Naslovna slika: Bura u Ražancu, 21.03.2018. – Foto: Šime Barešić / Otrow Photography
Najzanimljiviji meteorološki podatak drugog dana kalendarskog proljeća je snijeg koji je zabijelio dijelove Dalmacije. Bilo ga je i u Zagori, ali se spustio i do obale. Tako je juče ujutro u Šibeniku službeno izmjeren 1 cm snijega. Snježnih pahulja je bilo i u Splitu i okolici, ali bez stvaranja snježnog pokrivača. Tanji snježni pokrivač se stvorio u Klisu, u gornjim dijelovima Solina, u Gornje Sitnom i Dubravi, a zabijelio se i Mosor. Zabijelilo se i područje Sinja i Imotskog. Na Vidovoj Gori na Braču je ujutro izmjereno 10 cm snijega.
Uz Šibenik, juče je na Jadranu 1 cm snijega izmjeren i u Senju. Snježnih pahulja je rano ujutro bilo i na riječkom području te u Istri, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.
Dan je obilježila i bura s olujnim i orkanskim udarima. Na Paškom mostu je ujutro izmjeren udar bure od 157 km/h, a u Prizni od 178 km/h. Zbog bure je bilo i zatvorenih cesta te prekinutih trajektnih linija.
Najviše dnevne temperature su u nizinama unutrašnjosti bile zimske i kretale su se od 2 do 6°C. Na Jadranu je njihov raspon bio veći, od 6 do 13°C. U Splitu i Pločama je izmjereno samo 5°C. Tako je danas Split bio malo hladniji od Karlovca i Zagreba (Grič) gdje je temperatura dosegnula 6°C. Najtoplijih 13°C je izmjereno u Dubrovniku.
Najviše oborina je u zadnja 24 sata (do 19 sati) palo na jugu Jadrana: Dubrovnik Ćilipi 31 mm, Ploče 30 mm, Dubrovnik 28.9 mm, Komiža 25 mm, Hvar 20 mm. U središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti (iako je bilo snježnih pahulja) nije izmjerena oborina, kao i na većem dijelu sjevernog Jadrana.
Kako trenutno kažu prognoze više pouzdanih meteo stanica, ove subote ništa neće omesti građanski protest PET DO PODNA, zakazan u okviru kampanje NE!GradiNA! Inicijative Bokobran, neformalne građanske organizacije koja pokušava inicirati i podržati sinergiju svih subjekata, voljnih da daju svoj doprinos u borbi protiv devastacije prostora Boke Kotorske, naše i jedinstvene baštine čovječanstva. Protestna šetnja zakazana je simbolično- u PET DO PODNA (11:55h), u subotu, 24.marta 2018. godine u Dobroti – kaže se u pozivu građanske Inicijative Bokobran.
Okupljanje je u PET DO PODNA (jer nam je objed više nego zagorio!) na dobrotskoj rivi treso Svetoga Matije. Prehodaćemo 800m do prostora nekadašnje ponte ispod Kampa, gdje su, u okviru projekta Dobrota Palazzi, sve nadležne institucije proputile izgradnju urbo-kulturocidnog kupališta- pješčane plaže po sred Kotorskog zaliva! Pridružite nam se, da zajedno pokažemo građansku odgovornost. U pitanju su perspektive naših potomaka.
Bokobran
Ako nikne ova plaža, što ne bi pijesak razvukli ispod svakog parapeta? Što će nas spriječiti?! Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora? Zakon o zaštiti prirode? Zakon o zaštiti kulturnih dobara? Pravilnik o ribarskim postama? Neće. Nisu ni sad.
Dobrota Pallazi – foto Boka News
Zasijedanje Komiteta UNESCO u Bahreinu je u sredinom godine. Čini se da se baš trudimo da nas pozdrave, jer brdožderi čekaju da krenu u napad iznova i na Kostanjicu!
