Županijski centar 112 javlja kako je jutros oko 7 sati zaprimio dojavu o ozlijeđenoj morskoj želvi u Prižbi na Korčuli.
O ovom događaju iz 112 odmah su izvijestili nadležnog veterinara kao i Hrvatsku agenciju za zaštitu okoliša i prirode.
Zasad nije poznato kako je želva ozlijeđena, kao ni moguće liječenje, o čemu će javnost izvijestiti nakon detaljnog pregleda.
Koncert Sanje Ilića i Balkanike poklon je Crkvene opštine Herceg Novi i Turističke organizacije, sugrađanima i gostima našeg grada za doček pravoslavne Nove godine. Svečanost kojom će se obilježiti početak godine po julijanskom kalendaru održaće se u subotu 13. januara, pored crkve Svetog Arhangela Mihaila, na trgu Belavista. Početak koncerta je zakazan za 22 sata, a planirano je da traje do pola sata iza ponoći.
Aleksandar Sanja Ilić jedan je od najuspješnijih kompozitora raznovrsnih muzičkih žanrova u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. Komponuje muziku za pozorišne predstave, mjuzikle, televizijske serije i filmove i dobitnik je mnogih prestižnih nagrada na raznim festivalima.
Njegova grupa Balkanika okuplja deset mladih, poznatih i talentovanih muzičara koji sviraju drevne balkanske instrumente, a iza sebe imaju preko 100 koncerata širom svijeta. Dva ženska etno vokala i jedan muški rok-vokal, u kombinaciji sa tvrdim elektronskim zvukom i drevnim balkanskim instrumentima, postižu fantastičan, moderan i originalan zvuk koji se sada po prvi put čuje na Balkanu.
Balkanika je osnovana 2000. godine i konstantno razvija zvuk bez ekvivalenta na svjetskoj muzičkoj sceni. Muzički stil je teško opisati; to je originalni zvuk koji kombinuje “world music” elemente i snažne ritmove Balkana, uz moderan senzibilitet. Projekti “BALKAN 2000” i “BALKAN CONCEPT” su najprodavaniji projekti u poslednjih 15 godina u Srbiji. Naslovi kao što su „Balkanika – Urban Ethno Explosion“ i „Balkanika – Fire of Balkan“ najvjerodostojnije predstavljaju stil i vrijednosti koje Balkanika zastupa.
Mrlje od nafte razlivene u moru viđene su danas popodne u Tivtu.
Mrlje su vđene između gradske rive Pine i Porto Montenegra i u dijelu akvatorijuma marine, oko mula 1 i ispred zgrade “Ozana”.
Osjeća se i intenzivan miris nafte.
Ne zna se još što je uzrok i ko je izazivač zagađenja.
Uprava pomorske sigurnosti pokrenula je proceduru za sanaciju zagađenja mora i pokušaj identifikacije mogućeg izazivača ovog ekološkog incidenta.
Preko VTMS sistema za nadzor i kontrolu plovidbe u teritorijalnom moru Crne Gore izdvojene su dvije jahte koje su danas isplovile iz Porto Montenegra, a o čemu je obaviještena Inspekcija sigurnosti plovidbe koja dalje preduzima mjere iz svoje nadležnosti.
Tradicionalni koncert pjevačkog društva „Grbalj” održaće se u Velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru, u nedjelju 14. januara, u 19 sati.
Kako je kazala Tanja Giljača, članica Upravnog odbora Društva, tema je „Grbaljska svadba”, koju će izvesti starija grupa, a u programu će učestvovati i podmladak ove družine, zatim folklorni ansambl „Nikola Đurković”, Teatar 303, guslari, diplari i solo pjevači Savo Šumar i Savo Ćetković.
Ulaznice po cijeni od dva eura biće u prodaji na biletarnici centra sat vremena prije početka koncerta.
Ponuda Kineza, neslužbeno, dobila je najviše bodova, a najviše ih je dobiveno zbog najpovoljnije cijene. Samo eventualno i samo teoretski postoji mogućnost da natječaj bude poništen jer su sve pristigle ponude skuplje od 1,75 milijardi kuna koliko je procijenjena vrijednost radova.
