Promocija knjige poezije Vertigo

0
Korica Vertigo

U srijedu, 31. januara JU Narodna biblioteka Budve predstaviće novu knjigu iz svoje edicije, a riječ je o poetskoj zbirci Vertigo Krsta Vukovića.

Knjigu će predstaviti mr Natalija Đaletić koja je i recenzent zbirke, profesor Radoman Čečović, autor Krsto Vuković i u ime izdavača Stanka Stanojević.

Promocija će biti organizovana u amfiteatru Akademije znanja sa početkom u 19 h.

Krsto Vuković dugi niz godina živi, stvara i ostvaruje se u Budvi veoma kreativno i plodno. Narodna biblioteka Budve je, prepoznavši kvalitet i vrijednost ponuđene zbirke poezije Vertigo, odlučila da štampa ovu knjigu kao zasebnu publikaciju.

Glavna urednica izdanja Vertigo Krsta Vukovića je Mila Baljević, direktorica JU Narodna biblioteka Budve.

Knjigu je uredila i lektorisala Stanka Stanojević u saradnji sa recenzentkinjom mr Natalijom Đaletić, dok su kompjuterska i likovna obrada djelo Aleksandra Petrovića.

Bračni par iz Tivta spašen nakon dva dana smrzavanja u pokvarenom automobilu

0

Kada su stigli do prevoja Trešnjevik zatekli su bračni par iz Tivta u vozilu koje je bilo  u kvaru. Lazarevići su promrzli jer su na tom mjestu bili od 26. januara, ali na svu sreću van životne opasnosti, saopšteno je za „Dan” iz Službe zaštite i spasavanja Kolašin.

Tršnjevik prevoj

Ko­la­šin­ski slu­žbe­ni­ci za­šti­te i spa­sa­va­nja spa­si­li su u su­bo­tu brač­ni par La­za­re­vić iz Tiv­ta ko­ji su od 26. ja­nu­a­ra bi­li za­ro­blje­ni u sni­je­gu na pre­vo­ju Tre­šnje­vik kod An­dri­je­vi­ce.

Pri­pad­ni­ci ko­la­šin­ske Slu­žbe za­šti­te i spa­sa­va­nja, iako ra­de u ve­o­ma te­škim uslo­vi­ma o če­mu su pri­je ne­ko­li­ko da­na oba­vije­sti­li jav­nost, još jed­nom su pri­te­kli u po­moć oni­ma ko­ji su bi­li u ne­vo­lji i na taj na­čin spa­si­li dva ži­vo­ta. Na­i­me, u su­bo­tu po­pod­ne ko­la­šin­ski spa­si­o­ci Zo­ran Bu­la­to­vić i Du­ško Đi­no­vić, na­kon po­zi­va iz po­li­ci­je, upu­ti­li su se pre­ma An­dri­je­vi­ci pre­ko Tre­šnje­vi­ka da spa­su brač­ni par La­ra­ze­vić ko­ji je ostao za­ro­bljen u sni­je­gu na tom di­je­lu pu­ta.

Ka­ko su sa­op­šti­li iz Slu­žbe za­šti­te i spa­sa­va­nja Ko­la­ši­na, oni su u su­bo­tu oko po­dne­va do­bi­li po­ziv od Odje­lje­nja bez­bjed­no­sti Ko­la­šin da su lju­di za­ro­blje­ni u sni­je­gu na pu­tu Tre­šnje­vik–An­dri­je­vi­ca.

– Od­mah po do­bi­ja­nju po­zi­va Bu­la­to­vić i Đi­no­vić su se upu­ti­li pre­ma mje­stu gdje su La­za­re­vi­ći bi­li bu­kval­no za­ro­blje­ni u sni­je­gu. Na lo­ka­ci­ju su sti­gli ne­gdje oko 14 ča­so­va, a raz­log za­što im je tre­ba­lo to­li­ko vre­me­na da do­đu do tog mje­sta je upra­vo ve­o­ma su­rov i ne­pro­ho­dan put. Ka­da su sti­gli do pre­vo­ja za­te­kli su brač­ni par iz Tiv­ta u vo­zi­lu ko­je je bi­lo  u kva­ru. La­za­re­vi­ći su bi­li pro­mr­zli jer su na tom mje­stu bi­li od 26. ja­nu­a­ra, ali na svu sre­ću van ži­vot­ne opa­sno­sti – sa­op­šte­no je iz Slu­žbe za­šti­te i spa­sa­va­nja.

