Sjednica SO Tivat otkrila narastajuće pukotine u vrhu lokalne DPS i opštinske vlasti

2
SO Tivat

Na djelu je otvoreno rasulo u DPS Tivta i lokalnoj vlasti – riječi odbornika TA Miomira Abovića najbolje oslikavaju dešavanja na današnoj sjednici Skupštine Opštine gdje je više nego ikad, postao vidljiv narastajući jaz između gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS) i lokalnog šefa te partoje koji je ujedno i potpredsjednik Opštine, dr Siniše Kusovca.

Rasprava o Programu ređenja prostora Opštine za 2018. pokazala je da njih dvoje potpuno različito vide aktuelni tretnutak, ali i dosadašnja postignuća lokalne DPS-SD-HGI vlasti. I dok je Kusovac nedavno govorio o Tivtu kao „velikom gradilištu u 2018“ i realizovanih 80 odsto izbornog programa DPS za manje od dvije godine od kada je ta partija osvojila apsolutnu vlast u Tivtu 2016. , vidno ljuta Matijevićka je danas saopštila da je „učinak kada su investicije u pitanju ravan nuli“ i naglasila  da „mi svi zajendo koji živimo u Tivtu imamo veliki problem sa lošom realizacijom investicija od značaja za razvoj grada.“

Gradonačelnica je kazala da je smijenila direktora Direkcije za investicije (DIR) Peđu Obradovića jer „on nije mogao da se sam izbori sa tolikim obimom posla“ i da će tu dužnost od kraja aprila kada Obradoviću istekne godišnji odmor koji je otvorio, preuzeti Bogdan Čučković. Ni sam Čučkovič međutm, u izlaganju pred odbornicima nije dao nimalo optimističku sliku stanja sa započetim ili investucijama koje se već godinama obećavaju i a nikako da započnu, dok je opozicija žestoko udarila po lokalnoj upravi „natrljavajući joj na nos“ kašnjenje izgradnje lungo  mare šetalita na Belanima i Krašićima, izgradnju 300 metara puta u Cacovu koja se otaljava već dvije godine, kašnjenje izgradnje vodovoda do Solila, višegodišnju nemogućnost da uklone dva stuba dalekovoda kako bi u Gradiošnici gradili Vatrogasni dom…

„Rezultati su katastrofalni. Čujem da vam se i bivši gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) krsti da ne možete realizovati ni projekte koje je on započeo prije četiri godine“- kazao je Mirko Kovačević (TA), dok je Budmir Cupara (AZT) pitao što je sa davno obećanom gradnjom kanalizacije u Kalimanju, izgradnjom stanova za radnike Arsenala na Lukovića barakama i izmještanjem starog 35kV dalekovoda.

Siniša Kusovac

„Niko ko ovdje sjedi ne može biti zadovoljan realizacijom investicija. Ona je ravna nuli – mi bukvalno za ove dvije godine koliko sam ja tu, nismo makli sa mrtve tačke i to nam je veliki minus. To se više neće tolerisati- uvela sam već značajne izmjene, dovela neke nove ljude i angažovala jednu privatnu firmu da nam pomogne. Spremna sam  da se i sa vama iz opozicije- jer i vi mislite dobro ovom gradu -sastajem na mjesečnom nivou i da zajedno razmatramo kako da najbrže i najbolje izađemo iz ovih problema. Okrećemo ploču jer ovo ovako više ne može da se radi“- kazala je Matijević najavljujući „ukoliko ja i dalje budem na ovom mjestu“, dalje smjene u lokalnoj upravi ukoliko od septembra ne bude rezultata u smislu završavanja postojećih i početka novih projekata. Pravdajući se nizom tehničkih i administrativnih problema koji su usporili mnoge projekte, Kusovac je kazao da je upravo počela gradnja vodovoda do Solila, a uskoro kreće i rekonstrukcija zgrade DTV Partizan, te da se priprema izgradnja dva kružna toka na magistrali kroz grad.