Nismo samo svjedoci, mučanjem smo i saučesnici! Basta!!! NE!GradiNA! – poručuje Inicijativa Bokobran
Tokom prošle godine dobrovoljni davaoci krvi u Tivtu koji djeluju pri ovdašnjoj organizaciji Crvenog krsta, donirali su ukupno 201 jedinicu, odnosno oko 260 litara „najdragocjenije tečnosti“.
Lani su održane ukupno tri veće akcije davanja krvi, a od prijavljenih 65, krv je uspjelo dati samo 18 lica. To indirektno govori o sve slabijem zdravstvenom stanju većine tivatskih dobrovoljnih danavalaca koji su i sve stariji.
I pored toga, dobrovoljne davaoce ne napušta volja da ako mogu, pomognu svojim bolesnim ili povrijeđenim sugrađanima, ali je neophodno podmladiti ovdašnji Klub dobrovoljnih davalaca krvi i omasoviti ga mlađim ljudima.
Stoga su lani aktivisti tivatskog Crvenog krsta održali i dva motivaciona predavanja u Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“, a i u ovoj godini nastaviće se sa nastojanjima da se što veći broj mladih Tivćana uključi u dobrovoljne donatore „najdragocjenije tečnosti“.
Priroda je još jedanput pokazala svoju ćud – na prvi dan proljeća, pod uticajem sredozemne ciklone, u većem dijelu, srijeda je donijela kišu, grad i hladno vrijeme.
U četvrtak nas očekuje oblačno sa padavinama, hladno i vjetrovito.
U većini kontinentalnih predjela snijeg, na primorju i u nižim predjelima na jugu moguće malo kiše, a tokom noći i susnježice i snijega.
Vjetar pojačan i jak, na udare i veoma jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura vazduha -9 do 6, najviša dnevna -7 do 9 stepeni.
Plutajući paketi marihuane u dubrovačkom akvatoriju dobili su konačan zbroj. Neslužbeno doznajemo da je riječ o 1,7 tona zapakirane marihuane koji su plutali u dubrovačkom akvatoriju i koji su pronađeni i navodno preuzeti od dubrovačke pomorske policije, a osim marihuane, pronađeno je i 40 kilograma hašiša također zapakovanoga u pakete.
Još uvijek je nepoznato porijeklo odbačenih paketa koji su po nevremenu najvjerojatnije otpali s već dobro poznate rute Crna Gora-Italija i Albanija-Italija, na čemu dubrovačka policija još uvijek radi.
Skupština Opštine Kotor pozvala je Vladu da bez odlaganja stavi na dnevni red pitanje Kostanjice jer je lokalna uprava treba da odluči o izdavanju građevinskih dozvola za enormnu novu stambenu izgradnju na tom dijelu zaštićenog UNESCO područja Kotorskog zaliva.
Kostanjica je već u velikoj mjeri devastirana gradnjom velikih naselja “turističkih vila” koje su koja je već uništile vizuru na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta.
U proceduri za izdavanje je još osam građevinskih dozvola kojima bi se na sada u najvećoj mjeri netaknutim zelenim površinama u Kostanjici, omogućila gradnja čak 30 novih stambenih objekata, sa preko 14 hiljada kvadrata bruto građevinske površine. Takva gradnja, prema riječima gradionačelnika Vladimira Jokića (Demokrate), vode Kotor najprije na listu ugroženog područja Svjetske kulturne baštine, a onda i u brisanje sa UNESCO liste.
“SO Kotor poziva Vladu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red pitanje Kostanjice onako kako je predsjednik Opštine Kotor predložio svojim dopisom od 6. decembra prošle godine kao i zaključcima Savjeta za upravljanje područjem Kotora od 16. januara ove godine. SO Kotor podržava napore lokalne samouprave u očuvanju statusa Kotora na UNESCO-voj listi”- stoji u zaključku koji je lokalni parlament usvojio u utorak na sjednici što je obilježila rasprava o stanju u vezi sa gradnjom u Kostanjici i Dobroti.
