Papaladom a la maka večeras je na Tgu od oružja u Kotoru završena manifestacija „Od Božića do Božića“.
Organizatori NVU „Karampana“ priredila je gastronomsku feštu, na kojoj je sve je bilo džabe, kako i samo ime kaže a la maka, a posjetioci su imali priliku probati gastro specijalitete bivših republika ex YU, kao i delicije Bokeške kužine.
Feštu je muzički začinio kotorski bend “The Grupa”.
Papalada a la maka 2018. – Kotor
Vrijedne aktivistkinje NVU „Karampana“ pripremile su razne delicije, pa je u ponudi bilo, od kuvanih domaćih i kranjskih kobasica, tripica, pršuta, sira, rižota, pečenja, fažole, podvarka, zelja, pita i tulumba, limunade, kuvanog vina…
Telegrafski kazano, kotorski trg dobro posjećen, dobro raspoloženje, uz gastro delicije, muziku i vino, toplo vrijeme, južina, a specijaliteti „pometeni“ u kratkom vremenskom intervalu.
„Prema našoj ocjeni manifestacija Od Božića do Božića ove godine je nadmašila sve dosadašnje. Posjećenost manifestacija koje organizujemo pokazuje da naši sugrađani i gosti uživaju u ovome što pripremamo, ne samo večeras, već i prethodnih dana, dakle, ukupnim kulturno zabavnim programom koji je bio izuzetno bogat tokom ovih petnaestak dana. Kotor i Crna Gora imaju što pokazati, to smo još jednom dokazali kroz manifestaciju „Od Božića do Božića“ i dodatno upotpunili turističku ponudu Kotora. Već imamo i neke nove ideje i predloge za narednu godinu…“ – kazala je za naš portal Pina Lazarević predsjednica NVU „Karampana“.
Papalada a la maka 2018. – Kotor
Ona je najavila da „Karampana“ narednih dana kreće sa pripremama za predstojeći veliki Zimski kotorski karneval koji bi trebao biti održan 11. februara.
Manifestacija „Od Božića do Božića“ tradicionalno organizuje NVU „Karampana“ u saradnji sa TO „Kotor“ i podršku Opštine Kotor.
Dvojica svjetski popularnih strip umjetnika Mirko Čolak (Zrenjanin) i Davide de Cubelis (Italija), novi su gosti koji su potvrdili učešće na ovogodišnjem dvanaestom Hercegnovskom stri festivalu (HSF).
Fenomenalni Mirko Čolak jedan je od najuspješnijih umjetnika sa ovih prostora kada je riječ o radu za američko tržište. Slavu je stekao u svjetskom gigantu stripa Marvelu za koji je crtao stripove Punisher max i Red skull incarnate u saradnji sa jednim od najboljih i najpoznatijih scenarista današnjice Gregom Pakom (Planeta Hulk). Njih dvojica su obnovili saradnju i za izdavačku kuću Dark horse kreirali visoko ocijenjeni serijal Kingsway west. U protekloj godini Čolak se posvetio projektu Unholy grail za Aftershock comics, koji je svrstan u tri najbolja naslova nezavisnog američkog izdavaštva u 2017. godini.
Sjajni Davide De Cubelis, autor je velikog broja epizoda kultnog stripa Marti Misterija (Martin Mystère) i svih naslovnica četvrte sezone strip serijala John Doe. Od 2003. godine je stalni saradnik u jednoj od najpoznatijih svjetskih izdavačkih kuća Sergio Bonelli Editore, za koje je crtao i još jednog kultnog lika Dylana Doga. Značajan angažmana ima i kao storyboarder u većini italijanskih filmskih i reklamnih produkcijskih kuća, gdje je sarađivao sa najznačajnijim rediteljima na Apeninskom poluostrvu. Umjetničku saradnju u filmskoj produkciji imao je i sa najpoznatijim svjetskim rediteljima među kojima su Wes Anderson i Guy Richie.
