U akciji čišćenja učestvovati će veleposlanici Kanade, Njemačke, Slovačke, Švedske, Švicarske i Velike Britanije
Plastika u-moru–Greenpeace
Šest veleposlanika zaronit će u utorak na Murteru kako bi zajedno s članovima organizacije WhiteFlag International pod vodstvom Kristijana Curavića pomogli u čišćenju Jadranskog mora, priopćilo je u ponedjeljak kanadsko veleposlanstvo.
Akcija se organizira povodom Svjetskog dana zaštite okoliša kojemu je ove godine tema “Borba protiv zagađenja plastikom”.
Ta prva diplomatska ekološka akcija u Hrvatskoj organizirana je s ciljem podizanja svijesti građana o problemu koji je jedan od najvećih u svijetu – golemoj količini plastike i nerazgradivog otpada koje se nalazi na morskom dnu ili pak pluta morskim strujama te nerijetko ugrožava morski život, ali i ugrožava zdravlje ljudi.
Projektu Ocean Ambassadors koji sutra kreće na Murteru cilj je očuvanje, zaštita i sustavno čišćenje Jadranskog mora.
Akcija započinje u 9 i trajat će do 13 sati, nakon čega će biti održana konferencija za novinare.
Akciji će prisustvovati veleposlanici Kanade, Njemačke, Slovačke, Švedske, Švicarske i Velike Britanije.
Osim što će podržati inicijativu, veleposlanici će i sami zaroniti te, uz pomoć profesionalnih WhiteFlag International ronioca, čistiti morsko dno vadeći plastiku i ostali nerazgradivi otpad koji se nalazi na morskom dnu.
Partneri u projektu su i Šibensko-kninska županija, Općina Murter Kornati i TZO Murter-Kornati.
Podaci Ujedinjenih naroda pokazuju da 8 milijuna tona plastike ulazi u ocean svake godine, zbog čega su znanstvenici pozvali na restrikcije njezine upotrebe. U prosincu prošle godine više od 200 država se obvezalo ograničiti plastično zagađenja oceana, upozorivši da bi je do 2030. u morima moglo biti više od riba, piše Reuters.
Nakon komplikovane akcije koja je potrajala čak dva dana, brod-oldtajmer „Barbara“ prebačen je danas drumskim putem iz marine Bonići u Porto Montenegro gdje će ubuduće taj 92 godine stari motorni brodić biti muzejski eksponat.
Velika dizalica podgoričke firme „Elevator“ juče je oko 14 sati „Barbaru“ spustila na prethodno već urađeni postament na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Monteegra, gdje će stara motorna barkasa ubuduće biti stalni eksponat u društvu podmornica P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“.
Transport „Barbare“ od Bonića do Porto Montenegra vrijedan je devet hiljada eura i finansirala ga je Opština Tivat koja je vlasnik tog broda što joj ga je poklonilo Ministarstvo odbrane2007.godine, nakon zatvaranja vojnog brodogradilišta Arsenal. „Barbara“ je decenijama u Arsenalu služila kao putnički tender za prevoz radnika koji su ovim malim brodićem dolazili na posao u Arsenal iz mnogih mjesta duž obala zaliva Boke.
Motorna barkasa BM-58 „Barbara“ jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i neodvojivi dio novije pomorske istorije ovog kraja. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja.
Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu 1926. izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih godina 20.vijeka, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.
Nakon zatvaranja Arsenala, brod je preuzela Opština Tivat ali ga je vrlo brzo zapustila jer nije znala što da sa njime zapravo radi. Napravljeno je nekoliko idejnih riješenaj po kojima se atraktivni ploveći oldajmer trebao pretvoriti u luksuzno plovilo za protokolarne svrhe i prevoz putnika u lokalnom saobraćaju, ali je Opština od toga odustala smatrajući takav vid korišćenja “Barbare” preskupim. Nakon više godina ležanja u Bonićima, “Barbara” je u tamošnjem brodogradlištu “Navar” najvećim dijelom obnovljena u oblik u kakav je pamte generacije Bokelja dok je ona decenijama služila kao putnički tender Arsenala, i od juče je smještena na plato ispred muzeja u Porto Montenegru gdje će ubuduće svjedočiti o dijelu pomorske i brodograđevinske istorije Tivta.