Odluka o izboru graditelja Pelješkog mosta bit će usvojena do 15. januara, potvrđeno je Novom listu iz Hrvatskih cesta. Taj rok interno je postavljen kao cilj i utvrđen kao posljednji, što znači da više ne bi smjelo biti dodatnog kašnjenja, tim više što se okončanje ovog natječaja najavljivalo prije gotovo dva mjeseca i to od predstavnika hrvatske Vlade. Kao jedini razlog kontinuiranog odgađanja izbora graditelja u najvećoj hrvatskoj infrastrukturnoj investiciji spominje se detaljna priprema natječajne dokumentacije i budućeg ugovora s ciljem da se maksimalno smanji rizik od mogućih žalbi na rezultate natječaja, koje bi dodatno odgodile potpis ugovora i početak izgradnje.
Tri kandidata
Riječ je o doista kompleksnoj i opsežnoj dokumentaciji te se ništa ne želi prepustiti slučaju pogotovo ne nakon što je već na žalbi pala odluka o izboru tvrtke, koja će biti zadužena za nadzor gradnje Pelješkog mosta. Naime prihvaćena je žalba tvrtke »Lipov Gaj« od strane Državne komisije za kontrolu javne nabave, pa sve to dodatno odgađa ispunjavanje uvjeta za početak izgradnje mosta.
O onome drugom još intrigantnijem pitanju tko će dobiti posao gradnje Pelješkog mosta nitko ne želi dati nikakvu službenu informaciju niti na bilo koji način prejudicirati rezultate natječaja. Međutim, neslužbeno se može doznati kako će posao na kraju vjerojatno ipak dobiti Kinezi i to iz više razloga. Prvi i najvažniji jest da je njihova ponuda nakon evaluacije i pažljivog ispitivanja ipak ocijenjena kao najbolja i donosi najviše bodova. Pritom treba znati kako najveći broj bodova donosi upravo kriterij najpovoljnije cijene, a tu su Kinezi u velikoj prednosti pred ostalima. Ponude su otvorene i javno predočene još sredinom rujna prošle godine, što znači da će proces odlučivanja potrajati puna četiri mjeseca, što je maksimalni dozvoljeni rok.
Za gradnju Pelješkog mosta javila su se tri kandidata, a riječ je o zajedničkoj ponudi Astaldija i turske tvrtke vrijednoj 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om, zatim o ponudi Strabaga koja iznosi 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om. Treću i financijski najpovoljniju ponudu dao je kineski konzorcij China road and bridge Corporation, koja iznosi 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju i CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.
Nesretna povijest
Nesretna povijest Pelješkog mosta kaže kako je tadašnji predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader čak dva puta otvarao gradilište, jednom 2005., a drugi put 2007. godine. Jadranka Kosor je kao premijerka pokušala izmijeniti projekt i najavljivala kako će radovi započeti, ali ih nije stigla otvoriti, jer se kasnije pokazalo da gradnja nije ni bila moguća zato što sredstava nije bilo, niti je projekt bio realno izvediv. Nakon pompoznih svečanosti i rezanja vrpci obavljen je samo mali dio zemljanih radova, a gradnja mosta nikada nije počela i zbog toga je Hrvatska kasnije platila užasno visoku cijenu. Ugovor je raskinut 2012. godine u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, jer tvrtke koje su bile angažirane nisu ni imale tehnologiju s kojom bi mogle graditi most. Svejedno je kod raskida ugovora plaćeno 246 milijuna kuna, iako je realizirano radova u vrijednosti od svega 71 milijuna kuna. Naplaćene su i godine čekanja strojeva i radnika na mrtvom gradilištu i to je koštalo 175 milijuna kuna, a Pelješki most se našao na novom početku. U mandatu ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića krenulo se u izradu novog revidiranog projekta, koji je kandidiran prema europskim fondovima i na kraju je Europska unija pristala izdvojiti 357 milijuna eura i sufinancirati Pelješki most, kao najveći hrvatski projekt koji sufinancira Europska komisija.
/Novi list/
Skijalište ima ukupno 13.400 ležaja, od kojih 7.200 u hotelima i 6.200 u apartmanima. Općina ima oko 5.500 stanovnika.
“Ne može se skijati ni šetati, ali je mirno i pomalo romantično. Nema straha”, komentirala je Imesch.
Skijalište će o daljnjim koracima odlučiti nakon izvida zrakoplovom iznad tog područja.
