Tradicionalno „Ribarsko veče“ biće održano na obali u Bigovi, u nedjelju, 5. avgusta, s početkom u 21 sat, saopšteno je iz Mjesne zajednice Bigova-Glavatičići.
U bogatom muzičkom programu, koji će voditi novinar Dušan Davidović, učestvovaće Đole Bogdanović, zvani Bata Đoša, KUD „Boka“ iz Tivta, plesni studio „Alisa“ Kotor, gitaristkinje Isidora Nikolić i Sonja Tešović i drugi.
– Posjetioci će imati priliku da gratis probaju ribu prženu na gradelama i domaće vino, da učestvuju u zanimljivim igrama i osvoje jednu od nagrada koje su obezbijedili „Astorija“ – Kotor (kolači), picerija „Pronto“ (pice) ili majice sa natpisom „Ribarsko veče –Bigova”, koje je obezbijedio organizator manifestacije selo Bigova – kazao je Stanko Lazarević, najavivši da će i ove godine s mora biti ispaljen vatromet.
Istog dana će u Bigovi u prijepodnevnim časovima biti održane sportske igre, uz dodjelu pehara i diploma za najbolje.
Aerodrom Tivat u nedjelju je postigao novi rekord u obimu dnevnog prometa putnika, jer je kroz terminalnu zgradu te vazdušne luke za manje od 24 sata prošlo ukupno čak 11.233 putnika.
Takav dnevni obim prometa odgovara aerodromu koji godisnje opsluži preko 4 miliona putnika, a što je pravi poduhvat imajući u vidu izuzetno skučene i loše prostorne uslove u maloj i zastarjeloj terminalnoj zgradi tivatske vazdušne luke.
Ukupno je u nedjelju na pistu pored Tivatskog zaliva sletjelo i opsluženo čak 58 aviona u redovnom i čarterr saobraćaju, odnosno malih poslovnih vazduhoplova iz segmenta tzv. generalne avijacije.
Tivatski aerodrom ovih dana tokom sedmice u prosjeku opsluži između 7 i 8 hiljada putnika i 40 do 45 aviona na dan, dok se taj broj tokom vikenda penje na 9 do 11 hiljada putnika i preko 50 vazuhoplova dnevno.
Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat je posredstvom 42 aviokompanije, trenutno povezan sa 45 destinacija u Evropi i na Bliskom Istoku.
Kineski izvođač radova danas se uvodi u posao gradnje Pelješkog mosta. U Stonu su predstavnici Hrvatskih cesta predstavništvu China Road and Bridge Corporation (CRBC) predali svu potrebnu dokumentaciju, otvara se dnevnik radova i potpisan je zapisnik o uvođenju kineskog konzorcija u gradnju.
U susjednoj državi BiH zbog toga nisu baš sretni. Početak gradnje Pelješkog mosta poklopio se s predizbornom kampanjom u Bosni i Hercegovini, gdje kandidatima služi kao ‘poligon’ za obračun s konkurentima.
Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, komentirao je za Al Jazzeru Balkans da je ‘početak gradnje Pelješkog mosta jasan čin Republike Hrvatske koja sistemski nastavlja relativizirati i ugrožavati subjektivitet, interese i prava države Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima’, te da gradnja mosta ‘predstavlja poraz, kako za indolentnu domaću vlast predvođenu SDA-om, tako i za sve građane Bosne i Hercegovine, kojim će biti zapriječeno temeljno pravo izlaska na otvoreno more u skladu s Konvencijom o pravu pristupa otvorenom moru’.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ranije se službeno usprotivio izgradnji Pelješkog mosta, što je podržala većina parlamentarnih stranaka. No, početak gradnje mosta je služben i projekt kreće u realizaciju.
