Najveći njemački i evropski bus-prevoznik Flixbus uskoro otvara linije u Crnoj Gori a sada znamo da ćemo njihove prepoznatljive autobuse vidjeti već u junu, tokom sezone.
Prve Flixbusove linije u Crnoj Gori biće iz Budve kao i iz bokeljskih gradova – Tivta, Kotora i Herceg Novog a voziće prema Dubrovniku u Hrvatskoj i prema Budimpešti i Velikoj Kanjiži u Mađarskoj, prenosi portal Investitor.
Na sajtu Flixbusa se već sada mogu kupiti karte za te destinacije po različitim cijenama, a za prvu vožnju od Kotora do Budimpešte 16. juna treba izdvojiti 54,9 eura.
Putovanje traje 17 sati, a polazak iz Kotora je u 19.45. To znači da je vrijeme dolaska na stanicu u Budimpešti narednog dana u 12.45.
Kotor – foto Boka News
U kompaniji ponosno ističu da njihovi moderni autobusi pružaju vrhunski ugođaj vožnje i dodaju da je autobuski prevoz najsigurniji od svih ostalih vidova prevoza.
Vlasnici bespravno izgrađenih objekata u Tivtu površine do 100 kvadrata neće prilikom legalizacije plaćati naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, dok će oni čije su kuće površine do 200 kvadrata plaćati 50 odsto cijene.
To je predviđeno odlukom koju je lokalna Skupština usvojila na sjednici u četvrtak. Preciznije, riječ je o amandmanu koji je na odluku podnijela predsjednica opštine Snežana Matijević, piše Pobjeda.
Ona je u obrazloženju navela da su na taj način željeli da stimulišu postupak legalizacije.
“Razlozi su sadržani u potrebi da se vlasnicima bespravnih objekata osnovnog stanovanja ukupne površine do 200 kvadrata, omoguće povoljniji uslovi za plaćanje naknade, kao i da na taj način stimulišemo postupak legalizacije. Uzimajući u obzir i primjedbe građana tokom javne rasprave, smatrali smo opravdanim da uvažimo sugestije te da se i vlasnicima bespravnih objekata omogući povoljnost kao i kod legalnih graditelja u dijelu rješavanja stambenog pitanja”, objasnila je Matijević.
Teritorija opštine je podijeljena na šest zona. Visina naknade u IA zoni biće 210, a u I 172 eura po kvadratnom metru.
Cijena kvadrata u II zoni je 138, u III 104, IV 86, a u V zoni 60 eura po kvadratu. Za objekte do 250 kvadrata plaćaće se 60 odsto od cijena utvrđenih za pojedine zone.
Odlukom je predviđeno da vlasnici bespravnih objekata komunalije plaćaju u 120, a izuzetno, ako je objekat osnovnog stanovanja, u 240 mjesečnih rata.
U članu 7 Odluke navodi se da se za bespravne objekte naknada uvećava pet odsto ako se uvećani iznos plati jednokratno, da se za bespravne objekte naknada uvećava za 20 odsto ako vlasnik bespravnog objekta zahtijeva da i uvećani iznos plaća u ratama, a da se za bespravne objekte osnovnog stanovanja naknada uvećava 2,5 procenta, a može se plaćati jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, u skladu sa zahtjevom vlasnika.
Na sjednici Skupštine opozicioni odbornici kritikovali su i odluku i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Oni su ocijenili da je odluka diskriminatorska za građane koji su gradili legalno, uz građevinske dozvole i redovno plaćanje poreza.
Za legalizaciju stiglo 80 zahtjeva
Zahtjevi za legalizaciju mogu se podnijeti do 15. jula.
U Tivtu je, po riječima sekretarke za uređenje prostora i izgradnju objekata Tamare Furtule, do sada podnijeto 80 zahtjeva.
“Prema podacima iz katastra, koji nisu potpuno precizni, na teritoriji opštine je oko 2.500 bespravno podignutih objekata”, kazala je Furtula.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uputilo je UNESCO-u kandidaturu za zaštitu proslave Svetog Tripuna i Kola Svetog Tripuna, tradicije bokeljskih Hrvata, saopšteno je u petak iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova.
Bokeljska mornarica – foto Boka News
Hrvatska nominacija za upis Tripundanskih svečanosti na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva
“Na temelju tradicije obilježavanja Tripundanskih svečanosti u Hrvatskoj, Ministarstvo kulture je uputilo UNESCO-u hrvatsku kandidaturu za zaštitu proslave Svetog Tripuna i Kola Svetog Tripuna, kao tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj.
