Vlasnici bespravno izgrađenih objekata i onih koji će se tek graditi komunalije će, zavisno od zone, plaćati od 67 do 200 eura po kvadratnom metru.
To je, predviđeno odlukama o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koja se odnosi na buduću gradnju, koje se nalaze na javnoj raspravi. Riječ je o dokumentima koje su lokalne uprave obavezne da donesu po Zakonu o planiranju prostora i izgadnji objekata.
Područje opštine podijeljeno je u šest zona. Kvadrat u prvoj zoni u kojoj su Stari grad, Perast i državne studije za lokacije 15 i 16, košta 200 eura. Naknada od 167 eura po kvadratu predviđena je za Dobrotu, Škaljare i Muo. Ko je gradio ili planira da gradi na području Orahovca, Dražinog Vrta, Risna, Strpa, Morinja, Kostanjice, Stoliva, Prčanja i Privredne zone plaćaće za komunalno opremanje građevinskog zemljišta 134 eura, koliko iznosi kvadrat u trećoj zoni.
U četvrtoj zoni u kojoj je cijena kvadrata 109 eura je područje Radanovića, Lastve Grbaljske, Kavača, kao i lokalne studije lokacije Grbalj I i II. Cijena kvadrata u visini od 83 eura (peta zona) predviđena je za naselja Bigovo i Trsteno, područja lokalnih studija za Trašte i Vrmac, kao i državnu studiju sektora 38. Posljednja, šesta zona, obuhvata područja koja se nalaze van prethodnih pet, a visina naknade je 67 euro po kvadratnom metru. Vlasnici bespravno izgrađenih objekata plaćaće naknadu uvećanu 2,5 odsto za objekte osnovnog stanovanja, i od pet do 20 odsto za ostale, u zavisnosti da li se dug izmiruje odjednom ili u ratama.
“Vlasnik bespravnog objekta osnovnog stanovanja dug može da izmiri jednokratno ili u 240 mjesečnih rata, a ostalih objekata u 120 rata”, navodi se u odluci.
Lica koje gradnjom objekta rješavaju stambeno pitanje, platiće samo 20 odsto od ukupnog iznosa naknade predviđene za komunalno opremanje.
“Pod rješavanjem stambenog pitanja smatra se stambeni prostor, koji se odnosi na jednu zasebnu stambenu jedinicu, površine do 100 kvadratnih metara. Za ostatak stambenog prostora preko te površine, naknada se ne umanjuje. Da bi investitor ostvario to pravo dužan je da priloži dokaz da ima stalno prebivalište na području Kotora, da on i njegov bračni drug ne posjeduju kuću ili stan na području opštine, te dokaz da je punoljetan”, piše u odluci.
Sala i foaje Dvorane Park nisu bili ni približno dovoljno veliki za sve koji su htjeli da, uprkos najavljenom crvenom meteo alarmu, pozdrave početak 49. Praznika mimoze i uživaju u koncertu jedne od najvećih postjugoslovenskih pop zvijezda, Nine Badrić.
Tradicionalna karnevalska postavka predvođena mažoretkama odlično je izgledala i u zatvorenom prostoru u koji je zbog lošeg vremena prebačena sa glavnog hercegnovskog trga.
Otvranje Praznika mimoze
Hercegnovljane i goste u 49. Praznik mimoze uveo je igrokaz u izvedbi maškara i novskih glumaca Dragane Vlaović i Gorana Slavića, po tekstu mladog hercegnovskog dramaturga Đorđa Stanojlovića, utemeljen u karnevalskoj tradiciji, ali u modernijoj interpretaciji koja je naznaka osavremenjavanja najpoznatije hercegnovske fešte.
,, Ovo je jedna posebna, specifična manifestacija. Meni je drago da sam i ja prvi put pozvana ove godine. Inače volim karnavale i maškare, Herceg Novi mi je jako poznat, mislim da sam čak prvi put nastupala ovdje na Sunčanim skalama davno prije jedno 15 godina, ili možda 12, ali svejedno je bilo davno i od tada dolazim ovdje često. Karnevali su super jer možemo biti neko drugi, ali ja sam odlučila večeras biti ja, jer sam kasno stigla pa nisam mogla da nađem neku masku, inače bih se sigrno maskirala“, kazala je Nina Badrić novinarima neposredno pred početak koncerta, na koji je, kako kaže, zbog crvenog meteo alarman došla kolima umjesto avionom, jer joj je let preusmjeren na splitski aerodrom.
