Carinska uprava zatvorila dubrovačku žičaru jer nema koncesijskog ugovora

0
Žičara Dubrovnik

Carinska uprava zatvorila je u četvrtak dubrovačku žičaru jer ne postoji koncesijski ugovor između vlasnika žičare Excelsa nekretnina i Grada Dubrovnika, objavila je tvrtka Excelsa nekretnine.

Na objektu žičare postavljena je obavijest kako je žičara “privremeno zatvorena zbog razloga više sile”, dok je direktor Excelsa nekretnina Anto Rusković u priopćenju istaknuo da su izrazito razočarani što je žičara zatvorena nakon što su devet godina od države i Grada Dubrovnika čekali na dobivanje koncesije.

“Ova odluka ugrozit će mnoga radna mjesta u tvrtki Excelsa nekretnine i kod njezinih 343 poslovna partnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trpjeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, među kojima ih je više od 300 iz Dubrovnika”, istaknuto je u objavi tvrtke. Štetu će, dodaje se, također osjetiti i država, grad i građani, adržavni proračun ostat će bez poreznih prihoda, Grad Dubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, a građani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijenama, i turisti ostat će bez najjednostavnijega pristupa Srđu.

Također, kako je naveo Rusković, očekivano će pasti broj posjetitelja Muzeja Domovinskog rata na Srđu koji je u vlasništvu grada, a gosti Dubrovnika neće moći uživati u jednoj od najvećih dubrovačkih atrakcija.

Šteta potpuno nepotrebna i nesvrhovita

Rusković smatra kako je potpuno nepotrebna i nesvrhovita šteta koja će nastati zbog zatvaranja žičare jer je, kako je napomenuo, u tijeku postupak usuglašavanja nagodbe  između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina po kojoj bi se pak stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji, a zatvaranje žičare, siguran je, neće ubrzati taj postupak.

Podsjetio je da su Excelsa neakretnine još 2010. zatražile koncesiju od državnih tijela, a od Grada Dubrovnika 2015. kada je to pitanje prešlo u njegovu nadležnost, i to po koncesijskim uvjetima koji su bili potpuno usuglašeni s Gradom.

“Po zahtjevu Grada, tvrtka je drugi put podnijela zahtjev za koncesiju u prosincu 2017. a Grad Dubrovnik je pak odluku o koncesiji s koncesijskim uvjetima usuglašenima još 2015. donio 9. travnja 2018., međutim do danas nije dostavio ugovor o koncesiji Excelsa nekretninama na potpis“, podsjetio je Rusković.

Istaknuo je kako se sudski sporovi, koji su navodno pravna zapreka za sklapanje koncesijskog ugovora, vode kako bi nadležna tijela naplatila koncesijsku naknadu za razdoblje od 2010. do 2017.

Rusković je ustvrdio kako je isključiv razlog zašto nadležna tijela nisu naplatila koncesjsku naknadu činjenica da nisu s Excelsa nekretninama sklopili koncesijski ugovor, iako je to ta tvrtka tražila, te dodao kako se ne uzima se u obzir ni činjenica da je Carinska uprava od Excelsa nekretnina još prošle godine naplatila naknadu za period od kolovoza 2015. do listopada 2017.

“Ponosni smo na ovu investiciju jer je žičara u proteklih devet godina generirala veliku gospodarsku korist, ne samo nama vlasnicima, već i drugim poslovnim subjektima, ali i samoj zajednici. Od početka rada žičare Excelsa nekretnine pridonijele su s više od 122 milijuna kuna poreza i doprinosa u državni proračun, a najveći dio generiran je radom žičare”, istaknuo je.

Ruković je ustvrdio kako je Grad Dubrovnik već odavno mogao ostvarivati prihode od koncesije da je tvrtka Excelsa nekretnine na temelju dogovorenih uvjeta s Gradom iz 2015. dobila ugovor na potpis, a time i temelj za plaćanje koncesije. Jer, ustvrdio je, žičaru ne bismo nikada ni počeli obnavljati da nam obveza plaćanja koncesije od samog početka nije bila prihvatljiva.

Rusković je najavio kako će Excelsa nekretnine nastaviti razgovati kako bi se pronašlo za sve prihvatljivo rješenje, te da će poduzeti sve zakonom predviđene radnje kako bi zaštitili svoja prava.

Franković: Zatvaranje žičare dokaz djelovanja pravne države i najbolja reklama za Hrvatsku

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je u četvrtak kako je zatvaranje dubrovačke žičare dokaz djelovanja pravne države, dodavši kako nitko u Dubrovniku ne može raditi što ga je volja, nego treba poštivati hrvatske zakone.

Franković je ustvrdio da zatvaranje žičare nije loša reklama za Hrvatsku, već najbolja, jer se šalje poruka investitorima da su poželjni, ali moraju poštivati zakon.

