Muzej betinske drvene brodogradnje osvojio je nagradu Siletto Prize 2018. za najbolji Evropski muzej godine, koju dodjeljuje panel sudaca Evropskog muzejskog foruma najboljem europskom muzeju u kategoriji rada s lokalnom zajednicom ‘Museums and communities’.
Nagrada je dodijeljena u subotu navečer na gala večeri u Muzeju poljskih Židova u Varšavi, doznaje se od načelnika općine Tisno Ivana Klarina.
“Ovo je jedno veliko priznanje ne samo našem otoku Murteru nego i cijeloj hrvatskoj državi. Kao osobi koja je s brojnim timom sudjelovala u kreiranju našeg Muzeja, još jednom svima čestitke”, istaknuo je Klarin u povodu dodjele nagrade.
Muzej betinske drvene brodogradnje predstavljen je među najprestižnijim europskim ustanovama ove vrste na dodjeli Europske muzejske nagrade u Varšavi.
Naime, panel sudaca Europskog muzejskog foruma, održan u studenom prošle godine uvrstio je Muzej betinske drvene brodogradnje među 40 nominiranih muzeja diljem Evrope koji se predstavljaju na godišnjoj skupštini Foruma u Varšavi.
Muzeju betinske drvene brodogradnje
EMYA nagrada je jedna od najznačanijih nagrada koja se dodjeljuje u svijetu muzeja na razini Europe još od 1977., što je potaknulo Vijeće Evrope na osnivanje Evropskog muzejskog foruma, čija je svrha promicanje muzejske djelatnosti.
Muzej iz Betine je nominiran u kategoriji Museums and communities (Muzeji i zajednice), a tu muzejsku ustanovu i mjesto Betinu predstavila je voditeljica marketinga, Mirela Bilić.
Otvoren je u avgustu 2015. godine s namjerom da se očuva drevna tradicija drvene brodogradnje u Betini na Murteru.
Prije nekoliko dana na plaži Muline na otoku Ugljanu luksuzni Mercedes u vlasništvu njemačkog državljanina upao je u more. Kako doznajemo vozač se želio slikati na mulu i greškom je pritisnuo papučicu gasa te je auto završilo u moru, no srećom nitko nije ozlijeđen.
Vlasnik automobila zvao je više službi kako bi mu spasili automobil iz mora, ali sve su bile nemoćne jer nisu imale potrebnu opremu za vađenje automobila s dna mora.
Pozivu u pomoć su se odazvali djelatnici Vučne službe Deur iz Zadra koji su odmah po primitku poziva krenuli na Ugljan.
– Automobil je prvo bio 40 metara od obale, a uz pomoć napuhanog balona uspjeli su ga približiti obali. Kada smo došli auto je bilo na dubini od četiri metra i deset metara od obale. S našim vozilom smo došli na mul i uz pomoć dizalice uspjeli izvući Mercedes. ‘Akcija spašavanja’ trajala je oko 25 minuta, a vlasnik nam je otkrio da mu je to nov novcat automobil vrijedan 270 hiljada eura, rekao nam je Josip Deur, suvlasnik obrta za vučnu službu Deur.
Luka Špadijer postavio je novi rekord ( 2:00,029) brdske trke Podi Herceg Novi 2018, na startu ovogodišnje sezone prvenstva Auto-moto sportskih klubova na brdskim stazama.
Špadijer je bio rekorder i do ove sezone, pošto je prošle godine stazu dugu 4.470 metara prešao za 2:04,4134, ali je juče na zvaničnom treningu brži od njega bio Aldin Ćorović, koji je vozio 2:03,331.
“Veoma sam zadovoljan današnjim nastupom i činjenicom da sam dva puta popravljao rekord staze. Malo je nedostajalo da rezultat spustim ispod dva minuta, ali se nadam da će se to dogoditi već sljedeće godine. Zadovoljan sam rezultatom, organizacijom i uslovima na stazi, a dobro je što nas je i vrijeme poslužilo i nije bilo kiše”, kazao je Špadijer.
Podsjećamo, AMSK Podi Herceg novi organizovao je ovogodišnju trku uz podršku Opštine i TO Herceg Novi.
Za dvije nedjelje biće organizovana međunarodna brdska trka u Kotoru.
