JU Kulturni centar „Nikola Đurkovic“ Kotor/Kino „Boka“ u saradnji s Crnogorskom kinotekom prikazat će filmove u čast nedavno preminulog glumca Nebojše Glogovca.
U utorak, 10. aprila, u dvorani Kina „Boka“ na repertoaru je film „Ubistvo s predumišljajem“ iz 1995. godine, u kojem je Glogovac ostvario prvu glavnu ulogu, tumačeći lik Bogdana Bilogorca. Ova uloga mu je donijela i prvo veliko priznanje – nagradu “Car Konstantin” za najbolju mušku ulogu na Filmskom festivalu u Nišu 1995. godine.
U srijedu, 11. aprila, prikazat će se ostvarenje Rajka Grlića „Ustav Republike Hrvatske“, u kojem Glogovac igra lik Vjeke Kralja. Za spomenuti film dobio je Grand prix 52. Festivala glumačkih ostvarenja – Filmskih susreta u Nišu, Zlatnu arenu u Puli, nagradu Europski glumac godine u Italiji i nagradu Najbolji glumac na festivalu u Londonu.
Na hrvatskom Jadranu ove se godine očekuje više kruzera nego lani, jer se morskim lukama najavilo njih 963, dok ih je lani bilo 911, a porasti dolazaka turističkih brodova očekuju se i u lukama na rijekama, doznaje se iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Po podacima iz morskih lučkih uprava, ove se godine, kako kažu iz Ministarstva, najveći broj najava dolazaka kruzera na Jadran odnosi na luke Dubrovnik i Split, koje su i prošlih godina bile najposjećenije.
“Luka Dubrovnik u 2018. očekuje nastavak poslovanja poput onog u 2017., uz određeno smanjenje broja ticanja i blagi porast broja putnika na kružnim putovanjima zbog izmjena nastalih u poslovnoj okolini kruzing turizma”, ističu iz Ministarstva.
Dodaju da je Lučka uprava Dubrovnik ovu kruzing sezonu počela u nedjelju, 18. ožujka, dolaskom broda Viking Star s ukupno 929 putnika.
Tokom ove godine u luci Dubrovnik-Gruž očekuje se 441 ticanje brodova, s oko 740 tisuća putnika, što je u odnosu na prošlu godinu 2 posto manje ticanja i oko 4 posto više putnika. Pritom je toj Luci najavljeno i sedam ticanja brodova, koji prvi puta posjećuju Dubrovnik.
Iz Ministarstva navode i da ostale luke očekuju ove godine više kruzera, pa je tako Lučkoj upravi Rijeka za sada najavljeno ticanje 11 kruzera, Lučkoj upravi Split 275, Lučkoj upravi Zadar 130 do 140, a Lučkoj upravi Šibenik 112, što je ukupno 20 posto više ticanja i do oko 20 posto putnika više nego u prošloj godini.
Tradicionalno veče Bokeljske mornarice Kotor biće održano u petak 13. aprila od 20 sati u Poslovnim centru “Vukšić” u Radanovićima.
U programu će učestvovati “Poly & Lungo mare”, grupa “Toć” i plesna grupa Bokeljske mornarice Kotor, a biće priređena tradicionalna lutrija i rulet ples.
Cijena ulaznice sa večerom je 10 eura, a mogu se kupiti u Domu Bokeljske mornarice Kotor na Pjaci od kina, svakog dana od 17 do 19 sati.
Mladi vaterpolisti Primorca pobjednici turnira u Dubrovniku foto FB Kotor TV
Vaterpolisti Primorca iz Kotora osvojili su zlato u konkurenciji igrača do 12 godina. U finalu turnira „Tomo“ u Gružu pobjedili su Partizan sa 7:4 te po prvi put upisao svoje ime na listu pobjednika. Beogradski klub u osmom izdanju turnira, koji se igra u spomen na Toma Udovičića, legendarnog trenera brojih generacija dubrovačkih vaterpolista, nije uspio stići do svog petog trijumfa.
Potom je klub iz Kotora sa svojim starijim igračima vodio u velikom finalu prvog izdanja turnira za igrače do 14 godina protiv KPK s 5:1, i to nepune dvije minute prije kraja treće četvrtine!