Na­ve­li su da su za­hva­lju­ju­ći br­zoj re­ak­ci­ji i sprem­no­sti svo­jih pri­pad­ni­ka, od­no­sno Bu­la­to­vi­ća i Đi­no­vi­ća, La­za­re­vi­ći uspje­šno pre­ve­ze­ni na si­gur­no mje­sto, a uspje­li su i nji­ho­vo vo­zi­lo da po­mje­re sa te lo­ka­ci­je.

Iz Slu­žbe za­šti­te su ob­ja­sni­li da je ak­ci­ja tra­ja­la oko šest i po sa­ti, da si­tu­a­ci­ja na te­re­nu uop­šte ni­je bi­la be­za­zle­na jer je sni­jeg u tom di­je­lu pre­la­zio vi­si­nu od me­tar i po, ali su ipak uspje­li da spa­su za­ro­blje­ne put­ni­ke, ta da se na kra­ju sve do­bro za­vr­ši­lo, što je za njih, ka­ko ka­žu, naj­va­žni­je jer su ljud­ski ži­vo­ti spa­se­ni.

– Na­ši pri­pad­ni­ci su bu­kval­no vu­kli vo­zi­lo La­za­re­vi­ća do mje­sta Ba­re kralj­ske gdje im je u po­moć pri­te­kao Pe­đa Jo­va­no­vić, šu­mar iz tog re­jo­na – na­gla­si­li su iz Slu­žbe za­šti­te i is­ka­za­li za­hval­nost Jo­va­no­vi­ću na pru­že­noj po­mo­ći.

Iz Slu­žbe za­šti­te i spa­sa­va­nja su pod­sje­ti­li da su na re­jo­nu ko­la­šin­ske op­šti­ne če­sti slu­ča­je­vi gdje ne­ko za­lu­ta ili kre­ne ne­kim spo­red­nim pu­tem, što ne­ko­ga mo­že ko­šta­ti i ži­vo­ta. Zbog to­ga po­no­vo upu­ću­ju apel oni­ma ko­ji ni­je­su upo­zna­ti sa pu­te­vi­ma na sje­ve­ru da se pri­dr­ža­va­ju glav­nih ma­gi­star­lnih pu­te­va, da ne idu pre­či­ca­ma, kao i tu­ri­sti­ma ko­ji vo­le da pla­ni­na­re da se strikt­no dr­že mar­ki­ra­nih sta­za ka­ko bi se iz­bje­gle slič­ne si­tu­a­ci­je, ko­je, na­gla­ša­va­ju iz Slu­žbe za­šti­te, mo­gu po­ne­kad i kob­no da se za­vr­še.

– Put od Ma­te­še­va do An­dri­je­vi­ce pre­ko Tre­šnje­vi­ka je ne­pro­ho­dan, svi ko­ji kre­nu tim pu­tem ri­zi­ku­ju. Ovim pu­tem ape­lu­je­mo i na nad­le­žne da što pri­je po­sta­ve ade­kvat­nu sig­na­li­za­ci­ju ko­ja bi upo­zo­ri­la na sta­nje u ka­kvom se na­la­zi taj put. Na­ža­lost, oni ko­ji pra­te GPS ure­đaj za kra­ći put, do­bi­ju tu di­o­ni­cu kao naj­kra­ću  i on­da ka­da do­đu na taj put ne mo­gu ni na­pri­jed ni na­zad – ta­da se ja­vlja­ju pro­ble­mi. Oni ko­ji ne po­zna­ju sje­ver Cr­ne Go­re če­sto se, ko­ri­ste­ći na­vi­ga­ci­ju, upu­te na Tre­šnje­vo, a zi­mi je to ve­o­ma ri­zič­no. Ape­lu­je­mo da se u zim­skom pe­ri­o­du taj put iz­bje­ga­va – sa­op­šte­no je iz Slu­žbe za­šti­te i spa­sa­va­nja.