Miomir Abović (TA) kazao je da „gledamo direktan prenos raspada tivatskog DPS“ i dokazivanja u praksi svega onoga na što opozicija upozorava već dvije godine“, na što je Kusovac reagovao tvrdnjom da Aboviću „smetaju veliki“ i da je „jedini raspad u njegovoj glavi“, što je podiglo tenzije u Sali.

„Vi ste potpuno nepsosobni i ništa ne znate da radite“- uzvratio je Abović dodajuči da TA „cijeni dobru volju Matijevičke da sarađuje sa nama za koje priznaje da imamo dobre namjere prema gradu, ali nas-opozicionare je njen partijski šef Kusovac nazvao antidržavnim elementima.“

„Vi ste na potpuno drugoj strani od Kusovca i vidi se da je ovdje potpuni raspad DPS i vrha tivatske vlasti u pitanju“- konstatovao je Abović.

Matijević: Neću potpisati ugovor sa portom jer ne želim da idem u Spuž

Matijevićka je negirala da smjena Obradovića ima veze sa njegovim navodnim odbijanjem da potpiše milionske oproste komunalija Porto Montenegru, što je opozicija dočekala izražavajuči podršku bivšem direktoru DIR, ocijenivši da je on „kao iskusan pravnik, znao da je to nezakonito i štetno za grad“.

„Ugovor sa Portom se nije potpisao i neće se potpisati dok ne dobijem čvrsto uvjerenje da je to sve pravno u redu jer ja neću da pođem u Spuž!“- istakla je Matijevićka koja sada na onovu odluke 17 odbornika DPS, treba da potpiše kontroverzni otpust od čak 5,6 miliona eura opštinskih dadžbina Portu. Potpisivanje tog aranžmana od nje traže i predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) i sam Kusovac koji je juče poručio da oko opraštanja komunalija Portu „pustimo institucije sistema da rade svoj posao“.

„Što ćemo ako od toga ne bude ništa ? Trebalo bi onda neko dostojanstveno da se povuče ako se ispostavi da nisu tačne tvrdnje da je to nezakonit posao“- kazao je Kusovac o aferi koja je pod izviđajem Specijalnog državnog tužilaštva.

Kovačević je Matijevićku pozvao da „spašava sebe i 17 odbornika DPS koji su za to glasali oćito ne znajući u što ulaze“, i da pod hitno parlamentu predloži stavljanje van snage odluke o davanju saglasnosti na opraštanje 5,6 miliona eura Portu.

Obnavljaju fond sadnica mimoze – stvaraju katastar žutog cvijeta

0
Mimoza
Mimoza

Opština Herceg Novi će u toku narednog mjeseca objaviti javni poziv za sve zainteresovane privatnike koji imaju objekte uz Jadransku magistralu, Šetalište Pet Danica, ili uz Njegoševu ulicu, a koji bi željeli u svojim dvorištima da zasade mimozu.

Nakon objavljenog poziva, službenici iz nadležnog sekretarijata će u narednom periodu obići zainteresovane privatnike i njihove parcele i ocijeniti kakvi su uslovi za sadnju.

Svi zasadi će ući u katastar zelenila (katastar mimoze), a ideja je da Opština Herceg Novi bude donator, uz obavezu vlasnika zemljišta da se brine o sadnicama.

Kako je kazala koordinatorka radne grupe ispred kabineta predsjednika Opštine Tamara Vujović, grad je, u saradnji sa civilnim sektorom i građanima, odlučan u namjeri da se u narednom periodu zasadi što više sadnica mimoze, a sa ciljem obnove fonda koji je nekada iznosio 30 hiljada sadnica na teritoriji našeg grada.

Posjetićemo, još od ranije postoji ideja o zasadima mimoze novih bračnih parova koji sklope brak u hercegnovskoj opštini, a na radnoj grupi je da razradi i realizuje tu ideju.