Kostanjica – foto Boka News
“Ajmo da ovaj grad jednom zna da li je Kotor i njegov status interes ove države, ove državne uprave i da se u skladu sa time ona i ponaša. Ono što mislim da će na kraju da pojede ovu društvo i ovu državu je stepen licemjerja gdje isti oni koji su sve ovo doveli u poziciju u koju su doveli, javno izlaze i dijele savjete što treba uraditi, a što ne treba uraditi u Opštini Kotor”- ističe Jokić.
On je podsjetio da je o svemu što se događa sa gradnjom u Kostanjici i Dobroti koja direktno ugrožava status Kotora na listi UNESCO-a, dopise uputio predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Dušku Markoviću, predsjedniku Skupštine CG Ivanu Brajoviću, ministru održivog razvoja i turizma Pavlu Raduloviću, ministru pravde Zoranu Pažinu, Anastaziji Miranović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, direktoru Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandru Dajkoviću, Milici Nikolić iz Nacionalne komisije za UNESCO, te Svetislavu Popoviću sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ali se skoro niko od prozvanih do sada nije oglasio po tom pitanju. Odgovorio je samo ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je poručio da Opština „postupi po zakonu“ i izda građevinske dozvole za projekte za koje su zahtevi podnešeni prije uvođenja moratorijuma na izgradnju na podrulju Kotora. Moratorijum je Vlada uvela lani – zvanično, da time Kotor zadrži na listi UNESCO-a.
Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora – foto Boka news
Inače, uz zahtjev da se Vlada najhitnije izjasni o zahtjevu Jokića, Savjet za upravljenje prirodnim i kulturno-istorijskim podruljem Kotora 16.januara je Vladu „i sve druge nadležne državne organe, kao i cjelokupnu javnost“ upozorio da bi „nastavak gradnje na području Kotora, aktivnosti na izgradnji mosta Verige, izgradnja kupališta na lokaciji Kamp kao i neoprezno postupanje sa drugi lokacijama koje su od ranije prepoznate kao ranjive od strane UNESCO-a i nadležnih institucija, mogle ugrozoti status Kotora na listi Svjetske baštine UNESCO-a“.
Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News
Takav status Kotora, zaključeno je, predstavlja „vrhunski nacionalni interes“, a njega bi „bez dileme ugrozila dalja neplanska ili prekomjerna gradnja“. Sa ovakvim stavovima Savjeta se u utorak složio i kotorski parlament i još jednom pozvao državnu upravu da prekine ćutanje o novoj gradnji u Kostanjici koja bi zakucala posljednji ekser u sanduk očuvanja Kotora na listi UNESCO-a.
„Tražimo od države i svih nadlećnih instutuicija da se uključe u riješavanje pitanja Kostanjice. To nije pitanje ni današnje koalicione vlasti u Kotoru, ni one vlasti što će sutra doći. Ovo je pitanje očuvanja prostora koji smo dobili da čuvamo, ovo je pitanje očuvanja Kotora na UNESCO listi. „Stameno ćutanje“ države stim uvezi je zapanjujuće. Mislim da je vrijeme i red da mi u ovom gradu konačno dobijemo odgovor na pitanje da li država Crna Gora namjerava da očuva status Kotora na UNESCO listi ili ne. I jedno i drugo je legitimno, ali moramo znati na čemu smo“- istakao je gradonačelnik Jokić. On je pozvao državu da „svojim autoritetom i snagom“ stane iza grada.
„Ono što vas uvjeravam je da čak iako država ostane nijema, ukoliko se u pravnoj proceduri nešto drastično ne izmijeni, Opština Kotor, dok sam ja na njenom čelu i dok je ova ekipa u lokalnoj izvršnoj vlasti, neće dozvoliti takvu devastacuju prostora. Mi nećemo dozvoliti da se na taj način neko ruga sa onim što je ostalo u nasljeđe ovoj generaciji da ga čuva“- zaključio je Jokić.
Na osnovu dogovora rukovodstva MZ Krtoli i menadžmenta kompanije Luptica Development i hotela The Chedi Luštica Bay, u subotu 24.marta u vremenu od 10 do14 sati, u Domu kulture u Radovićima, održaće se “Berza zapošljavanja” za sve zainteresovane za rad u okviru resorta Luštica Bay-a i novog hotela The Chedi Luštica Bay, koji će uskoro biti otvoren.
