Nevladino udručenje “Podmorničar” iz Tivta koje okuplja bivše pripadnike i poštovaoce tradicija 88.diviziona podmornica Jugoslovenske Ratne Mornarice, počelo je pripreme za organizaciju međunarodnog skupa kojim će početkom aprila u Tivtu, biti obilježen veliki jubilej -90 godina jugoslovenskog podmorničarstva.
Jubilej inače, “pada” na 8.april – datum kada su u Boku Kotorksu 1928. godine uplovile prve novosagrađene jugoslovenske podmornice – “Hrabri” i “Nebojša” koje su za Kraljevsku ratnu mornaricu Jugoslavije napravljene u Velikoj Britaniji.
Ove godine navršava se u 105-ta godišnjica od dolaska prve podmornice uopšte u zaliv Boke Kotorske, jer je ovdje na proljeće 1913. uplovila austrougarska podmornica SMU-3.
Iz NVO “Podmornilčar” kojoj je na čelu posljednji komandant 88.flotile podmornica i prvi komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović, nisu još iznijeli precizne infromacije što podrazumijeva dvodnevni program obilježavanja jubileja što će početkom aprila biti priređen u Tivtu, ali je sigurno da će, pored ostakloga, biti priređena izložba fotografija, dokumenata i predmeta iz istorije jugoslovenskog podmorničarstva i upriličen okrugli sto o toj tematuici. Osim bivših podmorničara iz Crne Gore, manifestaciji će prisustvovati i njihove kolege – eks-YU podmorničari iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, a pozvani su i predstavnici udruženja podmorničara iz Švedske, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, Grčke i Rusije.
Održavanje manifestacije će pomoći Porto Montenegro iz Tivta, Ministarstvo odbrane Crne Gore i brojni sponzori..
Novoformirana OJU „Muzej i galerija“ Tivat nastala segmentacijom ovdašnjeg Centra za kulturu, u subotu 3. februara prirediće svoju prvu izložbu.
Riječ je o dokumentarnoj izložbu „Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“, koja će biti upriličena u galerijskom prostoru ljetnjikovca Buć-Luković, sa početkom u 19 sati.
U pitanju je izložba koju su koncipirali arhitekta Slobodan- Bobo Mitrović iz Budve i arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin iz Petrovca. Postavku čine reprodukcije dokumentarnih savremenih i starih fotografija, pisane, tehničke i crtane građe, vlasništvo uglavnom privatnih lica, institucija i organizacija. Na panoima su prikazani lokaliteti šireg budvanskog kulturnog pejzaža.
Ova izložba je bila dio projekta „ Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“, koji je JU Muzej i galerije Budva u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore organizovala u okviru „Dana evropske baštine“ koji su krajem septembra prošle godine, po prvi put održani u Budvi. Izložba će biti prikazana u galerijama i muzejima širom Crne Gore, a njeno predstavljanje će krenuti iz Muzeja i galerije Tivat. U okviru otvaranja pomenute izložbe biće upriličeno i predavanje o preojektu o kome će govoriti arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin.
Izložbu “Kulturni pejzaž budvanskog priobalja” otvoriće Katarina Nikolić arhitektica-konzervatorka iz Tivta.
Otvaranjem Hercegnovskog zimskog likovnog salona poćinje proljeće – to je sinoć, otvarajući 51. izdanje te prestižne likovne smotre, rekao Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Ovogodišnja postavke predstavlja jedan od mogućih presjeka regionalne likovne scene, dat kroz rad predavača na likovnim akademijama.
– Salon se godinama mijenjao. Mjenjao je koncept, ulogu i prirodu, ali je uvijek bio i jeste značajna referenca u stvaralaštvu svakog likovnog umjetnika, od osnivanja do danas, a nema razloga da tako i ne ostane. Možda je ovogodišnja koncepcija koncepcija promocije regionalnoih sudionika u kulturnom životu, na tragu izazova novog doba. Vitalnosti i prestižnoasti salona, kao već prepoznatog kulturnog kontinuiteta – kazao je Igor Rakčević otvarajući najstariju crnogorsku likovnu smotru.
On je objasnio da Zimski salon ne smije da zavisi od dnevnih i lokalnih politika jer se na njemu se dešavaju stvari koje ostaju trajno dobro crnogorkske kulture.