/J.Š./

Uginuli veliki kit dužine 11,7 m, pronađen kod Lošinja

0
uginuli kit

Institut Plavi svijet dobio je dojavu o pronalasku uginulog kita 23. januara 2018. pored Lošinja. Uginulog kita je mrežom sa dna izvukao Lošinjski kočar koji ga je nakon toga doteglio do otočića Male Orjule.

Djelatnici Instituta su pregledali i izmjerili uginulu životinju te su utvrdili kako se radi o ženki velikog kita (Balaenoptera physalus) duljine 11,7 m. S obzirom da je veliki kit opažen kod Rovanjske 6. siječnja, pretpostavljamo da se radi o istoj životinji. Iako impresivne veličine, u ovom slučaju radi se o mladoj životinji. Naime, kad se okote novorođeni veliki kitovi već su dugi oko 5-6 metara. Mladunci ostaju s majkom tijekom 6-8 mjeseci. Tijekom tog perioda izuzetno brzo rastu pa kad se odvajaju od majke imaju već dužinu od 10 do 12 m.  Veliki kit jedini je kit usan (Mysticety) koji trajno obitava u Mediteranu i povremeno se pojavljuje u Jadranu, piše Institut Plavi svijet

Prilikom pregleda životinje nisu pronađene nikakve vanjske ozljede koje bi upućivale na mogući uzrok smrti. Na tijelu životinje nije bilo nikakvih tragova ozljeda. Životinja je djelovala mršavo te pretpostavljamo da je uginula od iscrpljenosti. Na tijelu životinje pronađen je i veći broj parazitskih kopepodnih rakova (Pennella sp.). Ovi rakovi se tijekom razvoja jednim dijelom tijela „ukopavaju“ u potkožno tkivo kitova, a pojava ovih parazita u većem broju upućuje i na smanjenu otpornost imunološkog sustava kod uginulog kita.

Kako je kit pronađen pored Lošinja, Institut Plavi svijet pokrenuo je akciju kako bi sačuvao kostur ove životinje. S obzirom na veličinu same životinje i lokaciju pronalaska, izvlačenje na obalu i prijevoz do neke prikladne lokacije na kojoj bi se poštujući sanitarne i veterinarske propise mogla izvršiti obdukcija i čišćenje kostura nije bilo moguće. Stoga smo odlučili životinju ostaviti u moru kako bi se prirodnim procesom biološke razgradnje mekih tkiva očistio kostur.

Životinja je tokom 24. januara omotana čvrstom mrežom i konopima kako bi sačuvali sve kosti te je potopljena na dubinu od oko 20 m pored Lošinja. Tijekom idućih mjeseci istraživači će redovito obilaziti lokalitet te će osim što će kontrolirati stanje pokušati dokumentirati i sam proces razgradnje kita u moru.

Kako je veliki kit strogo zaštićena životinja, o pronalasku uginule jedinke i lokalitetu na kojem je jedinka potopljena Institut Plavi svijet obavijestio je sve nadležne institucije – Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Javnu ustanovu Priroda, Lučku kapetaniju Mali Lošinj i pomorsku policiju. Također, o svemu je obaviještena i gradonačelnica Malog Lošinja i Turistička zajednica Malog Lošinja.

S obzirom da se akcija odvijala u zimskim uvjetima na moru Institut Plavi svijet zatražio je pomoć brojnih organizacija i pojedinaca koji su priskočili u pomoć. Tako je cjelokupna organizacija i sama akcija potapanja trajala svega jedan dan, a u akciji su sudjelovali ronioci Instituta i DVD Lošinj, KPD INA Kostrena te Elektroprimorje sa svojim plovilom. Svima hvala!