„Izuzetno korektnoj i, na obostrano zadovoljstvo, uspješnoj saradnji, Luštica Developmenta i MZ Krtoli ovih dana ćemo pridodati još jedan vrlo važan projekat. Inicijativa MZ da je najbolji način povezivanja i uključivanja lokalne zajednice u projekat Luštica Bay, prvenstveno zapošljavanje ljudi sa teritorije MZ Krtoli, je prepoznata i prihvaćena od strane te kompanije što je rezultiralo i organizovanjem ove Berze zapošljavanja. Sama činjenica da se jedna ovakva berza prvo dešava u Krtolima, a tek kasnije u Podgorici i Tivtu, najbolje oslikava iskren i dobrokomšijski odnos koji Luštica development gaji i stalno pokazuje prema našoj lokalnoj zajednici“- kazao je tim povodom predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević.
On je podvukao da mještani i Luštica Development dijele i zajendičke probleme, prvenstveno sa lošom saobraćajnom i vodovodnom infrastrukturom na tom području opštine Tivat i da ih zajedno pokušavaju riješiti na opštu korist. Starčević je pozvao sve zainteresovane žitelje Krtola i luštičkog poluostrva da učestvuju na predstojećem mini-sajmu zapošljavanja.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore kroz svoje nadležnosti ima obavezu da sanira objekte obalne infrastrustrukture u zoni morskog dobra, do čijeg je oštećenja došlo usljed velikih plimnih talasa i nevremena proteklog vikenda.
Takve popravke oštećenja biće uvrštene u Plan hitnih sanacija Javnog preduzeća. Služba kontrole morskog dobra sveobuhvatnim obilaskom terena evidentirala je veća oštećena u opštinama Bar, Budva i Herceg Novi, a uglavnom se odnose na obrušavanje betonskih kupališta, zaštitnih zidova, ograda i djelova šetališnih staza uz more.
Ovom prilikom podjećamo i da su lokalna komunalna preduzeća, u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, po kojima se za održavanje komunalnog reda u zoni morskog dobra direktno opštinama transferiše 50% prihoda od zakupa morskog dobra (oko 3.5 miliona na godišnjem nivou), dužna da izvrše sledeće sanacije:
– sveobuhavtno održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra
– sezonsko i vansezonsko čišćenje i održavanje kupališta, koja nijesu ustupljena na korišćenje, sa posebnom pažnjom u zimskom periodu
– održavanje i rekonstrukciju javne rasvjete u zoni morskog dobra
– održavanje i zaštitu zelenila, hortikulturalno uređenje, uređivanje i održavanje parkova, javnih zelenih i rekreacionih površina u zoni morskog dobra
– održavanje i regulisanje bujičnih tokova u zoni morskog dobra
– hitne sanacije obale i obalne infrastrukture (ograde, mostovi, obalni zidovi, staze i sl.)
Morsko dobro
Zakupci lokacija u zoni morskog dobra na kojima postavljaju privremne objekte, dužni su da u skladu za Ugovorom o zakupu morskog dobra, brinu o svojim objektima i iste održavaju zajedno sa pratećim sadržajima i opremom i u zimskom periodu, kaže se u saopštenju JP Morsko dobro.
U organizaciji OJU ,,Muzeji“ Kotor, u četvrtak 22. marta, u 19 sati, u Galeriji solidarnosti biće otvorena izložba slika autora Mirka Mitka Bulajića i predstavljena monografija koju je uradila istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Ljiljana Zeković.
Bulajić je rođen 1926. godine na Cetinju. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Herceg Novom, gdje su mu profesori bili Petar Lubarda, Milo Milunović, Đorđe Oraovac, Svetomir Poček, Milan Božović, Miloš Vušković i Vojo Stanić. Krajem šezdesetih godina je diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Nikšiću, a 1953. postaje član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Svoj stvaralački i životni put je vezao za Herceg Novi, gdje se bavio pedagoškim radom u Gimnaziji, Osnovnoj školi ,,Milan Vuković“, Srednjoj umjetničkoj školi, a jedno vrijeme je bio angažovan i kao scenograf u hercegnovskom amaterskom pozorištu. Umro je u Beogradu 1980. godine.