NVO “Bokeški Forum” raspisuje pjesnički konkurs “Tivat 2018” u saradnji sa Opštinom Tivat, na temu: “Napiši jednu ljubavnu”. Svaki učesnik ima pravo da na konkurs pošalje jednu pjesmu.
O pobjednicima odlučuje četvoročlani žiri u čijem su sastavu profesor književnosti Katica Čavor i troje prošlogodišnjih pobjednika: Ivana Kružić, Mašo Čekić i Nikola Marković.
Za tri najbolje pjesme obezbjeđene su novčane nagrade. Prvo mjesto 200 eura, drugo 150, i treće 100 eura, a u zbirci će se naći će sve pjesme koje budu imale najmanje 3/4 ukupnog broja poena. Pravo učestvovanje na konkursu imaju svi pjesnici koji pišu na: crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku. Najstrožije je zabranjeno i kažnjivo slanje plagijata i već objavljenih pjesama. Pobjednici konkursa u obavezi su da prisustvuju promociji zbirke pjesama u Tivtu, od čije će prodaje kompletan prihod biti namijenjen u humanitarne svrhe. U slučaju da ne prisustvuju novčana nagrada će biti usmjerena u humanitarni fond.
Učestvovanjem na konkursu, odnosno dostavljanjem rada, učesnik prihvata da je saglasan sa pravilima, kao i da, ukoliko takva bude odluka žirija, poslata pjesma može biti dio zbirke.
Radovi se šalju isključivo putem e-maila: nvobokeskiforum@gmail.com. Rok za slanje je 15.oktobar 2018.godine.
Da podsjetimo “Bokeški Forum” je prošle godine organizovao konkurs na temu “Boka”, a od prodaje zbirke “Bokeške beleca” prikupljeno je 1600 eura koje je donirano djeci sa posebnim potrebama.
Kotorska policija raspisala je potragu za Arsenijem Stanovićem zbog osnovane sumnje da je prije tri dana u naselju Dobrota na zvijerski način ubio ukrajinsku državljanku Anastasiju Lašmanovu, sa kojom je ranije bio u emotivnoj vezi.
Policija je prikupila mnoštvo materijalnih dokaza koji ukazuju da iza zločina stoji osoba sa kojom je bila u dugogodišnjoj emotivnoj vezi, a među tragovima je i DNK osobe za koju se sumnja da je ubila Lašmanovu.
Do njega kao mogućeg počinioca istražitelji su došli sa sigurnošću tek kasno sinoć kada je centrima i odjeljenjima bezbjednosti Crne Gore poslata interna potraga raspisana za njim.
Lašmanova je ubijena sa više uboda nožem po glavi i tijelu. Iako rezultati obdukcije još nijesu dostavljneni tužilaštvu prema onome što su istražitelji zatekli na licu mjesta na njenom tijelu bilo je vidljivo najmanje deset ubodnih rana.
Stanović je inače sin šefa ispostave granične policije ispostave Aerodrom Tivat Zorana Stanovića.
U čast i spomen Gospi na hrabru odbranu od Turaka 1654. god. u Perastu se svakog 15. maja održava svečanost koja se u crkvenom kalendaru označava kao Zavjetni dan.