Luštica Development: Sportskim klubovima i NVO 64 hiljade eura

0
Luštica Bay – avgust 2017

Kompanija Luštica Development AD obezbijedila je oko 53 hiljade eura podrške tivatskim sportskim klubovima i oko 11 hiljada eura za projekte nevladinih organizacija. Donacije su obezbijeđene u okviru programa društveno-odgovornog poslovanja kompanije, i Protokola o sponzorstvu za prošlu godinu.

Sa po 20 hiljada eura podržan je rad KK Teodo i RK Partizan, a za FK Sloga iz Radovića je obezbijeđeno pet hiljada eura. Donacije su dobili i Jaht klub „Delfin“, streljački i Aikido klub, karate klub „Mawashi 2015“.

-U okviru Protokola o sponzorstvu vrijednog 150 hiljada eura koji svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat, Luštica Development obezbijedila je i podršku za rad i projekte nevladinim organizacijama: “Evropski dom”, “Djeca Tivta”, Humanitarno udruženje slijepih te KUD Boka. Podržali smo i Maticu Boke u projektu “Na veslu priča” – rekao je Damir Moškov iz marketinga Luštica Development.

Ovim protokolom, od 2010. godine do sada, u projekte u zajednici je uloženo više od 1,25 milion eura.

Luštica Development je odgovorna za planiranje, izgradnju i upravljanje turističkim naseljem Luštica Bay. Kada bude završen u potpunosti, Luštica Bay ponudiće sedam hotela, dvije marine, stanove, vile i porodične kuće, te sve neophodne sadržaje za život grada među kojima i školu za 180 učenika.

Budva – blokirano na stotine vlasnika stanova i poslovnih prostora

0
Budva-foto Jugoslav Belada

Opštine Budva stavila je hipoteku na nekoliko stotina stanova i poslovnih prostora, kako bi osigurala da će naplatiti poreski dug od vlasnika, saopšteno je Dnevnim novinama u Sekretarijatu za finansije prijestonice turizma.

Sekretar za finansije Opštine Budva, Petar Hodžić, kaže da su u blokadi oni koji nisu izmirili obaveze na ime poreza na nepokretnosti.

“Različita su dugovanja, ali smo blokirali sve one koji nijesu platili od dvije hiljade, a imamo ih i do 50.000 eura”, kaže Hodžić.

Sekretar za finansije tvrdi da je to bio jedini način da se osiguraju da dugovanja ne bi zastarjela, a vlasnike natjerati da izmire obaveze na ime poreza na nepokretnost.

Hodžić kaže da, nakon donošenja rješenja, poštom obavještavaju sve vlasnike nekretnina na teritoriji opštine da izmire obaveze. Za naplatu od fizičkih lica su zaduženi izvršitelji, a pravnim licima su računi blokirani preko Centralne banke Crne Gore.

On ne isključuje mogućnost da će biti prinuđeni da primjenjuju i zakonom predviđene mjere izmirenja poreskih potraživanja prodaju nekretnina.

Odžić je naglasio da je prošle godine ostvarena procentualno veća naplata poreza, ukupno 17 miliona eura, ali da još ima dosta mjesta za poboljšanja, u evidentiranju objekata i prinudnoj naplati.

Potgvrđen identitet osobe koja je bacila bombu na ambasadu

1
Ambasada SAD U Podgorici foto Vijesti

Dalibor Jauković (43)  je sinoć bacio bombu u dvorište američke ambasade, a potom poginuo u drugoj eksploziji.

Identitet Jaukovića je potvrdio njegov brat. Obdukcija je završena.

Jauković je živio u Podgorici, a rođen je u Kraljevu.

Na Jaukovićevom facebook profilu se vidi da je nagrađen medaljom za zasluge u oblastima odbrane i bezbjednosti Savezne republike Jugoslavije 1999. godine.