Brod Barbara
Sam drumski transport broda od oko tri kilometra udaljenih Bonića do Porto Montenegra nije protekao bez komplikacija, pa je prve noći kada je on pokušan između subote i nedjelje, “Barbara” morala biti vraćena na polaznu poziciju jer specijalna prikolica na koju je brod bio ukrcan, nije mogla savladati jednu usku krivinu u Istarskoj ulici. Sinoć je stoga specijalni transport pod pratnjom policije, išao alternativnom trasom Jadransom magistralom, ali je, da bi brod mogao proći ispod nadvožnjaka iznad magistrale kod zgrade stare Opštine, sa “Barbare” privremeno morala biti demontirana kormilarnica i jarbol, što će se ponovno vratiti na brod sada kada je on stigao na svoje odredište u Porto Montenegro.
Stipendiju u vrijednosti od 25.000 eura, za studiranje na američkom koledžu RIT Croatia, koju dodjeljuje Porto Montenegro, nakon tri kruga selekcije više od 25 kandidata iz Crne Gore, dobio je osamnaestogodišnji Filip Stanišić iz Podgorice.
Stanišić je nakon druge godine školovanja u JU Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici dobio stipendiju, te srednjoškolsko obrazovanje završio King’s College Saint Michaels školi u Tenbury Wells-u, u Velikoj Britaniji. Pored mnogih ekstrakurikularnih aktivnosti kao sto su: volontiranje, školski klubovi za liderstvo i nauku, Filip se kapiten školskog košarkaškog kluba- saopšteno je juče iz Porto Montenegra.
„U Filipu smo prepoznali ambicioznog momka vrlo zrelog shvatanja značaja kvalitetnog obrazovanja, koji je iz tog razloga već napravio korak ka samostalnosti, te srednju školu završava u Velikoj Britaniji. Odlične ocjene, učešće na mnogim takmičenjima na kojima je osvajao vrijedne nagrade, sjajan engleski jezik i odlično odrađen esej su, između ostalog, samo neke od stavki koje su preporučile ovog divnog momka i garantuju njegovu posvećenost u nastavku školovanja koje ga očekuje u naredne četiri godine. Sjajni rezultati naših stipendistkinja iz prethodne dvije godine čine da smo veoma ponosni što na jednom prestižnom univerzitetu kakav je RIT imamo takve Ambasadore. Sigurni smo da će i Filipovi rezultati nadmašiti naša očekivanja i mi mu na tom putu želimo puno sreće“- ističe HR menadžerka Porto Montenegra Sandra Kapičić.
Filip Stanišić će prvu studentsku godinu pohađati na preddpiplomskim studijama International Hospitality and Service Management u Dubrovniku, a osim stipendiranja, biće u mogućnosti da stručnu praksu uradi u kompaniji Adriatic Marinas – Porto Montenegro.
„Školovanje u atraktivnoj zajednici koja omogućava, uz akademsku potporu, nesputan lični razvoj tokom studija je izbor koji sam priželjkivao – kao osoba željna novih izazova i znanja, smatrao sam da mi američki model studija pruža mogućnost za razvoj sopstvenih potencijala, a ujedno i otkrivanje segmenata u kojima zelim da se profilisem u budućnosti. Vjerujem da će moja dugogodišnja posvećenost matematici imati uticaja prilikom profilisanja, a uz to otvoren sam i za buduća istrazivanja na novim poljima u oblasti turizma“- istakao je novi stipendista Porto Montenegra, Filip Stanišić.
RIT Croatia je dio Rochester Institute of Technology, jednog od 10 najvećih privatnih sveučilišta u SAD-u. RIT je osnovan 1829. godine. S više od 18,600 studenata, 230 studija i kampusima u Americi, Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ovo je sveučilište diljem svijeta poznato po obrazovanju usmjerenom na razvoj karijere i ima jedan od najvećih i najstarijih programa stručne prakse u svijetu.
