sa Vrmca
Kotor – Panorama – Photo: Boka News

Da je u opozicionim redovima našeg grada sve moguće, pa i amnezija, dokaz je posljednje saopštenje URE koje potpisuje odbornica Adela Barba, saopšteno je iz DPS-a Kotor.

U reagovanju Demokratske partije socijalita Kotor se kaže:

“Poštovana odbornice Barba, prije svega, čudi nas činjenica da tek iz medijskih naslova saznajemo Vaše mišljenje, s obzirom na to da ste uredno dobili poziv i materijal za sjednicu na kojoj se raspravljalo o tačkama koje ste pomenuli, za koje sada kažete da su vas zabrinule. Postavlja se pitanje zašto onda nijeste prisustvovali sjednici SO Kotor – iz zaborava ili iz navike, jer u zadnjih godinu dana sjednice nijeste ni održavali.

Odbornice Barba, da ste barem s pažnjom pratili radio prenos sjednice lokalnog parlamenta znali biste da je ovo iznuđeni budžet za preostali dio 2019. godine, koji usvajamo mimo svih razumnih rokova, što je prouzrokovano, baš kako Vi kažete „racionalnom i odgovornom ekonomskom i fiskalnom politikom prethodne vlasti”. Usvajanje ovog budžeta za tekuću 2019. godinu rezultat je energične akcije sadašnje većine u lokalnom parlamentu koja je, shvatajući alarmantnu situaciju u koju ste doveli grad Kotor, javne službe i naše sugrađane, krenula punim kapacitetom da obavlja vaše neodrađene, zakonom obavezne aktivnosti, sve u cilju odblokade grada Kotora.

Naš planirani, razvojni budžet, kojim želimo da oživimo Kotor uskoro ćete imati u svojim rukama, ako se udostojite da dođete u odborničke klupe, za šta ste plaćeni od strane građana. Na tom zasijedanju bi bilo lijepo i da Vas građanke i građani Kotora čuju sa mjesta odbornice, jer to do sada nijesu imali priliku.

DPS Kotor

Što se amandmana tiče, a što Vi odlično znate, usvojeni su i zbog toga jer ste kao vlast pribjegavali nakaradnoj politici zapošljavanja pred gubitak vlasti, pa ste i 1. jula potpisali neplaniranih 47 ugovora o djelu za udomljenje vaših kadrova. Kad se to ima u vidu, Vaša navodna briga za finansiranje rada Bokeške mornarice može se razumjeti kao jeftina manipulacija bez utemeljenja. Jer Bokeška mornarica ima opredjeljena sredstva za svoj rad u ovom budžetu, što prećutkujete, a naša vlast će se za to postarati i u novom budžetu, na mnogo bolji način nego što ste vi to radili.

Ono što nas čudi, odbornice Barba, jeste da se dičite urađenim u vašem mandatu. Na Vašem mjestu se ne bismo hvalili da su neusvajanju budžeta za koji ste nekada imali većinu „najviše doprinijeli kadrovi URE”. Oko primata u nedonošenju odluka se u međuvremenu možete dogovoriti sa vašim koalicionim partnerima. Samo imajte u vidu da ste upravo vi iz URE u više navrata javno iznosili stav da je kotorska opština u lošem stanju, da sistem ne funkcioniše, što je i rezultiralo ostavkom vaše liderke sa mjesta potpredsjednice Opštine.

Ovim putem Vas želimo upoznati i sa zaključcima poslijednje sjednice lokalnog parlamenta, kojima smo tražili da do kraja avgusta dobijemo rezime stanja u Opštini i svim službama. Tada ćemo imati priliku da vidimo šta ste sve uspjeli da (ne)uradite kada ste bili na pozicijama za donošenje odluka.

I na samom kraju, kada govorite o legitimitetu vlasti, podsjećamo Vas na bitnu činjenicu – građanke i građani Kotora podržali su Demokratsku partiju socijalista Kotor u zbiru od 4.014 glasova na izborima 2016. godine, ali što je to za legitimitet u poređenju sa 415 glasova koje je osvojila Vaša stranka!”  – saopšteno je iz DPS-a Kotor.

Tivatskom biznismenu 360 eura kazne zbog prijetnji direktoru Radio Tivta

1
Presuda sudijski čekić

Sud za prekršeje u Kotoru proglasio je krivim i novčano kaznio biznismena iz Tivta Rada Gaga Arsića (54) zbog narušavanja javnog reda i mira i prijetnji koje je uputio direktoru Radio Tivta Draganu Popadiću.

