Školski brod Mornarice VCG „Jadran“ isplovio je danas iz Tivta na trodnevno krstarenje teritorijalnim morem Crne Gore sa ukrcanih 62 učenika i pet profesora Pomorske škole Kotor.
„Krstarenje tokom kojeg će se brod obići skoro cijelo Crnogorsko primorje biće prilika za naše učenike da pod nadzorom profesora i posade „Jadrana“, u praksi provjere svoja teorijska znanja. Đaci će učestvovati u davanju plovidbene straže na mostu i u strojarnici broda, obučavaće se u pomorskim vještinama i steći iskustvo iz svakodnevnog života i rada na brodu“- kazao je profesor Mario Crvelin koji u ime Pomorske škole Kotor rukovodi krstarenjem. Predviđeno je da „Jadran“ tokom naredna tri dana sidri i kraće se zadrži u Budvi, Bigovi i u Zelenici.
Na brodu su učenici trećih razreda nautičkog i brodomašinskog smjera među kojima su i tri djevojke. Druga grupa od šezdesetak kotorskih srednjoškolaca na istovjetnu trodnevnu plovidbu škoslim brodom MVCG, krenuće iz Tivta u ponedjeljak 28.maja.
Splitski pomorac Ivan Furčić jutros se iz Libije vratio u Hrvatsku, javili su iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova.
U pritvoru je od kraja avgusta 2015. kada je malteški brod “Sovereign M”, pod zastavom Togoa, a na kojemu je Furčić prvi časnik palube, zaustavljen je bez tereta ispred libijske obale.
U pratnji naoružanih pripadnika jedne od tamošnjih milicija šesteročlana posada, među kojom i Splićanin, odvedena je u zatvor Tajoura i suočena s optužbom za krijumčarenje naftnih derivata.
Od tada su propadali svi napori da se uhićene pomorce iščupa iz zatvora. A nema tko nije pokušavao – od vlasnika broda, malteške obitelji Mizzi, preko Sindikata pomoraca i njihove međunarodne udruge ITF, našeg Ministarstva vanjskih poslova, do obitelji.
– Povratak gospodina Furčića rezultat je kontinuiranih napora hrvatske službe vanjskih poslova i niza poduzetih diplomatskih i konzularnih aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih hrvatskih institucija te intenzivne suradnje s mjerodavnim libijskim tijelima. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je od trenutka uhićenja, a uzimajući u obzir svu kompleksnost situacije u Libiji, nastojalo olakšati boravak u pritvoru našeg državljanina Furčića, njegov pravni položaj pred nadležnim Sudom u Libiji, kao i rješavanja predmeta, poručili su u priopćenju iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Kolateralna žrtva
Slučajem Furčić u veljači ove godine su se bavili i mediteranski inspektori ITF-a na svom skupu u Casablanci. Potaknuo ih je njihov hrvatski kolega Romano Perić, da bi se u razmjeni informacija došlo do interesantnog otkrića.
Naime, brod koji su prije uhićenja i pritvaranja u Cadizu teglili hrvatski pomorci Nikola Tolja i Ernest Pekar, te brod na kojem je prije uhićenja plovio Ivan Furčić imali su istog vlasnika, odnosno unajmitelja. Radi se o malteškoj obitelji Mizzi, vlasnicima kompanije “Golden Fleet Limited”.
– U razgovoru s inspektorom Paulom Falzonom s Malte pokušao sam doznati nešto više o brodu “Falkvaag” na kojemu su zaplijenjene cigarete u vrijednosti od 12 milijuna eura, a na čijem su tegljaču plovili i naši pomorci Tolja i Pekar. Saznao sam da je taj brod, kojemu je ovo zapravo bilo posljednje putovanje prije odlaska u rezalište, prije bio optužen za trgovanje i promet ljudima i izbjeglicama iz Libije i Sirije u Italiju, te da je vlasnik tog broda bio i u najmu broda “Sovereign M”, kojega su prije dvije i pol godine ispred libijske obale zaustavili pripadnici jedne od libijskih milicija. Svih šest članova posade Libijci su zatvorili i optužili za krijumčarenje nafte, a na njemu je bio i naš splitski pomorac u svojstvu prvoga časnika palube – pojašnjava Perić.
