Dok se iz svih okolnih gradova čuju primjedbe da je špic ovogodišnje sezone slabiji nego lani, u Tivtu se to ne bi moglo reći, barem kada je zvanična statistika u pitanju.
Prema podacima lokalne Turističke organizacije, u svim vidovoma registrovanog smještaja na podrulju najmanje bokeljske opštine trenutno boravi ukupno 7.848 zvanično prijavljenih gostiju, što je 4 odsto više nego što ih je bilo lani, prvih dana avgusta mjeseca. Od ukupnog broja gostiju njih samo 87 su iz Crne Gore, dok su sve ostako stranci.
U tivatskim hotelima boravi 1.221 gost, 6.377 turista koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja, u odmaralištima je 133, dok u kampovima boravi 105 posjetilaca. Ovome valja pribrojati i nekoliko stotina nautičkih turista – gostiju i posade na brojnim jahtama koje borave prvenstveno u Porto Montengru, ali i drugim marinama i pristaništima duž Tivatske rivijere, ili danima besplatno usidrene stoje u Tivatskom zalivu.
Na tivatskom aerodromu „vri kao u košnici“ jer tokom radnih dana ovdje u prosjeku kroz terminalnu zgradu prođe između među 7.000 i 8.000 putnika i 40 do 45 aviona na dan, dok se taj broj tokom vikenda penje na 9.000 do 11.000 putnika i preko 50 vazuhoplova dnevno. Aerodrom Tivat je posredstvom 42 aviokompanije, trenutno povezan sa 45 destinacija u Evropi i na Bliskom Istoku, a što se vidi i po raznnovsrnosti turista koji ovog ljeta odmaraju u najmanjem bokeljskom gradu – od sve brojnijih Arapa, preko Turaka, Britanaca, Rusa do Itallijana, Francuza, Holanđana, Norvežana do turista sa pomalo egzorilnih destinacija poput Brazila, Kine i čak Japana. Utisak je da su domaći i turisti iz zemalja regiona bivše Jugoslavije koji su ranijih godina preovlađivali u Tivtu, ove sezone „u defanzivi“ u odnosu na pravu poplavu stranaca. Među onima koji posjećuju Tivat su i brojne više ili manje poznate ličnosti iz svijeta šou biznisa, sporta ili politike, ali je učestalost njihovih dolazaka postala tolika da tome ovdje više malo ko i prodaje neku posebno veliku pažnju.
Tako je više pažnje i kontroverznih komenatra po društvenim mrežama od dolaska jahtom u Porto Montenegro čuvenog nekadašnjeg super modela Naomi Kempbel, izazvao snimak anonomnog stranog turiste koji je prije par dana, „go kao od majke rođen“ samo sa rancem na leđima, u sred bijela dana protrčao kroz centar Tivta ulicom Luke Tomanovića, Arsenalskom, Istarskom i izgubio se u gradskom parku…
Špic sezone vidi se i po nesnosnim gužvama u saobraćaju na lokalnim cestama i Jadranskoj magistrali na kojoj su kilometarske kolone postale uobičajena pojava, posebno na potezu kroz Kalimanj, Župu, Vrijes i od aerodroma do kotorske raskrnice. Grad u kome ne manjka brojnih kulturnih i zabavnih dešavanja za svačiji ukus, te programma za animaciju posjetilaca koje gotovo svake večeri na gradskoj rivi Pine priređuje lokalna Turistička organizacija, uveče je pun šetača a gužve su tolike da Tivćani pomalo nezadovoljno komentarišu da se njihov grad pretvorio u „elitno Sutomore“.
Smještajna i ugostiteljska ponuda ovog je ljeta obogaćena nizom novih lokalna i objekata od kojih je svakako najznačajniji novi veliki luksuzni hotel sa pet zvjezdica „The Chedi Luštica Bay“ u istoimenom novom turističkom naselju u Krtolima kod Tivta. Taj hotel kapaciteta 111 smještajnih jedinica i prvi gat nove marine Luštica Bay sa 52 veza za jahte, najveća su novina ovogodišnje turističke ponude grada, a uskoro će im se pridružiti i novi ultraluksuzni mali butk-.hotel „Palazzo Sofia“čija se gradnja i opremanje privode kraju na lokaciji na kojoj je nekada postojala tzv.stara škola u centru grada.
