Na Jadranu je u 2017. ostvareno 691 kružno putovanje stranim brodovima, što je 16,2 posto ili oko 135 tih putovanja manje nego u 2016., a tim je brodovima u Hrvatsku došlo i 13,3 posto manje putnika ili 947,3 tisuće, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), donosi Hina. Ukupno su u hrvatski Jadran prošle godine uplovila 82 strana kruzera, od čega najviše u akvatorij Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je ostvareno 63,5 posto od ukupnog broja kružnih putovanja u 2017., a s oko 20 posto tih putovanja slijedi Splitsko-dalmatinska županija, dok je u ostalim jadranskim županijama ostvareno preostalih 17,7 posto lanjskih kružnih putovanja.
Trend pada kružnih putovanja stranih brodova po Jadranu bilježio se prošle godine gotovo u svim mjesecima, osim u veljači, kada je tih putovanja bilo 14,3 posto više na godišnjoj razini, ali na niskoj bazi, dok je u siječnju putovanja bilo jednako kao u istom mjesecu godinu dana prije.
Analitičari su taj podatak povezali s odlukom Venecije o ograničenju broja posjetitelja, što se trebalo osjetiti i s ove strane Jadrana, u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Nakon nekoliko mjeseci uzastopnog pada, zadnji mjesec prošle godine, prosinac, ipak je donio porast broja tih putovanja, od 16,7 posto, sa 14 putovanja kruzera po Jadranu kojima je došlo oko 11 tisuća putnika ili 114 posto više nego u prosincu 2016., kada je na 12 takvih putovanja u Hrvatsku došlo oko pet tisuća putnika.
Kruzeri su u Hrvatskoj boravili ukupno oko 1500 dana ili 17 posto manje nego u 2016. godini, a u Jadran su uplovila 82 kruzera.
Na godišnjoj razini, strani brodovi su na kružnim putovanjima u Hrvatskoj ukupno boravili oko 1500 dana ili 17 posto manje nego u 2016. Strani brodovi kruzeri u hrvatski Jadran su najviše doplovili prošle godine pod zastavom Malte i Bahama, ostvarivši 165, odnosno 163 kružna putovanja, a slijede ih brodovi pod zastavama Italije i Paname s po 105 i 77 putovanja.
Pobuna mornara, čiju stogodišnjicu obilježavamo i ovom izložbom kao znamenit biljeg naše prošlosti, sa današnje tačke gledišta je neraskidiva nit onoga što možemo nazvati kanonom naše slobodarske tradicije, što počiva na brojnim primjerima hrabrosti, patriotizma i otpora”- kazao je, otvarajući juče u Kotoru, reprezentativnu dokumnetarnu izložbu “Pobuna mornara u Boki Kotorskoj 1918-2018”, crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
Izložbu arhivskih dokumenata i muzejskih predmeta koja je upriličena u prostorijama Istrojskog arhiva u Kotoru, zajedno su priredili ta ustanova i kotorski Pomorski muzej, a autorke postavke su mr Snežana Pejović i mr Mileva Pejaković-Vujošević. Otvaranju izložbe juče su prisustvovale brojne zvanice, među kojima su bili predstavnici diplomatskog kora iz Češke, Hrvatske, Slovenije i Mađarske, delegecija parlamenta i oružanih snaga Češke Republike, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, rukovdstvo Bokeljske mornarice, predstavnici Mornarice VCG i brojni građani.
Sa otvaranja izložbe
U ime domaćina, njih je pozdravio direktor Pomorskkog muzeja Kotor Andro Radulović koji je naglasio da je pobuna mornara na austrougarskim ratnim brodovuima u Boki, februara 1918. , bila veliki događaj koji je ostavio pečat na društvena i politička dešavanja u ovom dijelu Evrope.
“Ovaj veliki događaj o kome su pisane knjige i snimani filmovi je oduvijek bio zanimljiva tema za istoričare i ostao je do danas aktuelan za ponovno preispitivanje svih onih činjenica na osnovu kojih su napisana brojna istoriografska djela. Tematika postavke izložbe koja je upriličena, vraća nas u vrijeme velikih i burnih previranja, vrijeme kada je sazrijevala ideja najvećeg čovjekovog ostvarenja – slobode za koju se ljudksim životim plaćala i njena najveća cijena”- naveo je Radulović.