Arsić je, navodi se u presudi sutkinje Ivane Vukasović, 15.februara kod gradske kapele u Tivtu, nasrnuo na Popadića, uhvatio ga za ruku,  vrijeđao ga i zaprijetio mu da će mu “platiti kada ode u penziju”. Popadić je to istog dana prijavio policiji koja je prekršajno procesuirala Arsića. Ovaj je kasnije, kako stoji u presudi koju je Sud za prektršaje donio 11.jula, u pisanoj odbrani prihvatio odgovornost za djelo koje mu je stavljeno na teret. Arsić je sankcionisan novčanom kaznom u iznosu od 360 eura, a sud je kao olakšavajuću okolnosti uzeo u obzir njegovu raniju nekažnjavanost.

Napad na direktora Radio Tivta prije skoro pola godine osudila su novinarska udruženja, Sindikat medija i Sindikat informativne, grafičke i izdavačke djelatatnosti koji su zatražili zaštitu novinara i državnim organima poručili da se nasilje na poslenicima javne riječe neće tolerisati.

„Bez obzira što je kazna mala, neću se žaliti jer je važno da je Arsić priznao krivicu i da ga je sud proglasio krivim.“- prokomentarisao je danas presudu direktor Radio Tivta Dragan Popadić.

Pomorci i ministar različito o istom sastanku – pomorci insistiraju da se uključi premijer

0
Kapetani

Predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomiorstva predvođeni ministrom Osmanom Nurkovićem (BS) sastali su se u srijedu sa potpisnicima otvorenog pisma premijeru Dušku Markoviću, a koji su se u tom dopisu predsjendika Vlade pozvali da reaguje zbog loše situacije u našem pomorstvu i nesnalaženja kadrova resornog ministarstva da se izbore sa postojećim problemima, ali izazovima koje stalno nameće dinamični razvoj pomorske industrije u svijetu..

Nakon što smo objavili sadržaj otvorenog pisma u kojem se stanje u našem pomorstvu od onih koji su u to najbolje upućeni – predstavnika pomorskog školstva, strukovnih udruženja i agencija za ukrcaj pomoraca- naziva alarmantnim, ministar Nurković se sastao sa njegovim potpisnicima i poručio im da  “ovako važna pitanja treba rješavati razgovorom i zajedničkim angažmanom, a ne preko medija”. U saopštenju koje je sa tog sastanka izdalo MSP, gotovo da nema riječi o konkretnim problemima na koja su ukazali potpisnici otvorenog pisma, već se naglasak stavlja na  njegovu medijsku intrepretraciju.

“Na početku razgovora predstavnici inicijatori otvorenog pisma, a koji, kako su naglasili, ujedno zastupaju stavove pomoraca su iznijeli stav da je otvoreno pismo upućeno premijeru napisano iz dobre namjere, kako bi se status pomoraca izdigao na nivo koji oni zaslužuju. Takođe su istakli da nijesu saglasni i da su grube ocjene u medijima o nestručnosti i nezainteresovanosti kadra u MSP. Po riječima učesnika današnjeg sastanka mediji su neprofesionalno i netačno prenijeli određene informacije.”- stoji u saopštenju MSP.

Prema našim saznanmjima  iako su neki od učesnika sastanka pred Nurkovićem “zavezli krmom” u svojim stavovima i “posipali se pepelom” prebacujući krivicu na medije koji “ruše” njihovg odnos sa Vladom, većina potpisnika pisma premijeru ostakla je pri svojim, prilično oštrim stavovima i ocjenama o dosadašnjem radu MSP. Potvrđuje to i saopštenje koje je juče, sa potpisma svih inicijatora, objavljeno na sajtu Unije pomoraca Crne Gore.

„Na sastanku su ponovljene i dodatno objašnjene primjedbe na rad Ministarstva koje smo uputili premijeru i koje su poznate javnosti. Takođe, ministra Nurkovića smo informisali o našim predlozima sa kojima želimo da upoznamo premijera.”- saopštili su  dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru dr Špiro Ivošević, direktor Srednje pomorske škole Kotor mr Veljko Botica, direktori cenatar za obuku pomoraca Pomorskog fakulteta Kotor profesor Lazo Vujović i Azalea u Bijeloj kapetan Nenad Lazović, predsjednik Unije pomoraca kapetan Neđeljko Radulović, predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Crbne Gore kapetan mr Mario Pilastro i čelnici agencija za ukrcaj pomoraca Azalea  Nenad Lazović i Normonte kapetan Janko Milutin.