Zbog blatnih bujica, odrona kamenja i opasnosti od lavina zatvoreno je nekoliko cesta u kantonu Valaisu, pišu švicarski mediji.
Za to je područje proglašen peti, najviši, stupanj opasnosti od lavina, navodi policija koja dodaje da se tijekom večeri očekuje prestanak snijega i povoljan razvoj situacije. No odroni i lavine još su mogući.
Kompanija Brand New Tivat čiji je osnivač Opština i koja se bavi brendiranjem Tivta, planira da tokom ove godine operacionalizuje i pusti u rad novoizrađenu web platformu – portal Tivta.
Novi portal koji je izrađen i interno prezentiran krajem prošle godine, zamišljen je kao instrument potpuno nove promocije Tivta kao poslovne i turističke destinacije, a koji je interaktivan i omogućava dmosmjernu komunikaciju sa posjetiicima i korisnicima tog sajta.
„Znajući da je portal jako važan za promociju Tivta te da dobijamo jedno moderno sredstvo za komunikaciju i prezentaciju našeg grada za čitav svijet uopšte, poseban akcenat je stavljen na izradu kratkih promo-filmova koji će se naći na portalu, kao jedan jako bitan način upoznavanja cjelokupne javnosti sa posebnostima grada Tivta“- kazao je direktor Brand New Tivta Predrag Gajić.
Ove autentične i interesantne lokalne priče već su djelimično realizovane kroz snimanje tri kratka filma koje je napravila i montirala profesionalna filmska ekipa na čelu sa rediteljem Dušanom Vulekovićem.
Snimljeni su filmovi „Podmornica na suvom“ o muzejskom eksponatu – podmornici P-3821 „Heroj“ u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu, „Ribanje pod ukres“ o jedinstvenoj drevnoj metodi ribolova pod ferao sa korišćenjem posebnog mača – kurćele za ulov ribe, te „Tivatski gradski park“ o najvećoj botaničkoj bašti na južnom Jadranu, podignutoj 1892.godine.
Svaki od tih filmova traje kraće od tri minuta i kroz specifičan rediteljsko-snimateljski pristup i naraciju jednog sagovornika, daje veoma interesantan i za potencijalne turiste i posjetioce Tivta, vrlo „primamljiv“ pristup svakom od tretiranih segmenata ovdašnje prirodne i kultune baštine.
U Brand New Tivtu planiraju da tokom ove godine snime još nekoliko sličnih filmova, a kao teme kojima će se pozabaviti filmska kamera i reditelj Vuleković pored ostaloga, izdvojeni su školski brod „Jadran“, srednjevjekovni ljetnjikovci u Tivtu, ostrvo Stradioti i tivatski konjanici, kapuleti, Solila, Gospa od Milosti, autohtona vinova loza marzamin…
U toj kompaniji očekuju da će i u Tivtu prisutno strani investitori prepoznati svoj interes da se predstave na novom interaktivnom portalu grada, te da će podržati njegov rad. Planom rada Brand New Tivta za 2018. predviđeno je da se za održavanje portala sa snimanjem još 10 novih promo filmova i zapošljvanjem jednog zaposlenog koji će održavati tu web platformu, utroši ukupno 27.500 eura.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pripremilo je Studiju prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta (vezova na bove) u zoni Tivatskog i Budvanskog zaliva.
“Javno preduzeće, kao naručilac izrade predmetne studije, imalo je intenciju da na osnovu sveobuhvatnih batimetrijskih, meteoroloških i drugih istraživanja ispita preduslove za formiranje nautičkih sidrišta na najprometnijim lokacijama u Budvanskom i Tivatskom zalivu, sa ciljem bolje organizacije sidrenja plovila dužine do 50 metara”- saopštila je danas portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.
Studija je obuvatila analizu lokacija u akvatorijumu Tivatskog zaliva, i to područja ispred naselja Donja Lastva, ispred obale Pine, Belane, Brdišta, tri lokacije na Đuraševića obali i tri lokacije ispred Krašića. U Budvansom zalivu razmatrane su dvije lokacije i to akvatorijum jugozapadno od rta Zavala, te akvatorijum oko sjeveroistočnog dijela ostrva Sveti Nikola. Studija je obuhvatala analizu postojećeg stanja, izbor lokacija za formiranje nautičkih sidrišta, te definisanje kapaciteta sidrišta na svakoj lokaciji pojedinačno, u zavisnosti od dužine plovila.