Otvranje Praznika mimoze
Nina je koncert otvorila pjesmom ,,Dani i godine“ koja ima nevjerovatnih 16 miliona pregleda na Youtube-u. Hitove nastale tokom 20 godina duge karijere koja ne jenjava ređala je, na oduševljenje publike narednih sat i po, a o njenom utisku iz Herceg Novog najbolje govore riječi kojima je zaključila svoj nastup:
,,Bilo mi je od srca neopisivo zadovoljstvo i ogromna čast nastupiti večeras pred ovakvom publikom. Bili ste fenomenalni, molim vas pozovite me još koji put da dođem i ja ću odmah dolepršati”.
Dok se u književnim krugovima prisjećaju hrvatskog i bosansko-hercegovačkog književnika i humanista Predraga Matvejevića u povodu prve godišnjice njegove smrti, pojavila se potreba skrbi o njegovoj materijalnoj književnoj ostavštini čiji opseg nije istražen.
U dnevnom listu Il Piccolo iz Trsta od petka izašao je članak u spomen na Predraga Matvejevića koji podsjeća na piščev životni put i stvaralaštvo. Posebno ističe uspjehe njegova Mediteranskog brevijara i najavljuje multmedijalnu priredbu “Mediteranski brevijar u spomen na Predraga Matvejevića”, koja će se održati u teatru Miela u Trstu 7. februara, slijedom velike međunarodne izložbe “U moru bliskosti”.
Odajemo počast velikom hrvatskom književniku na prvu obljetnicu njegove smrti, kaže se u najavi i dodaje da se Matvejevićeve riječi prepleću s mediteranskom polifonijom u akustičkoj instalaciji sklopljenoj od različitih glasova na svjetskim jezicima na koje je Mediteranski brevijar preveden. Priredba će se održati u produkcija Kulturne udruge Cizerouno, u režiji Mila Lazić i u suradnji s Maxom Borghijem i Filipom Jurcevim.
Udovica bi željela da netko preuzme brigu o književnoj ostavštini koja joj je ostala
Piščeva udovica Mirjana Matvejević kazala je nedavno za Hinu da bi željela da netko preuzme brigu o književnoj ostavštini koja je njoj preveliki teret. Ostavština koju je ona naslijedila obuhvaća osobnu biblioteku i memorabilije u vidu plaketa nagrada i drugih predmeta, kao i rukopise koji su iza njega eventualno ostali. Napomenula je da se to ne odnosi na autorska prava, koja su pripala Matvejevićevoj kćeri.
Matvejević je za svoga života više puta darivao knjige iz osobne biblioteke prijateljima, poznanicima i uličnim prodavačima, među kojima i one velike stručne i bibliofilske vrijednosti. Također, prema izjavi udovice, Matvejević je u trenutku bolesti uništio dostupne rukopise.
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić pozdravlja zanimanje javnosti za tu temu i kaže da skrb o ostavštini ovog ili bilo kojeg drugog autora, preuzima pojedinac ili institucija kojoj je ona povjerena, što podrazumijeva čuvanje građe u odgovarajućim uvjetima, njezinu restauraciju ako je ona potrebna, kao i promociju putem tematskih izložbi, izdanja, tekstova na mrežnim stranicama i društvenim mrežama i sl.
Pitanje je tko ima prava
U odgovoru Ministarstva kulture ističe se da je ostavština autora vlasništvo njegovih zakonskih nasljednika i oni s njome raspolažu prema vlastitim željama, ako autor za života valjanim dokumentom nije odredio drugačije. Institucije i tijela uprave, pa tako ni MK, ne mogu raspolagati takvim ostavštinama, niti odlučivati o njihovom čuvanju bez obzira na važnost autora i njegov udio u nacionalnoj kulturi, kaže se.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije odgovorilo na upit.