– Olakotna je okolnost to što je brod bio prazan, pa čak nije ni zaustavljen u libijskim teritorijalnim vodama, već izvan njih. Da su i htjeli obaviti ukrcaj ili iskrcaj bilo čega, jasno je da to nisu mogli učiniti u tom trenutku i na tom mjestu. Očito su pali kao kolateralne žrtve nekih ranijih poslova svog brodovlasnika, odnosno reputacije koju je imao – ističe hrvatski inspektor, pozivajući se i na razgovor s Falzonom.
Navijači Liverpula iz Crne Gore, njih četvorica, krenuli su juče autom iz Kotora na finale Lige šampiona koje će se igrati u subotu u Kijevi.
Braća Jovan i Goran Milojević, Branko Vukoslavović i Darko Burić počeli su avanturu i krenuli na put dug skoro dvije hiljade kilometara. Iako nemaju karte, nadaju se da će makar jedan od njih uči na finale.
“Karata zasad nemamo. Vozi nas Jovan koji je skratio ugovor na brodu samo da bi išao sa nama. U Beogradu će nam se pridružiti naš drug iz Srbije, Miloš Todorović. Plan je da spavamo u Novom Sadu , pa u Lavovu. Tu se povezujemo sa navijačima iz Ukrajine, provodimo noć zajedno, i svi krećemo za Kijev. Tu ćemo biti od 25. do 27. maja”, kazao je Vukoslavović za Portal RTCG.
Navijači poručuju da su svjesni snage koju ima Real, ali i da njihov voljeni klub nije bez šanse.
“Mislimo da jedina naša šansa u tome što nas je Real potcijenio. Njihove misli su već u Superkupu Evrope sa Atletikom. Mi smo samo mislima na terenu u Kijevu. Svi navijači Liverpula su svjesni da Real ima milijarde na terenu, iskustvo u ovakvim mečevima, ali nama ostaju dvije prednosti. Prvo mislimo da su nas potcijenili, drugo mi nemamo što da izgubimo. Livepulu je i ovo uspjeh pa mozemo ući relaksirani i prikazati navijačima šta znači ostaviti srce na terenu”, poručuju navijači Liverpula iz Crne Gore.
Liverpul je posljednji put osvojio trofej Lige šampiona 2005, u meču za koji mnogi smatraju da je najbolje finale ikad odigrano. Tada su izabranici Rafe Beniteza gubili 3:0 od prejakog Milana, da bi do kraja stigli prednost, a na kraju slavili nakon jedanaesteraca.
Mapa
O tom poduvatu je snimljen i igrani film “One night in Istanbul”, koji govori o navijačima Liverpula koji uprkos brojnim problemima stižu u Istanbul na finale LŠ.
Nadamo se da navijači čuvenog kluba iz naše države neće imati toliko peripetija, kao akteri pomenutog filma, ali svakako zaslužuju da navijamo za njih.
Opština Kotor je Budžetom za 2018. godinu opredijelila sredstva u iznosu 20.000 eura za organizaciju manifestacije „Bokeljski vremeplov” i 20.000 eura za organizaciju manifestacije „Otvorenih kotorski trgovi”.
„Bokeljski vremepolov” je multimedijalni program posvećen gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova dok su „Otvoreni kotorski trgovi” program koji na scenu vraća desetine kotorskih klapa, orkestara, horova, folklornih i pjevačkih društava, dramskih trupa, karnevalskih grupa, likovnih, strip i drugih sličnih udruženja u namjeri da promoviše dobre običaje u kulturi našeg grada.
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Kulturni centar „Nikola Đurković” na učešće poziva:
Bokeljski vremeplov
1. zainteresovane građane/ke da predlaganjem programa i učešćem u njihovoj realizaciji daju doprinos manifestaciji „Bokeljski vremeplov” i
2. djelatnike/ce na polju kulture registrovane u Sekretarijatu (Registar amaterizma) i akademske umjetnike/ce koji žele da se publici predstave u okviru „Otvorenih kotorskih trgova”.