O pobuni mornara u Boki Kotorskoj pisala je i pričala Evropa

0
Pobuna mornara 1918

Stotinu godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj navršava se  1. februara. U saradnji Opštine Herceg Novi i Organizacionog odbora, pripremljen je program obilježavanja Jubileja.

Prigodne aktivnosti uključuju povorku od mjesne zajednice Đenovići do kompleksa Portonovi,  01. februara sa početkom u 16 sati, kao i polaganje vijenaca kod mjesne zajednice Đenovići, na kući Vrankovića i u Kumboru.

Program će biti nastavljen održavanjem Svečane akademije u dvorani Park, sa početkom u 18 sati.

Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918.
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918. foto arhiva Boka News

Kompanija Azmont Investments, investitor projekta Portonovi, podržala je ovogodišnje obilježavanje godišnjice pobune mornara i organizaciju Svečane akademije u dvorani Park.

Četvrtak, 1. februar 2018.

16:00 – 16:45           Povorka i polaganje vijenaca 

16:00                        Okupljanje kod mjesne zajednice Đenović

16:00 – 16:10           Pozdravni govor i polaganje vijenca

  • Smotra odreda Bokeljske mornarice
  • Vijenac polaže predsjednik Opštine Herecg Novi, Stevan Katić
  • Obraćanje predsjednika Katića

16:15 – 16:20           Povorka do kuće Vrankovića (mjesto organizovanja pobune)

16:20 – 16:25           Polaganje vijenca na kuću Vrankovića

  • Polaganje vijenca – Bokeljska mornarica

16:25 – 16:30          Povorka do Portonovi marine, Kumbor

16:30 – 16:45           Portonovi marinapolaganje vijenaca

  • Plotun Bokeljske mornarice
  • Mjesna muzika Đenović
  • Polaganje vijenca ambasador Republike Mađarske u Crnoj Gori, Nj.E. G-din Kristijan Poša
  • Polaganje vijenca komandant Mornarice VCG, kapetan fregate Vesko Tomanović
Đenovići spomen obilježje

18:00 – 19:00                           Svečana akademija

Dvorana “Park”, Herceg Novi

18:05 – 18:20                       Pozdravni govori

  • Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić
  • Predsjednik Organizacionog odbora, Aleksandar Andrija Pejović
  • Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Ilija Daković

18:20 – 18:25           Istorijske činjenice o pobuni mornara u Boki Kotorskoj

  • Počasni konzul Mađarske u Crnoj Gori, Čaba Mađar
Brod „Gaa“ i podmornice u Đenovićima
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima

18:25 – 19:00           Kulturno – umjetnički  program

19:00 – 20:00                       Koktel

Foaje dvorane “Park”, Herceg Novi

 

51. Hercegnovski zimski salon

0
51 Salon

U četvrtak 01.februara 2018. godine u 19 sati u galeriji Josip Bepo Benković biće otvoren 51. po redu Hercegnovski zimski salon.

Na salonu će se publici predstaviti 23 autora iz Crne Gore i regiona, pedagozi-profesori na likovnim i akademijama umjetnosti.

Selektor ovogodišnjeg salona je slikar mr Vojislav Kilibarda. Biće dodjeljene tri novčane nagrade o čemu će odlučivati tročlani žiri u sastavu Vuk Vuković dr produkcije, predsjednik žirija, I članovi Vanja Berberović fotograf I Marko Petrović Njegoš vajar.

Novljanima će se predstaviti Aldemar Ibrahimović, Nikola Simanić, Dino Karailo, Olivera Eraković, Anka Gardašević, Nada Arnaut, Vladimir Đuranović, Ivana Radovanović, Željko Reljić, Predrag Milačić, Marija Kapisoda, Nataša Đurović, Draško Dragaš, Zdravko Delibašić, Katarina Švabić, Predrag Terzić, Mišo Filipovac, Irena Knežević, Taida Jašarević, Jasmina Gavrankapetanović, Ana Hušman, Nela Darmanović i Rajko Bizijak.