Predstavnici struke kako navode, insistiraju na sastanku sa predsjednikom Vlade i “očekuju od minsitra Nurkovića da iskoristiti svoj uticaj i urgira kod remijera na zakazivanju ovog sastanka”, kao i da MSP participira u organizaciji i održavanju okruglog stola na kojem bi se raspravili svi problem crnogorskog pomorstva. Predstavnici struke su ponovili da od države koju predstavlja MSP, traže da osnuje “poseban samoodrživi Direktorat za pomorce koji bi se bavio isključivo praćenjem, pripremom i primjenom međunarodnih standard odnosno zakonske regulative koja se odnosi na  pomorce a to su IMO-STCW, ILO-MLC i propisi MZO (WHO).”

“U tom Direktoratu omogućiti zaposlenje pomorcima sa najvišim zvanjima, sadašnjim i/ili bivšim. Obzirom da se radi o vrlo specifičnim poslovima od kojih zavisi zaposlenje naših pomoraca, koji značajno učestvuju u BDP, kao i ostalih subjekata obrazovanja, obuke i zapošljavanja pomoraca, za zaposlene u ovom Direktoratu lična primanja da budu stimulativna i viša u odnosu na sadašnja primanja u Ministarstvu. Sredstva za rad ovog Direktorata obezbijediti odnosno preusmjeriti iz budžeta a koja su dobijena od raznih taksi koje uplaćuju pomorci prilikom polaganja, izdavanja i obnavljanja ovlašćenja, itd.”- stoji u saopštenju.

Pomorci

Traže i da se postojećoj sistematizaciji radnih mjesta u MSP koji se odnose na poslove u vezi sa pomorstvom i pomorcima, “kao uslov uključe pomorski fakultet, priznato relevantno zvanje i iskustvo na moru, rad u Centrima za obuku pomoraca i agencijama za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca i odgovarajuće znanje o pomorskom brodarstvu, kao i znanje o odgovarajućim međunarodnim pomorskim instrumentima o standardima obrazovanja, obuke i zapošljavanja pomoraca.” Pomorci traže i nove biometrijske pomorske knjižice po ILO 185 standardu, što brže potpisivanje međudržavnih sporazuma o priznavanju ovlašćenja pomoraca sa državama pod čijim zastavama plovi najveći dio svjetske trgovačke flote, prekid prakse konflikta interesa u kojem su zaposleni u MSP su ujedno predavači i ispitivači u pomorskim školskim ustanovama, priznavanje u Crnoj Gori obuka i ovlašćenja koje su naši pomorci stekli u zemljama EU….Zahtijeva se strožiji pristup kontroli rada i nastavnih programa koji se realizuju u centrima za obuku pomoraca, vraćanje sistema ovjere navigacije u Lučkim kapetanijama, izrada elektronske baze podataka o pomorcima i unapređenje sistema za zapošljavanje pomoraca, kao i da “rad Ministarstva bude mnogo moderniji, transparentniji i pristupačniji.”

Završena sanacija dijela piste Aerodroma Tivat – novi radovi u toku uređuju…

0
Aerodrom – radovi

Radnici i operativna preduzeće „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice, sinoć su završili sa radovima na sanaciji najbitnijih djelova poletno-sletne staze aeropdroma Tivat.

Ukupno je skinut stari i postavljen novi habajući asfaltni sloj na 7.200 kvadarata od ukupno 112.500 kvadarata površine kompletne piste u Tivtu. Novim asflatnim slojem  presvučeno  je ukupno 600 dužnih metara piste od tzv. touch down zone, koja je oko 200 metara udaljena praga 32.

To je dio poletno-sletne staze u kojem prvi dodir sa tlom ostvaruju točkovi aviona koji slijeću na pistu 14, a što je najčešći slučaj tokom obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu, pa je logično da se asfalt na tom dijelu koji je i izložen najvećim opterećenjima, i najbrže troši. Ovdje je zamijenjena novim asfaltom, površina dugačka 600 metara uz tzv. centralnu liniju poletno-sletne staze i široka od 12 metara uz nju. Ovaj posao vrijedan je 200 hiljada eura, a obavljen je tokom desetak noći pod svjetlošću reflektora jer  je tivatski aetrdrom uobičajeno zatvoren za saobraćaj tokom noćnih sati. Pista se, naokon obavljanja radova tokom noći, ujutro normalno otvarala za odvijanje saobraćaja nakon što bi je pregledala za to posebno osposobljena i licencirana stručna lica ACG.