Planovi razvoja Porto Montenegra u narednoj deceniji otvaraju brojne mogućnosti za saradnju sa Opštinom Tivat na unapređenju oblasti obrazovanja, kulture, sporta, zdravstvenog sistema, te stvaranju uslova da Tivat postane prestižna i poželjna nautička i turistička destinacija tokom cijele godine- saopšteno je danas iz Opštine Tivat čiji su se čelnici – v.d. gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) i predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) susreli sa rukovodstvom Porto Montenegra.
Na sastanku održanom bez prisustva novinara, učestvovali su direktor Adriatic Marinasa (AM) Dejvid Margasan, član Borda direktora te kompanije Predrag Leković i direktor operacija u AM DEsimir Portić, dok su sa opštinske strane pored Kusovca i Novosela, prisustvovali i zamjenica predsjednika kluba odbornika DPS u SO Tivat Marija Marović i poslanica DPS u Skupštini Crne Gore Jovanka Laličić. Opština je na sastanak pozvala i predstavnike svih ostalih politilkih partija iz lokalnog parlemanta, ali se odazvao samo Budimir Cupara (Arsenal za Tivat).
“Radi se o strateškim pravcima u kojima Opština Tivat i Porto Montenegro imaju zajednički interes, a on svakako jeste integrisana i dobro povezana i razvijena zajednica. Mi smo više nego zadovoljni prezentovanim rezultatima, direktnim i indirektnim benefitima koje je Porto Montenegro, kao projekat i kao prestižna destinacija u razvoju, do sada ostvario u interesu Tivta. Očekujemo da budući razvoj na kopnu, izgradnjom hotela sa pratećim sadržajima, razvoj biznis zajednica, kulturnih, sportskih i drugih sadržaja, još više osnaži Tivat” – kazao je Kusovac, prema saopštenju Opštine, nakon prezentacije rezultata razvoja Porto Montenegra u proteklom periodu.
U saopštenju se međutim, nigdje ne pominje goruće pitanje oprosta Porto Montenegru 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija. Kusovac treba da stavi potpis na već pripremljeni takav ugovor Opštine i Porta, a koji je odbijala da potpiše bivša gradonačelnica dr Snežana Matijević, što ju je koštalo fotelje jer je njena partija-DPS, pokrenula njenu smjenu.
Cupara nam je potvrdio da niko na sastanku nije eksplicitno rekao da je taj ugovor u međuvremenu potpisan ili će se potpisati, ali je Kusovac indirektno nagovijestio da će to uraditi.
“Ja sam sagovornicima iz AM iznio zabrinutost građana Tivta zbog najavljenog opraštanja 5,6 miliona uera komunalija i nanošenja štete budžetu grada koja u konačnom, može da ide i do čak 12 miliona eura. Upozorio sam ih da nema zakonskog osnova za takvo navodno potraživanje Porta od Opštine i predložio im da džentlemnski odustanu od toga u ime stvaranja prijeko potrebnog prijateljskog okruženja za dalji razvij Porto Montenegra, ali je Kusovac svojom upadicom u kojoj je govorio o navodnoj “zakonskoj obavezi” koju država ima prema investitoru, spriječio Margasana da mi na to odgovori”- kazao nam je Cupara.
Predstavljanje planova
“U prvih deset godina razvoja Porto Montenegra bili smo fokusirani na infrastrukturu, izgradnju, posebno kada je u pitanju naša superjaht marina sa 450 vezova, hotel Regent i stambeni kompleksi. Posljednjih godinu dana, naši timovi su fokusirani ne samo na izgradnju, već jednako i na kreiranje kvalitetnih sadržaja, koji će privući goste, posjetioce i velike korporativne partnere da dođu u Boku Kotorsku i van sezone, a ti sadržaji mogu dati razlog više da oni koji donose odluke odaberu upravo Tivat kao grad u kome žele da žive jedan dio godine. Pregovaramo sa brojnim potencijalnim partnerima i investitorima koji žele da svoju djelatnost presele upravo u Tivat, od kompanija u oblasti IT-a i ostalih inovativnih industrija poput savremenih medija, mode, muzike, sporta ili produkcije. Smatramo da nova definicija luksuza predstavlja više od samo izgradnje izuzetno kvalitetnih stambenih objekata, da luksuz danas znači brzu, kvalitetnu, efikasnu uslugu prilagođenu mladom, savremenom konzumentu koji je „građanin svijeta“, a koji bi njene prednosti mogao da pronađe upravo u malim, ekološki osviješćenim sredinama kao što je grad Tivat” – kazao je kako saopštevaju iz Opštine, na sastanku sa tivatskim političarima direktor AM, Dejvid Margasan.