Podsjetio je da žičara u vlasništvu Excelsa nekretnina bez koncesije radi od 2011. godine, pa je gradska uprava odlučila tome stati na kraj.

“Ovo je samo jedan od procesa, a ne konačno rješenje. Konačno rješenje je plaćanje duga iz prošlosti i potpisivanje novog koncesijskog ugovora”, poručio je Franković.

Odbacio je izjavu Excelsa nekretnina kako su zatvaranjem žičare “svi na gubitku” rekavši da su na gubitku Excelsa nekretnine, a o ostali su “na čekanju dobitka”. Kad Excelsa nekretnine potpišu ugovor, svi će biti na dobitku.

“Vjerujem da im je došlo do pameti da nisu poslovali po zakonu. Prema informaciji iz DORH-a, oni bi uskoro trebali platiti dugove iz proteklih godina i potpisati novi koncesijski ugovor”, kaže Franković koji se nada da žičara neće biti zatvorena dulje od mjesec dana.

Žičara će raditi, gosti će biti zadovoljni, a građani će imati kvalitetnije ispunjen proračun, zaključio je Franković.

Naplata 30 milijuna kuna u idućih mjesec dana

Grad Dubrovnik od Excelsa nekretnina potražuje oko 30 milijuna kuna s kamatama, što Franković očekuje da će biti naplaćeno u idućih mjesec dana, dok bi godišnji prihod žičare trebao biti oko deset milijuna kuna.

U ranijem priopćenju za javnost direktor Excelsa nekretnina Anto Rusković izrazio je razočarenje što je žičara zatvorena nakon što su, tvrdi, devet godina od države i Grada Dubrovnika čekali na dobivanje koncesije.

“Ova odluka ugrozit će mnoga radna mjesta u tvrtki Excelsa nekretnine i kod njezinih 343 poslovna partnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trpjeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, među kojima ih je više od 300 iz Dubrovnika”, istaknuto je u objavi tvrtke.

Štetu će, dodaje se, također osjetiti i država, grad i građani, a državni proračun ostat će bez poreznih prihoda, Grad Dubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, a građani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijenama, i turisti ostat će bez najjednostavnijega pristupa Srđu.

Također, ustvrdio je Rusković, očekivano će pasti broj posjetitelja Muzeja Domovinskog rata na Srđu, koji je u vlasništvu grada, a gosti Dubrovnika neće moći uživati u jednoj od najvećih dubrovačkih atrakcija.

Rusković smatra kako je potpuno nepotrebna i nesvrhovita šteta koja će nastati zbog zatvaranja žičare jer je u tijeku postupak usuglašavanja nagodbe između DORH-a, Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina, po kojoj bi se stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji, a zatvaranje žičare, siguran je, neće ubrzati taj postupak.

Samardžić: Smjena gradonačelnika Jokića bila je nezakonita, danas nema ko da potpiše plate u Kotoru

1
Kotor – foto Boka News

“Smjena gradonačelnika Vladimira Jokića bila je nezakonita, ali sada samo možemo da čekamo odluku suda. Ko će do tada rukovoditi opštinom ne zna se,” rekao je potpredsjednik Opštine Kotor Milivoje Mišo Samardžić (PzP) koji je jutros bio na poslu ali da se vratio kući, jer nije znao šta da radi, pišu Vijesti.

Samardžić je za objasnio da on juče nije podnio ostavku, već da je ponudio dan ranije.

“Napustili smo salu nakon što je predsjednica Opštine Dragica Perović dala pauzu. Ostavku smo ponudili u slučaju smjene gradonačelnika, ali s obzirom da je to urađeno nezakonito, nemam kome ni ostavku da podnesem”, rekao je on.

Kotor protest

Potpredsjednica Opštine iz GP URA Ljiljana Popović Moškov ranije je podnijela ostavku zbog ukupnog stanja u Opštini, dok je Jokić juče smijenio potpredsjednika iz SDP-a Branka Nedovića.

Samardžić kaže da ga danas nije niko kontaktirao i da očekuje da će sud rješiti situaciju u Kotoru:

“Vidjećemo kada “Službenilist objavi odluke, ko će ih potpisati kada ovlašćeno lice nije predsjedavalo”.

On kaže da zaposleni u lokalnoj samoupravi ne mogu dobiti plate: ”Juče su spremljeni virmani, ali nema ko da ih potpiše. Službe rade sve, ako i oni koji su najavili ostavke, čekamo zakontii rasplet situacije”, objasnio je Samardžić.

Predsjednik Opštine Budva donirao četvrtu platu porodici Vicković

0
Foto: Opština Budva

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević donirao je danas svoju četvrtu platu porodici Vicković.

Jovo Vicković, njegova žena Hajrija i sin Milan žive u teškim materijalnim uslovima u naselju Podostrog.