Kotorski vremeplov
Prijava se podnosi najkasnije do 4. juna ove godine i predaje u Građanskom birou Opštine Kotor (Stari grad 317), sa naznakom „Za Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djalatnosti-Prijava po Javnom pozivu za manifestacije „Bokeljski vremeplov” / „Otvoreni kotorski trgovi”.
Grad koji se opredijelio da svoj razvoj bazira na turizmu, morao bi, prije nego što krene sa realizacijom megalomanskih projekata da riješi pitanja infrastrukture. Saobraćajne naročito. Na žalost, tivatska lokalna uprava za svo ovo vrijeme nije napravila ni najmanji potez, kako bi sanirala ovaj gorući problem.
Iz sezone u sezonu, svjedoci samo saobraćajne kataklizme na ulicama Tivta, a problem nije ništa manji ni u tkz.vansezonskom periodu. Izlazak iz bočnih ulica duž čitave Jadranske magistrale predstavlja svojevrstan “ruski rulet”, a prigradska naselja poput Lepetana, Radovića, Gradiošnice, Lastve, Krašića… primjeri su potpunog nemara odgovornih prema ovom gorućem problemu.
Bokeški forum
Poseban problem predstavlja parking prostor. Ono što najviše iritira jeste ponašanje visokih lokalnih funkcionera koji svojim primjerom nikako ne doprinose rješavanju postojećeg stanja. Naime, i pored činjenice da im je, obezbjeđen besplatan parking u samom centru, u garaži na Trgu Magnolija, često se njihova vozila vide nepropisno parkirana. Komunalna policija svoj posao ne obavlja u skladu sa Zakonom, već “i po babu i po stričevima”.
Sasvim je sigurno da nas čeka još jedna turistička sezona prepuna saobraćajnih kolapsa, a odgovorni za to ni prstom ne mrdaju kako bi riješili problem. No, što smo tražili to smo i dobili. Ulice po mjeri lokalnih funkcionera! – poručuje Bokeški Foru.
U Službi zaštite i spašavanja Opštine Tivat preksinoć je održan prvi sastanak novoformiranog Dobrovoljnog vatrogasnog voda. Vod čini 15-tak mladića iz više naselja u Tivtu, a koji će nakon što završe osnovnu obuku, ubuduće djelovati kao ispomoć profesionalnim pripadnicima SZS Tivat u jednostavnijim intervencijama.
Dobrovoljni vatrogasni vod u Tivtu, prema riječima komandira SZS Tivat Zorana Barbića, nukleus je onoga što bi po zkaonu, trebale biti jedinice civilne zaštite u svakoj od opština u Crnoj Gori. Interesovanje mladih ljudi za učlanjenje u ovaj vod i volontiranje u opšte-korisnim aktivnosti koje preduzima SZS, prema Barbićevim riječima je izuzetno veliko, a saglasnost i podršku za ovakvo širenje volontarizma u vatrogastvu, dao je i menadžment Opštine Tivat.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, prema finansijskom planu za 2016. godinu za redizajn portala Montenegro.travel i obuku za upravljanje njime potrošila 100.000 eura a u ovoj godini za isti posao planira da plati još 96.000 eura.
To su podaci navedeni u poslovnim planovima i izvještajima za ovu i prošlu godinu. U planovima, međutim, nema detaljnijih informacija koje bi objasnile ovo rasipništvo ni kao podataka o tome koja firma je radila redizajn i obuku te kako je ona izabrana.
Na društvenim mrežama ova vijest je izazvala bijes, jer mnogi posjetioci sajta montenegro.travel ne vide da on u formi i izgledu opravdava „redizajn“ vrijedan tolikog novca poreskih obveznika.
Morsko stvorenje koje stane u šaku, a izgledom jednako podsjeća na školjku, puža, hobotnicu, pa čak i ribu, pronašla je čitateljica na površini mora nekoliko stotina metara od Vignja na poluotoku Pelješac.
– S prijateljicom sam surfala na SUP-u i kako je bila bonaca, sve se vidjelo i nekih stotinjak metara od obale sam uočila trag na površini. Bilo je jednako kao kad riba pliva po samoj površini mora, pa smo otišle vidjeti o čemu se radi. I eto izvukle smo to malo čudno stvorenje iz mora promjera nekih 10 centimetara ako ne i manje – rekla je Zlata Radovanović za Morski.hr
– Nismo znale o čemu se radi, je li hobotnica, puž ili nešto treće. A kasnije sam saznala da se radi o argonautu. Voljela bih da sam napravila puno više fotografija s obzirom da se radi o rijetkoj vrsti – zaključila je Radovanović.