Perast – Gađanje kokota
Moć Perasta u XVII v., na kopnu i moru, vještina na maču i u trgovini, Kandijski rat, gubitak Risna zaslugom Peraštana (1649) samo su bili neki od povoda Turcima da udare na Perast. Naročito je bio kivan Mehmed Rizvanagić, risanski dizdar tj. zapovjednik kojeg Peraštani satjeraše iz Risna u Zagorje. Doznavši da će Turci napasti Perast, Peraštani su prevezli pokućstvo na oba školja jer su vjerovali da će neprijatelj napasti samo s kopna. Muškarci su se razdijelili u 9 čardaka (kula). Zapovjednik mjesnih četa K. Šilopi razvio je na svojoj kući stijeg (barjak) Sv. Marka s opštinskim grbom koji je obavezivao vojvodu da u svakoj potrebi priskoči sa 30 naoružanih ljudi. Otada je potekao običaj da Peraška mornarica na dan 15. V izjutra prihvaća opštinski barjak iz kapetanove kuće. Ovaj običaj predaje peraške zastave prekinut je onda kada je, nažalost, ukinuta Peraška mornarica. Kako su Kotorani skromno pomogli Perast sa oko 30 pješaka, nešto praha i puščanih zrna, a u to vrijeme se radi nevremena našlo zarobljeno 30 peraških brodova između Korčule i Molunta, buknuo je boj između ogromne turske vojske (oko 5000 vojnika) i malobrojne peraške (svega nekoliko stotina). Rano ujutro, oko 3 sata, Turci udariše na Perast s krajeva, s kopna. S jedne strane od Glogovca, gdje je brdo strmo i divlje (strana put Luke), a s druge od Spile (strana od Penčića) uputili su se ka forteci (utvrđenju) Sv. Križa gdje je bila utvrda peraških vojnika i Mlečana. U krvavoj bici je Marko Tomašević uzeo od ubijenog turskog barjaktara glavni barjak, a Mehmedaga pogibe. Njega je Peraštanin Tripo Burović pogodio iz puške, da bi mu, zatim, Krsto Kolović odrubio glavu, a Burović uzeo mač. Sin Nikola Burović darovao je Opštini mač u znak odanosti. Ovog mača više nema, a puška Mehmedagina čuvala se u kući konta Viskovića, danas u Muzeju grada Perasta. Tako je bilo s kopna, a sa mora se udaru niko nije nadao. Turci pod vođstvom ulcinjskog Mustaj reisa napali su Lepetane, zapalili utvrđenje kod Gospe od Anđela i krenuli kroz Verige ka Perastu. Opustošili su školje S. Jurja (Sv. Đorđa) i Gospu od Škrpjela, gdje su nastradali zavjetni darovi i misno ruho, ali Gospinu sliku ne nađoše jer je u pravo vrijeme bila sklonjena u crkvici Sv. Križa u forteci. Po običaju, Gospina slika se prenosi u Perast (posljednja nedjelja aprila) i iz Perasta natrag na školj (29. jun, na katol. Petrovdan). Po povratku na kopno Peraštani su sa sobom nosili tri turske glave i tri barjaka. Svoj ogroman uspjeh pripisali su zaštiti Blažene Djevice pa se opština zavjetovala da će svake godine iz zahvalnosti prema njoj, slaviti spomen na trijumf Njen i svoj, 15. V svečanom ceremonijom.
U čast pobjede, odnosno odbrane, malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka na zapadnom zidu crkve Sv. Nikole u Perastu stoji spomen ploča sa tekstom na narodnom jeziku kojeg je tadašnji nadbiskup Andrija Zmajević dao isklesati. A hrvatski ban, grof Petar Zrinski, samo 20-ak dana poslije boja, čestitao je ovu pobjedu poklonivši Peraštanima mač Vuka Brankovića, ispjevanog kao Zmaj Ognjeni Vuk. Ovaj događaj je imao odjeka i na našu (umjetničku) narodnu književnost.
I ove godine će kao i svake prethodne, Peraštanke napraviti buket od najfinijih garofula (karanfila), bijelih prije svega, i ukrasiti ga sa po kojim ružinim pupoljkom, sve sa određenom simbolikom. Buket je namjenjen Gospi, njenoj duhovnoj čistoti i želji da se na nas, obične smrtnike, smiluje. Jedna djevojčica obučena u bijelo nosi buket u crkvu i polaže ga ispod slike Peraške Gospe, postavljene pod srebrnim zastorom velike umjetničke i materijalne vrijednosti.
Na dan 15. V održavaju se četri mise. Prije četvrte, oko 16 sati, Perastom prođe Gradska muzika koja predvodi Bokeljsku mornaricu, dok je ispred svih Peraštanin, ugledni predstavnik grada (nekada je to bio peraški vojvoda). Bokeljska mornarica nosi zastavu peraške opštine. Muzika sa predstavnicima Bokeljske mornarice, mještanima i članovima porodice odlazi na peraško groblje da oda počast admiralu akademiku Vladislavu Brajkoviću i položi cvijeće. Zatim se, po povratku, oko 16 i 30, na pjaci Sv. Nikole uz svečani raport, izvede Bokeljsko kolo. U 17:30 služi se četvrta, svečana misa. Uz pjesmu posvećenu Gospi „Zdravo kraljice“ vršila se procesija slike ulicama Perasta, a zadnjih nekoliko godina je ukinuta. Na kraju mise, četvorica muškaraca drže sliku kod ulaznih vrata crkve ili unutar same crkve i narod prolazi ispod nje, dodirujući je i moleći za milost. Jedan od muškaraca, Peraštanin, dijeli po jedan cvijet iz Gospinog buketa prisutnima za sreću.