“Studijom su obrađene lokacije potencijalnih trajnih sidrišta i uređena pitanja koja se odnose na vrste sidrenja, uslove sidrenja i raspored sidrenja,a razmatrane su i nekoliko primjenjivih tehnika i metoda sidrenja, koje se danas koriste zavisno od karakteristika morskog dna na kojima se ista postavljaju. Studija je pokazala da Bokokotorski zaliv, zahvaljujući dubokoj uvučenosti u kopno i zatvorenosti prema otvorenom moru, predstavlja sigurno prirodno zaklonište i sidrište za sva plovila. Tivatski zaliv, kao centralni bazen Bokokotorskog zaliva, posebno je pogodan za organizovanje nautičkih sidrišta. Po pitanju batiometrije podesan je za sigurnu plovidbu. Dubine su u svim djelovima pogodna za plovila koja su najzastupljenija u pomorskom saobraćaju u ovom području, kao i morske struje i površinski talasi”- istakla je Lazović.
Prema njenim riječima, Budvanski zaliv je za razliku od Tivatskog široko otvoren i u potpunosti je nezaštićen od talasa koji dolaze iz pravca otvorenog mora,. Ipak, dvoje tamošnje lokacije predviđene za formiranje nautičkih sidrišta ispunjavaju osnovne uslove za njihovo formiranje.
“Međutim, kod analize lokacija u Budvi uočeni su određeni ograničavajući faktori za organizovanje sidrišta, s obziro na to da je dno prekriveno livadama zaštićene morske trave posidonije i da su razmatrane lokacije izložene razornim talasima juga. S obzirom na navedene nedostatke u Budvanskom zalivu, Studija je pokala da je potrebno planirati sezonska sidrišta koja bi se koristila samo tokom meteorološki povoljnje ljetnje sezone. Za sidrenje ovog tipa preporučena metoda je “Harmony”- pogodana za morska dna prekrivena posidonijom.”- istakle je Lazović.
Studija je obuhvatila maksimalan kapacitet prihvata plovila, te je na osnovu analiza, predloženo da težište bude stavljeno na organizovanju sidrišta za plovila iz kategorije NP1 (dužine do 12 metara) i NP2 (dužine do 24 metra) i u Budvanskom i u Tivatskom zalivu. Naglašeno je da će JP Morsko Dobro u ovoj godini pristupiti izradi detaljnog batimetrijskog premjera i snimanju morskog dna magnetometrom, radi otkrivanja eventualnih objekata ispod površine sedimenta, a sve u cilju dobijanja što kvalitetnijih podataka od važnosti za formiranje sidrišta.
Sektor za seizmologiju registrovao je danas , 9. januar oko 9 sati zemljotres slabije jačine sa epicentrom pet kilometara jugoistočno od Podgorice.
“Jačina zemljotresa u hipocentru (žaristu) iznosila je 3.0 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS)”, saopštio je Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Prema preliminarnim podacima obrade, žariste zemljotresa locirano je na dubini od 20 km.
“Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, navodi se u saopštenju.
Obilaznica oko Podgorice od strateškog je interesa za opštinu i državu i poboljšaće uslove života stanivnika glavnog grada, dok rekonstrukcija i proširenje aerodroma u Tivtu onako kako je vidi Evropska banka za obnovu i razvoj, nije u interesu Vlade – proizilazi iz odgovora koje smo dobili u kabinetu premijera Duška Markovića (DPS).
„Imajući u vidu gustinu saobraćaja koja je sve veća iz godine u godinu, javila se jasna potreba za izgradnjom jugozapadne zaobilaznice oko Podgorice, a ovo naročito, kada se ima u vidu pojačan intezite saobraćaja, naročito u ljetnjim mjesecima. Takođe, sve veći protok automobila postaje karakteristika i tokom cijele godine, tako da će, u cilju pružanja bolje usluge građanima, manjih gužvi i rasterećenja saobraćaja, ovaj projekat u mnogome olakšati svakodnevne aktivnosti stanovnika Glavnog grada. U skladu sa tim, prepoznat je značaj takvog projekta, zbog čega je i pomenuti aranžman odobren”- rečeno je u Ministarstvu finansija.
