Veliki transformatori, od kojih svaki teži oko 280 tona, buduće trafostanice italijanske Terne koji su privremeno smješteni na lokaciju preko puta hotela „Tivat“, biće prevezeni tokom januara do Lastve Grbaljske gdje se gradi postrojenje za transport struje iz Crne Gore podmorskim kablom do Italije.
U srijedu su stigla još dva, koji su pomorskim putem dopremljeni iz Bijele na mulo Opatovo.
Planirano je da specijalnim kamionima budu dopremljeni do Lastve Grbaljske kao konačnog odredišta. Tokom specijalnog transporta do obustava saobraćaja na dijelu Jadranske magistrale dolazilo je u trajanju ne dužem od 30 minuta.
Transport transformatora – foto S.L
Zbog predstojećih praznika transformatori će put ka Lastvi Grbaljskoj nastaviti početkom januara.
Bez sredstava za komunikaciju i navigacijskih instrumenata i sa samo mjesečnom zalihom hrane, mornar kaže da je plutao između Maldiva, Indonezije i Mauricijusa prije nego što je spašen u vodama ispred Reuniona.
otok
SAINT-DENIS – Poljski mornar od 54 godine spašen je 25. decembra u vodama francuskog otoka Reunion nakon što je plutao sedam mjeseci u Indijskom oceanu, rekli su u utorak navečer spasioci.
Sklepano plovilo tog mornara primijetila je jahta koja je upozorila spasioce.
Žandarmerija je otvorila istragu o okolnostima avanture koju je proživio mornar.
Po Nacionalnom društvu za spašavanje na moru, muškarac je kazao da pluta već sedam mjeseci nakon što je zaplovio u maju s Komora, otočja jugoistočno od Afrike. Namjeravao je doploviti do Južnoafričke Republike kako bi ondje našao posao.
Njegovo plovilo, brodski čamac za spašavanje što ga je sam uredio, vrlo brzo se pokvarilo, ispričao je on.
Bez sredstava za komunikaciju i navigacijskih instrumenata i sa samo mjesečnom zalihom hrane, mornar kaže da je plutao između Maldiva, Indonezije i Mauricijusa prije nego što je spašen u vodama ispred Reuniona.
Jedino u društvu mačke, muškarac kaže da je preživio jedući pola vrećice kineske juhe dnevno te ponekad nešto što je upecao.
Mornar je naglasio da je nakon deset godina provedenih u SAD-u, otputovao u Indiju 2014. kako bi ondje kupio plovilo. Namjeravao je ploviti do Poljske, ali je njegov čamac izgubio jarbol te je doplutao do Komora.
Ondje je ostao nekoliko mjeseci, popravio brod i krenuo dalje na put 1. maja.
Kaže da se ne može vratiti u SAD jer mu je istekla boravišna dozvola. Ne namjerava se vratiti ni u Poljsku. Nada se da će moći popraviti čamac i ostati neko vrijeme na Reunionu.
Sačuvajmo ovo naslijeđe za budućnost, UNESCO će uvijek biti uz vas – kazao je Francesco Bandarin, pomoćnik ravnatelja UNESCO-a za kulturu, uručujući gradonačelniku Zadra Branku Dukiću povelju o upisu Zadra na popis svjetske kulturne baštine.
Među uobičajenim kurtoaznim riječima upućenim gradu domaćinu, u kratkom Bandarinovu obraćanju dala se ipak naslutiti mogućnost još jednog prodora Zadra na UNESCO-ovu listu.
Bandarin je, u kontekstu “UNESCO nije završio svoj posao u Zadru”, biranim riječima govorio o crkvi svetog Donata, spominjući je kao “jedan od najcjenjenijih spomenika karolinške umjetnosti izvan područja karolinškog carstva”.
Je li bila riječ samo o kurtoaziji ili Zadar zaista ima pravo sanjati neki oblik UNESCO-ove zaštite crkve koja je odavno postala jedan od identitetskih simbola grada?
Bandarin je u Zadru bio dva dana u društvu čovjeka bez kojega ne bi bilo moguće ni sadašnje uvrštenje gradskih bedema na popis zaštićene baštine, pa smo se za “dešifriranje” njegovih riječi obratili konzervatoru Miljenku Domijanu.