Najveći broj autora je sa Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, Fakulteta za vizuelne umjetnosti u Podgorici. Osim njih, na Salonu će učestvovati profesori sa Akademija likovnih umjetnosti iz Beograda, Kragujevca, Trebinja, Sarajeva, Prištine, Zagreba i Nove Gorice.

Salon će otvoriti predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore Igor Rakčević ,a u ime opštine Herceg Novi ,prisutne će pozdraviti predsjedenik skupštine dr Miloš Bigović.

Salon prati reprezentativan katalog koji je grafički uobličio dizajner Voislav Bulatović.

Salon će biti otvoren do 01.03. 2018 godine.

 

TA: Popadić izbjegao da odgovori na pitanja

0
Tivatska akcija

Iz Tivatske akcije odgovorili direktoru Radio Tivta saopštenjem:

Prvo, u svom odgovoru na naše saopštenje izbjegli ste da odgovorite na svako od pitanja koje smo Vam postavili. Time ste rekli više nego dovoljno – kaže se u saopštenju Tivatske akcije.

Drugo, ne možemo Vam mi dijeliti redakciju, ali Vi bi trebalo, kao direktor Javnog servisa, i te kako da dijelite novinare od „novinara“, tj. profesionalce od onih koji izigravaju PR menadžere opštinskog odbora DPS-a.

Treće, svoj autorski tekst o čitavoj aferi, koji pominjete u svom odgovoru, objavili ste tek juče ujutro. Vrlo interesantan tajming – reagujete tek kad Vam se „javilo“ da će izaći naše saopštenje koje će se baviti odnosom Radija Tivat prema aferi protivzakonitog oprosta 5,6 miliona eura.

Četvrto, kažete da ste prenijeli neki tekst Siniše Lukovića iz „Vijesti“; onaj koji detaljno govori o čitavoj aferi niste prenijeli, a izbjegli ste da odgovorite kako Vam u ovom kontekstu izgledaju članci koje je na sajtu Radija Tivat postavljala gđa Krstović.

Peto, niko iz Tivatske Akcije ne traži od Vas ni od novinara u Radiju Tivat  da budete u službi opozicije, već u službi za koju ste plaćeni od svih građana Tivta – u službi javnog interesa. Nadamo se da ne mislite, g. Popadiću, da je uloga javnog servisa samo da bude pasivni medij koji prenosi sjednice SO, saopštenja i press-konferencije političkih subjekata? Valjda bi trebalo da Radio Tivat  sam aktivno istražuje teme od krucijalne važnosti za Tivat, i da sam postavlja nezgodna pitanja onima koji odlučuju i sistematski zatiru budućnost našeg grada.

Šesto, nikakve vrhove, g. Popadiću, Vi niste dosegli, da bismo Vas mi mogli sa njih skidati. Da ste ih dosegli, ne biste čekali da mi opštinskoj vlasti postavljamo važna i vrlo neugodna pitanja, nego biste Vi to uradili. Tako bi radio pravi Javni servis, koji je dosegnuo „vrhove“. Takav Javni servis, koji bi radio istinski u opštem interesu (a ne po sistemu „niti voda niti vino“),  mnogo je moćniji kontrolor svake vlasti od bilo kojeg opozicionog subjekta. Prozivku opozicije vlast lako  prećuti, ali ne odgovoriti na pitanje novinara Javnog servisa mnogo je neprijatnija stvar.

Konačno, da se vratimo na ono najvažnije u našoj polemici – čekamo da li ćete postaviti sljedeća pitanja:

1) Predsjednici Opštine Snežani Matijević i bivšem predsjedniku Opštine Ivanu Novoselu – Zašto za protekle dvije godine nisu Portu Montenegro naplatili nijednu od davno dospjelih rata naknade za komunalije po osnovu ranije potpisanih ugovora za dvije nove zgrade?

