Luštica Bay za Krtole izdvojila 66 hiljada eura

0
Lustica-bay

U projekte od značaja za Mjesnu zajednicu Krtoli i naselje Radovići kompanija Luštica Development AD iz Tivta, u prošloj godini je uložila 66 hiljada eura. Donacije su realizovane iz sredstava opredijeljenih Protokolom o sponzorstvu koji ta kompanija svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat- saoppteno je danas iz Luštice Development.

Za ambulantno vozilo namijenjeno potrebama medicinske ustanove u Radovićima obezbijeđena je 21,5 hiljada eura, Fudbalksi klub Sloga je dobila 5 hiljada, a opredijeljena su i sredstva za sanaciju puta u Đuraševićima, izgradnju i opremanje sportskog terena pored osnovne škole „Branko Brinić“, opremanje društvenih prostorija u Gošićima, te za finansiranje održavanja Vaskršnjeg turnira.

„Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa komšijama, a najviše na poštovanju dogovora i onoga što je zajednički interes u razvoju ovog područja. Najviše nas hrabri to što obostrano prepoznajemo probleme i što po tom pitanju imamo izuzetnu komunikaciju koja urodi plodom. U kompaniji Luštica Development su nam u svakom trenutku vrata otvorena i nailazimo na izuzetno razumijevanja kompletnog menadžmenta na čelu sa izvršnim direktorom Darrenom Gibsonom. Luštica bay je živ projekat koji se predano razvija i nadamo se da će se završiti što prije“ –kazao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević.

U okviru programa društveno-odogovornog poslovanja i Protokola o sponzorstvu, u prošloj godini kompanija Luštica Development je uložila 156  hiljada eura u projekte od lokalnog i nacionalnog značaja. Prema riječima Damira Moškova iz Luštice Development, kompanija je vodila posebno računa da više od trećine iznosa bude usmjereno na podršku neposrednog susjedstva Luštice Bay – području Krtoli.

„Vjerujemo da ćemo i ubuduće u tom smislu nastaviti saradnju i pomoći razvoj našeg neposrednog okruženja“- rekao je Moškov iz Luštice Development.

Luštica Bay je najveći najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja na Mediteranu. Projektom se predviđa izgradnja sedam hotela, dvije marine, stanova, vila i porodičnih kuća, šampionskogog golf terena sa 18 rupa, komercijalno-administrativnog jezgra i ostalih neophodnih sadržaja. Od 2010. do sada kompanija je u projekte u zajednici je uložila više od 1,2 miliona eura.

Air France na ljeto uvodi liniju Pariz – Dubrovnik

0
air france

Francuska zrakoplovna kompanija Air France će tijekom ljeta uspostaviti liniju Pariz – Dubrovnik, izvijestili su u utorak iz te kompanije.

Air France će na toj liniji letjeti od 19. jula do 1. septembra 2018. i to dva puta nedeljno, zrakoplovima tipa  Airbus A319 sa 143 sjedala.

Letovi su na rasporedu četvrtkom i subotom.

Dubrovnik je tako uvršten u skupinu novih ljetnih Air Franceovih ruta, među kojima su i one s aerodroma Charles de Gaulle za Bari, Cagliari, Ibizu i Perpignan u Francuskoj.

Osim tih destinacija Air France ponudio je i druge sezonske destinacije među kojima je redoviti let Zagreb – Pariz te konekcija drugim letom iz Pariza za Beirut.

Budva – Ekološki sertifikat dobiće deset hotela

0
Sa potpisivanja Memoranduma

U Budvi je u utorak potpisani Memorandum o saradnji između Turističke organizacije opštine Budva, Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori i deset hotela i apartmanskih objekata koji su ušli u proceduru dobijanja ekološkog sertifikata.