Književni kritičar i povjesničar Velimir Visković, odgovorio je na pitanje poslano Hrvatskom društvu pisaca čiji je Matvejević bio član. Vlasnici Matvejevićeih autorskih prava i biblioteke, pa i svih pokretnina i nekretnina su njegova supruga i kćer. HDP vjeruje da nasljednici time upravljaju u skladu s interesima hrvatske kulture i daljnje afirmacije Matvejevićeva djela, odgovorio je Visković.
Rukopisnu ostavštinu nasljednici mogu darovati Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Stručni djelatnici Zavoda imaju bogato iskustvo u skrbi o takvim ostavštinama, njihovu evidentiranju, katalogiziranju i istraživanju. Osim toga te su ostavštine dostupne za istraživanje domaćim i stranim znanstvenicima. Knjižnu ostavštinu nasljednici mogu darovati Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kažu u Ministarstvu kulture.
Bogatstvo fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao institucije od značaja za hrvatsku kulturu i baštinu, dobrim dijelom čine upravo ostavštine, i to ne samo književnika, već i likovnih umjetnika, glazbenika, kolekcionara i općenito pojedinaca koji su zadužili naše društvo i kulturu. Svim gore navedenim načinima taj dug im barem djelomično nastojimo vratiti – u skladu s mogućnostima koje su nam na raspolaganju, ističe glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica otvorena
Naravno, bilo bi dobro i da ostavština Predraga Matvejevića pronađe siguran dom u okrilju neke od hrvatskih institucija – prvenstveno radi njezina daljnjeg očuvanja, vrednovanja i promocije. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice mogu vam reći samo da smo mi za takvu vrstu suradnje uvijek otvoreni, u skladu sa svojom misijom, vizijom i ciljevima. No također ističem da osim zahtjeva za određenim tematskim pretraživanjima, nikakav upit ni ponuda do nas do danas nisu stigli, zaključila je Tatijana Petrić.
Mediji u Hrvatskoj pisali su nedavno kako je Mediteranski brevijar PredragaMatvejevića, najslavnija i najprevođenija hrvatska knjiga danas u svijetu, u povodu trideset godina od prvog njezina izdanja. Također, istaknuli su da se ta, kao i druge Matvejevićeve knjige, još u Hrvatskoj javnosti nije nametnula kao nacionalno važna tema.
U Hrvatskoj nema nacionalne institucije koja bi po najosnovnijim bibliometrijskim kriterijima “izmjerila” tu slavu, pa se za te potrebe najčešće koriste podaci iz novinarskih tekstova. Ne postoje ažurni podaci o broju prijevoda, izdanja i tiražu knjige za koju poznavatelji smatraju da je najprevođenije hrvatsko djelo.
Mediteranski brevijar objavljen je u najmanje 48 izdanja na najmanje 23 jezika, zbog čega se u javnosti smatra “našom najprevođenijom knjigom ikad”, i “knjigom rekorda”.
Predrag Matvejević (Mostar, 7. oktobar 1932. – Zagreb, 2. februar 2017.), hrvatski je i bosanskohercegovački pisac i publicist, hrvatski i talijanski državljanin, te član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. Šezdesetak uglednih talijanskih intelektualaca, među kojima je bio i književnik Umberto Eco, svojevremeno je pokrenulo inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost.
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra
Predsjednik OO DPS i potpredjsenik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac počinio je političko i moralno samoubistvo – ocijenila je danas Tivatska Akcija (TA), reagujući na saopštenje Kusovca koji je odluku lokalnog DPS da Opština Tivat oprosti Porto Montenegru ukupno 5,6 miliona eura komunalija, nazvao “ugovornom obavezom” i pravno valjanim poslom lokalne uprave.
Iako Opština nije bila potpisnik ugovora o prodaji Arsenala koji su 2007. sklopili Vlada i Adriatic Marinas, Kusovac je odluku o otpisu duga nazvao “vizionarskom” jer po njemu Tivat ima ogromne direktne i indirektne koristi od Porto Montenegra. On je sve kritike na račun takvog postupka odbornika DPS i vrha lokalne uprave ocijenio “politički motivisanim insinuacijama” i kritičare nazvao “pomućenim umovima” i “neodgovornim, populističkim i antidržavnim opozicionim subjekatima”.