Na pitanje zašto su dali zeleno svjetlo za dodatno kreditno zaduženje Glavnom gradu iako ono probija zakonske limite duga koje lokalna uprava može imati, iz resora ministra Darka Radunovića (DPS) pozvali su se na član 64.stav 2. Zakona o finansiranju lokalne samopurave gdje je predviđeno da ”opština može da podnese Vladi zahtjev za odobrenje prekoračenja limita iznad navedenog nivoa samo ako isti ima za cilj finansiranje kapitalnih izdataka od strateškog značaja za opštinu, odnosno Državu“.
”Projekat izgradnje Jugozapadne zaobilaznice je jedan takav projekat, i prepoznajući njegov značaj ne samo za Glavni grad, nego i za Državu, data je saglasnost za zaduženje opštine za taj projekat”- poručili su iz Ministarstva finansija.
Iako je premijer Marković u više navrata kazao da država više nema prostor da se kreditno zadužuje što je po njemu i glavni uzrok zašto Vlada nije dala „zeleno svjetlo“ da se Aerodromi Crne Gore zaduže kod EBRD za prijeko potrebnu rekonstrukciju i proširenje kapaciteta aerodroma Tivat, Vlada je pred novogodišnje praznike dala saglasnost Glavnom gradu za podizanje kredita od 15 miliona eura, kod Međunarodne finansijske korporacije (IFC) i Erste banke, za izgradnju Jugozapadne obilaznice. Ta investicija će se kako je tada saopšteno, realizovati u 2018. i 2019. godini, a njena ukupna vrijednost iznosi 21,73 miliona, od čega će Glavni grad finansirati oko 17 miliona, a Vlada 4,5 miliona eura. U Podgorici se inače, na proljeće održavaju lokalni izbori koji su od ključnog značaja za dalji razvoj situacije ne ukupnoj političkoj sceni države.
Ukupan iznos kredita za izgradnju zaobilaznice za koju je Vlada procijenila da će imati “višestruke pozitivne uticaje na poboljšanje standarda i kvaliteta uslova života u Podgorici”, tek je neznatno manji od cifre koju bi kao kredit za rekonstrukciju glavne turističke recepcije Crne Gore – aerodroma Tivat, uzelo državno preduzeće ACG. Iako je EBRD bila spremna da za taj projekat ponudi i do 50 miliona eura, ACG koja ima oko 25 miliona eura sopstvenog “živog novca” na računima, zapravo bi uzela kredit do maksimalno 25 miliona, a za koji EBRD inače, ne traži garancije države da će biti vraćen. Glavni uslov te banke za odobravanje ovog aranžmana bila je garancija da će aerodrome u Tivtu najmanje još 10 godina nakon završetka rekonstrukcije, ostati u vlasništvu države, a što Vlada nije bila spremna da prihvati, pa je u međuvremenu DPS uz podršku Bošnjačke stranke, lansirao tezu o potrebi “valorizacije aerodroma” u Tivtu i Podgorici kroz njihovo davanje u dugoročnu koncesiju. Tome se protivi kompletna opozicije, ali i članice vladajuće koalicije SD i HGI.
Ministarstvo finansija u slučaju odnosa izvršne vlasti prema uzimanju ova dva kreita ne vide različite aršine u vođenju ekonomnske politike Vlade. Tvrde da je riječ o “analizi rizika za dva različita projekta, odnosno za različite kreditne aranžmane, koja podrazumijeva da pored kreditnih uslova i iznosa kredita, treba imati u vidu i ostale elemente potencijalnog kreditnog aranžmana“. Pojašanjavaju da je aranžman koji je već bio dogovoren između ACG i EBRD podrazumijevao i ”određene ustupke od strane Države, koji nisu mogli biti ostvareni.”