I kad su mnogi pomilsili kako će Primorac uzeti duplu krunu, krenuo je ‘uragan’ Korčulana. U tri minute i 17 sekundi – 4:0 za igrače trenera Marjana Kosovića. Primorac je 4 minute i 1 sekundu prije kraja posljednje četvrtine pogotkom Balše Vučkovića opet vodio, ali to vodstvo je kratko trajalo. Tri minute i 18 prije kraja pogodio je za 6:6 Toni Mozara. Do kraja opasniji Kotorani, ali KPK je imao na vratima sjajnog Roberta Fioreninija. Tri njegove obrane u tim trenucima, ukupno osam te su odlučivali četverci. Fiorenini je i tada upisao još jednu obranu. Domagoj Čale, Viktor Antunović, Toni Mozara, Marjan Duhović i Marin Čumbelić su pogađali četverce te je moglo početi veliko slavlje Korčulana, koji su imali brojnu i glasnu podršku s tribina, ali imao ju je i Primorac.
– Nakon 128 utakmica, nakon četiri i pol dana igranja, došli smo do kraja turnira koji je okupio 39 ekipa iz 9 država, gotovo 600 dječaka, koji se prvi put igrao i u konkurenciji dječaka do 14 godina. Presretni smo što je sve prošlo u najboljem redu. Hvala svima koji su došli, svima koji su pomogli da naš turnir uspije i bude još veći i bolji nego prethodna izdanja. Računajući trenere, roditelje malih igrača, koji su ih bodrili ovih dana, suce, ljude iz organizacije, imali smo oko tisuću sudionika – naglasio je Srđan Gavranić, predsjednik organizacijskog odbora turnira.
Mladi vaterpolisti Primorca foto FB Kotor TV
U turniru do 12 godina igrale su 23 ekipe, a broncu je osvojio Jug CO, koji je na četverce dobio Barcelonu u utakmici za treće mjesto. Broncu u uzrastu do 14 godina, nastupilo je 16 ekipa, osvojio je Partizan, koji je u utakmici za treće mjesto bio uspješniji od Jug CO s 10:3. Tako je beogradski klub, kao i Primorac iz Kotora, u oba turnira bio na pobjedničkom postolju.
Oba finala sudio je Boris Margeta, međunarodni sudac iz Slovenije. Finale do 12 godina sudio je s Georgiosom Stavridisom iz Grčke, a finale do 14 godina s Jakovom Blaškovićem. Oba susreta za broncu sudili su Matan Schwartz iz Izraela i Vojin Putniković iz Srbije, također suci koji su, kao Margeta i Stavridis sudili najveća svjetska takmičenja.
Dani ruske kulture otvoreni su sinoć u galeriji “Josip Bepo Benković” izložbom “U susret ruskom caru”, koja je posvećena životu ruske dinastije Romanov i stogodišnjici od tragičnog stradanja poslednjeg ruskog imperatora i njegove porodice.
Kako je saopšteno iz hercegnovske opštine, otvaranju su prisustvovali presjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, zamjenik ambasadora Rusije u Crnoj Gori Vladimir Gurko, delegacija ruskog grada Ribinska, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, kao i brojni građani.
Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da ga raduje što u Herceg Novom imamo manifestaciju koja slavi tradicionalno prijateljstvo naša dva naroda i brojne veze – istorijske, kulturološke, privredne, međuljudske.
“Zahvaljujući Danima ruske kulture, Herceg Novi će osjetiti ljepotu i bogatstvo ruske kulture, umjetnosti, jezika, istorije i duhovnosti…Pored naših sugrađana, siguran sam da će ova manifestacija okupiti i brojne ruske državljane, koji žive u našoj zemlji ili su njeni gosti. Smatram da je upravo kultura najbolji način za snaženje postojećih i uspostavljanje novih kontakata. S tim u vezi, vjerujem da će Dani ruske kulture imati pozitivne odjeke još dugo nakon što sam program završi”, kazao je Katić.
