Trio Gušti nastupiti će uTivtu za Božić 25.decembra na gradskoj rivi Pine od 21 sat.
Sofija Loren krstila kruzer “MSC Seaside” u Miamiju
Četvrtak, 21. decembra, bio je veliki dan za MSC Cruises budući da je poznata talijanska glumica Sofija Loren krstila „MSC Seaside“, novi admiralski brod kompanije MSC Cruises u Miamiju.
Sada kada je brod službeno kršten spreman je za plovidbu Karipskim morem. Naime, „MSC Seaside“ će ploviti tijekom cijele godine od Miami do Kariba nudeći 7-dnevni itinerer na istočnim i zapadnim Karibima, počevši od 23. decembra 2017.
Tokom službene prezentacije kruzera „MSC Seaside“ tvrtka je također najavila da će „MSC Meraviglia“ doći u Sjevernu Ameriku 2019. godine.
„MSC Meraviglia“ prvi je od šest novih brodova tvrtke koji će ući u službu između 2017. i 2020. godine, a isporučen je u lipnju ove godine iz brodogradilišta STX France u Saint-Nazaireu u Francuskoj.
Kako bi ugostili „MSC Seaside“ sa 5.170 putnika, Miami-Dade County i MSC Cruises upravo su završili remont cruise Terminala F, koji je osjetio poboljšanje kapitala tijekom protekle dvije godine.
MSC Cruises je 29. studenog preuzeo isporuku broda od talijanskog brodograditelja Fincantieri u Trstu.
S bruto tonažom od 154.000 tona, brod je dugačak 323 metra i širok 41 metar. Moći će prevoziti 5.179 putnika i 1.413 članova posade.
Njegov sestrinski brod, „MSC Seaview“, predviđen je za isporuku u junu 2018., pokazuju podaci VesselsValue.
Makarska: božićna čestitka duga 211 metara
U Makarskoj je na Badnjak, u okviru blagdanskog programa, izložena “najduža božićna čestitka” koju su izradili učenici osnovnih škola iz Makarske i Makarskog primorja, a dugačka je 211 metara.
Tradicionalno na Badnjak u “Božićnom gradu” na Kačićevom trgu u Makarskoj podijeljeno je oko 500 besplatnih porcija bakalara što su ga pripremili kuhari iz Udruge Marendin i konobe Kalalarga, a podijelili su ga gradonačelnik Jure Brkan i njegovi suradnici.
Podijeljena su i tri velika soparnika, Iz Obiteljskog pojloprivrednog gospodarstva Tomčić.
Gradonačelnik je građanima čestitao Božić i poželio im sve najbolje u 2018.
Luštica – obilježeno 900 godina života hrama Svetog Nikolaja u Radovanićima
Veliki jubilej – 900 godina života hrama Svetog Nikolaja u Radovanićima na Luštici obilježeno je danas svetom arhijerejskom liturgijom, kojoj su ispred Opštine Herceg Novi prisustvovali predsjednik Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Liturgiju je služio Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a sasluživali vladika Atanasije i vladika Joakim, u prisustvu brojih građana koje je potom okupila trpeza ljubavi.
Sveta arhijerejska liturgija dio je programa povodom 900 godina podizanja sabornog hrama Svetog Nikolaja na Luštici, koji organizuju Arhijerejski protoprezviterat Bokokotorski i crkvena opština Luštica pod pokroviteljstvom Mitropolije Crnogorsko-primorske.
Prethodili su joj programi za najmlađe i duhovne večeri tokom prošle godine, kao i Duhovna akademija i otvaranje izložbe fotografija “Duhovni mozaik Luštice” u dvorani Park 23. decembra. Značajna godišnjica bila je povod za objavljivanje fotomonografije “Hramovi i vijekovi Luštice” koju je priredio paroh Nikola Urdešić, a najavljen je i naučni skup u 2018. godini. Hram Svetog Nikolaja sagrađen je 1117. godine.
Do sada je obnovljen tri puta – 1219. godine, 1669. godine i 1892. godine, kada je i postavljen ikonostas koji svjedoči o datumu gradnje. U toku je nova obnova hrama posvećenog “zaštitniku pomoraca”, u okviru koje je povodom jubileja obnovljen ikonostas, a biće nastavljena tokom narednih godina.
Novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor počela manifestacija “Od Božića do Božića” – foto,video
Gradska muzika Kotor sinoć je u Kulturnom centru “Nikola Đurković” održala Novogodišnji koncert, kojim je svečanoi otvorena manifestacija “Od Božića do Božića” u organizaciji NVU Karampana i TO Kotor.