Organizacija prvog Internacionalnog ljetnjeg karnevala u Tivtu doprinijeće daljoj izgradnji imidža i brenda Tivta kao jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori – poručili su organizatori ove trodnevne manifestacije koja će u Tivtu biti priređena od 8. do 10.juna.
Karneval organizuje NVU „Maškarada“ iz Tivta u saradnji sa Opštinom i Turističkom organizacijom Tivat te brojnim dsponzorima koji su podržali ovu turističko-zabavnu manifestaciju na kojoj se očekuje oko 500 karnevalista iz zemlje i inostranstva.
„Od toga će iz inostranstva doći oko 300 karnevalista iz Srbije, Hrvatske, Italije, Slovenije, Makedonije, BiH i Albanije sa viša karnevaskih grupa. Dolazi nam i nekoliko članova borda direktora Federacije evropskih karnevalskih gradova FECC čiji je Tivat prošle sedmice postao punopravni član. Na dječjem karnevalu očekujemo oko 700 maškaranih mališana“- kazao je član rukovodstva „maškarade“ i jedan od koordinatora karnevala, Goran Božović.
On je na danas održanoj konferenciji za novinare zajedno sa predstavnicima Opštine i Turističke organizacije Tivat, predstavio program karnevala. Naglašavajući da je „Maškarada“, dvije ipo godine nakon svog osnivanja, uspjela da postigne svoj osnovni cilj – da Tivat pozicionira na internacionalnoj mapi karnevalskih gradova i ovoj sredini obezbjedi manifestaciju kakva je Tivtu do sada nedostajala, Božović je rekao da će karneval koštati oko 60 hiljada eura, od čega Opština Tivat daje 20 hiljada, Turistička organizacija 15.000 eura, a ostatak sponzori. Karneval neće biti takmičarskog, već revijalnog karaktera sa ciljem da se svi učesnici dobro zabave i lijepo druže, a Tivćani i turisti budu u prilici da uživaju u nekim od najatraktivnijim maski u regionu.
sa pressa
„Ovakva manifsetacija je našem gradu nedostajala dugi niz godina. Tivatski ljetnji karneval ne koincidira sa terminom u kojem se u okruženju održava ijedna ovakva priredba, a naš karneval imaće i neke aspekte kakve nemaju karnevali u regionu – počev od maškaranog bala na vodi, kao i jedriličarske regate pod maskama.“- kazala je diekrorica TO Tivat Gabrijela Glavičić, dok je gradonačelnica dr Snežana Matijevič koja je od karnevalista juče dobila i zastavu karnevala, iskazala zadovoljstvo činjenicom da Tivat u špic ljetnje sezone ulazi jednom ovako atraktivnom manifestacijom koja će postati tradicionalna.
„Organizacija kanevala već je poslala jednu lijepu poruku o opštoj sinergiji svih uključenih u ove aktivnosti – NVO sektora, Opšptiune, turističke privrede, obrazovnih i drugih institucija koje su se svi nesebično angažovali da ovo bude jedan veliki novi uspjeh našeg grada“- kazala je sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikčević.
sa pressa
Prvog dana karnevala u petak 8.juna za učesnike iz inostrastva predviđen je maškarani bal na vodi koji će se održati na brodu „Vodena kočija“ i katamaranu “Tahiti“, nakon čega će uslijediti maškarani parti na plažnom baru „Movida“.
Za subotu 9.jun u podne zakazana je maškarana regata, a u 18.30 sati predstavnike karnevalskih grupa u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković primiče gradonačelnica Matijević. Tom prilikom bie otvorena i izložba fotografija „Maškarada do danas“. Centralni događaj počinje u 20 sati kada će velika karnevalska povorka krenuti ulicama Druge dalmatinske brigade i 21. novembra do gradske rive Pine gdje će karmevalske grupe imati svoj performans. U programu će nastupiti i Mantic Samba Show, ansambl „Toć“ i Indira Forza. Završnog dana manifestcije u nedjelju, u 18 sati održaće se Dječiji karneval.
Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD), koji će biti održan od 1. do 12. jula, okupiće učesnike iz 29 država, a u toku manifestacije planirano je 79 programa, saopšteno je na pres konferenciji.
Direktor KFPD, Petar Pejaković, rekao je da postoji veliko interesovanje za 26. izdanje festivala u smislu, kako je pojasnio, prijava pozorišta iz cijelog svijeta koji žele da igraju svoje predstave u Kotoru.
„Tako smo imali preko 200 različitih prijava. Imamo odličnu saradnju sa pozorišnim festivalima u regionu, tako da zajedničkim naporima dovodimo predstave iz čitavog svijeta“, kazao je Pejaković u PR Centru.
Prema njegovim riječima, zbog interesovanja koje je postojalo iz velikog broja stranih zemalja ovogodišnji slogan festivala je „Put oko svijeta“.
„Činjenica da će nam se predstaviti umjetnici iz 29 zemalja je nešto što je, i za mnogo veće države, imponzantna stvar. Predstaviće nam se pozorišta od Japana, Kine, Irana, Indonezije pa sve do Čilea, Kolumbije. Posebno je važno što će djeca imati priliku da upoznaju toliko različite kulture i zemlje“, istakao je Pejaković.
On je najavio da će ove godine biti odigrano 18 predstava u pozorišnom programu.
„Imamo dosta jaku regionalnu selekciju. Tu su tradicionalno pozorišta koja su godinama bila zajednički imenitelj festivala i to Pozorište Boško Buha za predstavom „Pepeljuga“, Pozorište Duško Radović sa predstavom „Knjiga o džungli“, Pozorište Trešnja iz Zagreba sa predstavom „Snježna kraljica“, Pozorište iz Ljubljane sa predstavom „Džumbus““, naveo je Pejaković.
Kako je rekao, u toku festivala biće odigrane predstave koje su napisali Čehov, Šekspir, Ezop, Braća Grim, Andersen, Kipling.
KFP
„Imaćemo i predstavu za najmanji uzrast iz Njemačke. Dolazi nam veoma zanimljiva koprodukcija – Iran i Italija, koja govori o izbjegličkim krizama, toleranciji, različitosti. Na festivalu ćemo izvesti i naše stare produkcije koje smo radili sa našim partnerima, festivalima iz Pančeva i Subotice“, kazao je Pejaković.
On je ocijenio da je program festivala najbogatiji do sada, i da će svakodnevno biti igrane predstave na Ljetnjoj pozorinici i u Kulturnom centru „Nikola Đurković“.
PR Festivala, Marija Backović, kazala je da će, osim pozorišnog programa, ove godine biti održani i ostali segmenti festivala.
„Jedan od tih segmenata je Scena za mlade. To je prostor koji KFPD otvara mladim ljudima, kao jednoj zanemarenoj kategoriji u posljednje vrijeme, kojima se malo bave, ne samo ljudi iz oblasti umjetnosti, nego i prosvjetni radnici. Zaboravljamo na mlade kad su u periodu između djetinjstva i odraslog doba, kad im je potrebna velika podrška za njihovo izražavanje“, navela je Backović.
Ona je najavila da će, u okviru Scene za mlade, od 27. do 30. juna biti odigrano osam predstava iz šest država u Kulturnom centru „Nikola Đurković“.
„U pitanju su mladi od 15 do 25 godina. Oni će boraviti tih dana u Kotoru i imaće priliku da gledaju jedni druge, da razmjenuju iskustva, da razgovaraju o predstavama i da imaju lijepa druženja“, navela je Backović.
Govoreći o Književnom programu, ona je kazala da su ove godine planirana četiri programa.
„Predstavićemo dva domaća autora – Natašu Nelević i Dejana Đonovića, i dva autora iz Srbije – Jasminku Petrović i Uroša Petrovića“, precizirala je Backović.