U Crnogorskom književnom listu, u oktobru 2004. godine, o slikarstvu Mirka Mitka Bulajića, poznati crnogorski slikar Nikola Vujošević zapisao je: ,,Izvjesno je da je Bulajić u snu slikao, a slikajući sanjao. U stvari, prenosio je na platna svoje imaginarne slike, opsene, svoju spokojnost i dobrotu. Sve je radio blaženo miran očekujući zadovoljstvo i sreću. Otuda potpuna iskrenost, lirska izražajnost i nadasve eho duše cjelokupnog njegovog ljudskog i umjetničkog bića“.
Izložba sa 26 slika, u čijem je središtu motivsko opredjeljenje za pejzažno slikarstvo i mrtvu prirodu, nadrealizam i lirski likovni izraz koji se očitava u mediteranskom krajoliku barki, marina i kamenih kuća, biće otvorena 15 dana.
Na otvaranju će govoriti autorka monografije istoričaraka umjetnosti Ljiljana Zeković, u muzičkom dijelu će učestvovati violončelistkinja Ana Dulović, a izložbu će proglasiti otvorenom potpredsjednica opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov.
Turistička organizacija Tivat se već dugi niz godina priključuje raznim akcijama koje u čast ekološkim datumima organizuju naši saradnici Opština Tivat, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, JPMD, Vodacom, a takođe i samostalno organizuje slične akcije.
21. mart obilježava se kao Svjetski dan šuma, a izabran je kao dan jesenje ravnodnevnice na južnoj, odnosno proljećne na sjevernoj hemisferi.
Ove godine smo odlučili obilježiti Dan šuma jer je njihov značaj i više nego važan za svakog pojedinca i neupitno bitan za razvoj turizma kao djelatnosti čiji potencijal počiva na zelenim površinama kojim turisti sve više pribjegavaju. Šumska prostranstva opravdano se nazivaju plućima planete, jer apsorbuju velike količine ugljen-dioksida, stvarajući kiseonik koji udišemo. One takođe smanjuju količinu štetnih gasova, utiču na smanjenje efekta staklene bašte i na taj način imaju veliki značaj u borbi protiv klimatskih promjena. Pošto su šume stare i po nekoliḱo hiljada godina, ono što one emituju prija ljudima kao neki drevni lijek za imunitet.
TIvat panorama I
Kada govorimo o šumama ne smijemo zanemariti ni ljude koji se brinu o njihovoj zaštiti. Ljudi koji žive u funkciji zaštite šuma i koji se poput andjela čuvara bore za njihov opstanak. Štiteći šume od požara i nepogoda štite i svakog pojedinca ponaosob, jer su šume izvor života.
Upravo iz tog razloga ove godine, Turistička organizacija Tivat je odlučila donirati određena sredstva Vatrogasnoj jedinici Tivta za nabavku specijalne lampe koja im je potrebna za njihov nesmetan rad kako bi nastavili pravdati svoj doprinos ovome gradu na svakom svom koraku, kao što su to i do sada radili. Iz istih razloga ranije smo donirali tablet, odnosno uređaj za navigaciju drona, radi lakšeg praćenja stanja zelenih površina kako bi izbjegli nemile događaje poput onog koji nas je zedesio prethodne godine.
Kroz podržavanje ovog dana i simboličnu donaciju sredstava koja smo opredijelili želimo, kako građanstvu, tako i posjetiocima grada Tivta podići svijest o značaju vrijednosti šumskog pokrivača.
Turistička organizacija Tivat će nastaviti sa podržavanjem i kreiranjem akcija povodom niza datuma koji su u funkciji zaštite životne sredine, a već 22. marta 2018.godine TO Tivat će zajedno sa Vodacomom obilježiti i Dan voda koji je jednako važan datum u ekološkom kalendaru.