“Kusovac je autor najjadnijeg i najtragikomičnijeg pokušaja skretanja s teme i medijskog spinovanja koje smo do sada vidjeli. Nema vajde od tog posla, g. Kusovče! I đaci prvaci u Tivtu znaju da su opštinski čelnici i odbornici DPS-a – po naređenju svojih gospodara iz Podgorice – napisali i usvojili protivzakonitu odluku kojom se od budžeta Opštine i građana Tivta otima 5,6 miliona eura prihoda, a sve to bez ikakvog pravnog uporišta, uz kršenje brojnih zakona i uz tešku zloupotrebu SO Tivat.Svi to znaju u Tivtu, i svi su zaprepašćeni što ste sve spremni da učinite zbog ličnog interesa i straha od nadređenih. Čak i članovi i glasači vaše partije koji nisu učestvovali u ovom sramnom poslu, ne ustručavaju se da iskažu svoje zgražanje gdje god se sretnemo po gradu, peru ruke od svih vas, a mnogi i likuju što ste počinili političko i moralno samoubistvo”- poručila je juče TA Kusovcu, ističući da su od njega, gradobačelnice dr Snežane Matijević i odborničkog kluba DPS “javno oprali ruke i vaši koalicioni partneri” SD i HGI, kao i glavna administratorka Opštine Marija Sijerković (DPS).
“Što je najgore i najironičnije – od vas su javno oprali ruke i oni koji su vam naredili da sve ovo uradite: Vlada CG, i to (zamislite dodatnog sarkazma!) preko Vašeg bratstvenika Srđana Kusovca, savjetnika za medije”- naglašava TA upozoravajući Matijevićku i sve odbornike DPS koji su glasali za usvajanje odluke o davanju saglasnosti na ugovir o otpisu duga Porto Montenegru da Kusovac “iako je jedan od glavnih arhitelata te odluke”, nije njen formalni potpisnik.
“S obzirom da je na funkciji potpredsjednika Opštine, Kusovac nije učestvovao u usvajanju Odluke, niti je na njemu da potpiše Ugovor. Dakle, od svih učesnika ove afere – on jedini formalno-pravno ni za što nije odgovoran! Dok će odbornice i odbornici DPS-a i predsjednica Opštine Snežana Matijević (ukoliko potpiše Ugovor) morati kad-tad da snose krivičnu odgovornost za ono što su uradili, Kusovac, barem sa te strane, može mirno da spava”- ističe TA.
“Najžalosnije od svega je što ste Vi, za razliku od nekih Vaših partijskih kolega, mogli mnogo bolje od ovoga na što ste pristali. Prvo ste g.Kusovče, pristali da budete akter onakvih „fer“ i „regularnih“ izbora, pa na u istoriji Tivta nezapamćeno partijsko zapošljavanje kojim se korumpiraju ljudi i uništava budžet grada; onda ste pristali da budete apologeta i zagovornik privatizacije Aerodroma Tivat. Na kraju tunela, stigli ste i do ove veleizdaje Tivta”- ocijenila je TA, pozivajući Kusovca da “ako želi da sebe ikad više s mirom pogleda u ogledalu”, vrati člansku kartu DPS i javno se pokaje.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru nije formiralo nijedan predmet u vezi sa postupanjem čelnika Opštine Tivat koji duže od dvije godine ne naplaćuju dospjela milionska potraživanja lokalne uprave od Porto Montenegra, niti je po službenoj dužnosti pokrenulo postupak preispitivanja zakonitosti ugovora o prodaji Arsenala iz 2006.
Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je prošle nedjelje izviđaj u vezi sa odlukom odborničke većine DPS u SO Tivat da daju saglasnost na predlog ugovora koji im je kandidovala gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS), da Opština Tivat Porto Montenegru oprosti ukupno 5,6 miliona eura duga za komunalije.
Porto i DPS čelnici to pravdavaju navodnim obavezama koje Opština ima po članu 18C kontroverznog ugovora o prodaji Arsenala koji su oktobra 2006.potpisali tadašnji pemijer Milo Đukanović u ime Vlade kao prodavca i kanadksi biznismen Piter Mank u ime kompanije Adriatic Marinas kao kupca.
U tom članu piše da će kupac (Adriatic Marinas) platiti naknadu za uređenje građevinskog zemljišta u kompleksu koji je zahvatalo nekadašnje vojno brodogradilište „za svaku vrstu izgradnje…. u skladu sa zakonom“.