On je podsjetio na neke od veza koje postoje između Herceg Novog i Rusije, pomenuvši rođenog Novljanina, admirala ruske mornarice Marka Vojnovića i Fjodora Ušakova, jednog od najslavnijih ruskih pomorskih admirala po kojem je nazvana ruska crkva na Savini.
Dani ruske kulture otvaranje
“Admiral Ušakov rođen je u Jaroslavskoj oblasti, kojoj pripada i grad Ribinsk. Ovo je važno jer je večeras sa nama i delegacija grada Ribinska, sa kojim smo danas potpisali sporazum o saradnji i biće naši gosti tokom dva dana”, kazao je Katić.
Poručio je da je prirustvo gostiju iz Rusije i ruske ambasade Crnoj Gori potvrda dobrih veza koje traju i jačaju, na zadovoljstvo obje strane.
Zamjenik ambasadora Rusije u Crnoj Gori Vladimir Gurko poručio je da su Dani ruske kulture veoma značajna manifestacija na koju su svi čekali.
On je prenio prisutnima obraćanje ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori Sergeja Gricaja.
“Htio bih da izrazim riječi zahvalnosti Turističkoj organizaciji Herceg Novi koja je postala organizator Dana ruske kulture, kao i rukovodstvu grada koje je aktivno podržalo ovaj događaj. Ambasada se takođe odazvala ovoj inicijativi, smatrajući održavanje ovakvih manifetacija potvrdom tradicionalno bratskih odnosa između naroda Rusije i Crne Gore, koji ne mogu da budu pokvareni poteškoćama koje se povremeno javljaju u bilateralnim odnosima”, stoji, između ostalog, u obraćanju ambasadora Gricaja.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je govorio o dinastiji Romanov, smaknuću poslednjeg ruskog imperatora i njegove porodice, uticaju koji su imali na tadašnju Evropu i svijet, kao i o istorijskim vezama Herceg Novog, Boke i Crne Gore sa Rusijom, carem Nikolajem i ovom carskom porodicom.
On je zaključio da su izložba i cijela manifestacija Dani ruske kulture primjer kako se treba odnositi prema ličnostima i događajima koji su ugrađeni u biće Crne Gore.
Izložba “U susret caru” realizovana je u saradnji galerije “Josip Bepo Benković”, Sretenjskog manastira i studija “Ruski car”. Otvaranje je upriličeno uz nastup hercegnovskog hora Sveti Sava.
“Dani ruske kulture u Herceg Novom traju do 14. aprila. Organizator je Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku Opštine Herceg Novi, a u saradnji sa Pravoslavnom mitropolijom crnogorsko-primorskom i gradskim ustanovama kulture: Muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković, Herceg-Fest i Gradska biblioteka i čitaonica”, navode iz Opštine Herceg Novi.
U Dobroti su jutros istovareni blokovi koji će biti korišćeni za gradnju pješčanog kupališta ispod novog kompeksa turističkih vila “Dobrota Palazzi”.
Kupalište po dozvolama koje je dobio od svih nadležnih državnih organa, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara, gradi kompanija “Serzman incorporated” koja se nezvanično dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i predsjedmnika DPS-a Mila Đukanovića.
Protest proitv gradnje kupališta organizovala je inicijativa građana “Bokobran” krajem marta.
Po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta u Podgorici Gorana Radovića i podgoričkog “Studia prostor”, na tom prostoru je planirana “rehabilitacija” kupališta koje je nekad postojalo ispod lokaliteta Kamp u obliku male drvene platform na betonskim stubovima ispod starog obalnog kamenog parapetnog zida.
Dobrota Pallazi – foto FB
Planirano je da se naprave dvije vellike betonske ponte dužine po 30 metara i između njih naspe nekoliko stotina kvadrata površine pješčane plaže u dužini od oko 120 metara.
Taj projekat naišao je na osudu kako stručnjaka za biologiju mora, arhitekturu i prostor, tako i velikog dijela javnosti u Boki.
U periodu od početka aprila do kraja juna u Luku Kotor će, prema rasporedu objavljenom na sajtu te kompanije, uploviti preko 120 većih i manjih kruzera.