Tripundanske svečanosti upisane su u registar kulturne baštine Republike Hrvatske (Proslava Svetog Tripuna i Kolo Svetog Tripuna – Tradicije Bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj) i dio su nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Kult svetog Tripuna i svečanosti njemu u čast, neraskidivo su vezane uz Bokeljsku mornaricu, za čije stvaranje i očuvanje su najzaslužniji pripadnici hrvatskog naroda.
Priznanje kulturnog i povijesnog nasljeđa, uključujući i doprinos Hrvata Boke Kotorske u stvaranju i očuvanju Bokeljske mornarice, zauzimaju važno mjesto u ostvarivanju prava Hrvata u Crnoj Gori kao nacionalne manjine priznate Ustavom Crne Gore.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo kulture pozdravljaju doprinos Hrvatske građanske inicijative i drugih udruga koje okupljaju Hrvate u Crnoj Gori u pripremi crnogorske kandidature Bokeljske mornarice za Registar nematerijalne baštine UNESCO-a.
Uvažavajući stajališta i traženja bokeljskih Hrvata Crne Gore i Bokelja u Hrvatskoj, učinili smo sve da zaštitimo njihova prava te osiguramo zaštitu Bokeljske mornarice sa svim njenim elementima, kako onima koje baštini u Crnoj Gori tako i onima koje baštini u Republici Hrvatskoj.
Bokeljska mornarica u Saboru RH
Hrvatska se zauzima za pristup, koji na najbolji način vrednuje sveukupno tradicijsko nasljeđe Bokeljske mornarice, kako u Crnoj Gori tako i u Republici Hrvatskoj, posebno naglašavajući činjenicu da je Bokeljska mornarica usko povezana sa Sv. Tripunom, i da su za stvaranje i očuvanje tradicije bokeljskih pomoraca najzaslužniji pripadnici hrvatskoga naroda.
Vjerujemo da je, u duhu prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa te međusobnog uvažavanja, u zajedničkom interesu Crne Gore i Republike Hrvatske nastaviti dijalog tijekom procesa evaluacije predanih kandidacijskih dosjea i pronaći obostrano prihvatljivo rješenje kojim ćemo pokazati da su manjine i naš odnos prema njihovom identitetu, tradiciji i kulturi najčvršće poveznice u izgradnji naših odnosa” – kaže se u zvaničnom saopštenju Ministrastva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.
Do septembra ove godine, Modra ploča u zaleđu Herceg Novog će dobiti novih 700 metara kanalizacione mreže, dogovoreno je tokom jučerašnje posjete potpredsjednika Miloša Konjevića i saradnika Srbini, gdje su sa mještanima razgovarali o problemima tog naselja.
Investitor Nikola Radović, koji na Modroj ploči gradi stambeni objekat, do septembra će izgraditi i 700 metara kanalizacione mreže, u vidu kompenzacije za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, a nakon ljetnjeg perioda i preostalih 1,3 kilometra kroz model privatno-javnog partnerstva.
Po dogovoru sa građanima koji su prošle subote bili na prijemu kod potpredsjednika, predstavnici opštine su posjetili Modru ploču i Čela, gdje su sa mještanima razgovarali o poboljšanju infrastrukture na putu prema Španjoli, kako u vidu izgradnje kanala za odvod površinskih voda i čišćenja već postojećih, tako i u vidu grebanja puta koji se nalazi pod velikim nagibom, a kako bi se spriječilo proklizavanje vozila.
Konjević je zajedno sa Sekretarom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandrom Kovačevićem i načelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić posjetio i prostorije Mjesne zajednice Srbina, koje se nalaze u iznimno lošem stanju, te je dogovoreno da će Opština pomoći pri iznalaženju rješenja za adaptaciju drugog prostora koji će koristiti ta mjesna zajednica.
H.Novi foto Boka News
Predmet obilaska terena je bila i stara škola na Srbini, zadužbina Bošković-Đurović-Laketić. Oronula i bez upotrebne vrijednosti u ovom trenutku, Opština Herceg Novi će tražiti od Ministarstva prosvjete povrat u svoju nadležnost, kako bi objekat konačno bio priveden namjeni u skorijoj budućnosti.
Nakon što su najavili blokadu magistrale ka Cetinju, kako bi upozorili nadležne da nakon tri godine završe rekonstrukciju puta do Brajića, mještani Brajića, Pobora, Mažića, Lapčića, Stanišića i Markovića zatražili su hitan prijem kod predsjednika Opštine Budva Dragana Krapovića i predsjednika Skupštine, Đorđija Vujovića, koji je održan danas.
I pored najava zajedničkog sastanka u Direkciji za saobraćaj, mještani su naglasili da će već danas podnijeti Upravi policije zahtjev za obustavu saobraćaja na dionici Cetinje – Budva za 10. april.