„Kada se te naknade budu zaračunavale, imaće se u vidu iznosi koje je zasebno platio Kupac za: I. radove na infrastrukturi, javim uslugama, komunalijama u Tivtu, II. sanaciju zemljišta, III. rušenje objekata koji nemaju građevinsku dozvolu, IV. stvarnih površina objekata koji imaju građevinsku dozvolu (uključujući ali i ne ograničavajući se na Dom Vojske) i V. stvarne površine objekata izgrađenih prije 1945 godine. Naknada plativa za građevinsko zemljište će se odrediti u skladu sa primjenljivim propisima i dodatno uzimajući u obzir navedene kriterije, putem posebnog ugovora koji će potpisati Kupac i Opština Tivat“- stoji u članu 18. U nijednom crnogorskom zakonu nema uporišta da se investotor oslobodi komunalija na ime toga što je plaćao javne usluge – odvoz smeća, račune za vodu, struju i slično, niti ima osnova da ga se oslobađa od komunalija po osnovu površine objekata koji su postojali nekoliko decenija ranije na lokaciji na kojoj on danas gradi, a čak su u međuvremenu ti stari objekti bili srušeni i zamijenjeni novim objektima koje je sam taj investitor u međuvremenu opet porušio.
Uz kontroverzni član 18 na osnovu čijeg tumačenja od stranje Adriatic Marinasa i DPS-a, sada Tivtu prijeti da pretrpi šetu od 5,6 miliona eura, Ugovor o prodaji Arsenala iz 2006. sadrži i niz drugih potencijalno zakonski problematičnih aspekata, jer Porto Montenegru omogućava maltene eksteritorijalni status i izuzeće od mnogih važećih crnogorsjih fiakslanih, radno-pravnih, svojinskih, prostornih i propisa koji se odnose na problematiku morskog dobra. Povrh svega, Opština Tivat do danas nije naplatila ni centa od ukupno preko 4 miliona eura obračunatih i dospjelih komunalija za koje je lokalna uprava potpisala ugovore sa Poorto Montenegrom prošle i 2015. godine. Uprkos tome, ODT u Kotoru nije se do sada zainteresvao za ovaj slučaj.
„Obavještavam Vas da u ovom Tužilaštvu nema formiranih predmeta povodom navedenog”- saopštila je danas portparolka ODT u Kotoru, državna tužiteljka Tijana Čelanović.
OPŠTINARI VEĆ PRIČINILI GRADU ŠTETU OD 4 MILIONA
Opština Tivat je imala rok do 15.decembra 2015. da imajuči u vidu odredbe člana 18C, postigne dogovor sa Porto Montenegrom o plaćanju komunalija za luksuzni stambeno-poslovni objekat “Aqua”. Buduči da takav sporazum do tada nije postignut, lokalna uprava je tog dana morala da pokrene postupak prinudne naplate rate od 300 hiljada eura koja je tada dospijevala.
Po Ugovoru koji su Opština i Porto potpisali 31.jula 2015, prva rata je na naplatu dospijevala 15.decembra te godine, druga u iznosu od 690.000 je dospijevala 31.maja 2016, treća u iznosu od 890.000 se morala platiti 15.decemnra te giodine, a posljednja četvrta rata od 599.495,20 eura dospijevala je 31.maja 2017. Po drugom ugovoru o obračunu i naplati komunalija za novi objekat “Baia” koji je sa lokalnom upravom potpisao 26.maja prošle godine, Porto je Opštini, ako se ne postigne dogovor o primjeni člana 18 C što ni do tada nije bio slučaj, morao uplatiti prvu ratu od 399.964,5 eura do 1.jula prošle godine, Naredne dvije rate u istim iznosima na naplatu su dospjele 1.oktobra prošle, odnosno 1.januara ove godine, dok posljednja četvrta dospijeva 1.aprila 2018. Uprkos tome, Porto Montenegro do sada nije ni uplatuo ni centa od ukupno 4.079.353 eura obračunatih komunalija o čijoj je isplati potpisao ugovor sa Opštinom, niti je lokalna uprava preduzela bilo koju mjeru da pokuša prinudno da naplati svoja zakonska potraživanja od strateškog stranog investitora. Tužilaštvo međutim, o tome (još) ćuti…
Nevladino udručenje “Podmorničar” iz Tivta koje okuplja bivše pripadnike i poštovaoce tradicija 88.diviziona podmornica Jugoslovenske Ratne Mornarice, počelo je pripreme za organizaciju međunarodnog skupa kojim će početkom aprila u Tivtu, biti obilježen veliki jubilej -90 godina jugoslovenskog podmorničarstva.