Ove godine biće znatno više slučajeva nego ranije kada će se brodovi u Kotoru zadržavati duže od 24 sata, čak i po dva dana u slučajevima nekih mini kruzera poput hrvatskih brodova „Princess Eleganza“ i „Adriatica“ ili panamskog „To Callisto“.
U suboru je u Kotoru boravio prvi ovosezonskie mega-kruzer, italijanski “MSC Musica“ od 92.409 bruto-tona, dugačak 294 metra, a koji će ove sezone u Kotor svraćati svakih sedam dana. Pored njega, do kraja aprila od većih brodova u Kotor će uploviti 215 metara duga „Celestyal Olympia“ od 37.800 tona koja je u Boku Kotorsku dolazila i ranijih godina ali pod starim imenom „Thomson Destiny“. Krajem aprila dolazi i blizankinja „MSC Musice“, brod „MSC Poesia“, a u posljednjoj sedmici ovog mjesaca uploviće i megakruzeri renomirane kompanije Holland America Line, brodovi „Oosterdam“ dug 285 metara sa 82.300 bruto-tona i 299 metara dugi „Koningsdam“ od 99.500 BT. Za 25. april zakazan je prvi ovosezonski dolazak mega kruzera „Crown Princess“ američke kompanije „Princess Cruises“, a koji će ovog ljeta biti jedan od najvećih putničkih brodova što će uplovljavati u Boku.
CROWN PRINCES foto shipspotting.com
Trećeg maja u Kotor će na svom prvom komercijalnom putovanju, uploviti potpuno novi ultraluksuzni kruzer „Seabour Ovation“ od 40.350 bruto-tona. Taj 210 metara dugi brod upravo se završava u brodogradilipštu Fincantieri Sestri Ponente u Italiji. Ovaj brod kapaciteta maksimalno 630 putnika je toliko lukszan da ga u stručnoj literaturi ne klasifikuju kao kruzer već super-jahta, vrijedan je skoro 400 miliona dolara.
Tokom maja u Boku će uploviti i njeni stari znanci pod novim imenima – Thomsonovi kruzeri „Marella Celebration“ odnosno „Marella Discovery 2“ koja je u Kotor ranijih godina dolazila kao „Legend of the seas“ američkog „Royal Caribbeana“. Od većih brodova tokom maja i juna u Boku će u nekoliko navrata dolaziti i TUI-ev „Meinn Schiff 2“ od 77.300 BT, italijanska „Costa Luminosa“ od 92.700 BR te „Royal Caribbeanov“ 280-metarski “Vision of the seas“. Do kraja juna, pored ostalih, pridružiće im se i 240-metarska „Riviera“ od 66.000 BT američke kompanije „Oceania Cruises“, stari znanac Kotora – američki 294 metra dugi kruzer „Celebrity Constellation“ od 90.280 tona i Royal Carribeanovi „Rhapsody of the seas“, odnosno „Vision of the seas“, a redovni posjetilac Boke svakog ponedjeljka biće i „Norwegian Star“ od 91.700 tona, kompanije „Norvegian Cruse Line“.
Tokom maja i juna biće dana kada će u luci podno zidina Starog grada biti vezano ili usidreno istovremeno čak i do pet kruzera.
Dubrovčanka Tina Šmanjak uzburkala je Zagrepčane svojim plakatom s kojim traži novi posao. Koliko je ljudska znatiželja velika govori i to da su neki čak zvali Zagrebplakat kako bi saznali o čemu se radi, s obzirom da nije bilo ni imena ni prezimena već tek mail adresa. Kako piše Jutarnji, u manje od sedam dana javilo joj se desetak poslodavaca i bila je na četiri razgovora za posao, od kompanija koje se bave maloprodajom do financija.
“Radi li se o još jednom u nizu brojnih teasera za kampanju ili netko uistinu traži posao preko billboarda”, pitali su se Zagrepčani. Neki su išli čak toliko daleko da su nazivali Zagrebplakat i raspitivali se o značenju panoa. Plakat je izazvao neviđen interes. Ona je Tina Šmanjak, 31-godišnja rođena Dubrovčanka koja je odrasla u Sloveniji, završila je dva fakulteta u Zagrebu i marketingom se bavi više od pet godina, piše Jutarnji.hr.