Turistička organizacija opštine Budva je za prvih 10 objekata koji su se prijavili na javni poziv, obezbijedila finansijska sredstva i ti su objekti oslobođeni obaveze plaćanja članarine za prvih godinu dana.
Hotel  ,,Grbalj”, ,,Kadmo”, ,,Atina”, ,,Kruna”, ,,Aleksandar”, ,,Monte Casa”, ,,Adria”, ,,Budva”, ,,Apartmani Blue Mediterranean” i ,,Alexandar Montenegro Luxury suites &spa”  ušli su u proceduru dobijanja sertifikata održivog poslovanja ekološki znak Evropske unije i pridružiće se porodici zelenih hotela kojih će u Crnoj Gori do kraja godine biti ukupno dvadeset.
“Pored ostvarenih ušteda i stvaranja imidža lidera u poslovanju, sertifikovani hoteli i apartmani dobijaju prednost u promociji i marketingu, kao i mogućnosti saradnje sa globalnim tur operatorima koji posebno vrednuju ekološke sertifikate”, kazali su iz UNDP-ja.

Stalna koordinatorka sistema UN i stalna predstavnica UNDP, Fiona Mekluni je kazala da je Crna Gora sasvojim prirodnim ljepotama savršena destinacija za privlačenje ekološki odgovornih turista.

Smještajni objekti koji posjeduju ekološki sertifikat su prednost koja može pomoći Crnoj Gori da postane prepoznata kao „zelena“ turistička destinacija i postane privlačna za nova tržišta.

,,Opština Budva je ispred svih, jer je prepoznala značajan potencijal pružanjem finansijske podrške za sertifikaciju 10 hotela. Na taj način se potvrđuje, da odgovorne institucije u službi građana, u svom radu stavljaju veći naglasak na standarde održivosti i osiguranje zelenog rasta. Takođe, na taj način se stimuliše uključivanje privatnog sektora u vodeće trendove primjene ekološki odgovornih praksi”, kazala je Mekluni.

Predsjednik opštine Budva Dragan Krapović, istakao je da je za Budvu, kao turističku destinaciju, učešće u projektu Razvoj niakokarbonskog turizma od velikog značaja.

 

Netačan tekst na posebnoj koverti povodom jubileja 100 godina pobune mornara

Originalna Cherinijeva grafika

Tekst na posebnoj koverti, koju je u čast jubileja – 100 godina pobune mornara sa austro-ugarskih ratnih brodova u Boki Kotorskoj 1918. izdala Pošta Crne Gore, pogrešan je.

To su primijetile mnoge visoke zvanice na svečanoj akademiji koja je u četvrtak uveče održana u hercegnovskoj Dvorani “Park” gdje je javnost prvi put imala priliku da vidi novi filatelistički materijal.

Pošta je preuzela dio programa, obilježavanja jubileja, kome je Vlada dala veliki politički i kulturološki značaj jer je riječ o događaju sa internacionalnom dimenzijom. Za ovu priliku Pošta je izdala posebnu kovertu i poštansku markicu iz serije “Pomorstvo”, posvećene oklopnom krstašu SMS “Sankt Georg” na kome je 1. februara 1918. počela pobuna.

“Iako je pobuna ugušena a brodovi “Sankt Georg” i “Gea” potopljeni, ostaje nesporna činjenica da je ona bila nagovještaj oslobađanja naroda i stvaranja novih država”, pisalo je između ostalog na koverti.

Međutim, istorijski podaci pokazuju da brodovi “Sankt Georg” i “Gea”, kao nijedan drugi od ukupno 30-ak brodova čije su se posade pobunile u februaru 1918, nisu potopljeni.

Netačni djelovi teksta na Koverti prvog dana

“Sankt Georg” i “Gea” preživjeli su Prvi svjetski rat, pa je “Sankt Georg” 1920. ustupljen kao ratni plijen Velikoj Britaniji koja ga je prodala italijanskim rezilištima, gdje je izrezan naredne godine.

Pomoćni brod “Gea” takođe je preživio rat, ustupljen je Italiji gdje je do 1924. kada je izrezan u staro željezo, plovio pod novim imenom “San Giusto”.

Nije tačan ni podatak sa koverte da je “pobuna koja je izbila 1. februara ugušena već sljedećeg dana”.

Koverta Pošte CG – Pomorstvo

Naime, oko 6.000 mornara 11 različitih nacionalnosti iz gotovo cijele srednje Evrope koji su u njoj učestvovali, uspjeli su da tri dana pružaju otpor. Sve do dolaska III eskadre bojnih brodova Ratne mornarice Austro-Ugarske iz Pule, koji su 3. februara u poslijepodnevnim časovima ugušili protest.