Na aerodromu Tivat juče se počelo i sa radovima na izgradnji nove tzv. isključne trake sa magistrale koju će koristiti autobusi prilikom ulaska i izlaska na aerodromkski parking za autobuse.

Prema riječima savjetnika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Dragana Radulovića, Uprave za saobraćaj izdala je saobraćajno-tehničke uslove na osnovu kojih je firma Europrojekt uradila idejni prijekat priključka sa parkinga za autobuse na Jadransku magistralu. Procijenjena vrijednost ovih radova koji će biti završeni u narednih nekoliko dana je nešto više od 10.000 eura.

„Paralelno sa time, izvode se i radovi  na privremenom uređenju parkinga za autobuse, a nakon zaveršetka ljetnje turističke sezone slijedi  i kompletno uređenje malog parkinga za parkiranje putničkih automobila, kao i parkinga za autobuse na Aerodromu Tivat. Projekat za to je već uradila kompanija „Simm inženjering“, a radovi će koštati oko 120 hiljada eura.“- zaključio je Radulović.

Vlada CG: Otvara se granični prelaz u marini Portonovi

0
Portonovi Marina

Vlada Crne Gore je na sjednici, koja je održana juče, između ostalog, donijela Odluku o dopuni Odluke o otvaranju graničnih prelaza za međunarodni pomorski, vazdušni i željeznički saobraćaj, kojom se omogućuje  otvaranje luke nautičkog turizma – marine Kumbor – Portonovi i istoimenog graničnog prelaza za međunarodni pomorski saobraćaj, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore.

Na sjednici je razmotren i Predlog odluke o obrazovanju Odbora za praćenje realizacije Odluke o davanju u dugoročni zakup lokaliteta ostrvo Lastavica sa tvrđavom „Mamula“, Opština Herceg Novi   čije donošenje je u Skupštini Crne Gore inicirala grupa poslanika.

Mamula

Vlada je u  odgovoru,  koji će biti dostavljen Skupštini, taj Predlog ocijenila pozitivnim, jer će se time obezbijediti praćenje sprovođenja ovih odluka na adekvatan način, kroz analizu o realizovanim investicijama, odnosno ispunjavanju ugovornih obaveza, što će doprinijeti jačanju kontrolne uloge Skupštine kada su u pitanju investicioni projekti od značaja za razvoj turizma i ukupne turističke ponude Crne Gore.

Festival uličnih performera InArt od 24. do 26. jula

0
Inart Tivat 2017.

Četvrti internacionalni Festival uličnih performera InArt održaće se ove godine od 24. do 26. jula u Tivtu. Kao i prethodnih godina Tivat će ugostiti brojne domaće i inostrane umjetnike iz osam različitih zemalja, koji će svoje performanse izvoditi na ulicama i trgovima grada. Ove godine Tivat će živjeti InArt festival kroz savršen spoj različitih vrsta umjetnosti na lokacijama: Trg od kulture, riva Pine, Porto Montenegro i Luštica Bay.

Program InArt festivala biće raznovrstan i publici u Tivtu će se predstaviti brojni umjetnici od kojih, kao posebno interesantne, možemo izdvojiti goste iz Italije Teatro dei Venti i goste iz Čilea Companie Depaso. Teatro dei Ventri će nastupiti sa predstavom Pentesilea, koja govori o antičkoj grčkoj mitologiji i dešavanjima tokom Trojanskog rata, dok će dvojac iz Čilea predstaviti svoje vještine na trapezu.

Uz navedene performere na festivalu će se predstaviti i Peppino Marabita kao klovn koji donosi osmjeh na lica, Luther Bargent, jedan od rijetkih predstavnika žonglerske škole, trupa Fire Flow, u čijem centru interesovanja su vatra i akrobatika, kao i Vojo Cvetanovski iz Makedonije, koji je ujedno i ovogodišnji ambasador InArt festivala.

Inart Tivat 2017.