Jauković je nagrađen za “izuzetno zalaganje u obavljanju dužnosti i izvršavanju zadataka u odbrani i bezbjednosti otadžbine”.

Eksplozija, za koju policija sumnja da je Jauković odgovoran, se desila oko ponoći.

“Pola sata poslije ponoći ispred objekta Ambasade SAD jedno lice je izvršilo samoubistvo eksplozivnom napravom. Neposredno prije samoubistva lice je sa raskrsnice kod Sportskog centra ubacilo u krug Ambasade SAD jednu eksplozivnu napravu. Najvjerovatnije je riječ o ručnoj bombi sa kašikom. U toku su uviđaj i identifikacija. Tužilac je na licu mjesta i rukovodi uviđajem. Uprava policije CG”, napisala je Vlada Crne Gore na Twitteru.

Podsekretar Stejt Dipartmenta Stiv Goldstin je kazao da su očevici vidjeli čovjeka kako baca objekat preko zida ambasade, prenosi NewYork Times. Navodi se i da niko u ambasadi nije povrijeđen.

Goldstin je dodao i da su bezbjednosni zvaničnici ambasade pretražili teren i da nisu nađene druge eksplozivne naprave, a da zgrada nije oštećena u napadu.

On nije znao šta je motiv napada, niti da li se radi o namjernom samoubilačkom napadu.

Ambasada je na svom sajtu saopštila da postoji aktivna bezbjednosna situacija i savjetovani su američki državljani da izbjegavaju ambasadu do novog obavještenja.

Zagreb: Otvoren do sad najveći Sajam nautike

0
Sajam-ZG

Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je 27. po redu i do sad najveći Sajam nautike, a možete ga posjetiti do 25. februara.

Organizatori su najavili šest punih paviljona sa više od 300 izlagača iz 23 zemlje svijeta i preko 200 atraktivnih plovila.

Na sajmu su prisutni gotovo svi najznačajniji hrvatski brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte, Pearl Sea, Bura brodovi, Arba, Tušek, Remia plast, Bimex, Leidi, Ramina, JK Nautika, Barracuda,…

Na ovogodišnjem sajmu ljubiteljima nautike po prvi puta će se predstaviti atraktivna nautička ponuda južne talijanske regije Kalabrije koja ima dugu tradiciju u brodogradnji, a najljepši primjerci njihovih plovila bit će izloženi u paviljonu 7.

Zemlje učesnice: Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Japan, Kina, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Novi Zeland, SAD, Slovenija, Španjolska, Švedska, Tajland, Velika Britanija i Sjeverna Irska.
 

Prva trka karića – Karotrc 2018.

0
Trka karića HN

Završni vikend Praznika mimoze nastavlja se u subotu prvom trkom karića – Karotrc 2018, u organizaciji NVO Maškare. Za prvu hercegnovsku trku karića – u okviru Praznika mimoze, prijavilo se čak 35 takmičara – 23 jednosjeda i 12 dvosjeda.

Staza će biti obezbjeđena sa branicima i zaštitnim ogradama, a takmičari će morati da imaju zaštitnu opremu. Na trkalištu će biti 5 sudija koji će mjeriti vrijeme, start, prolaz i cilj, i ujedno kontrolisati trku.

“Dobra zabava, dobra energija, pozitivna atmosfera, muzika, sudije, nagrade. Nagrađivaćemo najbolje vrijeme u dvije kategorije – K1-jednosjed i K2-dvosjed, najatraktivniju vožnju i najsporijeg takmičara”, poručili su iz NVO Maškare.

Trka karića HN

Karotrc se održava u sklopu Praznika mimoze 2018 kojeg organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, uz izvršnu produkciju Herceg festa.

Eksplozivna naprava bačena na zgradu američke ambasade u Podgorici

0
Napad na ambasadu SAD-foto Savo Prelević

Na ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici oko ponoći bačena je bomba.