U roku od 24 sata nakon gušenja pobune, uhapšeno je oko 800 mornara, a pred prijeki vojni sud izvedeno je 40, koji su se smatrali organizatorima. Na smrt strijeljanjem, koje je izvršeno 11. februara u Škaljarima pored Kotora, osuđeni su František Raš iz Slovačke, te Anton Grabar, Jerko Šišgorić i Mate Brničević iz Hrvatske.

Iz Pošte Crne Gore nisu odgovorili na pitanja upućene u petak – kako je moguće da se na posebnom filatelističkom materijalu nađu potpuno netačni istorijski podaci i ko je zbog toga ogovoran.

Inače, crtež “Sankt Georg” koji je Pošta Crne Gre iskoristila na svojoj markici djelo je poznatog italijanskog umjetnika – mariniste Alda Cherinia.

Ostalo je nepoznato da li je Pošta dobila dozvolu autora da koristi njegov rad na markici koju je, kako se navodi na sajtu ove državne ustanove, u formi idjenog rješenja napravio Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice.

Scena iz predstave sa scenografijom iz Kraljevine Jugoslavije

Iz kabineta ministra za evropske poslove Aleksandra Andrije Pejovića, koji je predsjednik Organizacionog odbora za proslavu jubileja 100. godišnjice pobune mornara u Boki, odgovoreno da on kao predsjednik koordiniše aktivnosti.

Za sadržaj aktivnosti, kako je objašnjeno, odgovara onaj ko je sprovodi. To znači Pošta CG i Opština Hercg Novi. Jer, kao dio scenografije u pozorišnoj jednočinki “Pobuna” autora Stevana Koprivice, koja je izvedena pošle nedjelje na svečanoj akademiji u Novom, koriste se fotografije ratnih brodova i personala Kraljevske mornarice Jugoslavije u Boki, snimljene od pet do 15 godina nakon pobune u austro-ugarskoj Mornarici i koje sa tim događajem, nemaju nikakve istorijske veze.

Porto Montenegro – grade manje javno kupalište u blizini postojećeg bazena

0
Porto Montenegro

Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore na čelu sa direkotorom Predragom Jelušićem posjetili su danas “Porto Montengro” u Tivtu.

Oni su razgovarali sa direktorom kompanije “Adriatic Marinas” Davidom Margasonom i njegovim saradnicima o dinamici izgradnje ovog projekta i o budućim zajedničkim aktivnostima na daljem unapređenju nautičkog turizma, kako za posjetioce i mnogobrojne turiste, tako i za lokalno stanovništvo.

Jedna od ključnih tema sastanka odnosila se na rad i unapređenje marine Porto Montengro kao luke od lokalnog značaja u nadležnosti Javnog preduzeća, koja predstavlja jedinstvenu ponudu sa velikim rasponom sportskih, odmorišnih i kulturnih aktivnosti ne samo na crnogorskom primorju, već i šire.

Margason je informisao goste o projektima koji će već za narednu sezonu biti u funkciji, a prvenstveno se radi o pratećim sadržajima javnog karaktera i izgradnji manjeg javnog kupališta u blizini postojećeg bazena.

Direktor Jelušić je na današnjem sastanku prezentovao i investicione aktivnosti koje Javno preduzeće kroz saradnju sa lokalnom samoupravom sprovodi na infrastrukturnom uređenju obalne zone Tivta, koje će umnogome doprinijeti cjelokupnom poboljšanju standarda i razvoju te primorske opštine.

U okviru današnje posjete organizovan je obilazak marine “Porto Montenegro” i upoznavanje sa novim saržajima koji će biti u funkciji u ljetnjoj sezoni 2018. godine.

Prodavači poljoprivrednih proizvoda ogorčeni: Ne mičite nam štandove, ne želimo u Irsku!

0
Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva

Već dvije godine vlasnici štandova uz magistralnu cestu između Opuzena i Komina na kojima prodaju poljoprivredne proizvode strepe za svoju budućnost.

Njihovi štandovi trebali su se srušiti prema rješenjima vodopravne inspekcije jer se nalaze na vodnom dobru, koje je vlasništvo Hrvatskih voda. Upravo je tu i najveći problem jer oni fizički ne smetaju održavanju i košenju nasipa uz Neretvu, a u rješenjima za uklanjanje tih štandova je obrazloženo da se zbog njih ne može redovno održavati nasip.