Rijetka vrsta i posebna po neobičnom parenju
Za razliku od većine hobotnica koje žive na morskom dnu, argonaut je pelagična vrsta koja živi na morskoj površini. Ženke imaju tanki oklop koji sliči obliku školjke, a između ostalog služi im za plivanje.
Argonauti su neobični po iznimnoj vrsti parenja. Jedna su od rijetkih vrsta u životinjskom svijetu čije se muško spolovilo može odvojiti od ostatka tijela i sa ženkom pariti samostalno. Biolozi prošlih stoljeća bili su zbunjeni činjenicom da se često u utrobi ženke nalazio mali crvuljak te su istome nadjenuli znanstvene nazive i proglasili ga parazitom. Tek krajem 19. stoljeća jedan je znanstvenik naišao na do tada neotkrivenog mužjaka i na njemu uočio taj posebni krak za koji je brzo shvatio da se radi o istom crvolikom parazitu u tijelima ženki.
Ženke mogu biti duljine do 15 cm, dok su mužjaci obično tek 1 cm veliki. Obično žive u tropskim i suptropskim morima, pa dolazak ove vrste u Jadran može biti i još jedan dokaz klimatskih promjena i rasta temperatura mora.
Pilot studijska tura koja će se baviti tvrđavama sa istorijskog i turističog aspekta biće organizovana u Kotoru, Budvi i Podgorici od srijede, 23. maja, do subote, 26. maja 2018. godine.
Dvanaest učesnika ture su stručnjaci za tvrđave i članovi različitih nacionalnih udruženja za tvrđave u Njemačkoj, Švajcarskoj, Holandiji, Belgiji i Ukrajini.
Posjeta je dio studijske ture između Sarajeva i Podgorice. Cilj i svrha ture je upoznavanje sa različitim vrstama utvrđenja, razmjena profesionalnih iskustava između kolega profesionalaca, razmatranje buduće saradnje, posebno sa zainteresovanim ljudima iz tri balkanske zemlje i drugih evropskih zemalja, kao i podnošenje predloga i razmatranje mogućnosti za proširenje Evropsle kulturne rute FORTE CULTURA® na Jugoistočnu Evropu.
Turu organizuje dr. ing. Hans-Rudolf Neumann, potpredsjednik regionalnog udruženja ECCOFORT (Evropski centar za saradnju za fortifikacionu baštinu) i član ICOMOS-a za Njemačku. G. Neumann je suosnivač Evropske kulturne rute utvrđenih spomenika FORTE CULTURA® (www.forte-cultura-project.eu, www.forte-cultura.eu).
Evropska kulturna ruta FORTE CULTURA® osnovana je u periodu 2012-2014. godine kao saradnički projekat između osam zemalja centralne Evrope. U međuvremenu, kulturna ruta je obuhvatila preko 30 partnera i učesnika. FORTE CULTURA® predstavlja „Architectura Militaris“ kao jedinstvenu fortifikacionu arhitekturu sa svojom raznovrsnom turističkom ponudom u okviru jedinstvnog brenda. Utvrđeni spomenici imaju veliki turistički potencijal, ali ga samo mali broj njih koristi. Osamdeset posto utvrđenih spomenika su manje poznati, nijesu zastupljeni na turističkom tržištu, ne finansiraju se dovoljno i opterećuju opštinske budžete.
Glavni cilj je otvaranje istorijskih utvrđenja za razvoj turizma i bolje promovisanje na evropskom nivou. FORTE CULTURA® je glavni partner Evropske godine kulturne baštine 2018 i otvorila je 24. aprila 2018. Evropsko ljeto tvrđava /European Fortress Summer/.
Mamula – Lastavica
Posebna pažnja biće posvećena venecijanskim utvrđenjima kao dijelu Svjetska baštine UNESCO-a, ostrvu Lastavica sa tvrđavom Mamula, određenim austrougarskim utvrđenjima i tvrđavi Kosmač u blizini Budve.