Presjednik Skupštine opštine Herceg Novi, dr Miloš Bigović obećao je punu podršku lokalne uprave, kako bi Salon iz godne u godinu bio bolji.
Selektor Salona, Vojisalv Vojo Kilibarda, argumentujući koncepciju postavke naslovljene ‘Sve[obuhvatno]’, rekao je da je težio da obihvati sve medije, od crteža do proviokacije u slici.
Laureat ovogodišnjeg izdanja Zimskog salona, Zdravko Delibašić Beli na Salonu, ali i u Herceg Novom, izlaže prvi put, a nagradom je iznenađen.
Njegov nagrađeni rad ‘Mirovi’ dio je ciklusa koji je započet prije nekoliko godina.
‘Inspirisan tom nekom Njegoševom idejom mirova, odnosno mira u množini, rađenih u jednom nespecifičnom odnosu drveta, uglja, hermetički zatvorenom u vakum prostoru koji sačinjavaju staklo i drvo. Kada je riječ o poetici tog rada, to je za mene igra svjetla i tame u kojoj obično prevlada svjetlo. A ponekad zna da opiše ili da predstavi neku figuru ili lice, koje upravo iskazuje to stanje mira’ – obrekao je Delibašić.
Drugu nagradu žirija, za djelo ‘Sjaj’ osvojio je Nikola Simanić, a treću je, za skulpturu ‘Koketa’ dobio Željko Reljić.
Sjaj Nikola Simanić
Žiri je ove godine posebno pohvalio rad Nade Arnaut, simboličnog imena ‘Desire’
Posebnim priznanjem za dugogodišnju podršku, doprinos i afirmaciju Zimskog salona nagrađena je istoričarka umjetnosti, Ljiljana Zeković.
Žiri Salona radio je u sastavu Vuk Vuković , dr produkcije, predsjednik žirija, te Vanja Berberović, fotograf i Marko Petrović Njegoš, vajar – članovi.
Učesnici salona su Aldemar Ibrahimović, Nikola Simanić, Dino Karailo, Nela Darmanović, Olivera Eraković, Anka Gardašević, Nada Arnaut, Vladimir Đuranović, Ivana Radovanović, Željko Reljić, Predrag Milačić, Marija Kapisoda, Nataša Đurović, Draško Dragaš, Zdravko Delibašić, Katarina Švabić, Predrag Terzić, Mišo Filipovac, Irena Knežević, Taida Jašarević, Jasmina Gavrankapetanović, Ana Hušman i Rajko Bizijak.
Hercegnovski zimski salona biće otvoren do 1. marta.
Svečano otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti koje ove godine slave jubilej – 500 godina postojanja biće na Trgu od oružja u subotu 03. februara 2018.godine od 19 sati.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a pokrovitelj Opština Kotor.
Svečano otvaranje je na glavnom gradskom trgu, u subotu 03. februara od 19 sati, uz mažotertke, kotorsku Gradsku muziku i kapa karnevala.
Nakon podizanja karnevalske zastave slijedi koncert NENA BELANA & FIUMENSA.
S obzirom na Tradicionalni zimski karneval ove godine slavi 500 godina postojanja, veče posvećeno jubleju biće u kinu „Boka“ u ponedeljak, 05. februara 2018.g. od 20 sati, filmskom retrospektivom i podsjećanjem na nekadašnje fešte u Kotoru. Učestvuju: Jovica Martinović, Vlasta Mandić, Aleksandar Dender, Bisernice Boke
Zog za večeras najavljenog nevremena, program otvaranja 49. Praznika mimoze održaće se u Dvorani Park umjesto na Trgu Nikole Đurkovića, odlučila je Direkcija Praznika mimoze.
Da bi se u trenutku kada je u Crnoj Gori na snazi crveni meteo alarm osigurao kvalitet programa, kao i bezbjednost učesnika i građana, dogovoreno je da svečano otvaranje i koncert Nine Badić budu održani u zatvorenom.
Iz istih razloga neće biti n planiranog vatrometa, a svečano otvaranje 49. Praznika mimoze počinje u 20 sati i otvoreno je za sve zainteresovane kao i koncert koji će početi u 21 sat.
Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir uputila je juče zastupničko pitanje Evropskoj komisiji u kojem od ovog visokog tijela traži da se izjasni vezano za zaštitu nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda u Crnoj Gori, javlja Kotor TV.