– Francesco Bandarin već je jednom bio u Zadru, ali je tek sada imao priliku detaljno se upoznati sa svim što je uvršteno na UNESCO-ovu listu. On je vrhunski stručnjak, bio je oduševljen svime što je vidio za svojeg boravka ovdje, potvrđujući značenje Zadra i njegovih nevjerojatnih povijesnih struktura – kaže Domijan.
Može li se iz podteksta njegovih riječi zaključiti da bi Zadar u budućnosti mogao kandidirati crkvu sv. Donata za UNESCO-ovu listu?
– Dajte da barem malo odahnemo od ovoga što se sada dogodilo sa zaštitom gradskih bedema. Ali, da, njegove se riječi mogu iščitati kao nagovještaj mogućnosti da za UNESCO-ovu zaštitu u budućnosti ponudimo Donat kao pojedinačnu građevinu, zašto ne!
Njegove riječi jesu kurtoazne, ali to je kurtoazija koja stoji – ističe konzervator.
Domijan podsjeća na to da je Sv. Donat bio obuhvaćen prošlom, neuspjelom kandidaturom za uvrštenje na popis zaštićene svjetske baštine, ali ističe kako “Donat kao pojedinačna građevina, u sklopu tada kandidiranog episkopalnog kompleksa, naprosto strši svojom vrsnoćom, univerzalnom vrijednošću i izuzetnom arhitekturom ranog srednjeg vijeka”, što mu zaista daje dobre izglede za “pojedinačnu kandidaturu”.
Pritom Domijan upozorava kako su u posljednje vrijeme UNESCO-u prihvatljivije multilateralne prijave kakva je i ova s kojom je Zadar sada prošao uvrštavajući gradske bedeme na popis zaštićene baštine.
Dakako, bude li crkva sv. Donata kandidirana, prethodno će se morati probiti na pristupnu listu Ministarstva kulture, na kojoj se trenutno nalazi 13 kulturnih dobara iz cijele zemlje, nakon čega bi se pokrenula izrada dosjea i započela dugotrajna procedura.
Istina, cijeli bi postupak vjerojatno trajao nešto kraće, jer ipak je riječ o samo jednoj građevini o kojoj su zadarski stručnjaci, povjesničari umjetnosti i arheolozi već napisali brojne knjige.
Za svojeg boravka u Zadru Bandarin je upoznat i s projektom “Vrata Zadra”, koji je, prenosi nam Domijan, ocijenio vrlo poticajnim. Domijan podsjeća na to kako će Zadar ubuduće morati biti izuzetno obazriv sa svim novogradnjama, te da UNESCO mora biti informiran o svim zahvatima.
Nakon toga UNESCO odlučuje hoće li i kako reagirati, zatražiti određene korekcije u planiranim zahvatima ili će ih u cijelosti prihvatiti. Odnosi se to, naravno, i na projekt “Vrata Zadra”, koji se svojim većim dijelom praktički “naslanja” na sada zaštićene gradske bedeme.
U ekološkoj akciji koje je Komunalno preduzeće Tivat prije mjesec dana pokrenulo u saradnji sa ovdašnjim školama, prikupljeno je preko 300 kesa plastičnih flaša, čepova i plastičnih kesa.
Kako je danas saopšteno iz Komunalnog, u OŠ „Drago Milović“ prikupljeno je oko 100 kesa, dok ih je u OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima bilo 50, a u Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“ 160. Cilj akcije je bilo motivisanje osnovaca i srednjoškolaca da održavaju čistoću u školskim dvorištima, ali i stimulacija odgovornijeg odnosa najmađe populacije prema životnoj sredini.
Torte za nagradu
Predstavnici Komunalnog preduzeća danas su razredima koji su sakupili najviše plastičnog otpada uručili nagrade. U OŠ “Drago Milović” nagrađeni su VIII2 i IV5 koji su sakupili 13, odnosno 12 kesa plastične ambalaže i čepova. U srednjoj školi nagrađeno je III5 koje je prikupilo 60 i II AM odjeljenje sa sakupljenih 50 kesa. Najboljim razredima uručene su trorte koje je obezbjedilo Komunalno. U ime društva na dobrom odzivu i učešće u akciji zahvalila je pomoćnica direktora, Andrijana Jokić koja je istakla da šaci na taj način daju dioprinos očuvanju životne sredine. Ona je istakla da je akcija koja se nastavlja i dalje prvenstveno edukativnog karaktera a sve s ciljem da se kod mladih ljudi potakne svijest o značaju reciklaže u očuvanju životne sredine.