Manifestaciju “Od Božića do Božića” koja se po peti put organizuje otvorio je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
Pod dirigentskom palicom kapelnika Daria Krivokapića kotorska gradska muzika, koja ove godine slavi 175 godina postojanja oduševila je brojnu publiku.
Koncert je počeo Maršom „Kotor“ Antuna Kopitovića, nakon čega su se ređale polke, marševi i popularne zabavne numere.
Gost večeri bila je ženska klapa “Incanto”.
Otvorena izložba „Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada”
„Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada” naziv je izložbe koja je otvorena u petak u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.
Izložba na najbolji način predstavlja ono što radi Pomorski muzej, a to je prezentovanje i valorizovanje kulturne baštine na ovim prostorima, kazao je direktor muzeja Andro Radulović, čestitajući autorkama na kvalitetnoj i zanimljivoj izložbi.
O izložbi su govorile autorke izložbe, Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica i Jelena Karadžić etnološkinja i muzejska savjetnica. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Jovana Lalošević Vidović.
„Svaka palata u donjem dijelu grada prema Morskim vratima simbol je trga. Iz njihovih se magazina u prizemljima iznosi brašno, žitarice, drvo, zelen, mlijeko, sirevi, pa su trgovi, mirišući na ove proizvode, dobili nazive: Trg od brašna, oružja, slate, mlijeka, drva. Palate su stamene sa biforama i triforama, raskošnim balkonima raspoređenim po spratovima, uglavnom smješteni po centralnom dijelu palata. Kotor od svih gradova na jugoistočnoj jadranskoj obali ponajviše je zadržao odlike tipičnog srednjevjekovnog, mediteranskog grada”- kazala je Abramović kjoja je i autor kataloga koji prati izložbu.
O palatama Perasta govorila je koautorka izložbe i kataloga, etnološkinja i muzejska savjetnica Jelena Karadžić.
“Vijađ po vijađ, kamen po kamen – donio je Boki prelijepe palate, palace i kuće koje su branjene krvlju graditelja i njihovih potomaka u burnim i nemirnim vremenima proteklih 400 godina. Duh slavnih Zmajevića, Smekja, Martinovića, Viskovića, Bronza, Bujovića i dalje lebdi nad gradom i ne dozvoljava da grad zaspi. Stare palate dobijaju novu namjenu i sada služe za odmor i uživanje, a u nekim se rađaju djeca, nove generacije Peraštana i Peraštanki koji će u budućnosti obnoviti danas još rušene palate. Sigurna sam da će i nepokretna kulturna baština biti sačuvana, a u skoroj budućnosti i obnovljena po konzervatorskim projektima ” kazala je između ostalog Karadžić“.
Istoričarka umjetnosti i istraživač u oblasti zaštite kulturne baštine Boke Jovana Lalošević Vidović, izrazila je svoje stručno mišljenje o sadržaju, tekstu i postavci izložbe, ističući njenu višestruku vrijednost.
“Autorke izložbe nam sa svojim stručnim izrazom približavaju i naglašavaju slojevitost stilova u arhitekturi dva grada, Kotora i Perasta. Uz sve to, sa druge strane, autorke su na vrlo vješt način uspjele da prikažu činjenično stanje sadašnjeg trenutka palata ova dva grada, odnosno koliko je današnji način života uticao na određivanje savremene namjene vjekovnih palata” – kazala je proglašavajući izložbu otvorenom Lalošević Vidović.
U muzičkom dijelu programa nastupićla je klapa „Belezza”
Izložba je realizovana u saradnji sa Ministasrtvom kulture Crne Gore, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu,.
Tivat dobio još jedan luksuzni mali butik hotel
Tivat je od četvrtka bogatiji za još jedan novi luksuzni mali hotel – na gradskoj rivi i šetalištu Pine na svečanosti kojoj su prisutvovele brojne zvanice, otvorena je „Astoria“, mali butik hotel podgoričke kompanije „Nemesis“.
Ovo je več četvrti hotel i sedmi po redu restoran te firme -butik hoteli pod imenom „Astoria“ rade u Kotoru i Budvi dok „Nemesis“ u Podgorici ima dobro poznati lukusuzni butik hotel „Hemera“. Svi objektu te kompanije dobitnici su brojnih međunarodnih priznanja, a osim luksuznog smještaja i dobre usluge, poznati su i po svojoj specifičnoj internacionalnoj gastronomskoj ponudi.