Postaknuta odlukom Vlade Crne Gore da Bokeljsku mornaricu, najstariju pomorsku instituciju na svijetu, uvrsti na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva bez spominjanja da je riječ o baštini hrvatske nacionalne manjine, Petir je upitala Komisiju hoće li i na koji način reagovati prema Crnoj Gori kao zemlji kandidatkinji da zajedno s Hrvatskom nominuje Bokeljsku mornaricu za UNESCO, uvažavajući ‘pripadnost mornarice katoličkoj tradiciji i hrvatskom narodu’.
Crna Gora je samostalno podnijela nominaciju, iako hrvatska udruženja u Crnoj Gori, Kotorska biskupija, kao i službeni Zagreb smatraju kako su Crna Gora i Hrvatska morale zbog specifične istorije i baštine mornarice podnijeti zajedničku nominaciju.
“Crna Gora je proces pokrenula samostalno te u nominaciji ne spominje kult svetog Tripuna i hrvatski narod koji ga baštini. Na ovo su snažno reagovala hrvatska udruženja u Crnoj Gori, smatrajući da kandidaturu moraju zajednički podnijeti države Crna Gora i Hrvatska, uvažavajući istorijske činjenice koje nesumnjivo potvrđuju kako ova značajna memorijalna institucija pripada autohtonom hrvatskom narodu u Boki kotorskoj”, stoji u zastupničkom pitanju koje je Evropskoj komisiji uputila Petir.
Marijana Petir
“Bokeljska mornarica dio je katoličke tradicije u Boki Kotorskoj, što se očituje i u samom statutu mornarice”, koju su, kako navodi Petir u zastupničkom pitanju, “u najvećoj mjeri, od 1860. godine, sačuvali i baštinili kao nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe pripadnici katoličke crkve i hrvatskog naroda, ne umanjujući značaj i doprinos svih ostalih.”
Petir takođe upozorava da Crna Gora mora da, poštujući međunarodne povelje i ustavom zagarantovana prava nacionalnih manjina, uvaži istorijske i savremene potvrde o neraskidivosti Bokeljske mornarice i hrvatskog naroda.
Kako je Crna Gora kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, a Unija drži do posvećenosti država poštovanju manjinskih prava i dobrosusjedskih odnosa, Petir je reagovala prema Komisiji da zaštiti nematerijalnu kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori kao zemlji koja stremi pridruživanju Evropskoj uniji.
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj -S. Katić A. Pejović, G. Pajović
U razgovoru za naš portal, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje stogodišnjice pobune mornara u Boki Kotorskoj, ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, podsjetio je da danas obilježavamo događaj koji je tada potresao Evropu.
„O pobuni mornara u Boki Kotorskoj su svi govorili u vrijeme kada se dešavala, međutim ono što je važnije je da je taj događaj nadživio stotu godišnjicu, upravo na današnji dan. Svako društvo na ovim prostorima je znalo da nađe način da obilježi ovaj događaj. I u Kraljevini Jugoslaviji, i u doba socijalizma i danas on se obilježava, jer je važna ideja koja je potakla te mornare da se pobune protiv uslova u kojima su živjeli, protiv rata. Iza nje se krila potreba za mirom, stabilnošću, boljim i normalnijim životom. I danas svi ljudi u Evropi teže tome i mislim da je ideja za ujedinjenjem kroz Evropsku uniju, za koju se i Crna Gora danas bori, pravi primjer kako da izbjegnemo bilo kakvo ratno razaranje i ono što se desilo na našem kontinetu za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.
Ovaj jubilej obilježavamo sa pogledom u budućnost, ne sa pogledom u prošlost, kako se ne bi nikada više ponovila takva situacija.
Vijenac je položio ambasador Mađarske, a tu su i predstavnici drugih ambasada, što potvrđuje da ovo nije bio događaj vezan samo za ljude koji ovdje žive. Govorimo o 6000 mornara iz svih dijelova Austro-Ugarske, a njihovi predstavnici i danas razumiju da je to bio povik za završetak rata. Kako tada 1918, tako i danas, stoji ista ideja sa jednakom vrijednošću.
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj – ministar Andrija Pejović
U Tivtu ćemo 7. februara upriličiti proslavu, kada će biti organizovan prvi školski čas u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore, na kojem ćemo učenicima najmlađih naraštaja prenijeti značaj ovog dana.