Iz lokalne uprave su podvukli da “planovi razvoja u narednoj deceniji, tokom koje bi kompanija AM razvila nove segmente i oblasti, podrazumijevaju značajnije proširenje nautičkog centra na kopnenom dijelu, uključujući i izgradnju hotela i osposobljavanje Brodogradilišta Bijela na jesen.”
“Posebno nam je zadovoljstvo što se aktivacijom brodogradilišta Bijela, otvaraju radna mjesta i mogućnosti upošljavanja za bivše radnike Arsenala”- ocijenio je v.d. gradonačelnik Kusovac.
Poljski državljani Pjotr Martin Makovski (39) i Emilia Egneska Pjaskovska (46) smrtno su stradali u pomorskoj nesreći koja se oko 12 sati dogodila na moru, oko 8 milja jugoistočno od uvale Oblatna u zalivu Trašte.
Iz za sada neutvrđenih razloga, došlo je do sudara motorne jahte „Flipper“ tipa „Azimut 50“ pod američkom zastavom i jedrilice „Karukera“ tipa „Bavaria 16“, koja vije zastavu Poljske.
Na „Flipperu“ koji je po nezvaničnim informacijama, udario u krmeni dio jedrilice, pored skipera bilo je troje odraslih osoba, među kojima i vlasnik borda ruski državljanin Sergej Hatulev iz Moskve i dvoje djece, ali niko od njih nije povrijeđen.
Zajedno sa stradalim skiperom i putnicom, na „Karukeri“ je bilo ukupno 11 osoba među kojima i petoro djece. Jedna osoba sa jedrilice je navodno, pri sudaru pala u more, ali ju je ubrzo pokupila i spasila jedna od jahti koje su prolazile u blizini.
Pomorska nesreća
Stradali poljski državljani i osobe koje su evakuisane sa oštećene jedrilice, prevezeni do marine Zelenika gdje su ih dočekale i pregledale ekipe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Oštećena jedrilica u teglju pilotskog broda Marine Zelenika kojim upravlja Nenad Baničević, takođe je dovučena u Boku, dok je “Flipper” do Zelenike stigao vozeći na sopstveni pogon.
Na lice mjesta su nakon nesreće i dobijenog poziva u pomoć, upućena spasilačka plovila Uprave pomorske sigurnosti SAR-1 i SAR-3, kao i inspektori sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, ekipa Granične pomorske policije, te ekipa iz Marine Zelenika.
Jedrilica je udarena u lijevi bok na krmi
Unesrećenima su na moru, desetak minuta nakon sudara, prvi u pomoć pritekli članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, otac i sin Milan i Filip Vukšić. Oni su se odmah po dobijanju poziva u pomoć, gliserom kompanije “Una Montenegro” iz Tivta, iz uvale Oblatna uputili ka mjestu nesreće i tamo sa oštećene jedrilice, preuzeli i evakuisali petoro djece i tri odrasle osobe.
U akciju je bio uključen i helikopter MUP-a, kao i Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat. Nadležni organi pokrenuli su istragu o uzrocima ove teške pomorske nesreće, a vodi je zamjenik osnovnog državnog tužioca u Kotoru Žarko Pajković.
Nova reklamna kampanja Pivare “Trebjesa”, kojom promoviše svoj brend “Nikšićko pivo”, izazvala je oštre reakcije dijela javnosti u Boki, Pivari prijete i tužbama, a za kreatore kampanje, reklama je “promocija jedinstvenog identiteta i kultunog nasljeđa Crne Gore”.