“Pola sata poslije ponoći ispred objekta Ambasade SAD jedno lice je izvršilo samoubistvo eksplozivnom napravom. Neposredno prije samoubistva lice je sa raskrsnice kod Sportskog centra ubacilo u krug Ambasade SAD jednu eksplozivnu napravu. Najvjerovatnije je riječ o ručnoj bombi sa kašikom. U toku su uviđaj i identifikacija. Tužilac je na licu mjesta i rukovodi uviđajem. Uprava policije CG”, napisala je Vlada Crne Gore na Twitteru.

Portparol Ambasade SAD Džef Adler je  potvrdio da se desio napad na Ambasadu i da službenici Ambasade rade sa policijom da bi se identifikovao napadač.

“Ambasada obavlja internu proceduru kako bi utvrdila bezbjednost svog osoblja”, naveo je Adler.

Podsekretar Stejt Dipartmenta Stiv Goldstin je kazao da su očevici vidjeli čovjeka kako baca objekat preko zida ambasade, prenosi NewYork Times. Navodi se i da niko u ambasadi nije povrijeđen.

Goldstin je dodao i da su bezbjednosni zvaničnici ambasade pretražili teren i da nisu nađene druge eksplozivne naprave, a da zgrada nije oštećena u napadu.

On nije znao šta je motiv napada, niti da li se radi o namjernom samoubilačkom napadu.

Ambasada je na svom sajtu saopštila da postoji aktivna bezbjednosna situacija i savjetovani su američki državljani da izbjegavaju ambasadu do novog obavještenja.

Policija: Radimo na identifikaciji osobe, nije pričinjena materijalna šteta

Iz Uprave policije je saopšteno da rade na identifikovanju osobe koja je sinoć bacila eksplozivnu napravu u dvorište Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, a potom izvršila samoubistvo.

“Sinoć oko ponoći je Dežurnoj službi Centra bezbjednosti Podgorica od strane građana prijavljeno da se u dijelu grada Preko Morače, kod Sportskog centra Morača, čula eksplozija. Službenici CB Podgorica su preko puta Ambasade SAD-a, na zemljanom dijelu ka obali rijeke Morača, pronašli beživotno tijelo za sada neidentifikovanog muškog lica.Ovo muško lice je, prema aktivnostima koje su do sada preduzete, stradalo usljed aktiviranja eksplozivne naprave nakon što je prethodno bacilo eksplozivnu napravu – bombu u dvorište Ambasade SAD-a”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

U saopštenju se dodaje da je dejstvom eksplozije u dvorištu Ambasade SAD-a, osim kratera koji je ostao na mjestu na kojem je bomba eksplodirala, nije pričinjena materijalna šteta na imovini Ambasade.

“O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac koji je rukovodio vršenjem uviđaja na licu mjesta. Izuzeti su tragovi sa lica mjesta i oni će biti predmet vještačenja. Službenici Uprave policije su u komunikaciji sa predstavnicima Ambasade SAD-a u vezi sa ovim događajem. O svemu što bude utvrđeno daljom istragom javnost će biti blagovremeno obaviještena”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

„Poslednje opelo – Kako je potopljena crnogorska flota“

„Ova knjiga posvećena je istorijskoj i geografskoj Boki i svim Bokeljima u rasijanju širom svijeta koji ponosno nose ovo sveto ime, pomorcima koji su ugradili živote u potopljenoj floti“ – zapisao je autor knjige „Poslednje opelo – Kako je potopljena crnogorska flota“, Momir Čolović, pomorac, upravitelj stroja.

Knjiga je promovisana u srijedu u u koncertnoj dvorani Muzičke škole u Kotoru. Na promociji su govorili pomorski kapetan Zoran Usanović, mašinski inspektor Gojko Ljesar i autor,  izvode iz knjige je čitala Tatjana Crepulja.