Perast foto M.Marušić
U spomen na odbranu Perasta, održava se običaj gađanja kokota. Kokot simbolizuje neprijatelja. Oko 18 i 45 sati, uz sudjelovanje Bokeljske mornarice takmičari gađaju kokota pričvršćenog na dasci koja se postavlja na površinu mora, oko 200 m udaljenog od obale. Pobjednik dobija šugaman (ručnik) s ispisanom godinom pobjede nad Turcima i godinom održavanja proslave. Nekada je pobjednik morao platiti bure vina kojim je častio mornare i svečanu povorku koja ga je pratila ulicama grada, dok danas brigu o tome vodi Mjesna zajednica Perast.
Na kraju programa, u 20:30 časova, na pjaci Sv Nikole će se održati koncert „Ansambla Toć“ u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast.
Organizatori događaja su Društvo prijatelja grada Perasta, Mjesna zajednica Perasta, Župski ured Perasta i Međunarodni festival klapa Perast.
Makedonija će u utorak, 15. maja, u upotrebu uvesti plastične, polimerne banknote od 10 i 50 denara, kojima će postepeno zamijeniti papirne novčanice.
Polimerne banknote će moći da se koriste za gotovinsko plaćanje, kao i za plaćanje u automatima za naplatu, kada ih firme za to osposobe.
Papirne novčanice od 10 i 50 denara će moći da se zamijene polimernim u narednih godinu dana u svim komercijalnim bankama, a posle toga samo u Narodnoj banci Makedonije, prenosi Beta.
Uvođenjem novih novčanica od 10 i 50 denara, po Narodnoj banci, Makedonija počinje proces polimerizacije svih svojih banknota.
Analize, kako se navodi, pokazuju da plastične novčanice traju i do četiri puta duže od papirnih čija su osnova pamučna vlakna.
Makedonija se tako pridružuje Australiji koja, kao prva u svijetu, plastične novčanice ima od 1988. godine. Takve banknote imaju i Kanada, Velika Britanija, Novi Zeland, Maldivi, Brunej, Rumunija i još neke zemlje.
Makedonski denar je u upotrebu uveden 26. aprila 1992. godine. Papirne novčanice su u rasponu od 10 do 2.000 denara (0,16 do 32,42 eura).
Seniorsko evropsko prvenstvo za klasu Laser juče je završeno u francuskom gradu La Rochelle, inače poznatom jedriličarskom centru. Naš Jedriličar Ilija Marković iz JK Delfin TIvat, takmičio se u klasi Laser Standard. Ilija, sa svojih 16 godina inače najmlađi takmičar na prvenstvu, u kokurenciji 160 jedriličara, zauzeo je 29. mjesto u bronzanoj grupi.
Inače 21. na svijetu u klasi Laser Radial, ove sezone je prešao u klasu laser Standard.
Ovo je njegovo drugo međunarodno takmičenje u seniorskoj konkurenciji u olimpijskoj klasi Laser Standard i predstoji mu puno rada i važnih međunarodnih takmičenja.
Na smotri najboljih jedriličara Starog kontinenta učestvovalo je ukupno 330 jedriličara iz 48 država. Tokom 6 takmičarskih dana, odjedreno je 12 regata. Vjetar je tokom takmičenja bio 10 do 20 čvorova jačine.
Školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ uplovio je u ranim jutarnjim satima danas u zaliv Boke Kotorske, čime je okončano njegovo devetodnevno međunarodno krstarenje na ruti Tivat – Valeta – Kotor.
Na brodu je tokom ove plovidbe bilo ukrcano 47 studenata Pomorskog fakulteta u Kotoru sa smjerova Nautika, Bromomašinstvo i Pomorske nauke, a sa kojima su bila i trojica profesora te visokoškolske ustanove. Sudentima je krstarenje vodama Jadranskog, Jonskog i Sredozemnog mora bilo prilika da u praksi provjere svoja teorijska znanja, steknu nove pomorske vještine i na brodu rade i daju redovne plovidbene straže na komandnom mostu i u strojarnici, uz nadzor profesora i članova posade školskog broda MVCG. Prilikom povratka u Crnu Goru, „Jadran“ se u subotu nakratko zaustavio pred albanskom lukom Medova, gdje je sa broda u more spušten vijenac, u spomen na crnogorske dobrovoljce u Prvom svjetskom ratu koji su stradali prilikom potonuća italijanskog pariobroda „Brindisi“ koji je u januaru 1916. udario u minu i potonu na prilazu toj albanskoj luci.