Neizostavni dio trodnevnog spektakla je svakako program za najmlađe, u okviru kojeg će pored nastupa trupe Pilko Pilko iz Njemačke, crnogorski glumac Sejfo Seferović premijerno izvesti predstavu Klovnovska posla.

Predstava koja se takođe nalazi na repertoaru festivala i koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim je Zalutali Metak dramskog studija Đeca Cvijeća.

Posebno treba istaći činjenicu da je festival InArt postao dio Evropske asocijacije festivala, što je od izuzetnog značaja kako za sam festival, tako i za razvoj kulturno-turističkih sadržaja u Tivtu i Crnoj Gori.

Organizaciju festivala podržali su TO Tivat, Ministarstvo kulture Crne Gore i NTO.

Budva – ako za vikend ne bude talasa gostiju, sezoni prijeti kolaps

0
Budva foto TO Budva

Ako za vikend Budvu ne “zapljusne” talas gostiju, i popuni privatni i hotelski smještaj, Budvi prijeti jedna od najgorih sezona u protekloj deceniji.

Turistički poslenici ne žele javno da govore o problemima, ali po sudeći takozvana “julska rupa” nikada duže nije trajala, pišu Primorske novine.

Nažalost, turistički poslenici, ma koje političke pripadnosti bili, ne žele napokon da javno govore o problemima sa kojima se suočava Crna Gora kao destinacija, koji nijesu zaobišli ni naše prve komšije – Hrvatsku, gdje mediji a i turistički radnici javno govore da je evidnetan pad broja gostiju, te da se suočavaju sa polupraznim kapacitetima.

Plaćena rata kredita za brodove Crnogorske i Barske plovidbe od 4,77 miliona USD

0
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Rata kredita za brodove Crnogorske i Barske plovidbe od ukupno 4,77 miliona USD kineskoj Eksim banci plaćena je u srijedu, zajedničkim snagama Vlade i tih kompanija.

Rata je plaćena i prije zvaničnog isteka roka, odnosno 21. jula, saopšteno je Pobjedi iz dvije kompanije, uz objašnjenje da ni u jednom momentu nije prijetio pad garancije koju je Vlada dala za kupovinu brodova.

Izvršni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković, kazao je da je rata za dva broda te kompanije iznosila 1,98 miliona USD, od čega su oni uplatili 304,29 hiljada USD, dok je preostali iznos obezbjeđen iz budžeta Crne Gore.

„Iznos koji je plaćen iz budžeta je 1,5 miliona, preračunato u eurima“, objasnio je Mirković.

Barska plovidba je 2012. godine potpisala ugovor o nabavci dva broda, a kreditna sredstva od 46,4 miliona USD obezbijeđena su od Eksim banke.

Iz Crnogorske plovidbe su saopštili da je uredno plaćena rata koja dospijeva 21. jula u iznosu od skoro 2,8 miliona USD.

„Isplatu ove rate je pomogla Vlada“, rekli su iz Crnogorske plovidbe, ali nijesu precizirali u kojem iznosu.

Ugovor o kreditu sa Eksim bankom za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe, 21. maj i ,Kotor, zaključen je 26. januara 2010. Ugovorena cijena za oba broda je bila 55,76 miliona USD.

Ukupan kredit bez kamate je iznosio 47,39 miliona USD, a ukupna kamata iznosi 11,16 miliona USD.

Knjižara So predlaže za čitanje tokom ljeta…

0
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju realizujemo u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So, predlažemo za čitanje knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, popularne istorije, književnosti za mlade, baštovanstva i hortikulture.

Midlseks autora Džefrija Judžinidisa roman je koji je već stekao kultni status. Kal Stefanidis, ugledni diplomata Stejt deparmenta, rođen je i odgajan kao djevojčica Kaliopa. Na rođenju djeluje kao žensko, iako je genetski gledano dječak. Tragajući za identiteom, vremenom otrkiva i mračne porodične tajne. Midlseks je epska priča o višegeneracijskom putovanju mutiranog gena od zabitog seoceta u Maloj Aziji, preko Detroita do Berlina. Judžinidis je u ovom romanu spojio izuzetan književni talenat i ozbiljno medicinsko istraživanje. Izdavač je Dereta.