– Svatko može smisliti ovako nešto kreativno i originalno, samo je potrebno malo hrabrosti. Htjela bih da ljudi shvate da promijeniti posao nije neka velika stvar. Danas stalni posao ne znači ništa osim da mogu ušetati u banku i da će mi odobriti kakav-takav kredit. Htjela bih potaknuti ljude da krenu mijenjati stvari kad su nezadovoljni – rekla je Tina za Jutarnji, za koju i dubrovački profesor Đorđe Obradović ima samo riječi hvale.
– Kreativnošću do (boljeg) posla, originalnošću do (boljih) poslodavaca. Takva je Tina Šmanjak bila i na studiju Mediji i kultura društva Sveučilišta u Dubrovniku i takva je, srećom, ostala i danas, poslije još dva završena (zagrebačka) diplomska studija – napisao je profesor Obradović na svome fb profilu.
Na Tivatskim solilima, koja se nalaze na Jadransko migratornom koridoru i služe kao poslednje odmaralište i hranilište pticama selicama, na njihovom putu ka jugu, a za odredjen broj vrsta ptica predstavljaju i zimovalište, ovih dana izuzetno je živo.
Osim ptica ornitološki rezervat sa dolaskom proljeća i lijepim danima posjećuje sve veći broj izletnika i ljubitelja prirode.
Podsjetimo, rješenjem iz 2008. godine ovo područje zaštićeno je kao poseban, specijalan prirodni rezervat radi očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune.
Na Solilima je registrovano 114 vrsta ptica. No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište. S obzirom da je u Evropi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20 odsto ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune.
Solila
Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima. A čak 109 primjećenih vrsta uživa neki vid zaštite. Sve ovo ukazuje upravo na to kolika je zapravo važnost samih Solila za ornitofaunu Crne Gore. Ovdje često možemo sresti vrste kao što su galebovi, patka zvizdara, divlja patka, siva čaplja, kobac, mali gnjurac i drugi.
Solila
Najvrednije vrste ptica su – javanski kormoran, šljunak, flamingo, morski jastreb.Ovo je savršeno mjesto za posmatranje ptica. Pored ptica ovdje živi oko 14 vrsta rijetkih vodozemaca i gmizavaca, od kojih 3 vrste prijeti izumiranje. Ova teritorija je proglašena područjem očuvanja u 2007. godini.
Tivatska solila kroz istoriju
Solila foto Anđelko Stjepčević
Tivatska solila jedinstveni prirodni ptičji rezervat, koji se nalazi na mjestu bivšeg solane, između aerodroma Tivat i poluostrva Luštica.
Prve podatke o slanim bazenima Tivatskih solila nalazimo u srednjovjekovnim spisima, kada se opisuje njen značaj za privredu susjednog Kotora, koji je svoj prosperitet dobrim dijelom temeljio na proizvodnji i prodaji soli. Čak se i Statutom ovog grada regulisala proizvodnja, uvoz, izvoz i prodaja soli. Daleke 1683. godine, kada je ovo područje bilo pod turskom okupacijom, opisuje se da je područje na kome se danas nalaze Solila značajno za proizvodnju soli i da ona predstavlja 81% ukupnog prihoda lokalnog stanovništva.
Prema podacima iz istorijskih arhiva, rad na Solilima se uvijek odvijao pod budnim okom solara (pripremanje podloga, izgradnja nasipa, kanala, propusta), a berba soli, koja se odvijala od aprila do oktobra, uključivala je svo lokalno radno sposobno stanovništvo i tegleću stoku.
Prema istorijskim izvorama u 1425 solila je imala 109 parcela, od kojih 24 pripadali su Mitropolitu Zete, 27 – stanovništvu Luštici, 10 – stanovništvu Đuraševići , 32 – Kotoru i 16 – poznatim kotorskim porodicama. Slane močvare konstantno su bile “jabukom razdora” između susjednih zemalja. Kada su slane močvare prestale da se koriste u predviđenu svrhu, ovdje su počele dolaziti ptice.