„Želimo da donesemo Tivtu novu ponudu, kao i drugačiji pristup samom gostu. Gajimo posebnu gastronomsku ponudu. Očekujemo da taj vid ugostiteljske ponude u Tivtu podignemo na veći nivo”- rekao je na svečanom koktelu upriličenom povodom otvaranja “Astorie” u Tivtu direktor tog hotela Igor Vujošević.
Novi hotel koji se nalazi u jednom od arhitektonski najprepoznatljivijih i detaljno rekonstruisanih starih objekata na Pinima, tzv. kući Botica-Berberović sagrađenoj između dva svjetska rata, raspolaže sa devet moderno opremljenih apartmana, restoranom sa terasom i kuhinjom sa modernom opremom, uključujući i “Josper grill” peći. Kategorisan je sa 4 zvjezdice, a zavisno od perioda godine, zapošljavaće 30 do 60 radnika. Posebnost “Astorie” i njenog restorana je meni koji nudi gostima sa specijalitetima internacionalne kuhinje I posebnim akcentom na mediteransku ishranu, kao i prepoznatljivi dezerti.
Ističuči da u Tivtu gdje već posluje nekoliko luksuznih i malih hotela najviše klase “Astorija” nalazi na vrlo konkurentan, ali i inspirativan poslovni ambijent, direktor novg hotela Igor Vujošević kazao je da oni “vole što imaju dobru konkurenciju i na gostima je da izaberu prave stvari”.
“Do skoro u Crnoj Gori i nijesmo imali pravu konkurenciju i drago nam je da se i ovdje oprobamo. Idemo u našem smjeru, ispitivali smo tržište. Tivat je grad koji živi 12 mjeseci pa očekujemo da sezona, pred i posteszona budu kvalitetni. Prvi ispit nam je novogodišnji program na obali Pine. Bina je tu ispred nas, pored broda „Jadran“ vezanog na rivi. Pozivamo sve građane Tivta i Crne Gore da budu naši gosti. Daćemo sve od sebe da se pokažemo na startu u pravom svjetlu”- istakao je Vujošević.
Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?
U četvrtak 21. decembra u 17 sati i 28 minuta (srednjeeuropsko vrijeme) na sjevernoj je polutki započela kalendarska zima. U to je vrijeme nastupio zimski solsticij ili suncostaj. To je trenutak kada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije tj. najniže nad obzorjem. Sjeverni je pol najviše otklonjen od Sunca te je na sjevernoj polutki noć najdulja, a dan najkraći.
Smjenu godišnjih doba u umjerenim zemljopisnim širinama uvjetuje nagib Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca. U četvrtak 21. decembra, južni pol je bio najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine.
Nasuprot tomu, sjeverni pol je bio najviše otklonjen od Sunca. Na našoj hemisferi noć je tada bila najdulja a dan najkraći. Zimski solsticij ili suncostaj je početak kalendarske zime na sjevernoj polutci, dan se počinje produžavati, a noć smanjivati.
Pošto je sjeverna hemisfera prvog dana kalendarske zime najmanje izložena sunčevima zrakama moglo bi se zaključiti da je to ujedno i najhladniji dio godine na spomenutom području. Međutim, to nije tako.
“Kašnjenje” stvarne hladnoće
U pravilu, temperatura zraka nastavljati padati slijedećih mjesec do mjesec i pol dana! To “kašnjenje” stvarne hladnoće za zimskim solsticijem rezultat je postojanja Zemljine atmosfere (zrak), litosfere (kopno) i hidrosfere (vode), te oni utječu na Zemljinu toplinsku bilancu.
Njima je potrebno određeno vrijeme da se zagriju ili ohlade, pa je upravo zbog toga prosječno najhladnije razdoblje kraj siječnja ili početak veljače, a najtoplije kraj srpnja ili početak kolovoza. Da je Zemlja savršena sfera (kuglastog oblika bez reljefa) bez zraka i vodenih površina onda bi najhladniji dan u godini padao u zimski solsticij.
Zimski solsticij
Za vrijeme zime na sjevernoj polutki Zemlja Zemlja je bliže Suncu nego u ljeto na sjevernoj polutki. Zemlja prolazi kroz perihel (položaj kada je na svojoj eliptičnoj putanji najbliža Suncu) početkom siječnja svake godine (dakle desetak dana nakon zimskog solsticija). U 2018. godini Zemlja će najbliža Suncu biti 3. siječnja u 6: 35 sati po srednjeeuropskom vremenu. Tada će od Sunca biti udaljena 147 098 291 kilometara. Zemlja je od Sunca najudaljenija početkom srpnja (prolazi kroz afel), desetak dana nakon ljetnog solsticija na sjevernoj polutki. U 2018. godini to će se dogoditi 6. srpnja u 18:47 sati (16.47 po UTC vremenu). Tada će naš planet biti od središta Sunca udaljen za 152 098 233 kilometara. Dakle, na samom početku astronomskog ljeta Zemlja je oko 5 milijuna kilometara dalje od Sunca nego na početku astronomske zime.