Stari grad u Kotoru ostao je bez brojnih osnovnih sadržaja, knjižara, maloprodajnih objekata, zanatskih radnji jer to nijesu sadržaji koje konzumiraju turisti. Tako da osim što se privreda mijenja, mijenja se i demograska slika Starog grada jer veliki broj mladih nema način i mogućnost, osim ukoliko nijesu uključeni u turizam, da ovdje ostvare bilo kakvu biznis ideju i poslovanje, pišu Dnevne novine.
Vijest da je Kotor i ove godine izabran među pet najpopularnijih kruzing luka u istočnom Mediteranu, ostavivši iza sebe Veneciju, Santorini i Rodos, obradovala je turističke privrednike, ali i pokrenula pitanje na koji način se odnosimo prema ovom vidu turizma, te koliko je on izmijenio ovaj primorski grad.
Kotor – foto Boka News
Dolazak kruzera u Kotor u proteklih deset godina dominantno je uticao na brojne promjene, prije svega na strukturu privrede u Starom gradu koji je postao sjedište suvenirnica, kojih je trenutno oko 70-ak, i ugostiteljskih objekata.
Sagovornici Vikend novina saglasni su da je neophodno planski i sistemski odnositi se prema ovom segmentu turizma, te da situacija nije zadovoljavajuća, bez obzira na korist koju grad i svi u tom lancu imaju od dolaska kruzera.
Najveću korist svakako ima Luka Kotor, čiji direktor Branko Kovačević kaže da su u ovoj godini rezervisana 412 kruzera, a ukupni prihodi iznose 1.024.181,34 eura.
“Postavlja se pitanje kako na najbolji način iskoristiti potencijal, koji se odnosi na činjenicu da je prošle godine u Kotor kruzerima došlo preko 500.000 putnika i 250.000 posade, znači 750.000 kruzer turista. To je potencijal koji treba iskoristiti, mnogo toga bi trebalo mijenjati, unaprijediti, rješavati brojne probleme koji su vezani za ovaj segment, poput bolje organzacije turističkih izleta, saobraćajnih gužvi, ali to su pitanja za nekog drugog ko se bavi tom djelatnošću”, smatra Kovačević.
Kotor – foto Boka News
Direktorica TO Kotor Ana Nives Radović ističe da je ipak ključna korist od dolaska kruzera u Kotor promotivna.
“Činjenica je da veliki broj kruzer putnika, koji inače ne bi došli ne samo u Kotor već i u druge gradove, na tim kruzing maršrutama dođu u naš grad i na taj način znaju da postoji Kotor. Znatan dio njih ima želju da ponovo dođe ili ponovo dolazi u naredoj godini, tako da je ta promotivna komponenta ključna i najveću korist donosi u tom smislu”, navodi ona.
Koliko novca kruzing turisti ostave direktno gradu nezahvalno je procjenjivati jer svi gosti sa kruzera ne ostaju u Kotor, već odlaze na izlete na Lovćen, Cetinje, Budvu, Herceg Novi.
Prema podacima TO Kotor, prosjek dnevne potrošnje jednog kruzing turiste je 35 do 40 eura i ona uključuje ulaznice za obilazak bedema, muzeja, katedrale i ostalih znamenitosti, kupovinu suvenira, najmanje jedno piće i uslugu vodiča koja se naplačuje grupno.
Kada je u pitanju struktura kruzing turista i njihovih navika u smislu trošenja, ona varira jer kruzing putovanja više nijesu luksuz koji sebi mog priuštiti samo bogati ljudi.
Komentarišući koliko je kruzing doprinio da se struktura privrede u Kotoru drastično promijeni, što neminovno izaziva nezadovoljstvo lokalnog stanovništva jer u gradu više nema sadržaja koji su njima potrebni, Radović ističe da je uticaj vidljiv, te da je potrebno odlučiti šta dalje.
“Stari grad je ostao bez brojnih osnovnih sadržaja, knjižara, maloprodajnih objekata, zanatskih radnji jer to nijesu sadržaji koje konzumiraju turisti. Tako da osim što se privreda mijenja, mijenja se i demograska slika Starog grada jer veliki broj mladih nema način i mogućnost, osim ukoliko nijesu uključeni u turizam, da ovdje ostvare bilo kakvu biznis ideju i poslovanje”, zaključuje Radović.
I vlasnik pomorske agencije Boka Adriatik i predsjednik Udruženja pomorskih agencija Ivo Begović,koji je u direktnom kontaktu sa brodarskim kompanijama, kaže da su oni nezadovoljni jer vide da se godinama ne rješavaju neki problemi.