Ova porodica nema redovna primanja i žive od socijalne pomoći.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, četvrta plata od 1.389 eura koju predsjednik Opštine donira toj porodici, barem malo će im olakšati svakodnevni život.

“Predsjednik Opštine Marko Carević nastaviće da donira svoju zaradu, skrećući tako pažnju javnosti na probleme naših sugrađana koji žive u izrazito teškim materijalnim i životnim okolnostima”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Budva.

Susret kultura – “Meeting of cultures” u Kotoru

0

“Nove zamišljene destinacije i ruta Susret kultura spaja Sarajevo, Novi Sad i Kotor i predstavlja početak promocije sjećanja naših predaka, sa nadom da ćemo ovu ideju proširiti na cijeli region i biti primjer cijeloj Evropi i svijetu” čulo se danas na seminaru “Meeting of Cultures” – Susret kultura, u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.

„S obzirom da je prostor Balkana poprilično specifičan, često isti, došli smo na ideju da zajedno sa našim partnerima u Novom Sadu, (Departman za geografiju, turizam i hotelijarstvo) i u Kotoru (TO Kotor), pokrenemo inicijativu koja se zove “Novi Sad susret kultura” i “Kotor susret kultura” sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu – kazao je dr  Dino Mujkić u ime organizatora seminara NVU “Sarajevo susret kultura”.

“Prije osam godina došli smo na ideju da na mjestu koje se zvalo granica između Istoka i Zapada u Sarajevu, postavimo znak Susret kultura. Vrlo je autentično, jer na tom mjestu imate mogućnost da vidite dvije različite civilizacije. Nazvali smo ga Sarajevo susret kultura. Danas znak “Susret kultura” predstavlja pravu turističku atrakciju u Sarajevu“ – istakao je Mujkić.

Prema njegovim riječima, cilj je da se, na neki način, uveže prostor Kotora, Novog Sada i Sarajeva u jednu zajedničku rutu koja se zove “Meeting of Cultures”-“Susret kultura”, sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu i “storytelling”.

Na seminaru je predstavljeno 30 atraktivnih lokacija iz Sarajeva, Novog Sada i Kotora, uvezanih u jednu moguću zajedničku kulturno-turističku rutu.

Susret kultura – Meeting cultures

Cilj nam je da se Balkan promoviše kroz kulturni turizam u jednoj ponudi, odnosno da se prodaje kao jedna destinacija, poručila je direktorica NVU “Sarajevo susret kultura” Jana Čarkadžić.

“Znak u Sarajevu je postao poznata turistička atrakcija u gradu koji danas okuplja oko 60 hiljada ljudi dnevno. To je polazna  tačka za turističke vodiče. Mi smo postavljanjem znaka postigli da 90 posto turističkih vodiča danas kreće sa turistima na svoje ture sa te tačke i na taj način daju uvod u staro jezgro grada Sarajeva. Tačka je prepoznata širom svijeta, kroz razne medije od Amerike do Japana i ponosni smo na to što stranci koji dolaze u Sarajevo, imaju želju da na neki način, ponesu dio znaka sa sobom kao suvenir. Uglavnom su to fotografije koje obilaze svijet” – kazala je Čarkadžić.

Susret kultura – Meeting cultures

Projekat “Meeting of Cultures” je počeo da se realizuje u novembru 2018. i završava se narednog mjeseca. Kao jedan od rezultat projekta nastala je i publikacija Meerting Cultures.

Kroz publikaciji je predstavljeno istorijsko i kulturno naslijeđe Sarajeva, Novog Sada i Kotora.

“Grad Kotor, pogotovo Stari grad” pada pod neki susret kultura i prožimanje raznih civilizacija kroz vjekove. Bilo je bitno ispričati priču turistima na sasvim drugačiji način, predstaviti lokacije ljudima koji dolaze iz inostranstva, pa čak i lokalnoj zajednici, kroz neke lokacije koje su identifikovane u ovom projektu” – istakla je Čarkadžić.

Ona je kazala da je vizija, želja,  NVU “Sarajevo susret kultura” da znak “Susret kultura” bude postavljen u pet balkanskih gradova: pored pomenutih Sarajeva, Kotora i Novog Sada, u Tirani i Skoplju.

Susret kultura – Meeting cultures

Učesnicima seminara prof. dr Darko Antović, redovni profesor Univerziteta Crne Gore  približio je pojam “storytelling”, pričanja priče, pripovijedanja.

On je istakao da je su priče uvjek bile moćan alat,  pripovjedanje jedno od najstarijih formi izražavanja doživljaja. U osnovi svake priče je poruka i pouka…

Razvoj nove turističke ponude u Novom Sadu i Kotoru i njihovom uvezivanju sa turističkom ponudom Sarajeva kroz zajedničku regionalnu turističku rutu susreta kultura se realizuje se kroz projekat “SeeCulture”. Finansiran je nepovratnim sredstvima dodijeljenim u sklopu krovnog Projekta za razvoj i promociju turizma na Zapadnom Balkanu, kojeg sprovodi Vijeće za ragionalnu saradnju (RCC), a finansira Evropska unija (EU).