Razred koji bude pokazao najbolje rezultate tokom ove akcije biće nagrađen sa organizovanjem izleta na kraju školske godine.
Godinu na izmaku u hotelu Regent Porto Montenegro u Tivtu obilježilo je otvaranje Regent Pool Club rezidencija, novog Aqua krila koje je ponudilo jos 62 smještajne jedinice. Time su ukupni kapaciteti tog rizorta povećani 149 soba, apartmana i rezidencija, a to je pratio i porast prometa, odnosno broja turista koji su odsjedali u najluksuznijem hotelu u Boki.
„Ponosni smo na to što naše brojke pokazuju rast od 5% kada je u pitanju popunjenost hotela. To možda zvuči malo, međutim kada u obzir uzmemo nove smještajne kapacitete, dolazimo do zaključka da je to rast od tačno 2.379 noćenja. Posebno mi je zadovoljstvo da se pohvalimo i na konstantan rast našhih tradicionalnih tržišta kao što su Velika Britanija 13%, Amerika 34%, Belgija 53%, Francuska 47% i Izrael 30%, te novih kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati 55%, Kuvajt 9 % i Saudijska Arabija 78%.”- kazao je danas Roko Palmić, direktor prodaje i marketinga u hotelu Regent Porto Montenegro.
U smislu nacionalne i internacionalne promocije, kako ističu u Regentu, hotel je takođe zabilježio izvanredne rezultate, koji su u mnogome doprinijeli pozicioniranju Crne Gore kao idealne turističke destinacije.
Roko Palmic foto Zoran Radonjic
“Tokom 2017. organizovali smo veliki broj grupnih i individualnih medijskih posjeta, plasirali značajan broj afirmativnih priča prevashodno o Crnoj Gori kao destinaciji, pa onda i o hotelu. Svi naši PR napori rezultirali su time da se ime hotela Regent Porto Montenegro u prestižnim inostranim štampanim i digitalnim medijima na svim svjetskim meridijanima pomenulo više od 250 puta, formirajući reklamnu vrijednost od skoro 2 miliona eura za godinu dana. Posebno smo zadovoljni i relacijom koju imamo sa nacionalnim medijima, koji su tokom 2017. crnogorsku javnost redovno izvještavali o svim hotelskim aktivnostima. Pored navedene medijske pokrivenosti, u 2017. smo osvojili 6 internacionalnih priznanja”- istakao je Milo Radonjić, PR i marketing menadžer hotela Regent Porto Montenegro.
Jedan od ciljeva hotela je da društveno odgovorno posluje, i uključi lokalnu zajednicu u projekte. Stoga, u proteklih godinu dana hotel je sarađivao sa lokalnim dobavljačima, Turističkom organizacijom Tivta, Centrom za kulturu Tivat, Festivalima “Purgatorije”, “Kotor Art”, Internacionalnom smotrom mode u Kotoru… Organizovani su koncerti u saradnji sa Muzičkim školama u Kotoru i Tivtu.
“Vodimo računa o tome da društveno-odgovorno poslovanje hotela uvijek bude zastupljeno, kako bismo zajednici uzvratili povjerenje koje nam pruža, te opravdali sva očekivanja. Svi zaposleni u hotelu se redovno odazivaju akcijama koje organizujemo kako bismo pomogli onima kojima je potrebno pomoći. Svake godine organizujemo zabavu za zaposlene koja ima humanitarni karakter, i prilikom koje zaposleni doniraju svotu novca koju sami odrede, koja se kasnije uplaćuje određenom pojedincu ili instituciji. Ove godine, zaposleni hotela Regent Porto Montenegro su odlučili muzičkim školama u Tivtu i Kotoru kupiti instrumente koji im nedostaju, kako bi se poboljšao kvalitet nastave”-istakla je Žana Zeković, menadžerka za ljudske resurse u hotelu Regent Porto Montenegro.
JP Morsko dobro iz Budve do 5.decembra zaključilo ukupno 1.334 ugovora o koriščenju mora i obale i ostvarilo prihod od 6.795.539 eura- saopšteno je sinoć na novogodišnjem loktelu koji je za medije i poslovne partnere te firme priređen u Petrovcu. Morsko dobro očekuje da će do kraja godine ostvariti kompletan za 2017. planirani prihod od 7,23 miliona eura.