„Ljubav prema Boki i brodu je bila njegova vječita inspiracija, koja mu je sem ushićenje donjela veliku bol i osjećaj prevare. Gledao je kako otimaju i uništavaju Jugooceaniju, nekada vodeću brodarsku kompaniju koja je bila pokretač i zlatni sef za sve u Crnoj Gori. Hiljade pomoraca i njihovih porodica živjeli su u blagostanju i prenoslili slavu ovog kraja. Danas nažalost plove po svjetskim morima pod tuđim zastavama u vječitom strahu za posao i egzinstenciju. Pripadam generaciji koja je stvarala ogromna dobra gradu i državi. Stvorili smo Jugooceaniju koja je ostvarila prihod na najsurovijem tržištu rada, vrijedna stotine miliona američkih dolara… Nastavlja se devastacija svega, sve je na prodaju , čak i kulturna blaga naše Boke, po cijenu brisanja sa UNESCO-ve liste, Kotor prstaje da bude grad, a Boka i cijelo primorije pretvoreni su u provinciju Podgorica. Nažalost, u ovom pustošenju su im pomogli i naši sugrađani zbog sitnih privilegija. Ovo nije moja kritika, kaže Momir u svojoj knizi, već ovo je moja konstatacija. Naše kompanije više nema. Uklonjena su i sva njena obilježja, sem natpisa Jugooceanija posljednjeg traga njenog postojanja. Hvala Vam što ste dvije decenije ukazivali na sve što se dešavalo, javno prozivali ali niko nije želio čuti i spriječiti ovu poharu. Šteta i nepravda nanešena pomorcima, Kotoru. Boki i Bokeljima je nenadoknadiva“ – kazao je predstavljajući knjigu kapetan Zoran Usanović.

Promocija knjige Momira Čolovića

Knjiga obrađuje deset istorijskih epoha kroz koje je prolazila Boka, osvrt na more i pomorstvo kao ekonomski temelj doživljavanja Bokelja, naroda koji je naseljavao ovaj prostor, istorijske i geografske Boke. Poseban akcenat autor je stavio na multinacionalni i multivjerski skald, koji obuhvata raspon od druge polovine prošlog vijeka do danas, skoro 60 godina, koliko obuhvata i njegovo profesionalno iskustvo kao pomorca, pisca i skoro 70 godina kao stanovnika Kotora, kazao je predstavljajući knjigu i autora, mašinski inspektor Gojko Ljesar.

„Sačuvani su svi brodovi u sankcijama da bi bili rasprodati nakon sankcija kada su bili spremni za plovidbu. Komplesnost ove materije pisac je potkrijepio originalnim dokumentima organa preduzeća, kao što je odluka o vaučerskoj privatizaciji firme, osnivanju firme na Malti a time i promjena zastave. Stručno je pokazao da su pogrešne odluke odgovornih lica dovele do negativnih posljedica po vlasničku strukturu“ – kazao je Ljesar.

– Poslednje opelo obuhvata: kratak pregled istorijske i geografske Boke, od Debelog brijega do Paštrovskog konfina. Poseban osvrt je na divni narod, koji naseljava ovaj prostor nekoliko milenijuma, Bokeljima – kojima je i posvećena ova knjiga. Živeći uvijek pod osvajačima, zaštitnicima ili okupatorima, nikad nijesu upotrebljavali riječ naciju. Mala, ali multinacionalna i multi konfesionalna zajednica, imala je osnovni cilj preživljavanje. Opstali su umom, sposobnošću zajedništva, zanatima, trgovinom pomorstvom i uspjeli su sačuvati svoj indetitet i različite vjere. Surovi ambijent golog krša – upućivao ih je na more, kao izvor života, istakao je autor Momir Čolović.