U vrtu ljudoždera roman je Lejle Slimani. Adel naizgled ima savršen život. Ugledna je novinarka, živi u lijepom pariskom stanu sa suprugom hirurgom i njenim malim sinom. Ali ispod svog tog sjaja krije se nešto drugo. Njoj je u stvari strašno dosadno. Osim toga, preplavljena je nezasitom potrebom za seksom, po svaku cijenu. Boreći se da obuzda nagon, Adelin život počinje da se vrti oko afera za jednu noć, kašnjenja na posao, laganja muža, sve dok ne upadne u sopstvenu zamku. Besprekorni stil autorke proveće nas kroz ovu smjelu i erotičnu priču, kroz lavirint strastvenih želja. Izdavač je Booka.

Dobar dio  književne kritike se slaže da, kada bi trebalo odabrati jedno djelo Mome Kapora koje ga najbolje predstavlja, onda bi to bila upravo knjiga Beleške jedne Ane. Svijet posmatran iz ugla tinejdžerke, ispričan prepoznatljivim beogradskim žargonom i ilustrovan autorovom rukom, u isto vrijeme je i duhovita ali i nemilosrdna analiza jednog vremena. Ova knjiga koja je objavljena 1972. godine bitno je uticala na tadašnju jugoslovensku književnu scenu. Svrstana je u kategoriju „džins proze“, čiji je Kapor jedan od najizrazitijih predstavnika. Izdavač je Laguna.

Barouz – razgovori knjiga je koja predstavlja izbor iz obimne knjige razgovora sa Vilijamom Barouzom. Bio je jedan od najuticajnijih pisaca svog vremena, i od bit-ikone postao čak pop-ikona. Džek Keruak je za njega rekao da je najveći satirični pisac poslije Džonatana Svifta. Barouz je oduvijek bio subverzivan prema sistemu modernog američkog društva. Iz ovih intervjua i razgovora može se saznati mogo toga o njegovoj kontroverznoj ličnosti, ali isto tako i o vrlo zanimljivim sagovornicima kao što su Dejvid Bouvi, Debora Hari, Tenesi Vilijams, Peti Smit, Alen Ginzberg i mnogi drugi. Izdavač je Lom.

Neviđena Srbija knjiga je Vlade Arsića koja nam donosi najluđe storije. Tu je mnoštvo uvrnutih priča i pitanja kao što su da li znamo da je prva Olimpijada održana na Paliću, da je Robert de Niro prodavao paradajz na niškoj pijaci, da je u Bačkoj postojala grčka država, da se na Tašmajdanu održavala korida, da li znamo kako je Karađorđe četiri puta sahranjivan itd. Osim što ćemo uživati u ovoj nesvakidašnjoj zbirci anegdota, biće ovo zasigurno knjiga koju ćemo često prepričavati svojim poznanicima. Izdavač je Laguna.

O ljubavi i drugim moronima autorke Danijele Kostić knjiga je za tinejdžere. Mila ide u 8. razred, dijete je razvedenih roditelja i nedavno je dobila brata koga je neizmerno zavoljela. Ona pliva kroz život očiju širom otvorenih i kada prolazi kroz one vječite muke, probleme i patnje svih pubertetlija svijeta – ljubavne,  naravno. A sve će se dodatno zakomplikovati kad upozna jednog maturanta i kad otkrije kako to izgleda kad se zaljubiš na prvi pogled. O ljubavi i drugim moronima roman je napisan oštrim, zabavnim, duhovitim jezikom – jezikom mladih. Izdavač je Laguna.

Sve o meni – Moja razmišljanja, moj stil, moj život knjiga je koja nam omogućava da sačuvamo važne uspomene iz našeg života, da zabilježimo svoje misli, snove i stavove. Osvrnućemo se, između ostalog, na prve korake, zaviriti u budućnost, istaći koji su nam omiljeni modni trendovi, koje knjige najviše volimo, pa i ono čuveno – šta ćemo biti kad porastemo. Izdavač je Vulkan.

U knjizi Agrumi Alda Kolomba opisane se sve ukrasne i plodovite sorte kao i tehnike uzgoja u tlu i u posudi. Agrumi (naranča, kinoto, kumkvat, limeta, limun, mandarina, grejpfrut, fortunela) su sve prisutniji u našem biljnom okruženju, bilo u vrtu ili u saksiji. Knjiga pruža sve informacije o načinu uzgoja. Tu su i podaci o ukusnim jestivim sortama kao i o onim ukrasnim. Opisano je i kako klimatski uslovi utiču na agrume, kako se razmnožavaju te kako se sprečavaju oštećenja od vremenskih nepogoda i raznih štotočina. Izdavač je Leo komerc.