Sa otvaranja izložbe
Sadržaj izložbe podijeljenje u čak devet cjelina, predstavila je načelnica Istorijskog arhiva u Kotoru, mr Snežana Pejović istavkavši da njenu osnovu čine brojni dokumneti iz privatnog arhiva advokata dr Aleksandra Mitrovića iz Herceg Novog koji je bio dobrovoljni branilac optuženih vođa pobune pred prijekim Vojnim sudom u Kotoru. Izložba obuhvata i arhivsku građu koju su Pomorskom muzeju svojevremeno poklonili kapetan Joips Apolonio sa Prčanja i Savo Đurović. Tu je i dio muzejskih predmeta koji se odnose na ovu tematiku, poput jednog od brodskih prozora sa krstarice SMS “Franz Joseph I”, municije brodskih topova, fotografija, zastava, mornarskih odora ili modela oklopnog krstaša SMS “Sankt Georg” na kome je počela pobuna 1.februara 1918. Eksponati govore o prvom sudskom procesu na kome su na smrt strijeljanjem osuđene vođe pobune František Raš, Jerko Šišgorić, Mate Brničević i Anton Grabar, drugom procesu pred redovnim Vojnim sudom na kome se sudilo ostalim istaknutim učesnicima pobune, a tu su i registry zatvorenika, sjećanja učesnika pobune , novinski članci i feljtoni pisani tokom narednih desetljeća o ovom značajnom događaju, te plakati i program povodom dosadašnjih jubileja pobune mornara u Boki Kotorskoj.
Sa otvaranja izložbe
“Arhivska dokumenta i muzejski predmeti kao opipljiva svjedočanstva o prošp/losti, uz sve ostalo, treba da nas podsjete i nauče da istorijski događaji nisu crno-bijeli, već da u svakom od njih postoji ono šo je između. Zato svako “čitanje” kulturnog nasljeđa uvijek iznova donosi nove informacije i otkriva nove činjenice. A kada su u pitanju činjenice o ratnim dešavanjima, ona treba da nam pomognu da se oslobodimo klišea o podjeli na pobjednike i poražene. Jer, kulturna baština je ono što nas spaja i nikako ne treba da nas razdvaja”- istakla je Pejović dodajući da su protekle četiri godine u Evropi u muzejima i arhivima protekle u programima posvećenim obilježavanju 100. godišnjice Prvog svjetskog rata.
“Koncipirajuči ovu izložbu rukobodili smo se motom koji je Evropa postavila obilježavajući vijek od Prvog svjetskog rata, a to je da se ova užasna stradanja sagledaju iz ugla “malog čovjeka” – pojedinca koji je protivno svojom voljom, bio zahvaćen ratnim vihorom i interesima velikih sila.”-naglasila je Pejović. Ona je istakla da nas je ovaj jubilej “još jednom podsjetio da je dio današnje crnogorske obale, bio vjekovima područje na kojem su boravile I susretale se velike imperije i države, odnosno razni narodi, religije i običaji”.
“Oni su ostavili značajan trag na našem materijalnom nematerijalnom kultunom nasljeđu. Zato je važno da upravo preko tih dokaza i svjedočanstava o našoj bogatoj istoriji u Crnoj Gori, gradimo svoj put ka drugima, ka Evropi i svijetu, sa sviješću da je ovo stoljećima staro kulturno nasljeđe koje se sačuvalo u Kotoru, nezaobilazan kamenčić u velikom mozaiku evropske i svjetske istorije.”- zaključila je načelnica kotorskog Istorijskog arhiva.
Sa otvaranja izložbe
Admiral Bokeljske mornarice, prof.dr. Antun Sbutega, osvrnuo se na lična sjećanja na razgovore sa svjedocima ili učensicima istorijskih dešavanja iz februara 1918. – radiotelegrafiste sa “Sankt Georga”, Prčanjanina Antonia Đurovića, tadašnjeg praškog studenta a kasnijeg admiral Bokejske mornarice, dr Rudolfa Guinio-a, te prevestveno prčanjskog župnika, don Nika Lukovića koji je kao austro-ugarski vojni kapelan, 1918. bio ispovjednik i onaj koji je duhovno pripremio četvoricu osuđenih mornara na smrt strijeljanjem.