“Tražićemo sastanak sa direktorom Direcije za saobraćaj Savom Paračom početkom naredne sedmice. Danas ćemo Upravi policije podnijeti zahtjev za obustavu saobraćaja, na dionici Budva – Brajići, za utorak 10. april, u periodu od 8 do 9 časova. Ukoliko oni izađu u susret i krenu radovi, mi smo spremni da odustanemo od ovih radikalnih mjera. Međutim, nećemo više dozvoljavati da se stvari odvijaju na ovakav način”, istakao je predstavnik mještana Aleksandar Franeta.
Predsjednik Dragan Krapović kazao je da u potpunosti razumije nezadovoljstvo mještana sela u zaleđu Budve koji su, kao i Opština, pogođeni kontinuiranim odlaganjem završetka radova na putu Budva-Cetinje.
Krapović je apelovao na Ministarstvo saobraćaja i na Vladu Crne Gore, da se, kako je rekao, konaočno uozbilje i taj projekat dovedu do kraja.
On je podsjetio da je planirani završetak radova bi 17. maj prošle godine, te da je probijen rok od skoro godinu dana, a ono što je urađeno na trasi puta Budva – Cetinje je štetno po interese Budve, ali i po državni budžet.
“Radovi su trebali da budu završeni još prije godinu dana. Firme „Hidrokop” i „Tehnoput“ koje izvode radove, već duži vremenski period su u blokadama od nekoliko stotina hiljada do čak milion eura. Nisu mogle da dobiju te poslove po zakonu, i postavlja se pitanje kako su ih dobili. Trenutno te dvije iste firme rade bulevar na ulazu u Podgoricu, što kako je dodao, to ukazuje na činjenicu da se postavljaju neke vrste prioriteta na političkoj osnovi”, naveo je Krapović.
Lokalana samouprava je spremna da pruži potpunu podršku koju su mještani tražili.
“Bićemo solidarni sa njima, uz formalne načine komunacije prema Direkciji, uz eventualno zakazivanje sastanka, ako pristanu, nakon čega slijede i javni apeli, skretanje pažnje, na rješavanje problema koji je u dramatičnoj fazi, s obzirom da je turistička sezona na pragu”, naveo je Krapović.
Predsjednik SO Budva Đordjije Vujović kazao je da smo došli u jednu žalosnu situaciju da građani preuzimaju stvar u svoje ruke i da prijete blokadom, što je ovoga puta sasvim opravdano, ne bi li na neki način naterali Direkciju, odnosno Vladu da što prije završe pomenutu dionicu.
Brajići radovi naputu – foto RTV Budva
“Svima je jasno, posebno građanima, da je na sceni političko kažnjavanje Budve. Da se ovo dešava u Podgorici, odgovorno tvrdim da bi put bio završen za par mjeseci“, istakao je Vujović.
Krapović je uputio apel Ministarstvu saobraćaja i Vladi Crne Gore dodajući da je lokalna samouprava spremna da se uključi ukoliko je potrebno u riješavanje ovog teškog problema, zaklučio je Krapović.
Kako spojiti ljubav prema jedrenju i poduzetnički duh? Ima puno načina, ali onaj 33-godišnjeg Zadranina Jakova Šokote zaista je originalan. Ovaj mladi zadarski ekonomist otvorio je prije dvije sezone Windward hostel u kojemu svaki kutak odiše jedrenjem i vrijednim memorabilijama tog sporta, a usred dnevnog boravka nalazi se, ni više ni manje, nego pola 25-godina starog broda klase Optimist u kojoj je zadarski olimpijac Šime Fantela prvi put počeo jedriti.
– Jedrenje je moja velika ljubav, drugi dio mene i svi koji me poznaju to znaju. Naš jedriličarski klub na Vitranjaku moj je dnevni boravak. I zato je hostel koji će biti posvećen jedrenju bio logičan slijed – govori nam Šokota.
Nemoguća misija
Ideja za hostel rodila se slučajno.
– I sam puno putujem i odsjedam po hostelima, tako da mi često dolaze razne ponude s Bookinga. Konkretno taj dan, došla mi je ponuda da rezerviram hostel u Beogradu, a meni je palo na pamet zašto prostor od 220 kvadrata, koji je u posjedu naše obiteljske tvrtke i zjapi prazan, ne bih pretvorio u hostel. Konzultirao sam nekoliko prijatelja, istražio poslovanje hostela, napravio poslovni plan i sutradan ujutro ga predstavio roditeljima. Ukratko, 24. ožujka mi je sinula ideja, a 1. lipnja Windward hostel bio je otvoren. Bilo je malo stresa i neprospavanih noći, kako to obično biva kod ovakvih “nemogućih misija”, ali uz potporu roditelja i naše obiteljske tvrtke gdje sam i sam zaposlen, na kraju se sve posložilo kako treba. I za dva i pol mjeseca smo počeli s radom – kaže nam Jakov.