Antonela Rajčević, jedna od predvodnica Građanske inicijative “Bokobran”, koja se bavi zaštitom i promocijom kulturne i prirodne baštine Boke Kotorske, kampanju nikšićke kompanije nazvala je “paradigma crnogorske kataklizme preko leđa Boke”.
Promovišući svoj proizvod, “Trebjesa” je “Nikšićko pivo” stavila u kontekst prepoznatljivog lokalnog kulturnog nasljeđa ili specifičnih društvenih vrijednosti pojedinih djelova Crne Gore, što je naljutilo dio javnosti u Boki, a Pivari čak prijeti i tužba poznatog hercegnovskog pisca i knjižara Nikole Malovića.
Dio građana već je preko društvenih mreža izrazio veliko negodovanje zbog reklamnih bilborda Pivare po Boki, na kojima je fotografija poznate prčanjske palate i zaštićenog kulturnog dobra Tre Sorelle i boce “Nikšićkog piva”, uz poruku “Tre sorelle, a jedno je Nikšićko”.
“Apsolutno je neprimjereno, neprihvatljivo i ako hoćete i prizemno, jednu ovakvu kulturnu vriijednost izjednačavati ili simbolički čak podvoditi jednom običnom komercijalnom proizvodu kakvo je pivo. Za mene je ta poruka problematična sa više aspekata – ne samo kulturološkog, već i sociološko-političkog. Palata Tre Sorelle vezana je za tri sestre i legendu o njihovoj nesrećnoj i neispunjenoj ljubavi prema istom čovjeku-mornaru, pa sad ovakva poruka da su ‘Tre Sorelle, a jedno Nikšičko’ u sebi nosi i dozu neprimjerenog mačizma, seksizma i ponižavanja žena”, kazala nam je Jelena Vukasović, sekretarka za kulturu Opštine Kotor.
Oštriji od nje je hercegnovsi pisac i knjižar Nikola Malović, koji je, kako je kazao, “prvo opazio da slogan o Tre Sorelle nema nikakvog smisla, ali sam već navikao da Crnogorci tako zamišljaju poznavanje bokeljske prirode i društva”.
“A onda sam opazio bilbord sa brojem stepenica koje sam ja brendirao naslovom (100.001), i rekao u sebi: Pa, ovi su ozbiljni lupeži”, rekao je Malović, aludirajući na drugi reklamni bilbord Pivare “Trebjesa” koji se nalazi na teritoriji Herceg Novog i na kome stoji: “Herceg Novi 100.001 skala, a jedno je Nikšićko”.
Malović je pored ostalih nagrađivanih naslova i autor velike književne fotomonografije “Herceg Novi: Grad sa 100.001 stepenicom” (Knjižara So, Herceg Novi, 2011). On je tu sintagmu brendirao i zaštitio projektom obnarodovanim u toj knjizi, objavljenoj prije sedam godina.
Iz Pivare “Trebjesa” su kazali da je novom kampanjom, “jedan od najpoznatijih brendova u našoj zemlji, “Nikšićko pivo”, stavljen i u funkciju promocije jedinstvenog identiteta i kulturnog nasljeđa Crne Gore”.
“Kroz ovu kampanju smo pažljivo odabranim porukama željeli da lokalnom stanovništvu pokažemo da poznajemo ono što je njihovo i što smatraju vrijednim, a posjetioce da podstaknemo da otkriju više o bogatoj tradiciji destinacije na kojoj se nalaze”, rekla je “Vijestima” menadžerka korporativnih komunikacija u “Trebjesi” Natalija Milić.
Prema njenim riječima, u Pivari nisu do sada zvanično dobijali nikakve primjedbe ili negativne reakcije na novu reklamnu kampanju za “Nikšićko”, pa tako ni najavu Malovića da će ih tužiti.