Izdali smo poštansku marku sa brodom Sankt Georg, uradili smo predstavu „Pobuna“, a RTCG će emitovati film na ovu temu koji je snimljen još davnih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tokom cijele godine imaćemo razne događaje kako se ovaj događaj ne bi zaboravio“, kazao je u izjavi za portal Boka News ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović.
Poštanska marka ,,Bojni krstaš Sankt Georg”
Marka Bojni krstaš Sankt Georg
Pošta Crne Gore publikovala je prigodno izdanje poštanskih maraka Pomorstvo ,,Bojni krstaš Sankt Georg”. U okviru izdanja publikovana je marka i Koverat prvog dana.
Na marki je stilizovano predstavljen bojni krstaš Sankt Georg – jedan od brodova na kojem se odigrala Pobuna i simbol ovog istorijski važnog događaja. Autor idejnog rješenja je Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice.
Publikovanjem ovog izdanja Pošta se priključila aktivnostima povodom obilježavanja Jubileja – 100 godina od pobune mornara u Boki, a koje je iniciralo Ministarstvo evropskih poslova.
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj 1. februar 2018. Foto Boka News
1 od 16
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Obilježavanje velikog jubileja, stogodišnjice pobune mornara u Boki Kotorskoj počelo je danas u Đenovićima smotrom Odreda Bokeljske mornarice koju je izvršio predsjednik Opštine Herceg – Novi, Stevan Katić, nakon čega je položio vijenac na spomen ploči na Mjesnoj zajednici.
Predsjednik Katić je u obraćanju mještanima, predstavnicima bokeljskih opština, te predstavncima diplomatskog kora, na čelu sa predsjednikom Organizacionog odbora za proslavu jubileja, ministrom evropskih poslova Aleksandrom Andrijom Pejovićem, podsjetio na ovaj događaj 1. febrauara 1918. godine.
„Na današnji dan prije tačno stotinu godina u okolini mjesta na kojem danas stojimo, izbila je pobuna mornara Austro-Ugarske ratne mornarce, na brodovima Sankt Georg i Gea. Mornari su preuzeli zapovjedništvo u svoje ruke, a u znak pobune protiv rata i međunarodne solidarnosti. U pobuni je učestvovalo više hiljada mornara 11 nacionalnosti. Iako je pobuna ugušena vrlo brzo, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Jubilej – 100 godina od pobune mornara zaslužuje pažnju – u Boki Kotorskoj, cijeloj Crnoj Gori i šire – jer na ovaj način odajemo poštu stradalima i slavimo mir, kao misao-vodilju ovog događaja i osnovnu vrijednost koju danas baštine svi evropski narodi“ – kazao je Katić.
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Položen je vijenac na kući Vrankovića, gdje je bilo mjesto pobune, kao i u Portonovi marini.
Vijence u more su položili ambasador Republike Mađarske u Crnoj Gori, Kristijan Poša i komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate Vesko Tomanović, nakon čega je uslijedio plotun Bokeljske mornarice, i nastup Mjesne muzike Đenovići.
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Nakon svečanosti u Đenovićima u dvorani Park u Herceg-Novom, održana je svečana akademija uz prigodne govore predsjednika Organizacionog odbora, ministra evropskih poslova Aleksandra Andrije Pejovića, predsjednika Opštine, Stevana Katića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Ilije Dakovića.
O istorijskim činjenicama o pobuni mornara u Boki govorio je počasni konuzul Mađarske u Crnoj Gori, Čaba Mađar, a izvedena je i pozorišna jednočinka, Stevana Koprivice, “Pobuna”.
Proslava stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj - foto M. Dobrilović
1 od 8
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
Ovo je dramska etida kombinovana sa igranim video blokovima, u kojoj su nastupili: Julija Milačić, Danilo Čelebić, Goran Slavić, Dejan Đonović i Danilo Babović. Nastupila je i klapa Stari kapetan.
Podsjetimo, početak 1918., Boka kotorska se nalazi u austrijskom dijelu Austro-Ugarske. Bila je izuzetno važna pomorska baza zbog svog strateškog položaja i utočišta kojeg je pružala austro- ugarskim brodovima.
O događaju koji se zbio pisala je i pričala Evropa.