Seminaru su prisustvovali  i studenti Fakultet za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore sa profesorom dr Ilijom Moric.

Neočekivani problem na Župi kod Tivta – Belgijanac hoće da ogradi svoje …

0
Danas na Župi

Komunalna inspkecija i Komunalna policija Opšptine Tivat djelimično su danas uklonili barikadu koju je, ograđujući svoj posjed na Župi, postavila firma koja se dovodi u vezu sa  počasnim konzulom Belgije u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijeom.

Radnici su oko 8 sati ujutro, bez prethodne najave da će to učiniti na skretanju sa Jadranske magistrale za sportsku dvoranu „Župa“, postavili četiri velika metalna stuba i na njih krenula da vare čeličnu armaturnu mrežu.

Na taj način oni su imali namjeru da potpuno ograde veliki zemljišni kompleks od oko 60 hiljada kvadrata u posjedu belgijskog biznismena, a čime bi bez ikakvog drumskog prilaza ostao glavni ulaz javnog sportskog objekta – dvorane „Župa“, 5-6 domaćinstava koja žive u kućama u blizini dvorane, vlasnik jednog manjeg placa u ovom kompleksu, spomenik kulture – srednjevjekovni ljetnjikovac Verona na obali, ugostiteljski objekat-autokamp „Bova“, te niz skladišnih prostora u Bonićima koji pripadaju kompaniji Qatari Diar. Žitelji tog dijela Tivta odmah su se okupili na mjestu postavljanja ograde i svojim automobilima spriječili radnike da „zatvore“ kompleks. Po njihovom pozivu na lice mjesta izašle su Komunalna policija i Komunalna inspekcija i naložile pravnom zastupniku Dumortuijeove firme koji se u međuvremenu pojavio, da se novi dio ograde ukloni jer postojanje takvog objekta nije previđeno planskom dokumentacijom za ovaj dio Tivta.

Ograda je međutim, do popodnevnih sati, samo polovično uklonjena čime je ostavljen prolaz širok dovoljno tek za jedan automobil da uđe ili izađe na magistralu. Iz opštinskih službi su najavili da će ukoliko to ne učini sam investiror, Komunalno preduzeće Tivat o njegovom trošku do kraja dana ukloniti i preostala dva novopostavljena metalna stuba na skretanju za sportsku dvoranu.

Ni opštinari, ni okupljeni mještani međutim, ne spore da je riječ o privatnom zemljišp/tu u vlasništvu Dumortijea, ali ističu da se riješenje za kolski pristup javnim i privatnim objektima na obali i sportskoj dvorani Župa mora naći. Po važećoj planskoj dokumentaciji, taj drumski prilaz nije ovaj neformalni koji već godinama funkcioniše preko privatnog zemljišta u blizini sportske dvorane. Jučerašnji potez belgijskog biznismena mještani vide kao navodni Dumortijeov pokušaj pritiska na lokalnu upravu Tivta da otkupi dio njegove zemlje neophodan za drumski prilaz i parking sporstke dvorane, ili mu na drugi način kompenzuje to što se kako Opština, tako i mnogi drugi već godinama neovlašćeno koriste njegovom imovinom.

Iz lokalne uprave najavili su da će nakon predstojećih praznika na sastanku svih zainteresovanih strana, pokupšati da nađu svima prihvatljivo riješenje i da će ako bud etrebalo, Dumortijeu ekspropiisati dio njegovog velikog zemljišnog kompleksa. Na hitnost situacije navodi i to što je sportsks dvorana Župa u Tivtu jedno od mjesta gdje će se odvijati međunarodna nadmetanja u okviru predstojećih Sportskih igara malih zemalja Evrope čiji je Crna Gora domaćin, što će biti nemoguće ako dvorana ostane bez parking prostora i drumskog prilaza do svog glavnog ulaza.

JP Morsko dobro rekonstruisalo pet pristaništa u Boki

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je protekle godine izvršilo sanaciju 5 objekata obalne infrastrukture i to: Pristaništa Zaječarsko mulo u Baošićima i pristaništa u uvali Žanjic u opštini Herceg Novi,  potom pristaništa – ponte u Stolivu i  pristaništa – rive Muo u opštini Kotor, kao i pristaništa Bazdanj u opštini Tivat.

Ove sedmice je završena sanacija pristaništa- rive Muo u Kotoru. Radovi su obuhvatili   čišćenje morskog dna u akvatorijumu pristaništa, podvodni iskop materijala ispod kote -2,0m radi izrade fundamenta objekta, izradu AB zidova i temelja podvodnim kontraktorom, sve prema propisanim tehničkim uslovima.