“On je imao dužnost da kao vojni kapelan, provede njihov posljednji dan sa osuđenim Rašom, Šišgorićem, Grabarom i Brničevićem, da ih ispovijedi, duhovno pripremi za smrt i otprati na strijeljanje. Posebno su me tada iz don Nikove priče, impresionirali detalji sa strijeljanja kada je njihova krv, poprskala njegov svešteničko ruho”- istakao je dr Sbutega.
Nakon otvaranje izložbe, u prostorijam Istrojskog arhiva upriličena je i prezentacija projekta obnove spomeničkog kompleksa strijeljanim vođama pobune mornara, kod groblja u Škaljarima.
Dani Grčke, sljedeći je program u okviru 49. Praznika mimoze koji organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest.
Program Dani Grčke održaće se u utorak i srijedu, 13. i 14. februara, i nastavlja prošle godine uvedenu praksu da se na Prazniku mimoze predstavi dio kulture neke od zemalja koje su povezane sa Herceg Novim i Crnom Gorom.
“Ambasada Grčke rado učestvuje u svim manifestacijama koje imaju za cilj promociju grčkog jezika i kulture i sa velikim zadovoljstvom se odazvala pozivu za dvodnevno učešče u Prazniku Mimoze u Herceg Novom i prilici da promoviše grčku kulturu“, kazao je Theodoros Michalopoulos savjetnik u Ambasadi Grčke.
Za prvo veče u okviru Dana Grčke, 13. februara u 20 časova, u prostoru Gradske kafane, planirano je veče grčke gastronomije i muzike.
Sljedećeg dana u maloj Sali Dvorane Park u 20 časova će biti prikazan film režisera Grigorisa Karantinakisa, “Haritonov hor” koji je između ostalog pobijedio na svjetski poznatim filmskim festivalima u Solunu i Aleksandriji.
Na projekciju filma „Haritonov hor“ ulaz je besplatan.
„Pošto nam je više dosadilo trpljenje, pošto nas je sasvim izdalo strpljenje, hajde da se od zla paklenoga oslobodimo, da jedan veseliji život vodimo!“- poručio je predsjednik Slamnog suda Komunitadi kotorske ptof.dr. Pravdoljub Potljupljenović zvani Ljiga, koji je juče na smrt spaljivanjem na lomači, osudio ovogodipnjeg kotorskog karnevala nazvanog Gospodar Marioneta. Karnevalska lutka koja je likom i djelom opisanim u optužnici jasno aludirala na predsjednika DPS Mila Đukanovića, na veliku radost nekoliko hiljada okupljenih, uz vatromet i zvuke posmrtnog marša, spaljena je na Maceu.
Prethodno je vesela povorka predvođena Kapom karnevala a koju je činilo nekoliko stotina maštovitih maski, poedjinaca i članova karnevalskih grupa iz zemlje i inostranstva, mažoretke, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor kao i izuzetno upečatljive plesačice sambe iz Novog Sada što su čitavoj manifestaciji dale i šmek čuvenog karnevala u Riju, prošla glavnom gradskom saobraćajnicom od „Fjorda“ do Tabačine. Za razliku od ranijih godina, karneval je uveden u zidine Starog grada gdje mu je na Trgu od oružja održano suđenje. Optužnicu protiv Gospodara Marioneta zastupao je javni tužilac mr Narcis Umišljenović, zvani Inkvizitor, koji je poručio da je Gospodar poteže sve konce i kontroliše „lutke koje se klate i glupavo smiješe u igri koja traje već četvrt vijeka i izgleda da će trajati dovijeka“.
„Deboto trideset godina trpimo strašnu torturu, sistematski smo uništavani uru po uru. Da bi smo tu strašnu sudbinu doživjeli, do samog kraja snaga su nas doveli. Da se naša zemlja iako je siromašna, mala, dio po dio na inkanat rasporodala, da smo dozvolili da narod strašno osiromaši i da se svako za svoju kožu plaši. Svime upravlja neko iz duboke sjene, neko ko nema namjere iskrene. Neko ko vrlo vješto konce poteže i sve nam više konop na vratu zateže.“ Istakao je pored ostaloga tužilac, zatraživši za Gospodara Marioneta smrtnu kaznu „a njegove lutke će zatim nestati same“. Branilac karnevala, advokat Vinopija Bumbić, zvani Delirijum Tremens suprostavio se tim tvrdnjama, istakavši da ne zna „odakle samozvanom Sudu ovolika prava i hrabrost da se napadne nekrunisana glava“.