Nakon velike gungule i javnih prosvjeda, stvar je spasila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj su se vlasnice štandova predviđenih za rušenje obratile. Rušenje je tada zaustavljeno i oni su mogli bezbrižno prodavati svoje proizvode.

Međutim, s početkom ove godine počeli su i novi problemi. Naime, prezentiran je projekt uređenja Jadranske magistrale u Kominu u kojem je predviđena nova lokacija za štandove preko puta Komina, nedaleko od skretanja za ušće Neretve. Kada je bila javna rasprava, vlasnike štandova nitko nije pozvao. O svemu su doznali naknadno.

– Ogorčeni smo zbog toga. Ne znam što bih vam rekla. Moj muž je hrvatskih branitelj, a od ove zemlje nije dobio ništa zauzvrat. Zar on ne može dobiti ovdje deset kvadrata da postavimo štand i da na njemu prodajemo? Od toga živimo. Djeca su mi odselila u Irsku jer ovdje posla za njih nema. Pa hoćemo li se svi iseliti – ogorčena je na državne institucije Blaženka Petrić.

Njoj i susjednim štandovima još nije ponuđena selidba na novu lokaciju. Zapravo, nitko im ništa nije rekao osim što su im prije dvije godine donijeli rješenja o prisilnom uklanjanju objekata. Ali ta nova lokacija je predviđena na privatnom zemljištu i već su se javili neki Kominjani da im neće dopustiti da postave svoje štandove.

– Evo vidite da ovdje nikome ne smetamo. Ja tu prodajem dvadeset godina. Nismo na cesti, a ni na vodi. Mi smo na ovom nasipu za koji nam je, kad je pravljen, rečeno da ćemo na njemu moći držati štandove i da su ostavili proširenje za parking. Ne znamo zašto se ovo sada sve radi. Netko kaže da ugrožavamo promet, a mi smo spasili puno ljudi koji su baš na ovom dijelu sletjeli s ceste – prepričava nam Smilja Kraljević.

– Ma neće oni nas maknuti malo uniže. To su sve priče. Oni nas hoće prebaciti na drugu, desnu stranu, koja je, kao, od ‘Cesta’. Sve je to neka mućka – ogorčene su Smilja i Blaženka.

A tamo na suprotnoj strani ceste je promet puno slabiji. Sve i da prebacimo štand, nećemo moći ništa prodati ni zaraditi. Pa neće turisti koji putuju za Dubrovnik kod nas kupovati voće i povrće. Šta će s njim u apartmanima u Dubrovniku? Kupuje se kad se turisti vraćaju – kaže nam Željka Dugandžić, koja na obližnjem štandu prodaje voće i povrće.

– Nama nitko ništa službeno ne govori. Niti znamo kada će početi radovi na magistrali niti išta. Moramo se znati organizirati da pokupimo ovu robu. Sezona je pred vratima. Ako nam neće dati raditi, onda se moramo snalaziti kako znademo – ogorčena je Smilja.

– Zvala sam Hrvatske ceste, ali mi ništa nisu znali reći. Valjda je radove trebalo izvoditi zimi, a ne usred sezone – poručuje Smilja, koja bi bila najsretnija da joj Hrvatske vode daju koncesiju i da ona plaća mjesečni najam za svoj štand. Ali od toga definitivno nema ništa jer su im svi zahtjevi odbijeni.

Štandovi uz Jadransku magistralu – Neretva

– Ne znamo u čemu je ovdje problem jer “Vode” nesmetano mogu svoje radove obavljati. Prolaze i kose bez problema. Zašto ne bi ovdje uredili ugibalište pa da mi nastavimo prodavati i plaćati najam zemljišta za ovu postojeću lokaciju.

Nova lokacija na koju ih se planira preseliti je neuvjetna za prodaju. Tvrde da im se neće isplatiti raditi jer bi se tridesetak štadova zbilo na jedan uzak prostor.

– Ovo je prestrašno. Organizira se javna rasprava o projektu uređenja magistrale. Raspravlja o sudbinama štandova, a nas nitko niti zove niti išta pita – kaže Blaženka, s kojom se složila i Smilja, koja jasno i glasno traži da joj se dopusti neometan rad i prodaja na štandu.