Najljepše dalmatinske okućnice  priručnik je u kome možemo vidjeti najljepše okućnice sa dvorištima, terasama, bazenima i prelijepim mediteranskim  vrtovima. Mediteranski stil života usko je povezan sa boravkom na otvorenom. Okućnica je prirodno produženje doma koje se za toplih proljetnjih i jesenjih dana i večeri pretvara u dnevni boravak i blagovaonicu pod vedrim nebom. To postaje omiljeni dio eksterijera kuće. Ovaj priručnik će nam pomoći da kreiramo vlastitu vanjsku harmoničnu oazu kojom ćemo estetski i funkcionalno upotpuniti kvalitet življenja. Izdavač je Slobodna Dalamcija.

Ostrva u modi – na većini većih hrvatskih ostrva porast kapaciteta i noćenja

0
Dalmacija
Na gotovo svim većim hrvatskim ostrvima krajem juna bilo je više registriranih turističkih kreveta nego u isto vrijeme 2018., a zajedničko im je i da su na svima zabilježeni porasti broja kreveta u domaćinstvima i još veći u nekomercijalnom smještaju.
Vidljivo je to iz podataka eVisitora za otoke dostavljenih na upit Hine iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), a koji, kada se detaljnije analiziraju, pokazuju da je na sve veće otoke u lipnju došlo više turista nego u istom lanjskom mjesecu, osim na Vis gdje ih je bilo manje, kao i noćenja.

Noćenja je u lipnju manje imao još samo Brač, kao i u prvih šest mjeseci, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali uz blagi porast dolazaka turista, a takve rezultate za prvih šest mjeseci (manje noćenja uz blagi porast dolazaka) imali su još Krk i Pag.

Poraste dolazaka i noćenja u prvoj polovici godine zabilježili su Dugi Otok, Hvar, Korčula, Lastovo, Rab, Šolta i Ugljan, dok su minuse i dolazaka i noćenja imali Cres, Lošinj i Vis.

Ovogodišnji lipanj bolji od lanjskog

Po podacima iz eVistora, za otoke je, kao i za cijeli turizam, ovogodišnji lipanj bio boji od lanjskoga, a donio je i povećanje broja turističkih kreveta.

Brač je s gotovo 30 tisuća kreveta krajem lipnja ili 3,1 posto više nego na isti dan 2018. (30. lipnja) među prvih pet otoka na Jadranu. Gotovo isti broj kreveta ima i Hvar, dok su Krk, Lošinj i Rab na prva tri mjesta po broju kreveta.

BRAČ je zadnjeg dana lipnja od gotovo 30 tisuća kreveta 13,6 tisuća imao u domaćinstvima, što je slično kao lani, dok je najveći rast od gotovo 10 posto ostvaren u nekomercijalnom smještaju, na prijavljenih nešto malo više od 7.000 kreveta. Rastao je i broj hotelskih kreveta, za 2 posto ili oko 100 kreveta, na nešto malo više od 4.000.

Noćenja je u svim smještajima na tom otoku u lipnju bilo ukupno 259 tisuća ili 1,5 posto manje nego u lanjskom lipnju, ali je došlo 4,3 posto više turista ili 45,4 tisuće. Najviše noćenja među svim vrstama smještaja, 97,4 tisuće i 89,5 tisuća ostvareno je u hotelima odnosno objektima u domaćinstvu, ali su i jedni i drugi bili u minusu od 8,5 odnosno 3 posto u odnosu na lani.

Na HVARU je krajem lipnja bilo nešto više od 30 tisuća kreveta ili 2,4 posto više nego krajem lanjskog lipnja, a najviše, 15,2 tisuće u obiteljskom smještaju ili 2,2 posto više, dok je u hotelima nešto više od 4.500 kreveta ili oko 6 posto manje, a u kampovima gotovo 2.800 ili jednako kao lani. Najveći porast od 59 posto je u krevetima na OPG-ovima, ali na mali broj, 27, dok je u nekomercijalnom smještaju oko 5.300 kreveta ili 13,5 posto više nego u lipnju 2018.