Potvrđivanjem gostovanja ove dvojice vrhunskih umjetnika, HSF dodatno ovjerava ozbiljnost u radu i utemeljuje imidž jednog od najkvalitetnijih regionalnih manifestacija posvećenih stripu, jer devet mjeseci prije početka dvanaestog izdanja festivala koje je ove godine na programu od 7. do 12 septembra već ima četvoricu (ranije potvrđeni Walter Venturi i Joevito Nuccio) svjetskih zvijezda devete umjetnosti.
Crnogorsku trgovačku flotu trenutno čini 68 brodova i tehničkih plovnih objekata na moru, Skadarskom i Pivskom jezeru – podaci su iz upravo objavljenog „Registra brodova 2017“ Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore.
Ukupna tonaža trgovačke flote u nacionalnom registru trenutno iznosi 99.138 bruto-tona za skoro 10 hijada tona je manja nego na početku 2017. Nacionalna trgovačka flota Crne Gore smanjuje se već treću godinu za redom zbog prodaje ili rashodovanja plovila upisanih u naš registar, a najveći prošlogidišnji gubitak je brisanje iz nacionalnog registra malog plutajućeg doka Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, „DOK-a 6“ od 9.000 bruto-tona, koji je stečajna uprava brodogradilišta prodala kupcu u Turskoj.
Da će 2017. ostati crnim slovima zabilježena u analima crnogorskog pomorstva doprinosi i činjenica da je država lani ostala i bez posljendjeg od svojih trajekata koji su održavali međunarodnu liniju sa Italijom. Naime, iako on nikada nije plovio u nacionalnoj floti jer je umjesto crnogorske, vio zastavu Bahama, lani smo se opsrostili od još jednog značajnog našeg broda – feribota „Sveti Stefan II“ od 8.697 bruto-tona koga je njegov vlasnik, kompanija Barska plovidba, prodala za rezanje u staro željezo u Turskoj.
Inače, „Registar brodova“ koji vodi Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore je javna publikacija koja sadrži tehničke i podatke o vlasništvu nad svim plovilima dužim od 12 metara i većim od 15 bruto-tona osim jahti, a koja plove pod crnogorskom zastavom i evidentirana su u Upisnicima brodova Lučkih kapetanija u Kotoru i Baru.
Nakon odlaska i posljednjeg plutajućeg doka iz države, nacionalnu trgovačku flotu Crne Gore pored ostaloga, čine četiri veća prekookeanska broda za rasute terete kompanija „Crnogorska plovidba „Kotor i „Barska plovidba“ Bar, 10 remorkera, 13 ribarica, 24 manja putnička broda, 6 trajekata, i 14 tzv.javnih brodova i tehničkih plovnih objekata.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
Pored ostaloga, iz nacionalne trgovačke flote prošle je godine izbrisan putnički brod „Lastočka“ od 132 bruto-tone i ronilačka barksasa „Nina“ od 46 bruto-tona. Više ne postoje ni remorkeri Jadranskog brodogradilišta Bijela „Pijavica“ i „Devesilje“ od po 70 bruto-tona koji su svi izrezani, te ribarica „Orka“ od 22,5 bruto-tona koja je prodata u inostranstvo, kao i javni brod „Explorer“ od 68 bruto-tona kojeg je njegov vlasnik – državna firma RCUD iz Herceg Novog uništila u nestrulnom pokupaju dizanja iz mora na obalu u Bijeloj.
Jedini novitet u nacionalnoj floti u 2017. je novosagrađena ribarica „Vesna X“ poznatog budvanskog ribara Branka Vujičića. On je lani dovršio i u upotrebu stavio ovaj novi 20 metara dugi novi čelični ribarski brod-koču koji je sagradio 2012.u Kotoru, pa je „Vesna X“ sada ujedno i najnoviji i najmoderniji brod u inače vremešnoj i prilično dotrajaloj crnogorskoj ribarskoj floti.