– S malo novca neka se uredi ugibalište za automobile i autobuse i svi će biti sretni i zadovoljni. Mi ćemo moći prodavati, a turisti kupovati – pokazuje nam prostor na kojem bi se sve to moglo urediti bez ikakva ugrožavanja prometa.

– Ali nikoga nije briga – dodaje ogorčeno Smilja Kraljević.

Podsticaj za poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, pružaoce usluga u ruralnom turizmu

0
Pomocice i obnovu starih seoskih kuca – detalj iz Gornje Lastve

Opština Tivat objavila je Plan podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2018. kojim lokalna uprava namjerava da finansijski podrži ovdašnje poljoprivredne proizvođače, lokalno lovačko društvo, ali i pružaoce usluga u ruralnom turizmu.

Sekretarijat za ekonomski trazvoj i preduzetništvo tivatske Opptine za te svrhe ove godine u budžetu ima 25 hiljada eura. Za ta sredstva mogu aplicirati oni koji namjeravaju obnoviti postojeće ruinirane seoske kuće u tivatskim starim ambijentalnim cjelinama sa namjerom pružanja turističkih usluga, kao i oni koji namjeravaju kupiti opremu neophodnu za proizvodnju autohtonih proizvoda i stvaranja novih brendova po kojima će Tivat ubuduće biti prepoznat kao agro-turistilčka destinacija.

Za sredstva mogu konkurisati i poljoprivrednici koji se bave stočarstvom, voćarstvom, maslinarstvom, povrtarskom i proizvodnjom cvijeća u zatvorenom  prostoru, pčelarstvom, ribarstvom i marikulturom.  Novac iz fonda se može koristiti i za podrškuu unapređenju seoske infrastrukture, a na njega pravo da konkuruiše ima i lokalno Lovačko društvo koje gazduje lovištem Tivat, a radi unapređenja lovstva kao privredno-turističke djelatnosti.

Privredni sud stavio van snage rješenje o izvršenju protiv Opštine Herceg-Novi

0
Herceg Novi

Privredni sud Crne Gore 1. februara usvojio je prigovor Opštine Herceg Novi protiv Rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Jasminke Bajović iz Herceg Novog, pa je na taj način obustavljeno izvršenje protiv Opštine Herceg Novi, tačnije neće se izvršiti prinudna naplata u iznosu od 489.044,56 eura.

Ovim je potvrđeno stanovište Opštine Herceg Novi da Nova Lume A/S nema ugovorni odnos sa lokalnom upravom.

Naime, vijeće Privrednog suda Crne Gore je istaklo da je ustupanje ugovora na koje se Nova Lume poziva u suprotnosti sa imperativnim normama Zakona o javnim nabavkama Crne Gore.

Navod  preduzeća Nova Lume da je ustupanje ugovora nastalo po sili zakona u stečajnom postupku je ocijenjen kao neosnovan, iz razloga što je stečajni upravnik u tom stečajnom postupku kao strani predstavnik, trebalo da podnese zahtjev za priznanje stranog postupka u kom je imenovan, sve u skladu sa članom 190 Zakona o stečaju. U skladu sa navedenim, kako nije dozvoljeno ustupanje ugovora, tako nije dozvoljeno ni ustupanje sredstava obezbjeđenja, a to su u ovom slučaju osporene mjenice.

Zaključak suda je, da je Opština Herceg Novi učinila vjerovatnim navode da Nova Lume nije steklo mjenice na zakonit način.

Važno je istaći da Opština Herecg Novi ne bježi od svojih obaveza i spremna je da posao završi do kraja, i to u skladu sa pravilima struke, zakonskim odredbama i prema ugovoru o zamjeni i ugradnji led svjetiljki i održavanju i upravljanju sistemom javne rasvjete na području naše opštine.

Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da su institucije sistema odradile posao na stručan i korektan način, te im se na tome zahvaljujemo u ime građana Herceg Novog, poručili su iz Opštine.