Zanatska ulica Kotor
“Što se tiče brodara oni su nezadovoljni, godinama se ništa nije uradilo po pitanju veza, sidrišta su problematična, a i velike su dažbine koje oni ovdje plaćaju. Plaćaju cijene kao da uplovljavaju u bilo koju evropsku metropolu, a ne dobijaju taj nivo usluge koju imaju u drugim nekim lukama. Ono što je ključno je da Luka Kotor nema sistem sigurnosti, ali to je pitanje koje ne može sama da riješi već tu treba država da se uključi. Sporan je i parking na rivi, benzinska pumpa, parkiranje autobusa, pitanje pasarele problemi koji godinama vise u vazduhu, a nikako da se riješe”, kaže Begović.
Institut “Simo Milošević” u Igalu, tokom prvih šest mjeseci izgubio je 880.820 eura ili 13,5 odsto više u odnosu na uporedni period prošle godine.
Poslovni prihodi porasli sa prošlogodišnjih 3,97 miliona na 4,38 miliona eura za ovogodišnjih šest mjeseci, dok su poslovni rashodi uvećani sa 4,62 miliona na 5,12 miliona eura.
U odnosu na isti period prošle godine troškovi za zarade zaposlenih su povećani sa 2,5 na 2,8 miliona eura.
Troškovi materijala veći su za oko 100 hiljada eura, a ostali poslovni rashodi za 150 hiljada eura. Kratkoročne i dugoročne obaveze Instituta u Igalu iznose 6 miliona eura.
Kompanija iz Igala, koja bi ove godine trebalo da uđe u postupak privatizacije, ima 1,07 miliona neraspoređene dobiti iz prethodnih godina, ne umanjenu za gubitak iz ovih šest mjeseci.
Plavi svijet-vucur-radulovic 2018 Foto: Bojan Purić
Nedavnim opažanjem skupine od pedeset običnih dupina, koje se u praksi smatralo istrijebljenim u Jadranu, na sebe su pozornost privukli terenski istraživači lošinjskog Instituta “Plavi svijet”. O iskustvima i načinu rada porazgovarali smo s Tihanom Vučur i Markom Radulovićem…
Tko sve odlazi na terenska istraživanja?
– Direktorica programa istraživanja je Nikolina Rako Gospić, a nas dvoje smo istraživači Tihana Vučur i Marko Radulović. Mijenjamo se, ide dvoje, ponekad čak i netko od nas ide sam. Ako je vrijeme dobro, znamo biti na moru i po 40 sati tjedno. Godišnje imamo oko stotinu izlazaka na more, s tim da neki traju i po 14 sati, a neki su kraći, po četiri sata. Godišnje napravimo 5-7 tisuća nautičkih milja, no to i mnogo truda, potrebno je da bismo dobili dobre podatke.
Za koga “Plavi svijet” provodi istraživanja i u kojim akvatorijima?
– Trenutno radimo istraživanje na Kornatima za Nacionalni park Kornati, te za Park prirode Telašćica, što odrađujemo u kombinaciji jer su međusobno blizu. Praćenje u akvatoriju otoka Lošinja provodimo već dugi niz godina. Prije smo surađivali i s Javnom ustanovom “Priroda”, pa smo za njih radili područje Velebitskog kanala, te područje između otoka Cresa i otoka Krka, a s Javnom ustanovom “Kamenjak” radili smo istraživanje uz istočnu i zapadnu obalu Istre, te područje Premanture. Rezultate koje dobijemo, dostavljamo Agenciji za zaštitu prirode i na temelju naših rezultata i analiza, proglašena su područja “Natura 2000”. Radi se i pretraživanje iz zraka u suradnji s ACCOBAMS-om – u sklopu tog projekta ćemo još imati istraživanja na jesen i na proljeće, a tu se bilježi prisutnost velikih kralježnjaka, hrskavičnjača i količine plastike u moru. Rezultati su poražavajući. Prošli smo put od Lošinja do Italije i doslovno na svakih par metara može se naići na plastičnu vrećicu, kantu ili komade stiropora. Kad su 2010. i 2013. godine rađena takva istraživanja, nije bilo tako. Ovo proljeće smo čistili jednu plažu i bilo je dosta otpada iz Hrvatske, ali i Crne Gore i Albanije, gdje su bile velike kiše i dosta toga je preko rijeka završilo u moru, a pošto su glavne struje u Jadranu prema sjeveru, uz našu obalu, sve to zaglavi na našim otocima. Prema tome, za Jadran nije bitna samo regulativa, nego i suradnja drugih država, što se tiče pravilnog skladištenja smeća. U Albaniji to svakako nije dobro organizirano i regulirano.