2) Predsjednici OpštineSnežani Matijević i bivšem predsjedniku Opštine Ivanu Novoselu – Znaju li koje su sve zakone prekršili i koja su sve krivična djela počinili jer nisu naplatili opštinska potraživanja iz tih ugovora, niti preduzeli  sredstva prinudne naplate?

3) Predsjednici Opštine Snežani Matijević – Zašto je smijenila načelnika Direkcije za investicije PeđuObradovića, i to baš u vremenu kad se pisala i usvajala skandalozna i protivzakonita odluka da Opština Tivat oprosti 5,6miliona eura svojih prihoda zbog Vladinih eventualnih obaveza prema “Adriatic Marinasu”?

4) Predsjednici Opštine Snežani Matijević – Zašto je od javnosti i novinara dvije sedmice pokušavala da sakrije činjenicu da je smijenila g-dina Peđu Obradovića?

Na kraju, nekoliko riječi u vezi s Vašom dilemom o našim „dobrim namjerama“. Apsolutno smo sigurni, g. Popadiću, da i Vi lično – a isto tako i građani Tivta koji nas podržavaju kao i oni koji nas nimalo ne vole – znate da  sve što je činila  Tivatska Akcija i što čini –  čini radi opšteg interesa. Bez politikantstva, bez populizma i bez ulagivanja biračima, bez „trulih“ kompromisa. Dakle, dobronamjerno prema opštem interesu. Ako to znači da prema bilo kojoj instituciji  i bilo kojem pojedincu na funkciji koji radi protiv opšteg interesa budemo vrlo oštri i „nedobronamjerni“ – neka bude tako. Takve sigurno nećemo maziti niti im tepati.

Kad bi se unutar svake institucije malo više ljudi usudilo da jasno kaže „popu pop, a bobu bob“, umjesto što iz ličnog interesa i/ili straha  jedno misle, drugo govore, a treće rade – živjeli bismo u mnogo boljem društvu.

 

 

Kotorske zimske karnevalske fešte od 2 – 11. februara

0
program

Kotorske zimske karnevalske  fešte, održaće se u periodu od petka, 02.februara do nedelje 11. februara 2018 g.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, a  pokrovitelj Opština Kotor.

Svečano otvaranje je na glavnom gradskom trgu, u petak 02. februara od 19 sati. Učestvuju: Jovica Martinović, Vlasta Mandić, Aleksandar Dender, Bisernice Boke,  Ansambl TOĆ, NENO BELAN & FIUMENS.

S obzirom na Tradicionalni zimski karneval ove godine slavi 500 godina postojanja, veče posvećeno jubleju biće u kinu „Boka“ u ponedeljak, 05. februara 2018.g. od 20 sati, filmskom retrospektivom i podsjećanjem na nekadašnje fešte u Kotoru.

Ove godine planirana su dva abruma –  u Tivtu i Budvi (06. i  08. februara 2018.g.), uz kapa, Gradsku muziku, mažoretke i maske.

Dječiji maskenbal na programu je 09.februara 2018. g od 17h u PC „Vukšić,“ a dva sata kasnije mažoretke „Fešta“ održaće XXII samostalni koncert, pod nazivom SVI SMO MI FEŠTA“,  u Velikoj sali Kulturnog centra od 19h.

Veliki maskenbal biće u subotu 10. februrara 2018.g. u Poslovnom centru „Vukšić“ sa početkom u 21 sat. Goste će zabavljati THE GRUPA i TRI KVARTA.

Tradicionalni zimski kotorski karneval 2018 održaće se u nedjelju 11.02.2018.g sa početkom u 15 sati.

Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord“ do Kamelije, preko Tabačine i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.

Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 sati do 17 sati i 30 minuta.

Kotorski karneval 2017.

Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a  spaljivanje na Maceu.  Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost  njihovog oštećenja i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija“ do zgrade Elektrodistribucije, najkasnije do subote 10.02.2018.g. do 19h,.

Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

 

Vrhovi Orjena koje vrijedi obići…

1

Rt (1395 m) i Okapavica (1403 m), bili su odredište planinarske ture izvedene u subotu, 27. januara u organizaciji planinarskog kluba „Subra“, a u okviru zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“.

Preko dvadeset učesnika iz Herceg Novog, Tivta i Nikšića, uz vođenje Nikole Brajovića i Vjekoslava Đerija, imalo je priliko obići ova dva, neopravdano rijetko posjećena orjenska vrha. Njih povezuje ne samo kratki zajednički greben, već i istorijski događaji koja su na ove visoke i dominantne kote svojevremeno doveli austrougarske položaje sa barakama za vojsku i osmatračnicom, čiji su ostaci i danas vidljivi. Do vrhova vodi stara staza još iz tog vremena, a koja je prije dvije godine obnovljena i markirana prilikom održavanja kursa za
markaciste.

Rt i Okapavica ujedno predstavljaju granicu između opština Herceg Novi i Kotor, dok pristupna staza vodi kroz Žlijebsku planinu, oblast koju su ranije intezivno koristili za ljetnje stočarenje stanovnici obližnjeg sela Žlijebi, inače poznatog po graditeljskom umijeću u
radu sa kamenom.

Izvedena tura jedan od načina predstavljanja Rta i Okapavice kao atraktivnog odredišta za aktivni odmor , mjesta koje nudi, uz zanimljivu istorijsku priču i izuzetan pogled na veliki dio Boke Kotorske: ulazni dio, zajedno sa Topaljskim zalivom,  Tivatski, kao i unutrašnji zaliv.

„Uspon na Rt i Okapavicu“ je događaj iz zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, dok su organizatori pojedinačnih dešavanja: PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub “Adriafly”.

Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

Fokus i dalje stavljaju na Solila

0
Detalj iz Solila

Zaštićeni rezervat prirode Solila i ove će godine biti u fokusu investicionih aktivnosti JP Mosrko Dobro iz Budve kada su u pitamju ulaganja tog preduzeća na području opštine Tivat.

Prema Planu korišćenja sredstava tog preduzeća na koje je saglasnost dala Vlada na sjednici u četvrtak, Morsko Dobro će ove godine u uređenja i održavanje infrastrukture  u specijalnom rezervatu prirode Solila (sanaciju i održavanje šetališnih staza, mostova, kanala i nasipa i izradu informativnih tabli) uložiti 15 hiljada eura, dok će projektovanje, izrada i postavljanje novih kula-osmatračnica za posmatranje ptica, sa plaćanjem nadzora tih radova na ovom lokalitetu koštati dodatnih 27 hiljada eura. Za sanacija nasipa uz Široku rijeku sa postavljanjem zapornice za regulaciju nivoa vode uz nadzor tih radova, biće izdvojeno 30 hiljada eura, dok će godišnji monitiornih promjena u stanju životne sredine na Solilima koštati 5 hiljada eura.

Od ostalih ulaganja na području Tivta, Morsko Dobro planira da do kraja ove godine izradi Studiju tehničko-tehnoloških uslova za dvije lokacije nautičkih sidrišta u Tivatskom zalivu, sa Pravilnikom upravljanja sidrištima, a za što će biti izdvijeno 25 hiljada eura.

Most na Širokoj rijeci u Solilima

Tokom ove godine budvasko JP realizovaće i niz ugovorenih,  a nedovršenih aktivnosti u Tivtu koje su prenešene iz 2017. godine. Tako će biti plaćeno ukupno 20 hiljada eura za već izrađenu i revidovanu prijektnu dokumentaciju  za poslove regulisanja kanala i vodotoka na Solilima, 5 hiljada eura koštaće dopuna projekta građevinske sanacije pristaništa Opatovo shodno lani urađenom geomehaničkom elaboratu,  a 2 hiljade eura biće izdvojeno za revizuju glavnog  prjekta rekonstrukcije pristaništa u Donjoj Lastvi, koliko i za revizuju prjekta sanacije pristaništa u Krašićima. Radovi na uređenju kanala za odvod atmosferskih voda u naselju Bonići koštaće 35 hiljada eura, dok će za redovne radove održavanja i uređenja rezervata Solila biti plaćeno 30 hiljada eura, a za monitoring stanja životne sredine na tom lokalitetu za 2017. godinu još 10 hiljada eura.