Prostor Solila se kao solana nalazi na svim istorijskim kartama ovog područja.
Solila su ugostila, ibisa, čaplju kašikaru…
Ibis foto Miloš Mitkić
Proteklog vikenda na Solilima je odmaralo osam crnih ibisa (lat. Plegadis falcinellus, engl. Glossy ibis).
Ove ptice selice, inače poznate iz mitologije Egipta, gnijezde u Evropi i ponegdje na Balkanu, a rasprostranjenje su još i u Africi i Aziji. Ibisi su do prije par decenija bili na ivici opstanka zbog uništavanja njihovih staništa u močvarnim predjelima, međutim, zaštitom močvarnih i vlažnih područja i podizanjem ekološke svijesti danas se može reći da se populacija ibisa oporavila.
Interesantno je da je jedan od ovih osam ibisa na lijevoj nozi nosio prsten sa kombinacijom od četiri slova, po kojima ćemo uskoro saznati odakle je ova ptica doletjela.
„Možemo da se pohvalimo da su na Solilima ovog vikenda boravila jedina dva predstavnika porodice ibisa koji žive u Evropi, s obzirom da se čaplja kašikara (lat. Platalea leucorodia, engl. Common spoonbill), čije fotografije smo ranije objavlili, i dalje odmara u našem rezervatu.
Čaplja kašikara
Čaplja kašikara foto Miloš Mitkić
Imali smo čast da u našem rezervatu ugostimo i prekrasnu čaplju kašikaru (lat.Platalea leucorodia, engl. Eurasian spoonbill), koja ima karakterističan kljun u obliku kašike i ćubu na glavi. Tijelo joj je prekriveno bijelim perjem, dok su joj noge i kljun crne boje. Ova čaplja pripada porodici ibisa, i može dostići visinu do 1m i težiti oko 1 kg.
Čaplje kašikare žive u vlažnim područjima gdje se hrane malim ribama, žabama, rakovima, a ponekad i vodenim biljkama. Gnijezde se u šašu, grmlju i u gnijezdima nisko nad vodom, a prema informacijama Centra za zaštitu i proučavanje ptica, u Crnoj Gori se gnijezdi samo na ostrvu Paratuk na rijeci Bojani gdje je registrovano 32 para, poručuju iz rezervata Solila.
Saradnja u oblasti turizma, privrede, kulture i sporta u fokusu je sporazuma koji su juče potpisali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik ruskog grada Ribinska Denis Valerijevič Dobriakov, saopšteno je iz lokalne uprave.
Predstavnici dva grada izrazili su namjeru da rade na jačanju veza i razvoju partnerstava među institucijama, udruženjima i preduzetnicima.
“Saradnja će da se odvija prije svega na polju turizma, privrede, kulture i sporta. To su oblasti o kojima smo razgovarali i koje definitivno povezuju naša dva grada”, istakao je Katić.
Potpisivanje sporazuma HN-Ribinsk
Prva zvanična posjeta i sastanci čelnika uslijedili su nakon što je ovaj ruski grad iskazao želju za saradnju sa Herceg Novim. Tokom dvodnevne posjete i prijema u Kabinetu predsjednika, gosti su upoznati sa potencijalima našeg grada, brojnim projektima i planovima.
Katić je kazao da je dogovorena i uzvratna posjeta predstavnika lokalne uprave i hercegnovskih privrednika Ribinsku, gdje će imati priliku da predstave grad i njegove razvojne mogućnosti.
Potpisivanje sporazuma HN-Ribinsk
Gradonačelnik Ribinska Denis Valerijevič Dobriakov je potvrdio da su široke mogućnosti saradnje i kazao da će posjeta hercegnovske delegacije biti ozbiljno pripremljena jer je osim formalnih odnosa uprava dva grada, veoma važno uspostavljanje kontakata među preduzetnicima.
“Ukoliko ta važna oblast preduzetništva prepozna svoj interes i sama saradnja naših gradova ići će bržim tempom”, smatra Dobriakov.
Srećan je što se prva zvanična posjeta delegacije grada Ribinska realizuje tokom trajanja manifestacije Dani ruske kulture.