EXPLORER sa slomljenom kicmom nakon podizanja iz mora
Pored dvije državne brodarske kompanije – „Barske“, odnosno „Crnogorske plovidbe“ čija su ukuono 4 teretna broda u međšunardonoj plovidbi ujedno i najveća plovila u crnogorsko registru, po broju plovila kojima raspolaže (ukupno 8) prednjači hidrograđevinska kompanija „Yu Briv“ iz Kotora.
Ta firma inače, pored plovila koja viju zastavu Crne Gore posjeduje i još pet specijalizovanih brodova za izvođenje građevinskih radova na moru, a koji viju zastave i upisani su u nacionalne registre Hrvatske i Moldavije.
Nastupom Ane Bekute i Nine Petković sinoć je u Tivtu završen ”Welcome to the party – Tivat 2018″ novogodišnji muzički programi koje su uspješno organizovali Turistička organizacija Tivat, Opština Tivat, Udruženje hotelijera i ugostitelja i Brend New Tivat.
Direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić je kazala da je tokom praznika od 25. decembra do 7. januara programe posjetilo preko 40.000 ljudi…
Opština Budva će sa izdvojenih 50 hiljada eura ove godine pokušati da zakupi neke od budvanskih plaža, koja će biti oslobođeno mobilijara i pretvorena u javno kupalište.
To je gradska uprava u nekoliko navrata isticala, a budžetom za ovu godinu definitivno je zacrtan novčani iznos, koji je opredijeljen da se predstavnici lokalne uprave pojave kao zainteresovani zakupci na nekom od tendera koji bude objavio JP Morsko dobro.
Javno preduzeće „Morsko dobro“ je nedavno saopštilio da na budvanskoj rivijeri već nekoliko godina unazad postoje dvije javne, gradske plaže, koje su u potpunosti oslobođene od plažnog mobilijara. Riječ je upravo o dijelu plaže u Petrovcu i o dijelu Slovenske plaže ispod hotela “Park”, u okviru koje je izgrađena i pristupna rampa za potrebe lica sa invaliditetom.
Ostaje da se vidi koja će to plaža moći biti izdata u zakup građanima Budve.
Ponuda kompanije GKM iz Podgorice ocijenjena je kao najpovoljnija na tenderu koji je Opština Tivat raspisala za izvođača radova na rekonstrukciji objekta DTV „Partizan“ u tom gradu.
Za 248.361 ova frima će u roku od 90 dana obaviti detaljnu rekonstrukciju ove stare kamene zgrade sagrađene prije Drugog svjetskog rata, koja je van funkcije već 10-tak godina.
Objekat DTV „Partizan“ će prema projektu tivatske kompanije „Axum“ biti pretvoren u polifunkcionalni novi sadržaj Centra za kulturu Tivat sa dvoranom za manje pozorišne ili plesne predstave, koncerte, knjičevne večeri, naučne skupove i slične manifestacije.
Pred više stotina građana Fažane, Pule i okolice, brojnih sportaša i istaknutih lica lokalne i nacionalne političke scene, u nedjelju je u Fažani svečano inauguriran spomenik legendarnom Mati Parlovu, najboljem hrvatskom sportašu 20. stoljeća. Spomenik u bronci, autora Ante Jurkića, svečano su otkrili načelnik Općine Fažana Radomir Korać i Matina supruga Laura Parlov.
Spomenik u prirodnoj veličini, postavljen na ulazu istoimene šetnice te Aleje maslina, i nedaleko od njegove obiteljske kuće, odsad će svakodnevno podsjećati na legendu, jedinog hrvatskog boksača koji je osvojio sve moguće titule, amaterskog europskog i svjetskog prvaka, olimpijsko zlato, te profesionalnog europskog i svjetskog prvaka.