“Naša je namjera bila da ukažemo počast i Herceg Novom i Novljanima, kao i da dio naših plaćenih medijskih objava, iskoristimo za skretanje pažnje mnogobrojnim turistima na jedinstvene odlike naše zemlje i određenih gradova. Podatak o 100.001 skali pronalazili smo i u raznim natpisima o Herceg Novom, kao i u razgovorima sa Novljanima o specifičnostima njihovog grada. Tre Sorelle je palata i lokalna legenda, koja pripada Bokeljima i nikako ne bismo mogli pomisliti da bi bilo koji brend mogao da prisvoji to opšte kulturno dobro”, rekla je Milić.
U Pivari, kako je kazala, do sada nisu dobijali zvanične reakcije bilo koje institucije.
“Ali jesmo veoma pozitivne komentare građana koji su do sada imali priliku da se upoznaju sa ovom kampanjom”, kazala je ona.
Malović: Kroz bubrege ću propustiti pivo koje ću dobiti na ime odštete
Pisac i izdavač iz Herceg Novog, Nikola Malović, izuzetno je bio neprijatno iznenađen kada je svoju intelektualnu svojinu, sintagmu “Herceg Novi: Grad sa 100.001 stepenicom”, vidio na bilbordima i limenkama “Nikšićkog piva”.
Reklama za Nikšićko pivo u Herceg Novom“Ne samo da mi se niko iz menadžmenta Pivare ‘Trebjesa’ nikada nije obratio sa zahtjevom da koristi moj numerički slogan, nego niko nije odgovarao na mejlove koje sam uredno slao triput, niko nije odgovarao na brojeve telefona koje sam dobio od službe informacija, niti se iko javljao na broj objavljen na pivarinom sajtu”, kazao nam je Malović.
Malović je dodao da će najvjerovatnije zbog toga tužiti nikšićku kompaniju. “Planiram da s advokatom i prijateljima kroz bubrege propustim pivo koje ću dobiti na ime odštete. Naime, na hiljade je limenki sa ukradenim sloganom, a samo je jedna fotomonografija Nikole Malovića”, poručuje pisac i izdavač iz Herceg Novog.
Na oko osam milja jugozapadno od uvale Oblatna u zalivu Trašte, oko 12 časova došlo je do pomorske nesreće u kojoj je, prema nezvaničnim informacijama, jedna osoba izgubila život, dok je još jedna osoba povrijeđena.
Kako kažu u Upravi pomorske sigurnosti, prijavljeno im je da je došlo do sudara jedne motorne jahte sa jedrilicom. Na lice mjesta upućena su spasilačka plovila Uprave pomorske sigurnosti SAR-1 i SAR-3, kao i inspektori sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, te ekipa iz marine Zelenika.
U akciju je uključen i helikopter MUP-a, kao i Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat, čiji su pripadnici na putu ka mjestu nesreće.
Očekuje se da će uskoro biti saopšteno više detalja.
Tradicionalna kotorska fešta Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 18. avgusta 2018.godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće kotorska Gradska muzika.
Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“ okićene barke će se predstaviti u tri kruga i konkurisaće za nagrade.
Tokom trećeg đira, stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki vatromet.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima po Starom gradu, a najaviće je defile Gradske muzike.
Domaći i furešti biće u prilici da užvaju u koncertima klape „Contra“ i pop rok grupa „Nipplepeople“ i „TBF“na glavnom gradskom trgu.
Bokeljska noć 2017.
Na pjaci Svetog Luke nastupiće „Justin´s Johnson“, a na Pjaci od muzeja „Little sisters“.
Ostali trgovi rezervisani su za lokalne muzičke grupe: Who see,Ansambl Toć, The grupa, Tri kvarta, Galioti i klape: Maris, Bisernice Boke, Inkanto i Škuribanda.
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor.