Pobuna mornara počela je 1.februara 1918. god., točno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”, kada je oko 6000 mornara austrougarske ratne flote pobunom preuzelo zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu Boke Kotorske, upravo ispred Đenovića, gdje je bio stacioniran najveći broj brodova. Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata, koji su vodile Njemačka i Austro-Ugarska protiv Slavena, buneći se protiv uslova života na ratnim brodovima, ohrabreni velikom Oktobarskom revolucijom.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara. Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara 1918. u Škaljarima, Kotor.
Stevan Katić: Ovaj povod prilika je da afirmišemo univerzalne vrijednosti
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
„O događaju koji se desio u Boki pričala je i pisala Evropa, a njegov značaj potvrđuje činjenica da ga i danas, vijek obilježavamo kao značajnu tačku u sjećanju naših naroda.
Pamtimo 01. februar 1918. godine kao simbol borbe za mir, bolje uslove života i rada, dostojanstvo svakog pojedinca. On je simbol ujedinjenja evropskih naroda oko istih vrijednosti i ciljeva, ujedinjenja koje je pandan onom kojem danas stremimo, kao država u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Ovaj povod prilika je da afirmišemo univerzalne vrijednosti, osnažimo veze i zajedničko djelovanje na unapređenju prava i sloboda svih građana, da razgovaramo o zajedničkom sutra naših naroda.
Osnovna misao-vodilja prilikom organizacije bila je povezivanje različitosti na osnovu zajedničkih vrijednosti. Iz tog razloga, posebno mi je drago da su danas sa nama predstavnici diplomatskog kora, javnog i nevladinog sektora, privatnih kompanija, kao i brojni građani. Posebno želim da se zahvalim kompaniji „Azmont investments“, investitoru kompleksa Portonovi, na podršci koju su pružili ovoj ideji i saradnji zarad njenog ostvarenja. Mi kao lokalna uprava nastojaćemo da sličnih saradnji bude još.
Da zaključim, obilježavanje jubileja – 100 godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj, posvećeno je prošlosti, a usmjereno na budućnost.
Borbe za bolje sjutra danas se u našim društvima vode na drugačiji način – dijalogom, znanjem, svakodnevnim radom i zalaganjem svakoga od nas u dijelu za koji je odgovoran. A opet, njihova suština je ista – osigurati dostojanstven život svakom članu društva” – poručio je Katić na svečanoj akademiji.
Predsjednik OO DPS-a dr Siniša Kusovac, umjesto da se građanima, kao što to radi pred izbore, obrati direktno, odnosno izađe na pozvani duel “oči u oči”, krije se potpisom iza saopštenja pisanog vjerovatno u Podgorici.
Jer, zaista nije nam jasno da neko ko želi dobro građanima Tivta, tek tako oprašta 6 miliona. Onda, kad naša infrastruktura nije ni približno onakva kakva je pod njegovim “ružičasti naočarima”. Onda kad se građanima koji se javljaju na adresu Bokeškog Foruma isključuje struja u vrijeme praznika i slava. Onda kad škole i vrtići vape za renoviranjem, a prijeko potrebnog Centra za djecu sa posebnim potrebama nigdje nema… Mnogo je toga što se još može navesti, ali prostora je premalo.
Siniša Kusovac potencira priču o tome kako je “Porto Montenegro” donio koristi Tivćanima. Sigurno jeste, gradu koji želi da valorizuje turizam “Porto Montenegro” je potreban. Međutim u drugačijem, transparentnijem i poštenijem obliku od ovoga kakav je sada. Jer, više su “Porto Montenegro” i svi njegovi dosadašnji vlasnici imali koristi od Tivta i Tivćana, nego što su Tivćani imali od njih. Osim nekih koji se ponašajući se prema Tivtu i Boki, kao “majka prema ludoj kćerki” uvlače u priču punu zabluda i nipodoštavanja svega onog što je Tivat predstavljao prije dolaska g-dina Kusovca i njemu sličnih. A predstavljao je mnogo, othranio brojne porodice, privolio brojne goste i bez “elitne marine” i grandioznioh projekata podgoričkih tajkuna.
G-dine Kusovac, još jednom Vas u ime Bokeškog Foruma pozivam na TV duel, gdje ćemo se gledati oči u oči i pred građanima Tivta, na nadam se kulturan i civilizovan način razmjeniti, na moju sreću potpuno različite stavove. Po pitanju budućnosti, sadašnjosti i prošlosti Tivta. Nije u našem gradu, a pogotovo u predgrađu ni izbliza slika tako ružičasta, kao ispod vaših naočara, poručuje dr Andrija Petković predsjednik Bokeškog Foruma.