Sa Pomorskog fakulteta u Kotoru saopštili su da je krstarnje proteklo bez ikakvih problema, i da je bilo izuzetno korisno za njihove studente koji su imali priliku da neposredno osjete život i rad na brodu u povoljnim i lošim meteo-uslovima, te da pored plovidbe na motor, iskuse i plovidbu na jedra kada je „Jadran“ pod povoljnim vjetrom jedrio uz jugoistoočnu obalu Sicilije. Stidenti su na Malti obišli neke od tamošnjih najbitnijih pomorskih institucija i privrede, i posjetili najvažnije kulturno-istorijske spomenike.
Ovo krsterenje međutim, ostalo je u sijenci doplomatske akcije Vlade Hrvatske koja je zbog međunarodnog krstsrenja „Jadrana“ poslala protestne note vladama Crne Gore i Malte zato što zvanični Zagreb smatra da je „Jadran“ hrvatski brod kojeg je po njima, bivša JRM „otela“ početkom devedesetih godina prošlog vijeka iz Splita. Diplomatske note Hrvatske, posebno ona upućena vlastima u Valeti da otkažu gostoprimstvo školskom brodu MVCG, međutim, nisu imale nikakvog efekta.
Hrvatski maxportal u subotu je obavio da „Crnogorci opet mute vodu oko školskog broda „Jadran“.”
“Umjesto da se drže džentlmenskog dogovora iz prošle godine koji su postigli s predstavnicima hrvatskog Ministarstva obrane u Podgorici i ne plove „Jadranom“ dok se postigne suglasje oko vlasništva, Crnogorci s jedrenjakom „zaprašili“ na višednevno krstarenje na Maltu. Shvativši da se došlo do zadnje linije obrane vlastitog nacionalnog poštovanja, promptno su zajedno reagirali Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova uputivši, kako su to prenijeli svi relevantni hrvatski i crnogorski mediji, diplomatsku prosvjednu notu. I po svemu sudeći, na tome se neće stati”- objavio je taj hrvatski medij dodajući da je za sve to zaslužan ministar odbrane te države Damir Krstičević i da “prvi put u 25 godina, koliko traje neriješeno pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, Hrvatska pokazuje odlučnost da slavni jedrenjak vrati kući, u Split.”
Sa krstarenja – ŠB Jadran
Inače, jedrenjak “Jadran” će do kraja maja obaviti još dvije višednevne vožnje u teritorijalnom moru Crne Gore i međunarodnim vodama južnog Jadrana sa dvije grupe učenika Srednje pomorske škole iz Kotora.
Okret teatar iz Beograda izvesti predstave “Kir Janja” 15. maja i “Sumnjivo lice” 16. maja u Dvorani Park – Herceg Novi sa početkom u 20:30 časova.
Predstave u kojima će glumci, na duhovit i zanimljiv način, uz raskošnu scenografiju i kvalitetnu muziku, oživjeti živopisne likove kojima su Jovan Sterija Popović i Branislav Nušić opisali stanje u društvu, ali i ismijali loše karakterne osobine ljudi, koje su univerzalne i prisutne u svakom vremenu.
Predstava je namijenjena kako učenicima osnovnih i srednjih škola, tako i starijim građanima.
Sumnjivo lice plakat
Obje predstave su preporučene od strane Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije, za učenike osnovnih i srednjih škola.
U predstavama igraju: Marko Nikolić, Danijela Tanasković, Marija Ćeranić, Nikola Krneta i Milan Vranešević.
Ulaznice su u prodaji na blagajni Dvorane Park od ponedeljka 14. maja od 9 do 12 i od 18:30 do 20:30 časova, a za osnovce, srednjoškolce i studente, ulaznice se mogu kupiti po povlašćenoj cijeni u holu srednje škole u subotu, ponedeljak i utorak