Za ovaj posao, a prema utvrđenom Radnom nalogu i definisanom projektnom zadatku uložena su sredstva u iznosu od 31.273,72 eura.

Nakon pristaništa Muo,  pristupiće će se poslednjoj fazi realizacije projektata – sanacija objekata obalne infeastrukture za tekuću godinu, kada će biti izvršena sanacija pristaništa i mandraća u Baošićima ( kod Lanterne ) i pristaništa i mandraća u Kumboru.

Završetak radova na sanaciji preostalih objekata planiran je do početka ljetnje turističke.

Izvođač radova na reknstrukciji pristaništa u Boki je firma „Đokić group“ d.o.o. a ukupna opredjeljena sredstva za sanaciju  svih pristaništa iznose 162.500,00 €.

Zasijedao tivatski parlement, bivši gradonačelnik se „posuo pepelom“

0
sa sjednice SO Tivat

Odbornici u Skupštini Opštine Tivat danas su bez mnogo rasprave, usvojili svih 13 tačaka dnevnog reda na zasijedanju koje je prvi put održano uz korišćenje u međuvremenu instaliranog novog konferencijskog sistema u skupštinskoj sali.

Sjednicu  je svojim izlaganjima obilježio predsjednik parlamenta Ivan Novosel (DPS) koji se prilikom razmatranja plana i programa rada „Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Kotor-Tivat“ (PPOV) -zajedničke firme dviju opština, osjetio prozvanim da kritikuje taj projekat i način na koji se on odvija.

Novosel je to učinio uprkos tome što je upravo on dok je bio na mjestu gradonačelnika Tivta, potpisao svaki dokument u vezi kontroverzne izgradnje PPOV na tivatskoj teritoriji, u Krtolima na Klačini i najodgovorniji je za sve probleme u funkcionisanju kako samog postrojenja, tako i firme koja njima gazduje, ali i imovinske probleme vezano za zemlju na kojoj je PPOV sagrađeno, što sada prijeti finansijskom štetom za Opštinu Tivat koja se mjeri milionima eura. Predsjednik parlamenta juče je „potpuno okrenuo ploču“ u odnosu na svoju dosadašnju afirmarino-hvalisavu priču o PPOV, potvrđujući skoro sve kritike koje su na račun tog posla do sada saopštavala opozicija ili mediji.

„Sve što je oko PPOV fino zamišljeno izrodilo se u svoju suprotnost. Opština Kotor je nezaintereosvana da učestvovanje u riješavanju problema sa zemljom na Klačini za koju na naplatu dolaze sudske presude. Mi smo za nas dio učešća u gradnji PPOV uzeli kredit od 6 miliona uera, a Kotor je za svoj dio od 4 miliona dobio grant od Vlade, nije sistemski riješeno pitanje kanalizacionog mulja, PPOV ne postiže projektom zadane parametre prečišćavanja otpadnih voda, imamo blokadu u Odboru direktora koji loše funkcioniše.“- naveo je Novosel optuživši za to Kotorane koji imaju većinu članova Odbora direktora i pola osnivačkih i upravljačkih prava firme po sporazumu koji je napravila DPS uprava Tivta, iako je Tivat finansirao 60 odsto gradnje PPOV i napravio ga na svojoj teritoriji i sam plaća odštete za uzurpiranu privatnu zemlju.Novosel je ranije za te odštete tvrdio da ta sredstva „nisu skandalozna“ i da „ne mogu iscrpiti budžet“., da bi juče promijenio prilu kazavši da se „očekuju veliki troškovi po tom osnovu.“. On je rekao i da zajendilka firma PPOV u međuvremenu nije zaposlila niti jednog radnika, pa niko nije obučen da upravlja postrojenjem koje još uvijek vodi njegov graditelj – njemačka firma WTE a koja sada po Novoselu „ispostavlja nerealne zahtjeve“ da nastavi da upravlja postrojenjem nakon isteka roka u kome je obavezna da to čini do 1.septembra. Novosel je podvukao da se nešto mora hitno preduzeti da se preduprijede još veći problemi, ali niko od opozicionara juče nije pokazao interesovanje da to iskoristi i „poentira“ na rijetkoj prilici u kojoj vlast priznaje da je izuzetno loše sprovela jedna od najbitnijih kapitanih infrastrukturnih projekata u gradu.

Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor

Opozicionari u bili mnogo rapoloženiji za priču o pokretanju postupka traženja strateškog partnera za gradnju stambeno-poslovnog objekta iza hotela Pine u koji Opština ulaže svoj plac od 288 kvadrata i investitora oslobađa plaćanja komunalija. Juče podnešenim amandmanima na tekst odnovne odluke, administracija gradonačenika Siniše Kusovca (DPS) precizirala je da Opština očekuje da u novom objektu dobije najmanje 30 odsto ukupne površine, odnosno sve poslovne objekte i jedan dio stanova.