Kotorske karnevalske fešte – abrumi u Tivtu i Budvi

0
Kotorski karneval 2015.
Kotorski karneval 2015.

Kotorske zimske karnevalske fešte otvorene su minulog vikenda i trajaće do nedelje 11. februara. Za danas utorak 6. februara i za četvrtak 8. februara, planirana su dva abruma – u Tivtu i u Budvi.

Abrum u Tivtu je danas od 17 sati uz uz Kapa, Gradsku muziku, mažoretke i maske.
U Budvi abrum će biti u četvrtak 8. februara, takođe u 17 sati.

Nakon povratka u Kotor, Kapo, Gradska muzika, mažoretke i maske napraviće đir ulicama Starog grada i najaviti dječiji i veliki maskenbal i pozvati sve na karneval, koji će se održati u nedelju 11. februara od 15 sati.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Podsjećamo na program Kotorskih zimskih karnevalskih svečanosti.

Kotorski karneval 2017.

Dječiji maskenbal, u okviru kotorskih  zimskih  karnevalskih fešti održaće se u petak 09. februrara 2018.g. od 15  sati  u Poslovnom centru „Vukšić“.

Veliki maskenbal je na istom mjestu dan kasnije, u subotu 10. februara 2018.g. od 21 sat. Goste će zabavljati The grupa i Tri kvarta.

Prodaja ulaznica po cijeni 15,00  za veliki maskenbal je na kamenom  kiosku svakog dana od 8 do 13 sati.

Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 11. februara od 15 sati. Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord” do Kamelije, preko Tabačine, i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.

Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 do 17.30 sati. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu. Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion” (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja, i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija” do zgrade Elektrodistribucije, najkasnije do subote 10.februara do 19 sati.

Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje Kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta”, a pokrovitelj Opština Kotor.

Počeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze

0
Dani-Beograda

Ovacijama je sinoć publika u punoj dvorani Park ispratila sa scene poznatu i neuništivu beogradsku glumicu Radu Đuričin i Borisa Pingovića i Vladimira Rackovića koji su je na gitarama pratili u fenomenalnoj izvedbi kabarea “Halo Beograd” po tekstu Moma Kapora. Ne samo na kraju izuzetnog nastupa, već tokom cijelog nastupa publika je sa oduševljenjem pratila virtuoznost beogradskih umjetnika i učestvovala u svakom dijelu predstave stvarajući pravu atmsferu koju podrazumjeva kabare.

,,Imala sam tremu na početku predstave, jer znam da je hercegnovska publika vrlo zahtjevna i prepoznaje kvalitet. Međutim, trema je brzo prošla, jer je upravo publika potvrdila ono što sam znala – učestvuje u predstavi, razumije je i prati i zaista sam presrećna kako smo primljeni večeras i izuzetno radosna što smo uspjeli da napravimo takvu konekciju i reakciju pubilke. Tako je bilo svaki put kada sam sa bilo kojim komadom gostovala u ovaj predivni grad, uvijek sam nailazila na sjajnu publiku i zaista sam srećna i mnogo volim ovaj grad. Stvarno nije ni čudo što mimoza cvjeta baš ovdje, jer je ona simbol nečega lijepog i sunčanog u sred zime nečega što me asocira na Herceg Novi”, kazala je Đuričin neposredno poslije predstave kojom su zvanično i otpočeli Dani Beograda u okviru 49. Praznika mimoze.

Kabare “Halo Beograd”, čija je matična kuća beogradski teatar Madlenianum, je bazirana na vrcavim crticama o Beogradu i Beograđanima koje je Kapor godinama objavljivao u Politici, a zatim sabrao u tri knjige – 011, Istok-zapad i Halo Beograd. Hroničar Beograda bio je prijatelj Rade Đuričin od studentskih dana, a beogradska glumica je Kaporove tekstove za scensko izvođenje adaptirala i ranije – bile su to popularne predstave  “011” i “Kraj vikenda” u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u kojima je igrala sa Mišom Janketićem.

Program Dani Beograda biće nastavljen 6. i 7. februara u Gradskoj kafani pod sloganom gastro veče u duhu Skadarlije. U programu će učestvovati UC “Talija”, starogradski orkestar, a za anegdote iz boemeskog života zaduženi su Ljiljana Jakšić i Milan Milosavljević. Pored toga, u gastro dijelu manifestacije biće predstavljeni specijaliteti srpske kuhinje.