Za Oliverom danas tuguje cijela Hrvatska, ali i regija. Na društvenim mrežama je teško pronaći objavu koja nije vezana uz Oliverovu smrt, a na radio stanicama i televizijama također se emitiraju njegove pjesme.
Najveći i najskromniji
Za Olivera mnogi ističu da je bio najveći i najskromniji, jadnostvno – čovjek iz naroda. O tome svjedoči i crtica iz njegove biografije “Splitska dica – od zidića do vječnosti” koju je napisao novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall, koju prenosimo u cijelosti:
“Bez obzira je li bila riječ o medijski atraktivnim projektima poput porinovskog Baloona ili pak o kakvoj ad hoc okupljenoj klapi, o festivalskim uzdanicama ili starim prijatljima poput društva iz klape Ošjak, Oliver je jednako guštao u pjesmi, očito neopterećen svojim zvjezdanim statusom i glazbenim rejtingom. [Supruga] Vesna se, primjerice, sjeća njihova ‘godišnjeg odmora’ 1989. na Havajima. Odmor iz snova ubrzo je međutim dobio – za Vesnu – tako ‘prepoznatljivo’ izdanje: Olivera za klavijaturama.
“Oliver je bio odlučio maknuti se od svega i dobro odmoriti“, priča Vesna. “Sve je bilo u redu prvoga dana; sunce, ocean, šarenilo boja… no tada smo otišli u jedan zgodan kafić-klub u kojemu je svirao neki doista veoma dobar band. Oliveru su se iz prve svidjeli i sve je, ne htijući priznati, virkao prema njima, cupkao i bio sve nervozniji, očito želeći i sam zasvirati. Izdržao je tako dva dana, a onda je sljedeća dva tjedna našeg havajskog odmora svirao s njima baš svaku večer, kao da je stalni član banda.
Gosti hotela koji su dolazili u taj klub već su mu se javljali i na plaži i zvali ga imenom…
Pamtim da je bio oduševljen znanjem i muzikalnošću banda koji je svirao valjda za jedva dvije tisuće dolara.
Govorio je: ‘Pa to su pravi genijalci, a sviraju za tako male novce, na koje kod nas ne bi pristali ni početnici!’“ prisjeća se Vesna, napominjući da je prava sreća što je Oliver danas zvijezda koja ima dosta posla jer da nema, kaže, zbog svoje bi glazbene strasti svirao i besplatno!”.
Gall je za Slobodnu Dalmaciju izdvojio i neke od pjevačevih osobnih sjećanja na djetinjstvo i odrastanje, glazbene početke i velike uspjehe.
Ovako je Oliver govorio o sebi:
“Rodija san se, 7. prosinca 1947. kao peto dite Mate i Kate Dragojević iz Vele Luke na Korčuli, i to u zgradi škole “Natko Nodilo”, u kojoj je tada bilo rodilište. Mater mi je dala ime po Oliveru Twistu. Govorila je poslin da je to bilo zato jer smo bili prava poslijeratna sirotinja. Prije mene su se rodile tri sestre – Glorija, Marija i Tatjana, ali su i umrle prije moga rođenja, dvi u Veloj Luci odmah posli poroda, a jedna u partizanskome zbjegu u El Shattu od salmonele. Stariji od mene je i brat Aljoša.
Moja familja ima nadimak Koža. Niki je pradida dera kože i zvali su ga Derikoža, ali su lini judi u Luci to skratili na – Koža. Prve godine života proveja san u Veloj Luci… Iz Luke smo se priselili u Split kad je otac dobija posal pilota u Lučkoj kapetaniji.
Prva sićanja iz ditinjstva vezana su mi uz uzbune i vježbe civilne zaštite poslin rata te slike judi koji s gasmaskama trčidu po dvoru (…) „Mater i otac su radili, a Aljoša i ja smo doma sami kuvali. Poštenije je reć da je Aljo kuva, a ja san sprema i pomaga oko sudi. Bilo je to gadno vrime: malo pinez, malo spize. Nije bilo mesa, a sićan se da smo dobivali i pomoć. Pamtin američko maslo, zvali smo ga „John Waynne maslo“, pa mliko u prahu.