„Poslovne prostore ćemo iznajmljivati, a stanove prodati po tržišnim cijenama i oni neće biti namijenjeni lokalnim fukcionerima, tako da nema nikakvog osnova medijska i opoziciona prila o navodnoj „Sramotnici“ kako su oni već nazvali ovu zgradu.“- kazao je Kusovac kojeg je potom žestoko napao Budimir Cupara (AzT)  prozivajući gradonačelnika i DPS da već godinama obmanjuju porodice 75 radnika bivšeg Arsenala koji su trebali dobiti krov nad glavom u zajedničkom stambeno-poslovnog objektu Opštine, NVO „Arsenal“ i Ministarstva odbrane na Lukovića barakama. Kompleks je obećan još 2008. a ni do danas nije krenuka njegova gradnja.

„Ne bi Opština izguvila 2 miliona eura svog novca u Atlas banci da ste sa tim parama ušli u ovaj prijekat oko kojeg nas obmanjujete godinama.Često se ne ispuni baš ono za što Vi lično nekome date riječ.“- kazao je Cupara Kusovcu, poručujući mu da će neki od stanova u novom objektu iza Pina koji pripadne Opštini „možda kupiti upravo neki od opštinskih funkcionera  kreditom od Opštine koji su se u ovom sazivu vrlo brzo i efikasno riješavali“.

„Vaša opstrukcija prijekta Lukovića barake koji je bio predizborno obećanje i DPS-a, prešla je svaku granicu. Od 2016. Kusovac ove ljude vuče za nos.“- istakao je Mirko Kovačević (TA) na što je Kusovac odgovorio da su se „mnoge stvari primijenile“ od 2008. kada je potpisan sporazum Opštine, Vlade i sindikata Arsenala oko Lukovića baraka jer je Ministarstvo odbrane odustalo od dogovora da Opštini ustupi kasarnu Lepetane u zamjenu za to da Opština najvećim dijelom fnansira izgradnju poslovno-stambenog kompleksa na Lukovića barakama.

„Završiče se i Lukovića barake, ali na zdravim osnovama, Ne tražimo mi da Opština u tome zaradi, ali i ne želimo da Opština uđe u finansijsko živo blato.“- kazao je Kusovac koga je podržao i Novosel tvrdeći da Sporazum iz 2008. „nije napravljen na zdravim osnovama i ima konstruktivnu grešku“.

URA: Oštećenje piste uočljivo, krivična protiv Orlandića

1
Napukline piste foto URA

Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića, a danas su javnosti predstavili i fotografije oštećenja piste.

Iz GP URA navode da su jasno uočljive “brojne pukotine na raznim djelovima piste aerodroma”.

“Osim toga na fotografijama se primjećuju i tragovi na površini kolovozne konstrukcije koji ukazuju na bubrenje tla. Takođe je vidna i pojava kružnih pukotina nastalih zbog izrazitog prisustva vode. Posebno je zabrinjavajuće ono što smo čuli od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, a to je da nijesu preduzete adekvatne mjere i radnje da se saniraju oštećenja i isprave nepravilnosti zbog čega je Agencije izrekla Aerodromima Crne Gore nekoliko novčanih kazni”, kazao je izvršni direktor GP URA Zoran Mikić.

On je rekao i da je URA kao odgovoran politički subjekt najavila da će insistirati na odgovornosti onih koji su doveli u pitanje bezbjednost putnika, zaposlenih u Aerodromu Tivat i zaposlenih u avio-kompanijama, a koji su uz to i ugrozili imidž Crne Gore kao turističke destinacije.

“Koristim ovu priliku da vas obavijestim da smo danas podnijeli krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića. Prijavu smo podnijeli zbog osnovane sumnje da je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore počinio krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz Krivičnog zakonika Crne Gore i to: Iz člana 341. Ugrožavanje sigurnosti vazdušnog saobraćaja; Iz člana 342. Ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog ili pomorskog saobraćaja ili nepokretne platforme; Iz člana 346. Nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem; kao i da je počinio krivična djela protiv službene dužnosti, a u sticaju sa krivičnim djelom iz člana 417. Nesavjestan rad u službi “, istakao je Mikić.

On je pojasnio i da su uz sve priložili i dokazni materijal iz kojeg se zaključuje da je ugrožena bezbjednost putnika, zaposlenih na Aerodromu Tivat i zaposlenih u avio-kompanjama kao i da je drastično ugrožena bezbjednost vazdušnog saobraćaja.

“Imajući u vidu da je prijavljeni ostvario sve elemente bića krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret očekujemo da dalje nadležno tužilaštvo obavi svoj dio posla”, ukazao je Mikić.