Jubilej inače, “pada” na 8.april – datum kada su u Boku Kotorksu 1928. godine uplovile prve novosagrađene jugoslovenske podmornice – “Hrabri” i “Nebojša” koje su za Kraljevsku ratnu mornaricu Jugoslavije napravljene u Velikoj Britaniji.
Ove godine navršava se u 105-ta godišnjica od dolaska prve podmornice uopšte u zaliv Boke Kotorske, jer je ovdje na proljeće 1913. uplovila austrougarska podmornica SMU-3.
Iz NVO “Podmornilčar” kojoj je na čelu posljednji komandant 88.flotile podmornica i prvi komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović, nisu još iznijeli precizne infromacije što podrazumijeva dvodnevni program obilježavanja jubileja što će početkom aprila biti priređen u Tivtu, ali je sigurno da će, pored ostakloga, biti priređena izložba fotografija, dokumenata i predmeta iz istorije jugoslovenskog podmorničarstva i upriličen okrugli sto o toj tematuici. Osim bivših podmorničara iz Crne Gore, manifestaciji će prisustvovati i njihove kolege – eks-YU podmorničari iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, a pozvani su i predstavnici udruženja podmorničara iz Švedske, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, Grčke i Rusije.
Održavanje manifestacije će pomoći Porto Montenegro iz Tivta, Ministarstvo odbrane Crne Gore i brojni sponzori..
Novoformirana OJU „Muzej i galerija“ Tivat nastala segmentacijom ovdašnjeg Centra za kulturu, u subotu 3. februara prirediće svoju prvu izložbu.
Riječ je o dokumentarnoj izložbu „Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“, koja će biti upriličena u galerijskom prostoru ljetnjikovca Buć-Luković, sa početkom u 19 sati.
U pitanju je izložba koju su koncipirali arhitekta Slobodan- Bobo Mitrović iz Budve i arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin iz Petrovca. Postavku čine reprodukcije dokumentarnih savremenih i starih fotografija, pisane, tehničke i crtane građe, vlasništvo uglavnom privatnih lica, institucija i organizacija. Na panoima su prikazani lokaliteti šireg budvanskog kulturnog pejzaža.
Ova izložba je bila dio projekta „ Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“, koji je JU Muzej i galerije Budva u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore organizovala u okviru „Dana evropske baštine“ koji su krajem septembra prošle godine, po prvi put održani u Budvi. Izložba će biti prikazana u galerijama i muzejima širom Crne Gore, a njeno predstavljanje će krenuti iz Muzeja i galerije Tivat. U okviru otvaranja pomenute izložbe biće upriličeno i predavanje o preojektu o kome će govoriti arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin.
Izložbu “Kulturni pejzaž budvanskog priobalja” otvoriće Katarina Nikolić arhitektica-konzervatorka iz Tivta.
Otvaranjem Hercegnovskog zimskog likovnog salona poćinje proljeće – to je sinoć, otvarajući 51. izdanje te prestižne likovne smotre, rekao Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Ovogodišnja postavke predstavlja jedan od mogućih presjeka regionalne likovne scene, dat kroz rad predavača na likovnim akademijama.
– Salon se godinama mijenjao. Mjenjao je koncept, ulogu i prirodu, ali je uvijek bio i jeste značajna referenca u stvaralaštvu svakog likovnog umjetnika, od osnivanja do danas, a nema razloga da tako i ne ostane. Možda je ovogodišnja koncepcija koncepcija promocije regionalnoih sudionika u kulturnom životu, na tragu izazova novog doba. Vitalnosti i prestižnoasti salona, kao već prepoznatog kulturnog kontinuiteta – kazao je Igor Rakčević otvarajući najstariju crnogorsku likovnu smotru.
On je objasnio da Zimski salon ne smije da zavisi od dnevnih i lokalnih politika jer se na njemu se dešavaju stvari koje ostaju trajno dobro crnogorkske kulture.