Muzički program, kako je kazala, KFPD tradicionalno organizuje u saradnji sa Festivalom gudača.
„Ove godine ćemo imati osam programa. Kada je u pitanju dječje scensko stvaralaštvo imaćemo 15 programa“, navela je Backović.
Kako je istakla, jedan od najznačajnijih segmenata programa su Edukativni programi.
„Ove godine imamo devet edukativno-teorijskih programa, od čega su dvije radionice namijenje roditeljima. U pitanju su psihološke radionice, koje su od izuzetnog značaja i veoma su posjećene“, rekla je Backović.
Kotorski festival je, kako je saopštila, prepoznat po velikom broju volontera.
„Svake godine imamo gotovo 100 volontera. U pitanju su djeca od šest godina pa na više. Konkurs za volontere je otvoren 1. juna i trajaće do 8.juna. Svi zainteresovani se mogu prijaviti putem sajta KFPD“, rekla je Backović.
Prijave za radionice će, kako je najavila, ubrzo biti otvorene.
„Broj učesnika u radionicama je ograničen. Radionice su besplatne“, pojasnila je Backović.
KFPD će biti održan uz podršku Opštine Kotor, u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković“, a zlatni sponzor festivala je Turistička organizacija Kotor.
Projekat uređenja pješačkih staza na poluostrvu Luštica realizovale su Opština Herceg Novi i Opština Tivat, markiranje je odradio Planinarski klub „Subra“ iz Herceg Novog, a aktivnosti su kofinansirane kroz projekat “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori” Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj u Podgorici.
U toku zime 2018. uređene su pješačke staze Rose-Tići, Gornji Klinci – Obosnik, Pristan – Zabrđe, Radovići – Žanjice, Krašići – Gošići, Pržno – Grabovac, Solila – Grabovac, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
Izrađene su info-table na kojima su prikazane planinske staze uređene kroz projekat zajedničke saradnje, a za sve staze izrađeni su i smjerokazi.
Sve table su postavljene na odgovarajućim pozicijama tokom januara i februara 2018. godine.
Predstavljanje uređene staze, planirano je za sutra.
U okviru okupljanja mreže „Tera Madre Balkan“, u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu, predstavljeni su i proizvodi sa juga Hercegovine.
U evropskoj prestonici degustirani su hercegovački med, suva jagnjetina, kolač od smokava, sir iz mijeha…
Ukusi Hercegovine pobrali su pohvale i interesovanje degustatora, ali je još dug put da autentični domaći proizvodi budu zaštićeni i plasirani na pravi način.
„Pitali su gdje se ovo može kupiti u Briselu, i može li se naručiti onlajn, što pokazuje disparitet šta mi možemo i šta oni žele da imaju“, kaže Gordana Radovanović iz konvivijuma „Slou fud Trebinje-Hercegovina“.
Na ovaj način razvija se takozvana „diplomatija hranom“ – jer je odavno poznato da se i najsloženiji razgovori lakše vode uz tanjir.
„Predstavnici proizvođača koji su došli, daju nam ideje kako da radimo zajedno, kako da poboljšamo izvozne kapacitete ovih proizvođača, da bi bili i na evropskom tržištu, i da bi ovdje u Briselu i u svim zemljama Evropske unije mogli da uživamo u ovim proizvodima“, rekla je direktorka za Balkan pri Evropskoj komisiji Genoveva Ruiz Kalavera.
U Srpskoj je samo romanijski kajmak stekao oznaku geografskog porijekla. „Slou fud“ udruženja uspjela su da u katalog ukusa evropske „slou fud“ zajednice uvrste i sir iz mijeha, grah poljak, hercegovački med, paradajz jabučar i neke stočne pasmine.
Koristi od zaštite i promocije autohtone hrane su višestruke.
Slavica Samardžić, članica konvivijuma „Slou fud Trebinje Hercegovina“, ističe da proizvođač time dobija olakšan i siguran plasman, a zemlja, na neki način, postaje prepoznatljiva po tome.