Promocija knjige Momira Čolovića

„Ploveći na prvom brodu “Kozara” i najstarijem “Prenj” do posljednjih najmodernijih plovnih jedinica „Boka“ i “Kupres” – ugradio sam cio radni vijek u Jugooceaniju, sa 15.000 pomoraca, koliko ih je prošlo kroz istoriju, stvorili smo najveću flotu u istoriji Boke. Ako se ovome doda i Prekookeanska plovidba Bar, onda se dobije 46 najmodernijih fabrika, crnogorska flota. Uporediv realnim parametrima, turizmu naš aš doprinos razvoju Crne Gore je nemjerljiv. Slijedio je exodus flote – do zadnjeg broda, odlazak pomoraca – na strane brodove, nestanak devizne štednje pomoraca, i od 1992. godine nastaje muk na ovu temu, u svim sredstvima javnog informisarya, i to traje do danas. Gasi se stručni časopis Pomorstvo. A esencija pomorske struke, udruge kapetana i upravitelja stroja, se sele na ulicu. Vrši se “revitalizacija” flote, s negativnim posljedicama.

Naveo sam imena svih aktera ovih zbivanja, ostavljajući sudu istorije kako će i gdje koga razvrstati. Poslednje opelo nije kritika niti optužba bilo koga. bez obzira na malo oporih riječi i dubokog razočarenja autora zbog nerazumijevanja. Ovo je stručni prikaz onoga što se desilo, kroz ličnu i svjetsku praksu i ukazivanje na mogući izlaz iz ove situacije.

Promocija knjige Momira Čolovića

Specifičnost ove knjige su imena: naših profesora i učitelja, velikih pregalaca i stvaralaca – kapetana i upravitelja, oficira stroja i palube, radiotelegrafista, upisana su na kraju knjige. Neka ih pamte i ponose se sa njima njihovi: kćerke, sinovi, unuci i praunuci… iz Kotora, Novog, Budve, Bara, Tivta, Ulcinja, Podgorice Cetinja, Nikšića… i mnogih drugih crnogorskih gradova, Boke i Dalmacije.

Vrijeme o kojem sam pisao nazvao sam pomorski romantizam. Život pomoraca, naših obitelji, pa i kroz moju auto biografiju, naveo sam kao zajedničku karakteristiku porodica pomoraca, o zvanju o kojem ljudi, malo zna ili se osvrću na nas kroz senzacionalističke napise, koji nemaju veze sa stvarnošću“ – poručio je Čolović.

Promocija knjige „Natre” pjesnika Milete Tomovića

0
Mileta Tomovic

Obilježavanje Dana maternjeg jezika, Matica Boke nastavlja predstavljanjem nove knjige poezije tivatskog pjesnika Milete Tomovića.

Promocija knjige „Natre” održaće se u subotu 24. februara sa početkom u 18 sati u rezidenciji Ljubibratića na Toploj u Herceg Novom.

O knjizi će govoriti profesor književnosti Ljiljana Čolan, predsjednik UO Matice Boke Željko Komnenović i autor.

„Knjiga stihova Natre Milete Tomovića je od onih knjiga što razmišljaju o dugom boravku pjesnikovom na zemlji u blizini mora, tako da se stvarnost neprekidno miješa sa sjećanjima, a djetinjstvo je u osnovi svijeta doživljaja.

Knjiga Natre je smještena u tri ciklusa: Spomenak, Kvasac i Druga strana, ali je sva prožeta osjećanjem uzaludnosti trajanja, jer pravog odjeka života neprekidno izmiče trajanju.

‘Kakva nedaća iza životnog sivila’ pita se pjesnik i poput poput Gavrila Principa, o kome pjeva, možda je to pravi put da se uvjerenja ponove. Jer ‘realnost podupire saznanje o olovci koja izbjegava bijelu stranicu’.

‘Pišem da ne bih mislio na ono što je moglo a nije bilo, a meni je ostalo samo zatišje sjećanja’. Treba mu povjerovati”, zapisao je u predgovoru knjige nedavno preminuli Vuk Krnjević, poznati pjesnik i scenarista.