Ukupno je u svom smještaju na Hvatu bilo 0,3 posto više noćenja ili 247,3 tisuće, koje je ostvarilo 58 tisuća turista ili 2 posto više, a najviše noćenja, 108 tisuća ili 4,2 posto više bilo je u domaćinstvima, dok je u hotelima sa 94,3 tisuće zabilježen pad od 4,5 posto. I kampovi na Hvaru su u lipnju zabilježili pad noćenja od 9 posto, na 17,7 tisuća, dok su OPG-ovi ostvarili 31 noćenje.

KRK je krajem lipnja imao ukupno 94,2 tisuće kreveta ili 5,2 posto više nego krajem lipnja 2018., s time da je najviše kreveta na tom otoku u nekomercijalnom smještaju, više od 40,2 tisuće ili 6,3 posto više. Na drugom su mjestu domaćinstva s 29,5 tisuća kreveta ili 5 posto više, dok je u kampovima gotovo 15 tisuća mjesta ili 2,6 posto više, a u hotelima 6.200 kreveta ili 3,4 posto više. I na tom je uočen porast kreveta na OPG-ima, kojih je 126.

U lipnju je na Krku noćenja ukupno bilo 934,3 tisuće ili 10 posto više, a turista 161 tisuća ili 13,6 posto više. Sve vrste smještajnih objekata imali su poraste noćenja, najveći od 80,6 posto OPG-i s oko 1.800 noćenja, dok su u domaćinstvima imali najviše od ukupnih noćenja, 293 tisuće ili 11 posto više. U kampovima je bilo 267,1 tisuća noćenja ili 21,1 posto više, hotelima 143,3 tisuće ili 4, posto više, a u nekomercijalnom smještaju 194 tisuće ili 3 posto više.

Lošinj je krajem lipnja sa ukupnih 39,1 tisućom kreveta bio u plusu od 4 posto u odnosu na kraj lipnja 2018., a i kod njih je najveći porast broja kreveta u nekomercijalnom smještaju, od 6,3 posto, na 20 tisuća kreveta. Hotelskih 3.000 kreveta je isto kao i lani, dok je u domaćinstvima bilo 5.700 ili 2 posto više kreveta, a u kampovima oko 7.000 ili 1,7 posto više.

U junu je na tom otoku ukupno bilo 284,6 hiljadu noćenja ili 5 posto više nego lani, a turista im je došlo 46,4 hiljada ili 6,2 posto više. Najviše noćenja bilo je u kampovima, 88,2 tisuće ili 16,6 posto više, te potom u hotelima, gotovo 70 tisuća ili 1,1 posto više, i to je jedan od rijetkih otoka gdje su kampovi i hoteli po tome ispred domaćinstava, u kojima je na Lošinju noćenja bilo 54 tisuće ili 3 posto više nego u lanjskom lipnju. Rijetkost je i što je u njihovom nekomercijalnom smještaju bilo manje noćenja, za 5 posto ili 33 tisuće.

Rab je krajem lipnja imao 35,1 hiljadu kreveta ili 1 posto više nego lani, a najviše od toga u domaćinstvima, 18,4 hiljade ili 0,6 posto manje nego lani, dok je u nekomercijalnom smještaju 6.500 ili 5,2 posto više kreveta, a u kampovima i hotelima 5.200 i 3.100 kreveta odnosno po oko 1 posto manje nego lani.

Noćenja su imalo 326 tisuća ili 10,5 posto više nego u junu 2018., a turista 51,6 tisuća ili 12,6 posto više. Najviše noćenja, 140 tisuća ili 10,4 posto više bilo je u domaćinstvima, te potom u kampovima 81,1 tisuću ili 10,4 posto više, u hotelima 67 tisuća ili 6,2 posto više, a u nekomercijalnom smještaju 21 tisuća ili 8,1 posto više.

Otok Vis je krajem ovog lipnja imao oko 7.200 kreveta ili 12,1 posto više nego lani, a od toga najviše, 3.600 u domaćinstvima, što je i porast od 4,5 posto u odnosu na isti dan lani. U nekomercijalnom smještaju je broj kreveta porastao 7 posto, na 1.570, a u hotelima ih je bilo isto kao lani, 574.

U svim objektima na tom otoku je u lipnju ostvareno 39 tisuća noćenja ili 9,4 posto manje, a došlo im je i 3 posto manje turista ili oko 8.000, a nijedna vrsta smještaja na tom otoku u lipnju nije imala poraste noćenja u odnosu na lipanj 2018. U hotelima je bilo 11 posto manje noćenja, u nekomercijalnom smještaju 25 posto manje, a u domaćinstvima 4 posto manje.