Jedan od osnovnih zadataka ovakvih udruženja jeste očuvanje i predstavljanje biodiverziteta i lokalnih specijaliteta, onako kako su pripremani generacijama unazad.
Ne nastave li i mlađe generacije tradiciju, neki ukusi biće nepovratno izgubljeni, a time i dio našeg kulturnog nasljeđa.
U junu će, što u gradu što u luci Gaženica, biti čak 17 ticanja kruzera, uglavnom velikih, a isto toliko i u julu te za jedno više u avgustu.
Ovog vikenda u Zadar je na četiri velika kruzera stiglo čak 7.578 gostiju koji su se u petak, subotu i nedjelju iskrcali u Luci Gaženica i potom zaputili u grad na razgledavanje, a nešto i potrošiti. Iako su veliki kruzeri u Zadar praktički počeli stizati još od ožujka, a ticanja su se nastavila i u travnju te svibnju, ovaj vikend definitivno bilježi impresivne brojke. U petak je tako u Gaženicu pristala Aida Blu tvrtke Aida Cruises s 2.050 gostiju, dok su u subotu u jutarnjim satima uplovili Oriana tvrtke P&O Cruises s 1.928 putnika te Norweigan Star tvrtke NCL s 2.300 putnika. Jučer je pak stigao brod Marella Celebration tvrtke Marella Cruises s 1.300 putnika. Đoni Štambuk iz Lučke uprave Zadar potvrdio je kako će kruzerske brojke i ove godine biti rekordne.
– Prava sezona s većim kruzerima počela je još u ožujku, dok od početka bilježimo i goste na zimskim kružnim putovanjima na manjim brodovima. Šest ticanja tri velika kruzera imali smo i u travnju, a možemo reći kako je prava sezona počela još u svibnju s jedanaest ticanja. Lipanj će biti izvrstan, krenuvši već s ovim prvim vikendom, a već sad možemo najaviti još jednu rekordnu godinu s oko 150 do 160 tisuća putnika što je za 20 do 30 hiljada više nego prošle godine, rekao je Štambuk.
U junu će, što u gradu što u luci Gaženica, biti čak 17 ticanja kruzera, uglavnom velikih, a isto toliko i u srpnju te za jedno više u kolovozu. Odlično je popunjen i rujan, a ticanja su već najavljena i za tri zimska mjeseca.
Kruzerski gosti inače su među boljim potrošačima, a ako se ostvari i najavljena ideja da Luka Gaženica postane homeport za kruzere, s ovakvom reputacijom Zadra, bit će to dodatan zamašnjak domaćem turizmu.
Čovjek i more neraskidivo su povezani. S razvojem prvih ljudi rasla je i njihova želja da na neki način ukrote more i otisnu se s obale na to privlačno beskrajno plavetnilo koje izaziva strahopoštovanje. Prvi prototipi čamaca, moglo bi se reći, bila su izdubljena debla raznih stabala koja su se pokazala sasvim dovoljno učinkovitima da ljude odvedu malo dalje od obale i omoguće im bolji ribolov.
Prvi Jadranski šivani brod
Prema dosadašnjim otkrićima, najstarije ikad pronađeno plovilo je takozvani Pesse kanu pronađen tijekom gradnje autoceste u blizini sela Pesse u Nizozemskoj 1955. Izrađen je od izdubljenog debla bora, dugačak 298 centimetara i širok 44 centimetra, a datiranje ga je smjestilo u razdoblje između 8040. i 7510. godinu prije Krista. Iz istog je perioda pronađen kanu u Nigeriji no on je dugačak 8,5 metara, a prvo najstarije pronađeno plovilo koje je ipak nešto kompleksnije i zaslužuje da ga se naziva brodom je brod Khufu iz drevnog Egipta. Riječ je o prvom najdetaljnijem i najočuvanijem antičkom brodu koji je pronađen u podnožju Velike piramide u Gizi, što možemo zahvaliti činjenici da nije bio namijenjen plovidbi u ovom, već u onom, zagrobnom svijetu, a potječe iz 2500. godine prije Krista. Najstariji brod koji je zaista plovio morima, kako navode svi javno dostupni podaci i kronološki popisi, je onaj iz Dovera u Velikoj Britaniji koji se smješta u brončano doba, odnosno u 1500. godinu prije Krista. Riječ je o brodu izrađenom od trupaca hrasta i povezanom takozvanim šivanjem trupa broda, u ovom slučaju “uzicama” od tise.