„Iz koje je potekla ideja svaka, kojoj ni ova dužnost nije bila laka. Jer trebalo je imati hrabrosti dosta za ukloniti svakog nezvanog gosta! Posebno nisu slobodnomisleći bili dobrodošli, pa su mnogi od njih k vragu pošli. Ma, vidim da vas je ostalo još mnogo i da vas je ovaj glupi narod pripomogo!“- istakao je advokat Budmbić zaključujući da je „Zlo vječito, pogotovo ako se daleko čuje!“ Nakon što je sud njegovog klijenta osudio na smrt spaljivanjem na lomači „da ovom narodu on više ne smeta“, advokat Bumbič je pročitao testament karnevala Gospodara Marioneta u kojem je on „neukom naorodu i maloumnom puku“ poručio da će „biti tu dok je svijeta i vijeka, sve do bude bilo vas – marioneta“.
Kotorski karneval 2018.
„Vi ste me bitali za svog Gospodara, da vas u brk lažem, potkradam i varam. Da vas za sobom vodim ko glupave brave, i da za vas mislim jer ste prazne glave. Sve hirove moje trpjeli ste ćutke i sami ste htjeli da budete lutke! Vi ste vašoj djeci budućnost uzeli, a sad sudite meni za vašu krivicu“- poručio je narodu koji ga je ispratio na lomaču, odlazeći Gospodar.
Današnji karneval bila je prilika da se Kotorani i Bokelji satirično obračnaju sa svime što ih muči, pa je problematika održanja Kotora na UNESCO listi bila jedna od top-tema fešte, sa brojnim i maštovitim maskama koje su aludirale na (ne)rad Ministarstva održivog razvoja i turizma i direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore mr Anastazije Miranović.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena na trgovima Starog grada gdje su nastupali sastavi Toć, Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros. Danas je objavljen i novi broj tradicionalnog karnevalskog satiričnog časopisa “Karampana” koja je u uvodniku čitaocima poručila da se “vratila iz dvogodišnjeg kućnog pritviora u koji me je stavio Džef i oni na čije se jasle podigao”, aludirajući na smijenjeno bivše DPS rukovodstvo izdavača lista – kotorskog Kulturnog centra.
“Karampana” je čitaocima poručila da je “pasane dvije godine umjesto mene iz ronde izlazila Režimska Karampana skuvana u kužini najplaćenijeg bokeškog radija” ali da se ipak nije ostvario njihov naum da ”me pretvore u Pobjedu ili Dnevne novine”.
Kotorski karneval 2018.
Organizator Kotorskog karnevala je bila JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, pokrovitelj Opština Kotor.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
100 godina - Pobuna mornara - polaganje vijenaca Kotor 2018.
U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, u organizaciji Opštine Kotor upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja i održana prigodna svečanost.
Svečanosti su pored predstavnika lokalne uprave, prisustvovali pripadnici Ratne mornarice Crne Gore koje je predvodio kapetan Korvete Goran Pajević i glavni odred Bokeljske moranarice na čelu sa admiralom Antunom Sbutegom, kao i gosti, 44 predstavnika Ministarstva odbrane Republike Češke, delegacija grada Prerova – rodnog mjesta stradalog mornara Františeka Raša, ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Urban Karel, ambasador Slovačke Roman Hloben, predsjednik Odbora za odbranu Parlamenta Republike Češke Jana Černohova, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Crne Gore Obrad Stanišić, ministar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović, te predstavnici lokalnih samouprava i istaknutih institucija Crne Gore. predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović te potpredsjednici Opštine Branko Nedović i Milivoj Samardžić, kao i predstavnici gradskih javnih preduzeća.
100 godina – Pobuna mornara – polaganje vijenaca Kotor 2018.