”Projekat je zahtijevao i učešće Vlade i regulisanje određenih odnosa koji nisu mogli biti ili prihvaćeni ili nisu bili u nadležnosti same Vlade. Tako se zahtjevalo da Vlada pružiti podršku ACG u servisiranju postojećih kredita bez garancije države u slučaju neočekivanog smanjenja prihoda ACG; kao i da se da prednost na otplatu kredita u vezi sa projektom u odnosu na dividende ili druga plaćanja ACG prema državi Crnoj Gori. Pomenuta obaveza predstavlja i određeni vid garancije, što nije moglo da se prihvati iz razloga što pomenuti odnos nije ni bio definisan sa bankom.Takođe je traženo je od Vlade da obezbijedi blagovremeni prenos budućeg aerodromskog zemljišta u vlasništvo ili dugoročno korišćenje od strane ACG, obezbijedi redovnost plaćanja obaveza nacionale aviokompanije prema ACG itd. Kako pojedine obaveze nije bilo moguće prihvatiti, ili čak nisu ni bile u nadležnosti Vlade, zatraženo je od EBRD-a da revidira svoje zahtjeve. Međutim, EBRD nije bio u mogućnosti da dostavi revidirane uslove, tako da nije ni došlo do zaključenja aranžmana.”- objašnjavaju u resoru ministra Radunovića.
U Vladi tvrde da eventualno inovirana ili nova ponuda EBRD-a, „ili odustajanje od pomenutih uslova”, može otvoriti mogućnost za novim pregovorima. „U tom dijelu, uvijek postoji otvorenost Vlade da razgovara o razvojnim projektima, koji će dovesti do pretpostavki za brži i jači ekonomski razvoj, što i predstavlja njen pravi cilj.”- saopšteno je u kabinetu prmijera Duška Markovića.
NURKOVIĆ NEĆE O „VALORIZACIJI” AERODROMA
Ministarstvo saobraćaja koje vodi Osman Nurović (BS) nije odgovorilo na pitanja u vezi sa odobravanjem kreditnog zadženja za podgoričku zaobilaznicu, odnosno kočenjem razvojnih planova državne komapnije koja gazduje aerodromom Tivat. Nurković se oglušio i na pitanaje smatra li njegov resor da aerodromi u Tivtu i Podgorici sa ovakvim načinom njihovog gazdovanja od strane ACG nisu valorizovani i na osnovu kojih konkretnih podataka temelje takvu svoju procjenu.
„Vazdušne luka u Crnoj Gori posluju dobro, ali u Vladi dijelimo mišljanje da kapaciteti prosto nijesu dovoljno iskorišteni, pa iako aerodromi stalno bilježe veći broj opsluženih letjelica i putnika, moramo naći bolji model ulaganja i koncipirati projekat modernizacije koji će dugoročno pružiti kvalitet i brzinu usluge i pratiti dinamiku rastućeg broja turista koji ovim vidom saobraćaja dolaze u našu zemlju“- kazao je prošle nedjelje u intervjuu „Dnevnim novinama“ ministar Nurković. Kapaciteti tivatjkog aerodromaa u sezoni inače, ne da nisu dovoljni iskorišćeni, već su više nego prebukirani jer kroz malu i neuslovnu terminalnu zgradu čiju rekonstrujkciju koči Vlada, dnevno u špicevima prođe i do skoro 11 hiljada putnika.
Iako u Vladi zvanično tvrde da još vagaju između toga da ACG uzme kredit od EBRD ili da aerodrome ponude u zakup koncesionaru koji bi finansirao njihov razvoj što predlaže Svjetska banka, za Nurkovića dileme nema:
„Više puta sam do sada isticao -planirani model finansiranja za realizaciju ove investicije je putem javno-privatnog partnerstva (nalaženje strateškog partnera/ulaganje privatnog investitora) gdje će biti minimalna obaveza države kroz kapitalni budžet ili zaduživanje, pokrivanje troškova eksporopijacije… Dakle najprihvatljiviji je model partnerstva sa privatnim sektorom koji se u okruženju i šire pokazao kao uspješan“- kazao je „Dnevnim novinama“ Nurković. On se inače, u okrobru prošle godine sasato sa predstavnicima turskog konzorcijuma TAV koja upravlja sa 17 aerodroma širom svijeta, među kojima i sa aerodoromom „Aleksandar Vekiki“ u Skoplju. TAV je izrazio svoje interesovanje i za preuzimanje aerodroma u Crnoj Gori a Nurković tada nije krio svoju impresioniranost turskom kompanijom.
„Oduševljen sam onim što je urađeno na aerodromu u Skoplju“- kazao je Nurkovič dodajući da je imao prilike da da upozna rad i nekadašnjeg skopskog aerodroma i da se to “ne da uporediti sa onim što je Aerodrom „Aleksandar Veliki“ danas.“
© BokaNews, 2021