Direktor Radio Tivta odgovara Tivatskoj Akciji

0
Tivat – Photo Anton Marković

Direktor Radio Tivta Dragan Popadić odacio je optužbe Tivatske Akcije da je taj lokalni javni servis u aktuelnoj aferi oko kontroverznog opraštanja 5,6 miliona eura duga Porto Montenegra Opštini Tivat na ime komunalija, namjerno pokušao da skrene pažnju sa štete koju trpi grad zbog ponašanja svojih DPS čelnika. Član Glavnog odbora TA i odbornik u lokalnom parlamentu Miomir Abović je Popadića pozvao da radi profesionalno i sa “mnogo više hrabrosti kad su u pitanju krucijalne teme vezane za naš grad” i da “bude pravi direktor lokalnog javnog servisa, a ne prikriveni vojnik i skriveni adut  OO DPS-a Tivat.”

“Nemojte nam dijeliti redakciju jer se borim da budemo složni, i nemojte diktirati šta da objavljujemo a šta ne.”- odgovorio je TA i Aboviću juče Dragan Popadić istakavši da je Radio Tivat i u programu i na sajtu “opširno izvestio o press konferenciji rukovodstva opštine na kojoj je prvi put nagovještena priča o komunalijama i o 5,6 miliona eura.”

Zbog te afere inače, Specijalno državno tužilaštvo je u međuvremenu formiralo predmet i započelo izviđaj.

 “Čim smo dobili predlog Ugovora Opstine i Porto Montenegro kompletan tekst smo postavili na našem sajtu. Postavili smo i pitanje da li su građani za potpisivanje tog ugovora. I dobili ubjedljiv odrečan odgovor. Direktno smo prenosili sjednicu lokalne Skupštine na kojoj se o ovoj tački raspravljalo više sati. Sa sjednice pripremili smo Skupštinsku hroniku u programu i opširan tekst na sajtu. Preuzeli smo tekst kolege Siniše Lukovića. Uputili smo i zvanično pitanje o ovom slučaju SDT i još čekamo odgovor. I ja lično sam napisao komentar u kome predlažem da se Ugovor ne potpiše i da SO Tivat poništi svoju prethodnu odluku. Slučaj ćemo i dalje pratiti sa velikom pažnjom. Jer su velike pare u pitanju. Pare poreskih obveznika. Tek je počelo.”- naveo je Popadić u svom odgovoru TA.

Direktor Radio Tivta je istakao da je “to je uloga javnog servisa, a ne da bude u službi vlasti ili opozicije, da igra kako vjetrovi duvaju.” Saopštio je i da on lično i Radio Tivat nisu na društvenim mrežama, ali su mu “javili da ste gospodine Aboviću, napisali da ću platiti kad-tad.”

“Neko drugi bi se osjetio ugroženim i prijavio to policiji. Meni nije ni na pamet bilo. Iz dva razloga. Prvo, nisam strašljiv i drugo, ne smatram vas lošim čovjekom koji želi zlo drugome. Pretpostavljam da ste to napisali bez mnogo razmišljanja, uz višak emocija”- poručio je Popadić odborniku TA. Direktor Radio Tivta je naveo da osim u SKJ, nikad nije bio član nijedne političke partije i da ne namjerava da to postane, već da se bavi novinarstvom “ne služeći ni vlasti ni opoziciji -samo građanima Tivta.”

“Moj omiljeni Šekspir kaze: Težeć boljem često pokvarimo dobro. Ako stvarno imate dobru namjeru, pomozite nam da budemo još bolji. Ali nemojte kvariti dobro i skidati nas sa vrhova koje smo već dosegli”- poručio je Tivatskoj Akciji direktor Radio Tivta Dragan Popadić.