„Kada je 1. februara započela pobuna mornara u Boki, bilo je jasno da oni traže mir i bolje uslove života i da tako šalju poruku cijelom svijetu. No, stotinu godina nakon toga i dalje u Evopi postoji sve ono zbog čega su pali i borili se. Svakako, naša je obaveza da njegujemo sjećanje na njihovu borbu i ideale zbog kojih su stradali. Samo tako nećemo dozvoliti sebi da ponovo preživljavamo ono što su tadašnje generacije preživljavale. Ideju stradalih mornara smo čitali svako u svom vremenu i na svoj način, a činjenica je da su bili vođeni idealiama pravde, slobode i jednakosti i da o onome za što su se borili najbolje govori upravo pisano svjedočanstvo čovjeka koji ih je ispovijedio pred strijeljanje – don Nika Lukovića“ – kazao je prredsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
On je podsjetio i da je zgrada u kojoj se danas nalazi Opština Kotor zapravo ona ista u kojoj je mornarima suđeno.
“Na taj način svakog dana ljudi koji vode ovaj grad moraju biti podsjećani da postoje ideje koje su vrijedne robije i života i da ideje i patriotizam nisu kakvima nam se ponekada čine, nisu skup interesa beskorisnih ljudi. Zbog toga moramo u godinama pred nama jednako dostojno obilježavati ovaj dan. Stradalim mornarima, neka je slava” – poručio je Jokić.
U ime češke delegacije prisutne je pozdravio direktor Odbora za ratne veterane pri Ministarstvu odbrane Češke Republike pukovnik Eduard Stehlik.
100 godina – Pobuna mornara – polaganje vijenaca Kotor 2018.
“Ovi hrabri muškarci dali su svoje živote u borbi za nezavisnost naših naroda. Ne smijemo nikada zaboraviti da su pobunjenici tražili ne samo poboljšanje svojih uslova života, nego prije svega što hitnije okončanje rata kao i pravo naroda Austrougarske monarhije na samoopredjelenje. Ja sam čvrsto ubijeđen, da bi František Raš, Anton Grabar, Jerko Šizgorić i Mate Brničević bili zadovoljni, kada bi nas ovdje danas vidjeli. Kada bi saznali da njih stvarno nismo zaboravili, da se njih i nakon dugih 100 godina sjećamo. Uspomena na ove hrabre muškarce, mučenike koji su dali svoje živote za ostvarenje prava naših naroda na slobodu i nezavisnost, uvijek će ostati u nama. Odajem im duboko poštovanje, a vama svima se duboko zahvaljujem što ste danas došli“ – kazao je Stehlik.
“Pobuna 6.000 mornara na 40 brodova bivše Austrougarske ratne mornarice u Boki Kotorskoj od 1. do 3. februara 1918.godine bila je prije svega masovna demonstracija želje za okončanjem besmislenog rata kao i želja za poboljšanjem loših uslova za život mornara – kazao je ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Karel Urban.
On se osvrnuo na vojnika, vođu pobune Františeka Raša koji je, kako ističe, vrlo hrabro prihvatao posljedice svojih postupaka.
“Danas je jedino poznata ličnost František Raš, rođen u Prerovu. On je rođen u mješovitoj češko-njemačkoj familiji. Mornarsku uniformu je nosio 7 godina, 9 mjeseci i 29 dana. Zadivljujuća je njegova odgovornost sa kojom je stao na čelo stihijske pobune kao i hrabrost sa kojom je prihvatao posljedice svojih postupaka. Grad Prerov sa punim pravom smatra Františeka Raša za jednu od najznačajnijih ličnosti porijeklom iz ovog grada. Nije samo Raš bio jedini rebel iz srca Evrope. Nakon suzbijanja pobune uhapšeno je 800 (osamstotina) pobunjenika, koji su predstavljali više nego 13% ukupnog broja članova Kotorske pomorske baze. Za prijeki ratni sud bilo je odabrano 40 pobunjenika, od kojih je nad četvoricom uključujući Raša izvršena, a radi opomene, smrtna kazna. Pred redovnim vojnim sudom suđeno je tristačetirdesetpetorici pobunjenika, od toga u prvoj grupi bilo je suđeno sedmorici uhapšenih mornara, a u drugoj grupi nalazimo imena još četrdesetdevet Čeha” – kazao je ambasador Urban.