Opština Tivat nikako se ne može tretirati kao obična „treća strana” u ugovoru Vlade i Adriatic Marinasa o prodaji Arsenala, imajući u vidu neodvojive interese lokalne zajednice Tivta od državnih interesa za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta, koji je od enormno velikog značaja za Tivat – saopštio je danas predsjednik OO DPS Tivta dr Siniša Kusovac.
Glasovima odbornika te partije u SO Tivat data je saglasnost gradonačelnici dr Snežani Matijević da sa Porto Montenegrom potpiše ugovor kojim će se Opšzina Tivat odreći ukupno 5,6 miliona eura svojih potraživanja od Adriatic Marinasa na ime neplaćenih komunalija za tri najnovije stembeno-rezidencijalne zgrade u tom kompleksu. Specijalno državno tužilaštvo je tim povodom formiralo predmet i započelo izviđaj.
“5,6 miliona eura jeste velika svota novca, ali ne predstavlja nikakavu štetu nastalu trenutnim propustom ne-efikasne administracije, kako uporno neki pojedinci pokušavaju da prezentuju, već stvarnu ugovornu obavezu pouzdanog partnera nastalu na samom početku razvoja projekta Porto Montenegro. Nisu to nikakve bačene ili prepuštene pare, već legitimno pravo ugovorom zagarantovano ozbiljnom investitoru, koje je bilo od velikog značaja na njegovu odluku da ulaže baš u našem gradu”- saopštio je danas Kusovac podvlačeći da “dokument koji je SO usvojila nije odbornicima predložen na prečac”.
“On je rezultat trogodišnjeg rada i ekonomsko- pravnih analiza tivatske opštinske administracije. Iako Opština Tivat nije potpisnik Ugovora o kupoprodaji Arsenala, ona je u obavezi da ga primjenjuje jer je obaveza nastala za Državu potpisivanjem tog Ugovora, a imovina Opštine (uključujući tu naravno i novčana sredstva Opštine) je državna imovina u skladu sa članom 116 Ustava Crne Gore i članovima 1, 2 i 4 Zakona o državnoj imovini. Takođe, Opština Tivat je bila uključena u pregovore i upoznata je od samog početka da određenu obavezu preuzetu od strane Države, treba da realizuje u formi posebnog ugovora sa kompanijom koja sprovodi projekat Porto Montenegro, pri tome vodeći računa o određenim dosadašnjim troškovima investitora. Od tih troškova priznata su ulaganja izvršena u pripremu za komunalno opremanje, kao i samo komunalno opremanje, jer su te obaveze Opštine uređene Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Ugovorom o kupoprodaji Arsenala, a iznos i ulaganja utvrđeni su od strane ovlašćenog sudskog vještaka”- stoji u saopštenju šefa OO DPS Tivta.
Siniša Kusovac
Kusovac tvrdi da Tivat već deset godina “ubire više nego značajne direktne i indirektne koristi od projekta Porto Montenegro” i da su “pozivni efekti tog projekta u stabilnom porastu iz godine u godinu”.
“Ipak, u javnosti je prisutan određeni broj skeptika koji potenciraju destruktivnu priču kada se pomene projekat Porto Montenegro i sve što je u vezi sa tim, pa i saradnja koju imaju sa Opštinom Tivat. Beskrajna debata, da li nam je bolje sa Porto Montenegrom ili ne, traje i trajaće a uvijek će se naći povod za nju. Činjenice govore za sebe, kao i priznanja koja stižu sa mnogih renomiranih adresa. Smatram da će najbolji pokazatelj ispravnosti podrške ovom projektu biti vrijeme, a prvih deset godina nam daje i više nego dovoljno razloga za zadovoljstvo učinjenim”- zaključio je Kusovac dodajući da je u Porto do sada uloćeno 550 miliona eura, tamo direktno ili indirektno radi između 800 i 1.200 ljudi, a Opština je do sada naplatula 7,65 miliona eura dadžbina za komunalije i svake godine prihoduje pola miliona eura poreza na napokretnosti i turističke takse, odnosno 60 hiljada eura prireza od firmi koje posluju u tom kompleksu.