Iduća faza bilo je uređenje, a jedrenje se nametnulo samo od sebe. Osim što je Jakov strastveni jedriličar, njegov najbolji prijatelj je Pavle Kostov, a odrastao je skupa s olimpijskima pobjednici te višestrukim svjetskim i europskim prvacima Fantelom i Igor Marenićem. Na zidovima hostela slike su i dresovi s njihovih velikih natjecanja, a i sobe su nazvane prigodno; 49er, 470, America’s cup, Gringo i Optimist.
Na ploči kod recepcije gosti kredom crtaju zastave i na taj način ostavljaju svoj pečat. Imaju i jedro s broda Optimist, ispisano dobrim dojmovima i porukama gostiju. Ukratko, nije bilo druge nego hostel nazvati Winward (uz vjetar, op.a.) i zaploviti novim valovima turističkog biznisa.
– To da su turisti koji odsjedaju u hostelima samo low budget gosti i neuredni “backpackeri”, naša je klasična predrasuda. I toliko je daleko od stvarnosti. Nama je nedavno došao bračni par stomatologa iz Njemačke, njih dvoje proputovali su cijeli svijet i njihov auto vrijedi više nego moj hostel. Bili su u svim luksuznim resortima kojih se možete sjetiti, ali u jednom trenutku dosadila im je uštogljena ljubaznost resorta i hotela, zaželjeli su se sasvim drugačije atmosfere. Baš onakve kakvu hostel nudi; ležerne, neposredne i sponatne, gdje mogu upoznati druge ljude i otkrivati pravo lice destinacije u koju su stigli. Sjedili su ovdje s nama mladima na doručku i jeli cornflakes. I bilo im je toliko dobro da su na kraju odsjeli deset dana – kaže nam Jakov.
Nakon njih, stigla je ekipa s Cambridgea, četiri profesora i desetero studenata iz Cambridgea koji su, po svemu sudeći, zaslužni što je Wind iduće godine izašli u Lonely Planetu kao preporuka za Zadar.
Windward hostel
Neiskorišteni biser
Winward hostel radi tijekom cijele godine. U dvije osmerokrevetne i dvije dvokrevetne sobe može primiti 20 ljudi, a otkako je hostel otvoren, kroz njega je prošlo oko tri tisuće ljude iz cijelog svijeta. Za noćenje valja izdvojiti od 15 do 30 eura po ležaju, ovisno o kakvoj se sobi radi.
– Zadar je neiskorišteni biser, i naši turisti znaju to bolje od nas. Zato im naš hostel i grad općenito često posluže samo kao baza dok vrijeme provode obilazeći sve ono što nudi zadarska okolica, od nacionalnih parkova i parkova prirode do raznih adrenalinskih sadržaja. Mi zato svojim gostima nudimo izlete na Plitvice, Kornate ili Saharun. Naša voditeljica Dijana Valčićtu je najbolja, jer goste uputi u sve zadarske atrakcije, barove, restorane i plaže. Iako dođu na dva, zbog nje kod nas ostanu po sedam dana. Ljudi cijene takvu vrstu usluge i pomoći, vole kad se osjećaju “frendly”, što im je osoblje pri ruci u bilo kojem trenutku. A baš je tako ovaj hostel i zamišljen, kao interaktivno mjesto gdje će se gost osjećati kao kod kuće i upoznati ljude iz cijeloga svijeta. I naravno, zavoljeti Zadar i jedrenje – smije se Jakov.
Odbor direktora Kompanije «13. Jul Plantaže», kojim predsjedava prof. Dr. Veselin Vukotić, je odlučio izvršnoj direktorici Verici Maraš povjeri novi mandat, na način što će produžiti njen menadžerski ugovor za novi period od pet godina.