Međutim, rame uz rame s tim brodom trebao bi se nalaziti ni manje ni više nego jedan istarski brod, a mi se nadamo da će uskoro svi ti podaci biti ažurirani i da će naši arheolozi time dobiti zasluženo priznanje za svoj dugogodišnji rad. Govorimo o ostacima šivanog broda pronađenim na dnu mora u uvali Zambratija pored Umaga 2008. godine. Šivani brodovi smatraju se pretečama svih kasnijih brodova, a usprkos tome što je brodogradnja sa stoljećima napredovala i otkrivane su nove, učinkovitije tehnike pravljenja brodova, šivanje se svejedno kao tradicija jako dugo stoljeća zadržalo u cijelom svijetu.
– Prije desetak godina dobili smo dojavu ribara da su na dnu pronađene neke daske, pa da dođemo vidjeti o čemu se radi. Kada smo zaronili, otkrili smo da je to oplata broda, a ne neke stare daske. Odmah smo primijetili rupice duž oplate kroz koje je brod, metodom šivanja, bio spojen. Iz muljevitog dna na svjetlost dana izašlo je osam madira (platica) brodskog korita napravljenog od brijesta i jedna korba (rebro) od jele, dok su ostali dijelovi rađeni i od johe. Na rubovima madira se nalaze ukoso izbušene rupe kroz koje je obavljeno šivenje uz pomoć konopca, a preko šava je stavljana drvena letvica koja je služila kao brtvilo. Odmah smo znali da se radi o senzacionalnom otkriću, a to su nam potvrdili i rezultati radiokarbonskog datiranja koji su brod smjestili u brončano doba, odnosno negdje između 1120. i 1900. godine prije Krista. Ovo je zaista jedinstven nalaz jer je riječ o najstarijem šivanom brodu ikad otkrivenom na Mediteranu, a ujedno je i najočuvaniji na svijetu, rekao je Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli na nedavnom predstavljanju istarskih šivanih brodova od prapovijesti do rimskog razdoblja u Premanturi.
Otkriće “u kanalizaciji”
Budući da nije pronađena dostatna količina ostataka broda, niti je bilo gdje u Istri otkriven grafit ili ikakav drugi antički prikaz broda, bilo ga je teško kompjuterski rekonstruirati ili nacrtati u cijelosti. No, stručnjaci ipak mogu pretpostaviti kako je mogao izgledati zahvaljujući nekim drugim izvorima. Kako je istaknuo Uhač, ovo je neprocjenjivo vrijedno otkriće za Jadran i ujedno najstariji brod ikad pronađen na području Mediterana, zbog čega je privukao pažnju i drugih svjetskih stručnjaka. Zambratija se zapravo pokazala kao prava mala arheološka senzacija, jer su uz ostatke brodice starije od tri milenija otkriveni i odlično sačuvani ostaci naselja koje je nastalo prije šest milenija.
Potom je stigla 2013. godina i izgradnja kolektora u Flaciusovoj ulici kod pošte, gdje je u ne baš mirisnim uvjetima na dva metra dubine otkriveno još jedno senzacionalno otkriće. Na toj su lokaciji pronađena još dva antička šivana broda nazvani Pula 1 i Pula 2. Veći brod, dimenzija dvadeset metara, datiran je u 1. stoljeće, a manji brod od osam metara nalazio se ispod njega.