Što se točno obavlja na istraživanjima?
– Kada su vremenski uvjeti povoljni, bez kiše i jakog vjetra, izlazimo na more. Važno je da dobro pokrivamo područje istraživanja, prikupljamo podatke o vremenskim uvjetima, o našim pozicijama. Prikupljamo podatke o opaženim dupinima – prepoznavanjem prema leđnim perajama, o brojnosti, njihovom ponašanju, o utjecaju okolnog pomorskog prometa na njih. Radimo i mali podprojekt o kretanju dupina. Inače, radimo i akustiku – monitoring podvodne buke, o glasanju dupina u prisutnosti zvukovnog onečišćenja. Za budućnost imamo u planu uspoređivati kako dupini komuniciraju kod tehnika lova, npr. kako se glasaju iza koća u odnosu na glasanje u blizini ribogojilišta. Planiramo koristiti dronove, izmjeriti dupine iz zraka za njihov indeks zdravlja, usporediti dupine iz raznih populacija u Jadranu.
Kako nastaju fotografije i snimke?
– Leđne peraje snimamo s broda, a podvodne pomoću “Go pro”, rukom ispod površine mora. Zanimljivo je pritom, kada dupini koriste rep, kako se u moru osjeti pritisak.
Nedavno ste naišli na obične dupine, je li to bilo iznenađenje?
– Išli smo tražiti dobre dupine i izdaleka opazili leđne peraje. U Albaniji smo vidjeli prugaste dupine. Odmah je postojala mogućnost da je to ta vrsta, a u pramčanom valu vidjeli smo da su drugačiji. Prugasti dupini su već zabilježeni u Jadranu, istraživanjem iz zraka, dok obične dupine istraživanja iz zraka nisu zabilježila. Tek su 2015. i 2016. viđeni s jedne jedrilice, a ovo je ipak bilo u većem broju. Koliko znamo, ovo su prve podvodne snimke ove vrste u Jadranu. Prema tim zapisima i snimkama iz 2015. i 2016. smo usporedili peraje i pronašli pet poklapanja. To je nagovještaj da će biti još jedinki u Jadranu.
Koje su razlike, izgledom i ponašanjem, između običnih i dobrih dupina?
– Dobri dupini mogu biti duljine do četiri metra, a obični su maksimalno do 2,5 metra. Imaju crna leđa, na boku oblik osmice, zlatno-bijele boje. U većim su skupinama, hrane se isključivo plavom ribom i obitavaju na pučini. Nema obalnih populacija. Obični dupini imaju malo uži i duži “kljun”, dok je kod dobrih kraći i zdepastiji. U ponašanju, mnogo su agilniji, brzi, znatiželjni su, konstantno smo imali prilaske ispod broda, dolazili su vrlo blizu. Upravo zato ih je svojedobno bilo i lako istrijebiti, pedesetih godina znali su ih ubijati i po osamsto na dan, a i država je tada financirala ubijanje dupina. Obične dupine je sigurno bilo lakše uloviti nego dobre. Sada se uznemiravanje dupina kažnjava, pa su tako nedavni slučajevi napada harpunom i glisiranjem prema njima kažnjeni. U Puli je 2007. dosuđena kazna od 7000 kuna ili 24 sata zatvora, nakon što je policajac s obale napravio snimku napada na dupine gliserom. Kazne mogu doseći i 40 tisuća kuna.
Mijenja li opažanje običnih dupina išta u programu instituta?
– I dalje radimo istraživanja na Kornatima i ovdje, i naravno da ćemo, ako se opet susretnemo s tom vrstom, evidentirati sve podatke koje možemo. Sada sigurno treba ići učestalije ići u to područje. Viđena je snimka kod Zadra, ali to ipak nisu bilo obični dupini, kako se pisalo, već dobri.
Osim lijepih strana terenskih istraživanja, koje su ružnije strane posla?