Do početka decembra opštinama na primorju ovo JP je shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, prenijelo 50 odsto svojih prihoda, odnosno ukupno 3.397.769 eura. Prihodi su raspodijeljeni shodno broju ugovora o zakupu koji se odnose na teritoriju pojedine opštine, a najviše novca – 1,37 miliona eura po tom osnovu slilo se u kasu opštine Budva. Ulcinj je dobio 643.934 eura, Bar 488.323, Herceg Novi 384.196, Tivat 333.586 eura, a Kotor 175.005 eura.
Kako se navodi u izvještaju JP Morsko dobro, to preduzeće je u ovoj godini realizovalo više investicionih aktivnosti na održavanju i uređenju obalnog pojasa u svim primorskim opštinama. U Tivtu je obavljena sanacija plaže ispred hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi, izrađena je projektna dokumnetacija za rekonstrukciju priostaništa u tom nasleju, a uređen je i kanal atmosferske kanalizacije u naselju Bonići. Realizovana je i druga faza izgradnje šetališta od Risna do Perasta u Kotoru, u Herceg Novom je sanirana Novosadska plaža i završena druga faza uređenja šetališta „Pet danica“, tamponiran je prilazni put u zaleđu Velike plaže u Ulcinju, u Baru je Morsko dobro učestvovalo u izvođenju radova na uređenju šetališta i trga u Sutomoru, izgrađene su prisutupne rampe i nabavljena specijalna kolica za pristup moru za osobe sa invaliditetom na više plaža u Budvi, Kotoru i Baru… U toku su i brojni drugi projekti, poput treće i četvrte faze uređenja pješačke staze Risan-Perast, izgradnje novog segmenta trajektnog pristaništa u Kamenarima, sanacije javne rasvjete na Skeli kod rta Đeran u Ulcinju, bagerisanje nanosa iz ušća rijeke Bojane…
Kotor
Upravni odbor Morskog dobra usvojio je i plan korišćenja sredstva tog JP za 2018. po kojem se očekuje ukupan prihod od 7,05 miliona eura, do čega će primorskim opštinama biti uplaćeno 3,5 miliona.
Trpeze bogate izuzetno kaloričnom, masnom i jakom hranom, kolačima i alkoholom, karakterišu novogdišnje i božićne praznike. Ipak, prekomjerni unos hrane i alkohola može da izazove zdravstvene probleme, kao što su tegobe sa varenjem, trovanje hranom ili kardiovaskularne smetnje. Zato je važno ograničiti unos masne i kalorične hrane i alkohola, kako ne bi imali ovakvih posljedica i ugrozili svoje zdravlje.
Tokom predstojećih praznika, takođe, veliku opasnost predstavlja upotreba pirotehničkih sredstava. Nestručno i nepažljivo rukovanje petardama, vatrometima i ostalom pirotehnikom može da prouzrokuje povrede sa ozbiljnim posljedicama. Zato apelujemo na sve, a posebno roditelje da ne daju djeci petarde, već da ih upozore na opasnosti i posljedice koje mogu izazvati pirotehnička sredstva.
Petarde
Dom zdravlja Kotor želi svim građanima Kotora i Crne Gore srećne predstojeće novogodišnje i božićne praznike i da ih prati dobro zdravlje.
Modno – plesni klub Modest organizira „Novogodišnji plesni koncert“, koji će biti održan danas, srijeda 27. decembar, u Velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat. Nastupit će klubovi Modest, Enigma i Boka. Početak je u 17 sati.
Bar je sinoć zasula jaka kiša zbog čega se uviše ulica u centru grada saobraćalo otežano, a najkritičnije je bilo u Makedonskoj ulici, gdje su u toku radovi, pa je sa dijela kolovoza skinut asflat, javlja lokalni portal.
Komunalna policija Opštine Tivat u proteklom periodu je sa javnih površina u centru grada uklonila ukupno 7 napuštenih vozila.
Kako ističu u toj službi, uklonjena su napuštena vozila čiji su vlasnici pronađeni.
Ipak, kako na javnim površinama – parkinzima i djelovima ulica i dalje ima napuštenih i dotrajalih vozila za koje se pouzdano ne zna kome pripadaju, Služba za inspekcijske poslove Opštine Tivat će pokrenuti upravni postupak pa će i ta vozila u konačnom biti uklonjena i na taj način oslobođen dodatni parking prostor i uklonjena ružna slika iz gradskog centra.