Presjednik Skupštine opštine Herceg Novi, dr Miloš Bigović obećao je punu podršku lokalne uprave, kako bi Salon iz godne u godinu bio bolji.
Selektor Salona, Vojisalv Vojo Kilibarda, argumentujući koncepciju postavke naslovljene ‘Sve[obuhvatno]’, rekao je da je težio da obihvati sve medije, od crteža do proviokacije u slici.
Laureat ovogodišnjeg izdanja Zimskog salona, Zdravko Delibašić Beli na Salonu, ali i u Herceg Novom, izlaže prvi put, a nagradom je iznenađen.
Njegov nagrađeni rad ‘Mirovi’ dio je ciklusa koji je započet prije nekoliko godina.
‘Inspirisan tom nekom Njegoševom idejom mirova, odnosno mira u množini, rađenih u jednom nespecifičnom odnosu drveta, uglja, hermetički zatvorenom u vakum prostoru koji sačinjavaju staklo i drvo. Kada je riječ o poetici tog rada, to je za mene igra svjetla i tame u kojoj obično prevlada svjetlo. A ponekad zna da opiše ili da predstavi neku figuru ili lice, koje upravo iskazuje to stanje mira’ – obrekao je Delibašić.
Drugu nagradu žirija, za djelo ‘Sjaj’ osvojio je Nikola Simanić, a treću je, za skulpturu ‘Koketa’ dobio Željko Reljić.
Sjaj Nikola Simanić
Žiri je ove godine posebno pohvalio rad Nade Arnaut, simboličnog imena ‘Desire’
Posebnim priznanjem za dugogodišnju podršku, doprinos i afirmaciju Zimskog salona nagrađena je istoričarka umjetnosti, Ljiljana Zeković.
Žiri Salona radio je u sastavu Vuk Vuković , dr produkcije, predsjednik žirija, te Vanja Berberović, fotograf i Marko Petrović Njegoš, vajar – članovi.
Učesnici salona su Aldemar Ibrahimović, Nikola Simanić, Dino Karailo, Nela Darmanović, Olivera Eraković, Anka Gardašević, Nada Arnaut, Vladimir Đuranović, Ivana Radovanović, Željko Reljić, Predrag Milačić, Marija Kapisoda, Nataša Đurović, Draško Dragaš, Zdravko Delibašić, Katarina Švabić, Predrag Terzić, Mišo Filipovac, Irena Knežević, Taida Jašarević, Jasmina Gavrankapetanović, Ana Hušman i Rajko Bizijak.
Hercegnovski zimski salona biće otvoren do 1. marta.
Svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti koje ove godine slave jubilej – 500 godina postojanja biće na Trgu od oružja u subotu 03. februara 2018.godine od 19 sati.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a pokrovitelj Opština Kotor.
Svečano otvaranje je na glavnom gradskom trgu, u subotu 03. februara od 19 sati, uz mažotertke, kotorsku Gradsku muziku i kapa karnevala.
Nakon podizanja karnevalske zastave slijedi koncert NENA BELANA & FIUMENSA.
S obzirom na Tradicionalni zimski karneval ove godine slavi 500 godina postojanja, veče posvećeno jubleju biće u kinu „Boka“ u ponedeljak, 05. februara 2018.g. od 20 sati, filmskom retrospektivom i podsjećanjem na nekadašnje fešte u Kotoru. Učestvuju: Jovica Martinović, Vlasta Mandić, Aleksandar Dender, Bisernice Boke
Zog za večeras najavljenog nevremena, program otvaranja 49. Praznika mimoze održaće se u Dvorani Park umjesto na Trgu Nikole Đurkovića, odlučila je Direkcija Praznika mimoze.
Da bi se u trenutku kada je u Crnoj Gori na snazi crveni meteo alarm osigurao kvalitet programa, kao i bezbjednost učesnika i građana, dogovoreno je da svečano otvaranje i koncert Nine Badić budu održani u zatvorenom.
Iz istih razloga neće biti n planiranog vatrometa, a svečano otvaranje 49. Praznika mimoze počinje u 20 sati i otvoreno je za sve zainteresovane kao i koncert koji će početi u 21 sat.