– Primjerice, nedavno smo kod Osora imali ženku dupina s uginulim mladuncem. Dupin Monk je bio zapleten u ribolovni alat kod Trstenika, pa onda dupin Bojan koji je bio pogođen harpunom… Teški su ti trenuci, kada im se ne može pomoći. Godine 2010. imali smo slučaj dupina koji je bio upleten u mrežu i nikako ga nismo uspijevali osloboditi iako su se uključile i razne službe. Također, među lošije strane posla pripada i jako puno ‘papirologije’ – sami pišemo projekte, a provođenje projekata znači i pisanje izvještaja – taj dio nije nimalo romantičarski, i to je na kraju krajeva posao kao i svaki drugi.
Teško je i kada vidimo da ljudi ne čuvaju more, kao kada smo na Rovenskoj vidjeli kornjaču posve zarobljene ruke u plastici. Dojam je da svijest kod ljudi raste, ali kako smo toliko na moru, vidimo da kod mnogih to ipak nije slučaj.
Otkad ste počeli raditi, kakve su se promjene dogodile na moru?
– Oboje smo već sedam godina u istraživanjima. Preko ljeta zadnjih godina sigurno vlada veća gužva, ali su se ljudi i počeli pridržavati pravila ponašanja. I sada tu i tamo zastajemo i objasnimo ljudima kako se trebaju ponašati. Imali smo i slučajeve da ljudi nisu htjeli stati i saslušati nas, da su glisirali za majkom i mladuncem, no toga smo zaustavili i prijavili policiji, koja je uspjela doći do podataka. No većina turista na moru je sretna da im netko dođe i objasni kako se ponašati u blizini dupina.
Mlada ste ekipa, tko se može pridružiti?
– Pokazalo se da je najbolje, ako su već kao studenti volontirali ili kod nas radili diplomske radove. Ovdje se upoznaju s radom, uče dok rade i ne moraju ići na praksu u inozemstvo. Ujedno pozivamo sve koje vide nešto zanimljivo na moru, da to prijave kroz “Marine Partnership”. Već u nogama i kičmi osjećamo godine rada, ali planiramo to raditi dok nas noge služe. Uostalom, ako nismo poslovno na moru, onda smo ondje iz privatnih razloga.
Tradicionalno Ribarsko veče koje se organizuje od 1996. održano je sinoć u Bigovi. Vrijedni domaćini za brojne posjetioce i goste pripremili su gratis ribu pečenu na gradele i domaće vino.
Kako nam je kazao u ime organizatora Stanko Lazarević pripremljeno je 250 kilograma ribe i sve zaliveno sa 200 litara vina.
Za dobru zabavu pobrinuli su se Đole Bogdanović, zvani Bata Đoša, KUD „Boka“ iz Tivta, plesni studio „Alisa“ Kotor, gitaristkinje Isidora Nikolić i Sonja Tešović, solista Nebojiša Bojović.
U Bigovi su u prijepodnevnim satima održane sportske igre, a najboljima su tokom Ribarske večeri uručene nagrade.
Pokrovitelj manifestacije je bila TO Kotor uz brojne sponzore.
Opštinski odbor Bokeškog Foruma Tivat donio je, jednoglasnu odluku da ne podrži Sinišu Kusovca kao kandidata DPS-a, za mjesto gradonačelnika Tivta, kaže se u saopštenju.
“Brojni su razlozi koji su nas opredjelili za ovakav stav. Osnovni, sem toga što kandidat dolazi iz kleptomanske partije koja je ojadila ovaj grad po svim osnovama, jeste i najavljivanje otpisivanja višemilionskog duga stranoj kompaniji.
No, ni tu nije kraj. Za svo ovo vrijeme, koliko djeluje kao jedan od faktora vlasti, Siniša Kusovac se dokazaokao neko ko vodi antitivatsku i antibokešku politiku. Sve u cilju zadovoljavanja sebičnih potreba i sebe, ali i svojih podgoričkih starješina. Siniša Kusovac je njihov čovjek od zadatka, uvijek spreman da odradi ono što se od njega očekuje. Zato naravno i jeste tu gdje jeste.
Pored ovoga, pomenuti kandidat drznuo se da nas zbog našeg povika – “Boka Bokeljima” nazove antidržavnim elementima. Ironija je da takav epitet dobijemo od člana partije koja je uzduž i poprijeko opustošila Boku i Crnu Goru.
Država Crna Gora nikad nije imala razloga da strahuje od Bokelja, ali nećemo ni dozvoliti da se Kusovac i njemu slični ponašaju prema Boki kao prema kravi muzari, zaduženoj da niveliše bezbrojne propale privatizacije ekonomskih eksperata DPS fakulteta.