– Brodovi su nađeni u lošim uvjetima i bilo nas je strah da ćemo ih izgubiti. Međutim, taj mulj u kojem su se brodovi nalazili je zapravo sačuvao drvo od propadanja. S obzirom da je iznad brodova bila i kanalizacija i cesta i dosta materijala naslaganog stoljećima, trup broda se u potpunosti izravnao, kao da je sprešan, i uopće nije ličio na brod. Pronađena drvena konstrukcija morala je odmah biti konzervirana i zaštićena od vanjskih uvjeta, te konstantno močena da se ne posuši jer bi to uništilo nalaze. Kada smo izradili posebne podupirače i odvojili ga od tla, brod je u dijelovima prenesen u jednu halu u Uljaniku gdje je dvije godine proveo u bazenu, a 2015. je transportiran u cijenjeni institut i laboratorij u francuskom Grenobleu na čišćenje i konzervaciju, ispričala nam je Andrea Sardoz, restaurator u pulskom AMI-ju.
Brod Pula 2 sada je ponovo u Puli i jednog će dana biti primjereno predstavljen građanima.
Zaronimo do nalazišta
Ništa manje važan nije ni pronalazak ostataka broda u uvali Debeljak na Rtu Kamenjak 2014. godine koji arheolozima i povjesničarima omogućava uvid u razvoj brodogradnje na Jadranskoj obali, budući da ovaj datira iz 4. ili 5. stoljeća poslije Krista i napravljen je jednom drugačijom tehnikom, pomoću jezičaca i drvenih klinova.
Podvodna arheologinja Ida Koncani Uhač istaknula je da je to prvi takav brod pronađen na našem području, a nešto više podataka o ovom otkriću moći ćemo doznati nakon dovršetka arheoloških istraživanja koja su započeta lani uz suradnju međunarodnih stručnjaka.
Za to vrijeme svi zainteresirani mogu posjetiti još jedno izuzetno važno arheološko nalazište pod vodom, ono koje se nalazi u podmorju plitke uvale Bijeca u Medulinskom akvatoriju.
– Radi se o velikom rimskom kompleksu koji se nalazi na metar, dva dubine na pješčanom dnu, a prostire se na nekoliko hektara površine. Prema pronađenim kamenim ostacima i drugim, manjim nalazima, možemo zaključiti da je ovdje nekada postojala rimska solana, no isto se mjesto, vjerojatno u različitim vremenskim razdobljima, koristilo i za uzgoj riba, i kao uljara za maslinovo ulje. Pronašli smo kameni kanal dug 48 metara, drveni sanduci i to dosta dobro očuvani, zatim je tu jedna izuzetno očuvana palisada od 185 metara, mlinski kameni i još mnogo toga. Riječ je o jednom zaista zanimljivom nalazištu koji nam, uz ostalo, otkriva i da se na ovom području od rimskog doba na ovamo more podiglo za metar i pol do dva metra, rekla je Koncani Uhač.
Još je i Plinije Stariji u svojim prirodoslovnim djelima iz 1. stoljeća pisao o Histarskom maslinovom ulju napominjući da je ono treće po važnosti u svijetu. Zanimljivo je da se prema nekim nalazima u podmorju Bijece da naslutiti da se ovdje ujedno proizvodio i legendarni rimski umak garum, neizostavan začin antičke kuhinje, koji se proizvodio od usoljenih fileta i iznutrice plave ribe koji su se, oplemenjeni raznim začinima, vinom i octom izlagali suncu, dok se ne bi gotovo usmrdili. Tada se iz njih tiještio omiljeni i dragocjeni garum. Iako se i ovo nalazište još uvijek istražuje, arheolozi su voljni svakom zainteresiranom omogućiti da ga pobliže prouči zajedno s njima uz pomoć maski i disalica ili opreme za ronjenje, samo ih treba kontaktirati.
Veliki koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, pod dirigentskom palicom maestra Grigorija Kraska biće održan u Kotoru, na Pjaci Svetog Tripuna, u četvrtak 7. juna od 20 sati.
Na progamu su djela Bizea, Pučinija, Rosinija, Štrausa i drugih.
Ulaz je slobodan.
Podsjećamo, Kulturni centar ‘Nikola Đurković’ je u oktobru prošle godine potpisao Sporazum o saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore o organizaciji dva velika koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra u Kotoru.