Potpredsjednik URE Filip Adžić saopštio je da su juče predali dva zahtjeva za slobodan pristup informacijama i to Agenciji za civilno vazduhoplovstvo i Aerodromima Crne Gore.

“Između ostalog tražili smo plan korektivnih mjera Aerodroma Crne Gore koji su bili dužni da naprave shodno Izvještaju ACV; informacije o mjerama i radnjama koje su Aerodromi i Agencija preduzeli da se otklone nepravilnosti evidentirane u gore pomenutom Izvještaju; novčane kazne koje je ACV izrekla javnom preduzeću Aerodromi Crne Gore za neuspunjavanje po osnovu naloga koje je izrekao inspektor Agencije, informacije i dokumenta koji govore o stanju PSS Aerodroma Tivat, informaciju kada je poslednji put vršena obnova horizontalne signalizacije na platformi Aeordroma Tivat; Informacije da li je urađen plan generalne rekonstrukcije PSS Aerodroma Tivat i brojna druga dokumenta”, naglasio je Adžić.

Mikić na presu

On je i direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Dragan Đurovića, pitao da li pod punom moralnom, krivičnom i profesionalnom odgovornošću može garantovati da je bezbjedno slijetanje i vazdušni saobraćaj na Aerodromu Tivat.

“Tužno je, neodgovorno i nedopustivo u kakvom stanju se nalaze aerodromi kao jedan od ključnih državnih resursa. Ne želimo ni da pomislimo kakve bi bile posljedice za imidž Crne Gore kao turističke destinacije ukoliko bi bilo koji avion izletio sa piste. Ono što je još gore i strašnije od gubitka imidža jeste gubitak ljudskih života zbog nečije neodgovornosti i nemara. Zbog toga naglašavamo da temeljna rekonstrukcija i sanacija piste – poletno sletne staze aerodroma Tivat mora biti jedan od prioriteta kako bi se spriječile potencijalno opasne posljedice i obezbijedila sigurnost avio saobraćaja“, zaključio je Adžić.

FlyDubai se vraća u Tivat: Do Dubaija dvaput sedmično

0
Avion kompanije Flydubai

Flydubai je objavio red letenja za zimsku sezonu 2019/2020, koja počinje 27. oktobra, a prevoznik će modifikovati svoje poslovanje na većini tržišta u bivšoj Jugoslaviji.

Aviokompanija će smanjiti letove za Zagreb i Sarajevo, povećati frekvencije u Beograd i zadržati isti broj letova kao i prošle zime za Skoplje. Ljetni letovi za Dubrovnik ove godine takođe će biti dogovoreni.

S druge strane, aviokompanija će od sredine juna nastaviti sa ljetnjom uslugom za Tivat dva puta nedjeljno, kao što je to bio slučaj prošle godine.

Hibridni operater nastavlja sa letovima između Dubaija i Zagreba 27. oktobra, zamjenjujući svog partnera Emirates na usluzi.

U saopštenju za EX-YU Aviation News, aviokompanija je potvrdila da će održavati rutu na dnevnoj bazi nešto više od nedjelju dana, do 10. novembra, nakon čega će usluge raditi četiri puta nedjeljno do kraja marta 2020. godine, svake srijede, petka, subote i nedjelje.

Prošle zime, Flydubai je vodio dnevne usluge između dva grada tokom cijele sezone. Ranije ovog mjeseca, Emirates je potvrdio da će nastaviti sa održavanjem aranžmana dijeljenja rute s Flydubaijem u Zagrebu.

Letovi do Sarajeva, koji se odvijaju do tri puta dnevno tokom vrhunca ljetne sezone, trajaće tri puta sedmično zimi.

Kao rezultat toga, prevoznik će smanjiti svoje usluge za glavni grad Bosne i Hercegovine za jedan sedmični let.

Operacije između njih će se održavati svake srijede, petka i subote. S druge strane, Flydubai će povećati svoje usluge za Beograd predstojeće zime sa pet nedjeljnih na dnevne. Ranije je prevoznik saopštio da je codeshare sporazum s Emiratesom povećao potražnju na ruti. Operacije u Skoplju ostaju nepromijenjene dva puta nedjeljno.

Flydubai je takođe modifikovao operacije na svojim letnjim ljetnjim letovima za Dubrovnik. Dva nedjeljna servisa će biti nastavljena u junu i trajaće do oktobra.

Prošle godine operacije su održavane do četiri puta nedeljno od aprila.

Kad o tivatskim potrebama i tradiciji riješavaju „nezavisni procjenjivači“ iz Podgorice i Bijelog Polja

3
Tivat- foto Boka News

Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je odluku o raspodjeli ukupno 36 hiljada eura za finansiranje 13 projekata sa kojima su tivatske NVIO konkzurisale na javnom pozivu lokalne uprave.