Kad san bija mali i kad bi me pitali šta ću bit kad naresten, govorija san – mesar. Zna san jednoga maloga sina od mesara i u nji’ se svaki dan jilo meso. To me je fasciniralo. Stan di smo živili bija je mali – jednosobni, ali ni drugima nije bilo puno boje. Svako je sve zna o svakome, a i danas Aljo i ja pamtimo prijateje iz ditinjstva, koji su se rasuli svugdi po svitu (…)”.
A ovako o ljubavi prema glazbi:
“Gitara nam je ušla u kuću kada san ima deset godin. Otac ju je, kao i sve što smo imali, kupija na kredit. Bila je stvarno nikakva i očajna, ali i danas je pamtim jer je bila – prva. Prvi put sam – u duetu s Aljošom – javno nastupija još 1957., i to na Radio Splitu, di smo se prijavili na radijsko natjecanje pjevajući nama najdražu pismu ‘Diana’ (…) „Aljoša i ja smo nastavili pivat i nastupat na litnoj terasi restorana u splitskon brodogradilištu, a repertoar nam je uključivao tadašnje velike domaće hitove, poput ‘Autobus calypso’ i ‘Kad si kupin mali motorin’… Naravno favorit nan je i dalje bila ‘Diana’, i to u hrvatskom prijevodu. Još pamtim ono: “…nisam više tako mlada to mi kažu svi, srce nek ti kaže što za mene značiš ti…”.
Za te smo nastupe čak i dobivali neke sitne novce, valjda je to bio moj prvi neslužbeni honorar. Kad smo bili u Luci, mater i otac su nas znali vodit okolo po kućama da pivamo. Ipak, nisu bili nešto posebno impresionirani našom karijerom, jer smo, kad ne bismo nastupali, i dalje morali biti doma uvečer u osan i po. (…) Klarinet sam – zajedno s klavirom – učija svirat najprije u Nižoj, a onda u Srednjoj muzičkoj školi u Splitu, a klavir mi je, naravno, bija obavezan instrument. Čak san poslin mature upisa Višu pedagošku akademiju – glazbeni smjer, ali nikad nisam posta nastavnik muzičkog.
Odusta san od fakulteta već nakon prvog semestra, kad su počele gaže i ozbiljnije bavljenje muzikom. Položija san doduše jedan ispit – sićan se, polaga sam ga kod profesora Tudora, posli stručnjaka za klapske pisme. Dobija san čak peticu, ali bija je to kraj moje akademske karijere”.
Oliverove riječi o svom Splitu:
„Nikad se ne bi’ odselija iz Splita jer guštan u njemu živit. Čim živiš u Splitu, ako zapravo živiš, ne možeš bit nekomunikativan ni umišljena zvijezda. Problem je u tome šta dikod novinari volidu čeprkat po mome životu i tražit skandale, ali moju pravu publiku to zapravo ne zanima. Ja i inače nisan zanimljiv tip i siguran san da ljudi koji stvarno volidu moje pisme, ne traže od medija takove informacije o meni…
Normalno je da mi, kad šetan gradom, judi prilazidu, da se pozdravjan s puno nji’, da stanen i s judima popričan. Do mojih brojeva telefona svako može doć, u životu nikad nisan ima tajni broj. Nisan uobražen i zapravo volin ljude, samo koji put napravin facu zato da baš ne moran uvik i u svakoj prilici razgovarat sa svakin kome to pade na pamet…
Ja san zapravo jedan smišni tip. Znan da bi mi sad psihijatri postavili dijagnozu kako zapravo guštan u popularnosti i podsvjesno želin kontakte s ljudima. Ali i to samo znači da san normalan, jer svi normalni ljudi imaju neku psihijatrijsku dijagnozu!”.