On je podsjetio i na druge češke ličnosti koji su direktno ili indrirektno učestvovali u pobuni.
100 godina – Pobuna mornara – polaganje vijenaca Kotor 2018.
„Rudolf Krajbih, rodom iz Praga, na krstarici Sankt Georg ili revolucionarni vođa na brodu Gea Petr Paral , Čeh iz Beča. Radiotelegrafista Alojz Brejh iz Hiskova kod Berouna, koji je pokušavao putem svoje radiostanice informisati svijet o pobuni mornara, kao i neprimjetan podoficir Zdenek Hora iz Praga, koji je po komandi revolucinarnog odbora mornara na krstarici Sankt Georg obezbijeđivao 3 dana i 2 noći potrebnu električnu energiju. Tih imena je bilo naravno mnogo više. Kao dokaz toga može poslužiti rečenica predsjednika Kotorskog suda majora Eugena Erenhofera koji je prilikom sudskog procesa izjavio: citiram „Da nije bilo Čeha kompletna akcija u Boki Kotorskoj bi propala odmah prvog dana …..”. Ovim riječima ne mislim da postavljam moje zemljake iznad ostalih učesnika pobune. Samo mi je namjera da se ovom prilikom podsjetimo uspomene na njih. Istovremeno mi dozvolite da izrazim želju da za nas Boka Kotorska zauvijek ostane samo mjesto za prijatan odmor i susrete sa ljudima dobre volje” – poručio je Urban.
Ceremonija je završena molitvom biskupa Češke i Slovačke husitske crkve, Davida Tonzara koji je u Kotor stigao kao član delegacije. On je, kako je objašnjeno, izgovorio molitvu za pale u borbi za slobodu i ravnopravnost ali i za sve vojnike koji danas ratuju širom vijeta za slobodu.
Stota godišnjica od streljanja mornara (11. februar 1918.) u čuvenoj “Pobuni mornara u Boki” obilježena je svečanom ceremonijom i u Prerovu, rodnom gradu Františeka Raša, koji je bio vođa pobune.
Na spomenik ovom češkom heroju, pored gradonačelnika Prerova i drugih zvaničnika i predstavnika raznih organizacija,vijenac u ime Crne Gore i Opštine Kotor položile su potpredsjednica Opštine Ljiljana Popović Moškov i sekretarka za kulturu Jelena Vukasović.
U svom govoru potpredsjednica Moškov je istakla herojski čin Františeka Raša i njegovih drugova tog davnog 11.februara 1918 godine i dodala da je Raš ostao neraskidiva poveznica Prerova i Kotora, kao i češkog i crnogorskog naroda.
U popodnevnim satima održana je i promocija monografije posvećene Františeku Rašu autora g-dina Lapačeka,koju je naša delegacija pozdravila kratkim govorom i poklon-flašom morske vode iz Kotorskog zaliva u čijim vodama je František Raš bio jedan od vodja pobune mornara u Boki.
Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, obišli su juče početne radove na odstranjivanju nanesenog mulja i drugog otpadnog materijala, kao i produbljivanju morskog dna oko mandraća u ambijentalnoj cjelini Bjelila u Tivtu.
Početne radove uređenja izvodi Opština Tivat posredstvom lokalnog preduzeća “Komunalno” d.o.o, dok je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore svojim Planom korišćenja sredstava za 2018. Godinu, predvidjelo iznos od 20.000 eura za dalju sanaciju i kompletno komunalno uređenje ovog vrijednog predjela na jugoistoku tivatskog zaliva.
Bjelila
“U cilju prilaska građevinske mašine većem dijelu akvatorija, trenutno je nasut zemljano-kameni material, koji će biti uklonjen po završetku pripremnih radova. Za nastavak radova na uređenju prostora koja se odnosi na kompletnu sanaciju, kontaktirna je Mjesna zajednica Krtoli čiji su predstavnici, odnosno lokalno stanovništvo, pozvani da daju sugestije i konkretne predloge o pravcu i načinu uređenja Bjelila. Kroz saradnju i zajedničke aktivnosti Javnog preduzeća i Opštine Tivat, u 2018. godini namjera je da se ambijentalna cjelina Bjelila sačuva kao autentična, jedinstvena cjelina na ovom području tivatske opštine, te na takav način ostane dodatno zaštićena od bilo kakve devastacije.”- saopšteno je juče iz Morskog Dobra.