Trudio se Kusovac da nam u skladu sa 90-im godinama broji krvna zrnca. Međutim, ukoliko je ostalo imalo razuma i pameti u nama, na takve provokacije nećemo nasjedati. Neki od nas navijaće za Luku Modrića, neki za Nemanju Matića, neki za braću Brguljan ili Stevana Jovetića, neki za Dušana Mandića… Kako ko želi. Ali, bez podjele na VAŠE i NAŠE, kojom ova rušilačka vlast želi da nas ukalupi. Slušaćemo i Azru i Bijelo Dugme i EKV i Šobića. Bez želje da njegujemo patetičnu ideologiju jugoslovenstva, koja je ubijena sa prvim njihovim metkom koji je pogodio cilj. Ali, svjesni da je naše bokeško biće ono koje nas spaja i ujedinjuje u istinske borce za slobodnu Boku.
Sretni što nas ljudi poput njihovog gradonačelnika Siniše Kusovca nikad neće razumjeti”, kaže se u saopštenju BF koji potpisuje Marija Giljača.
Izložba fotografija i dokumenata pod nazivom „ Hirošima 1945 – Risan 2018 “, koju organizuje TO Kotor u saradnji sa kapetanom Mihailom Ognjenovićem, biće upriličena na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, u ponedjeljak u 20 sati.
Fotografije i dokumemnti iz lične arhive kapetana Mihaila Ognjenovića posvećene su stradanju Hirošime, prvog grada na svijetu koji je sravnjen sa zemljom u nuklearnom napadu prije 73 godine.
Ognjenović je bio među prvim Jugoslovenima koji je zajedno sa posadom broda “Trebinje” 1965. godine kročio na tlo razorenog grada.
Kako kaže, scene su se duboko urezale u njegovo sjećanje, a susrete sa Hirošimom ovjekovječio je i u jednom segmentu knjige “Morski dnevnik”, u kojem je sabrao impresije sa morskih putovanja po cijelom svijetu.
U muzičkom dijelu programa na Rimskim mozaicima nastupiće gudački kvartet Unique iz Podgorice.
Izložba
Naime, američki bombarder B-29 “Enola Grey” je 6. avgusta, 1945. godine, u 8 sati i 15 minuta bacio na Hirošimu atomsku bombu nazvanu “Little boy”, tešku četiri tone i dugu tri metra, te je na taj način sravnio grad sa zemljom. Tada je prvi put u istoriji korišćeno nuklearno oružje. Tri dana kasnije bačena je bomba i na Nagasaki. Najveći dio grada uništen je udarnim talasom i spaljen u toplotnom talasu temperature četiri hiljade stepeni.
Na Sceni Synchro u Porto Montenegru u Tivtu u ponedjeljka 6.avgusta sa početkom u 21 sat biće izvedena takmičarska predstava “Kralj Ibi” koja je u oonkurenciji za nagrade ovogodipnjeg međunarodnog Festivala mediteranskog teatra u Tivu.
Ovaj komad u produkciji Festivala “Dev9t” iz Beograda, rađen je po tekstu Alfreda Žarija, jednog od najzanimljivijih autora s početka XX veka, tvorca pata fizike, koji u sebi objedinjuje vodviljsko djelo sa skaradnim, razuzdanim humorom, istovremeno uspijevajući da jednim novim humorističkim postupkom pokaže surovu stranu ljudske prirode, što je bio značajan i prvi slučaj na svjetskoj pozornici i u umjetnosti uopšte.
Glumci su smješteni unutar instalacije koju čine skulpture jednog od najtalentovanijih savremenih umjetnika, Viktora Kissa, a atmosferu upotpunjuju filmovi Srđana Ćešića i Džonatana Ingliša kao i kostimi Tijane Pavlov. Muziku je komponovao Nemanja Aćimović, koji publiku, svim ostalim elementima ovog novog čitanja čuvenog komada, uvodi u taj svijet novog, postapokaliptičnog Ibija.
Predstava je splet različitih vidova umjetnosti i nastala je spontano kao borbeni krik, jedini način da umjetnici iskažu stav u okruženju koje umjetnost tretira kao korov i pokušava da je uguši i suzbije na sve načine. Autorski tim je pokrenuo i realizovao predstavu sa željom da podstakne na razmišljanje o svakodnevnici, budućnosti, ratu, gladi, nemoći, manipulaciji, otimanju, samoživosti, narodu i borbi za opstanak.