Inače, ukupan budžet za podršku rada NVO koji je Opština Tivat opredijelila za 2019. iznosi 60.000 eura od čega su 24 hiljade već raspoređene NVO-ima sa posebnim statuom (Gradska muzika, KUD Boka, Bokeljska Mornarica).

Preostali iznos od 36 hiljada eura podijeljen je  shodno procjeni dvije „nezavisne procjeniteljke“ sa liste Ministarstva javne uprave, a koje je angažovala Opština Tivat. Procjeniteljke su bile Azra Hrapović iz Bijelog Polja i Stoja Popadić iz Podgorice koje su pregledale ukupno 23 projekta i za svaki od njih dobile honorar u iznosu od po 30 eura.

„Nezavisne procjeniteljke“ koje nisu iz Tivta niti su upoznate sa lokalnim prilikama, potom su bodovale i procjenjivale što od predloženih 23 projekta zavrijeđuje da bude podržano iz opštinske kase, iako su propozicije javnog poziva bile takve da projekti sa kojima se kandiduju NVO iz Tivta, moraju biti usmjereni prvenstveno na afirmisanje lokalne kulture, tradicije i specifičnih potreba tivatske sredine. Hrapović i Popadić su tako načinile rang listu po kojoj je 15 priojekata zaslužilo da bude finansirano, ali je na kraju para bilo dovoljno samo za 13 projekata.

Najviše novca – 5.400 euta dodijeljeno je do sada nepoznatoj NVO „Uz pravu energiju nije kasno“ za projekat „Izbori se“.

„Na ovaj načion doprinosi se zaštiti  mladih osoba kroz informisanje i osposobljavanje, kako da prepoznaju i zaustave zlostavljanja na radu i informisanje o pravima obavezama i odgovornostima zaposlenog i poslodavca u vezi sa zabranom zlostavljanja na radu.“- obrazloženje je Komisije zašto je toj NVO dato najviše novca.

Veće iznose na konkursu dobile su i NVO „Evropski dom“ (4.840 eura) za projekat podrške djeci sa smetnjama u razvoju i NVO „Osmjeh za sve“ (4.184 eura) za projekat „Osmjeh za sve – psihosocijalna podrška mladim osobama koje se nalaze u periodu post-operativnog oporavka i informisaost ciljne grupe i šire javnosti.“

Jedan od najmanjih iznosa novca  – 1.280 eura, dobio je Foto kino i video klub „Mladost“ za projekat „Sjećanje III“ – očuvanje kulturno istorijskog nasljeđa i tradicije ovih prostora, te prilagođavanje postoječeg dokumentarnog materijala novim tehnologijama.

Kako su radile „nezavisne procjeniteljke“ na ovom konkursu pokazuje i to što je po ocjenama Hrapovićeve i Popadićeve, projekat „Izložba pozornica snova – remasterizovana retrospektica Zorana Mujbegovića“ koji podrazumijeva prezentaciju većine višedecenijskog opusa jednog od najsvestranijih umjetnika porijelom iz Krtola kod Tivta, a koji i ovdje stvara provodeći u Krtolima  veći dio godine- slikara, dizajnera, urbaniste, arhitekte, enterijeriste, pisca, književnika i izdavač knjiga, kompozitora ambijentalne muzike Zorana Mujbegovića, zaslužio manje od 50 bodova nepohodnih da “preksolči prag” i uđe u razmatranje za dobijanje novca iz gradske kase. Retrospektiva opusa ovog u zemlji i inostranstvu višestruko nagrađivanog umjetnika koji je kao projekat željela da napravi NVO “Matica Boke”, Hrapović i Popadić su eliminisale iz konkurencije za dobijanje podrške Opštine Tivat jer su procijenile da se “iz projektnog predloga ne može zaključiti da će planirane aktiivnosti u značajnoj mjeri uticati na ostvarivanje strateških ciljeva iz prioritetnih oblasti u okviru kojih se prijavljuje, a koje se odnose na kukturno posebnosti opštine i obogaćivanje turističke i kulturne ponude grada”.

Partner Matici Boke na ovom projektu koji po Hrapovićevoj i Popadićevoj nema značajan uticaj na tivatsku kulturu, inače je sam Centar za kulturu Tivat.

SEKRETARKA ZA KLTURU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI ZADOVOLJNA

Sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikčević (DPS) kazala je da je ta lojkalna uprava jedna od privih u Crnoj Gori koje su donijele nove Odluke o finansiranju NVO sektora, usklađene sa novim zakonskim riješenjima iz te oblasti.

„Jedan od ključnih segmenata ove Odluke su nezavisni procjenjivači, koji su prema našem iskustvu nakon ovog prvog javnog poziva, sa aspekta Komisije što je naš jednoglasan stav, to odradili korektno“-istakla je Nikčević.