– Ponosni smo što smo imali jednog takvog sumještanina, što smo živjeli s čovjekom koji je obogatio pulski, istarski i hrvatski sport, i to je vrijedno svakog poštovanja, rekao je načelnik Korać ističući zadovoljstvo što su zajedno s obitelji Parlov i sponzorima uspjeli ostvariti ovaj projekt i inaugurirati spomenik upravo u Fažani. Također, značajna je to promocija Fažane, rekao je, jer sigurno će se mnogi gosti i turisti htjeti fotografirati sa svjetskim prvakom. Ispred spomenika kratko se obratio i sin Matko, kazavši da datum za inauguraciju spomenika, 7. siječnja, nije slučajno odabran, da je to datum kada je Mate prije 40 godina u Milanu osvojio titulu svjetskog prvaka.
Nakon inauguracije spomenika, donačelnica Ada Damjanac pozvala je sve okupljene u Multimedijalni centar gdje su izložene fotografije i trofeji Mate Parlova, a odgledan je i isječak iz legendarne Matine borbe protiv Argentinca Cuella kada je postao profesionalni svjetski prvak. Prije projekcije meča, u multimedijalnom centru su se Damjanac i Korać još jednom prigodno obratili brojnim okupljenim posjetiteljima, a riječ je imao i Matin dugogodišnji prijatelj, vjenčani kum Zoran Ćirković, čitajući među ostalim ulomke iz njegove knjige o Mati, naglasivši da Mate nije volio sjaj, show, da je “uvijek govorio preko ringa”. Da je tome tako, dokazuje i čitav niz trofeja koji su izloženi, a koje je ukratko prezentirao njegov sin Matko. Osim pehara i pojaseva, ondje su i tenisice u kojima je osvojio titulu svjetskog prvaka te, kako je istaknuo Matko, Matino najdraže zlato iz Kube koje je 1974. godine osvojio u Havani.
O spomeniku
Skulptura predstavlja bivšeg, najtrofejnijeg boksača Matu Parlova. Kip je prikazan u stajaćem položaju, zajedno s postamentom visine 240 centimetara, dok je visina samog kipa 190 centimetara. Svim građanima Hrvatske, ali i šire, Mate Parlov znači puno, stoga je ovaj spomenik potaknut idejom i željom da se zauvijek sačuva uspomena na njega.
Modelirana je skulptura čiste emocije i energije. Parlovljeva ličnost nosi pečat velikog sportaša i njegova pripremljena ljevica jedan je od najkarakterističnijih trenutaka, a i sam je razigrani fizički pokret tako koncipiran. Na ovoj se skulpturi očitava maksimalna koncentracija i posvećenost meču.
Lokacija, odnosno pozicija jasno upućuje da tematski i ambijentalno sudjeluju u prenošenju njegove poruke. Pozicija se nalazi u Fažani na ulazu u park, odnosno na ulazu u šetalište koje nosi njegovo ime. Budući da je Mate živio u neposrednoj blizini parka, veliki dio svog vremena je trenirao upravo u tom parku i pripremao se za mečeve.
Velike količine saharskog pijeska nošene južnim vjetrovima stići će do Mediterana, zapadne i srednje Evrope tokom nekoliko sljedećih dana, a na svojem putu neće zaobići ni regon javlja Sewere-Weather.
Javljaju kako će vjetar donijeti val toplog vazduha sa sjevera Afrike, ali i kako će s njim donijeti i saharski pijesak.
Saharski pijesak stići će sve do južne Skandinavije
Prema zadnjem modelu koji su objavili, vidi se kako će velike količine saharskog pijeska stići do zapadnog Mediterana, posebice između Balearskih otoka te Korzike i Sardinije, ali i do Francuske te Iberskog poluotoka.
Do sutra navečer veliki dio saharskog pijeska prijeći će preko Italije do Švicarske te dijelova Hrvatske, Francuske i zemalja Beneluxa, a potom će se nastaviti kretati ka Velikoj Britaniji. Do sredine sedmice stići će i do južne Skandinavije.