U komadu “Krakj Ibi” igraju Goran Jevtić, Mirjana Đurđević, Sonja Vukićević/Viktor Kiss, Katarina Jovanović, Dimitrije Stajić, Sava Stojanović, Saša Nićiforović, Nemanja Rafailović i Marko Milošević.
Iako je sezonska zabrana izvođenja građevinskih radova zbog nesmetanog odvijanja turističke sezone na snagu stupila još 1.jula, mnoga gradilišta u Tivtu i dalje su aktivna jer su investitori objekata koji se grade na tim lokacijama, dobili riješenja o izuzimanju od zabrane sa potpisom bivše gradonačelnice Tivta dr Snežane Matijević.
Kako saznajemo, nakon brojnih žalbi građana i turista na buku koja dopire sa gradilišta, v.d. predsjendik Opštine Siniša Kusovac napisao je ovih dana nova riješenja kojima se i tim graditeljima zabranjuje izvođenje radova do završetka špica sezone. Riješenja su im upučena poštom. Komunalna inpekcija će, kako kažžu iz Opštine, odmah po primitku dostavnica, obići sva gradilišta i zapečatiti ona koje investotori sami ne budu zatvorili.
Da je stanje haotično, pokazuje i fotografija slikana danas na Opatovu gdje je investotor novih stambenih objekata što se grade uz magistralu, oko podne zauzeo čitavu jednu traku ionako gustim saobraćajem zakrčene Jadransnke magistrele, da bi postavio betonske miksere i pumpu koja je nalivala beton na ploču novog objekta.
Zbog toga se saobraćaj na tom mjestu jedno vrijeme otežano odvijao, a nakon žalbi građana, intervenisala je Komunalna inspekcija i naložila uklanjanje mehanizacije sa ceste, te obavezala izvođača radova da opere i očisti kolovoz.
Prijava i odjava gostiju putem aplikacije eVisitor nešto je što bi upotpunilo izvore saznanja o turističkom prometu u Crnoj Gori, koji su sada nepotpuni i nepouzdani, kazao je za Pobjedu profesor na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi i prodekan na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom dr Ivo Županović.
Kako je dodao, mi nemamo egzaktan informacioni i upravljački sistem u turizmu, kao što to imaju Hrvati, a za bolju naplatu boravišne takse smatra da je potrebno i unapređenje zakona.
“E-visitor predstavlja informacioni sistem za prijavu i odjavu turista koji integriše sve turističke zajednice u Hrvatskoj. Dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na kompjuteru, samo je zbog bezbjednosnog aspekta potrebna lozinka za svakog konzumenta sistema. U isto vrijeme, navedeni podaci su dostupni predstavnicima Nacionalne turističke zajednice, relevantnih ministarstava, poput unutrašnjih poslova, turizma, javne uprave, zatim državnih organa putem Poreske uprave, ali i raznih inspekcija, kao i državnog zavoda za statistiku”, kazao je za Pobjedu Županović.
Ovim bi se poboljšao i monitoring naplate boravišne takse, prvenstveno se misli na interesovanje za Poresku upravu, turističke organizacije na raznim nivoima i inspekcije.
Kako ističe Županović, eVisitor omogućava uvid u osnovne informacije svih turističkih zajednica, te oko 60.000 pružalaca usluga smještaja, a posmatrana turistička zajednica ima uvid u sve prikupljene podatke o istim i njihovim smještajnim objektima kao i kretanjima turista na svom području.
Aktivni turistički odmor foto Boka News
“Dakle, na bazi evidentiranih prijava i odjava gostiju te podataka o pojedinom smještajnom objektu eVisitor, automatski, na bazi kriterijuma koji se odnose na kategoriju turističkog mjesta, trajanje sezone i druge elemente karakteristične za obračun, pravi kalkulaciju boravišne takse po smještajnom objektu, ali i povezuje i upoređuje izvršene uplate sa zaduženjima i time generiše trenutnu obavezu po ovom osnovu”, kaže Županović.
Kroz ovaj sistem možemo dobiti značajne informacije o profilu naših turista i turističkim trendovima, odnosno kako ćemo u skladu s njima svim našim potencijalnim gostima Crnu Goru još više približiti kao poželjnu turističku destinaciju.