Radove na Bjelilima izvodi Komunalno d.o.o. Tivat, odnosno podizvođač radova, firma Tujko d.o.o. iz Kotora.
Tradicionalni zimski kotorski karneval 2018. biće održan danas sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord“ do Kamelije, preko Tabačine i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.
Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 sati do 17 sati i 30 minuta. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija“ do zgrade Elektrodistribucije.
Karnevalski program će početi u podne, koncertom benda Toć.
Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a pokrovitelj Opština Kotor.
Zagrebački “Jutarnji list” piše o novoj smrtonosnoj balkanskoj ruti, kojom se ilegalni migranti pokušavaju domoći Zapadne Evrope, a koja prelazi preko Crne Gore, BiH i Hrvatske.
“Iako se o toj ruti u javnosti malo govori, ona je sve aktivnija i odnosi sve više ljudskih života”, navodi se u reportaži lista.
Hrvatske vlasti migrante koji u tu zemlju uđu iz sjeverozapadne Bosne smatraju pojedinačnim slučajevima ilegalnih prelazaka državne granice, u Sloveniji misle da bi se moglo govoriti o novom kraku takozvane balkanske rute, dok su u BiH sigurni da je to nova ruta koju nazivaju “južna migrantska ruta”.
Ona iz Grčke skreće prema Albaniji, a iz Crne Gore, preko mjesta Nudo, ulazi u Aranđelovo i Trebinje, u Hercegovini.
Migranti zatim preko BiH, otvoreno javnim prevozom, autobusima i taksijima putuju do Velike Kladuše, nešto manje u Bihać, piše jutarnji.hr.
Taj koridor kroz Hrvatsku ide kroz Karlovačku županiju, do slovenačke granice koja je udaljena svega oko 70 kilometara.
U Sloveniju, na područje Bijele krajine, odnosno Črnomelja, ulaze preko rijeke Kupe.
“Jutarnji list” konstatuje da, bez obzira na to kako ga nazivali, činjenice govore da je to novi pravac kojim se Zapada pokušavaju domoći nevoljnici iz bliskoistočnih, azijskih i afričkih zemalja – sa sve većim udjelom građana Kosova.
Lani su ih u BiH evidentirali oko 800, sedam puta više u odnosu na prethodnu godinu.
Tek svaki dvanaesti među njima je Sirijac, a prednjače Afrikanci (Alžir i Maroko) te Pakistanci i Avganistanci. Samo u Karlovačkoj županiji su prošle godine uhvatili 202 migranta (u dvije godine broj se učetvorostručio), a u januaru ove godine 21.
Palminko Surlašević zvani Dupeglavac, spaljen je danas na prčanjskom mulu kao glavni krivac za sve nedaće koje su zadesile mještane u prošloj godini.
Tužilac Pampalugeto Kulitis zvani Papan iznio je niz optužbi na račun ovogodišnjeg prčanjskog krnevala. Kriv je što je u Boku, a samim tim i na Prčanj, donio palminog surlaša.
“Optužujem ga da je svoje prste u komunitadi kotorske umiješao pa ista ne funkcioniše kako treba, pa se tamo njeni surlaši glođu među sobom jer je vidno da su svi dobro inficirani. Tužim ga što je deboto iskvario prčanjsku omladinu jer koliko vidim a i čujem, teško da će ko od njih napraviti, oliti tirati ovoga jadnoga krnevala do ovoga procesa a kamo li da napišu što za optužbu, oliti odbranu a opose da navrijeme od njega i tastamenat uzmu”- kazao je tužilac, dodajući da je bilo još mnogo nedjela.
Prčanjski karneval 2018.
On je predložio da mu se prije spaljivanja skine glava jer je nju, kako je obrazloženo, “privremeno u guzicu sklonio nadajući se da je spasi od toga surlaša koji mu je istu na ramenima napao”.
Nakon suđenja i spaljivanja Palminka Surlaševića zvanog Dupeglavac, u Domu slobode na Prčanju se održava dječiji maskenbal.