Verica Maraš je u Kompaniji «13. Jul Plantaže» zaposlena od 1985. godine, 17 godina je obavljala funkciju finansijskog direktora, a na poziciji izvršnog direktora Kompanije bila je u periodu od 2008. do 2018. godine, kada su ostvareni najbolji rezultati u istoriji Kompanije (najveći realizovani prihodi, profiti, investicije … ), a što se može ilustrovati sljedećim podacima: proizvodnja vinskog i stonog grožđa od preko 200 mil.kg, prodaja preko 150 mil. flaša vina i prirodnih rakija, prihodi u iznosu od 320 mil. EUR (od čega je 170 mil. EUR sa ino-tržišta), dobit u iznosu od 30 mil. EUR, realizovane investicije u iznosu od 35 mil. EUR, dodijeljeni stambeni krediti u iznosu od 4,2 mil. EUR, donacije, sponzorstva i humanitarne pomoći u iznosu od gotovo 3 mil. EUR, 300 novozaposlenih lica, izmirene obaveze prema Državi, po osnovu poreza i doprinosa, u iznosu od 90 mil. EUR …;
Sagledavajući podatke iz poslovnih bilansa Kompanije “13. Jul Plantaže”, za 2017. godinu, možemo zaključiti da je i ovu poslovnu godinu Kompanija završila veoma uspješno, ostvarivši bruto dobit u iznosi 2.426.949€, što je 5% veće od prošle godine. Posmatrajući podatke u 2017. u odnosu na 2016. godinu, prihodi u iznosu od 30,5 mil. € su veći za 5%, od toga prihodi od prodaje 1,5%, a tu se posebno ističu prihodi sa domaćeg tržišta koji su ostvarili rast od 9%. Takođe u okviru domaćih prihoda ostvaren je značajan rast prihoda od voća, naime, ove godine je proizvedeno i prodato oko 1.200 tona breskve i 2.300 tona stonog grožđa, a takođe je ostvaren i rast prihoda od ribe, maloprodaje i ugostiteljskih usluga.
Plantaže 13. jul
I berba 2017. je bila uspješna jer je ubrano oko 14 mil.kg vinskog grožđa vrhunskog kvaliteta, koji garantuje proizvodnju velikih vina. Posmatrajući troškove i upoređujući 2017. u odnosu na 2016. godinu, ostvaren je rast od 4% i oni iznose 30,3 mil.€. Razlog rasta ukupnih troškova je u rastu troškova materijala i energije, kao posljedica povećanja proizvodnje u odnosu na isti period prošle godine, a razlog svega navedenog je ubrzano flaširanje zbog investicije zamjene postojeće i time nabavke nove linije za flaširanje. U 2017. godini realizovano je 2,6 miliona investicija, a započete su i investicije za koje su u 2017. uplaćeni avansi i započeti radovi (linija za flaširanje, hladnjača, kotao na biomasu).
Posebno će 2017-ta ostati u pamćenju po ostvarenim svjetskim priznanjima za kvalitet vina Plantaža. U kompanijske vitrine arhivirana su čak 32 svjetska odličja sa najpriznatijih svetskih ocenjivanja kao sto su Decanter World Wine Awards, BIWC, AWC, Decanter Asia WWA, Mundus Vini… i mnoštvo ostvarenih velikih priznanja na regionalnim takmičenjima i ocjenjivanjima vina.
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) danas je u Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorci, dala izjavu u izviđaju koji je SDT pokrenulo povodom namjere Opštine Tivat da kompaniji Porto Montenegru pod kontroverznim uslovima, oprosti 5,6 miliona eura potraživanja lokalne uprave na ime komunalija.
Matijevićevu je saslušala specijalna tužiteljka Tatjana Žižić koja je juče istim povodom izjavu uzela i od glavne administratorke Opštine Marije Sijerković (DPS). Okolnosti pod kojima su došli na ideju da lokalnom parlamentu 17. januara predlože da da saglasnost na ugovor sa Portom po kome bi se strateškom stranom investitoru oprostili milionski dugovi za lokalne dažbine, a što je i prihvaćeno glasovima 17 odbornika DPS, u SDT su proteklih dana, prema saznanjima
Kako prenose “Vijesti” SDT je najviše interesovalo zašto lokalna uprava do sada nije pokrenula sudsku naplatu dospjelih milionskih dugova Porto Montenegra.
Tivatski čelnici sredinom januara su prilikom rasprave u parlamentu o ovoj odluci, tvrdili da je sve nesporno i legalno, te da obaveza da se Portu otpišu komunalije, proističe iz ugovora o prodaji Arsenala iz 2006., iako Opština nije bila potpisnik tog ugovora. Glavna administratorka Marija Sijerković kazala je međutim, da odluka o oprostu komunalija nije proistekla iz konkretne pravne obaveze Opštine, već da je to „politička odluka“. SDT je već tada pokrenulo izviđaj, a gradonačenica Matijević je u međuvremenu primijenila mišljenje i saopštila da neće potpisati ugovor sa Portom o otpisu 5,6 miliona eura opštinskih potraživanja, već da će sačekati da se o legalnosti tog posla izjasni SDT.