To samo dokazuje da blizina Sunca i Zemlje ne određuje primarno temperaturu zraka na nekom području. Kut upada sunčevih zraka najviše utječe na temperaturu po principu – što okomitiji kut upada sunčevih zraka u odnosu na povšinu, više primljene toplinske energije što se manifestira višim temperaturama zraka.
Kut upada Sunčevih zraka
Zimi je Sunce nisko na horizontu, a kut upada sunčevih zraka je znatno manji nego ljeti. Zbog toga se jednaka količina sunčevih zraka raspoređuje na znatno veću površinu nego ljeti kada su koncentriranije na manju površinu. Iz istog razloga, prisojne padine brda i planina prime znatno više sunčeve topline od osojnih zbog povoljnijeg upada sunčevih zraka, što se osobito koristi u poljoprivredi.
Klimatološka zima traje od 1. decembra do 1. marta. Kalendarska (astronomska) zima najčešće počinje 21.decembra a završava oko 21.marta ili zadnjih godina (a i slijedećih) sve češće 20. ožujka. Promatrajući višegodišnji prosjek temperature zraka, prosinac je najtopliji, ali i najoborinskiji mjesec klimatološke zime. Prosječno je najhladnije u siječnju, zatim veljači.
Božićni koncert GPD Tivat – više od tradicije
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat održalo je u petak tradicionalni Božićni koncert u Velikoj dvorana tivatskog Centra za kulturu – Dom „Gracija Petković“, u kome se tražilo mjesto više.
Pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor tivatski gradski orkestar limene muzike oduševio je brojnu publiku.
Koncert je počeo Maršom „Tivat“ Antuna Kopitovića, nakon čega su se ređali „Rettungs Jubel Marsch“ Johana Strausa, „Rainer“ H:Schmida, „Under the double eagle“ J.F.Wagnera, polke J.Straussa, potpuri filmske muzike, popularne zabavne numere, a za kraj Mađarski ples i Radetzky Marsch.
Publiku i zvanice pozdravio je prvi čovjek GPD “Tivat” Boris Lanceroti, koji je podsjetio na dugu tradiciju, društva koje postoji 108 godina. Ovom priilikom Lanceroti je uručio prigodno plaketu Antonu Tonu Nikoliću koji u društvo svira bariton punih 65 godina.
Burno pozdravljen od publike Toni Nikolić prisjetio se prvog učitelja Krsta Vuksanovića i kolega sa kojima je dugo svirao, a koji nažalost više nisu živi.
„Evo jedne simbolike zašto društvo traje 108 godina, na jednom kraju orkestra imamo čovjeka koji svira punih 65 godina u društvu a na drugom kraju je mlada djevojka Karla Petković koja večeras ima svoj prvi nastup“, poručio je Lanceroti.
Ugođaj božićnog koncerta GPD “Tivat” upotpunili su kao posebni gosti klapa Bellezza iz Tivta.
Koncertu su prisustvovali potpredsjednici Opštine Tivat Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI).
U Dubrovniku otvorena izložba o pomorskim škrinjama
Na izložbi “Pomorske škrinje”, otvorenoj u četvrtak u žitnici Rupe Dubrovačkih muzeja, prvi put u Hrvatskoj je okupljena te stručno muzeološki obrađena ta za povijest pomorstva bitna građa.
Autorica izložbe i viša kustosica Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ljerka Dunatov izjavila je kako je na izložbi predstavljeno petnaest pomorskih škrinja iz razdoblja od 17. do sredine 20. stoljeća.
“Od tog broja njih je trinaest iz fundusa muzeja, a dvije su posuđene od sugrađana Igora Hajdarhodžića te Dubrovačke biskupije. Upravo je Dubrovačka biskupija posudila najstariji, ujedno i najveći primjerak na izložbi, širok 165 centimetara. Škrinja veličinom izlazi izvan uobičajenih gabarita. Prema grbu koji krasi škrinju znamo da je pripadao obitelji Skočibuha”, rekla je Dunatov.
Dodala je kako su dubrovački pomorci na svojim putovanjima u njima držali svoje privatne stvari, a prve škrinje služile su i kao kreveti, ormari te kauči.
Direktorica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać izjavila je kako je, u odnosu na veliku i slavnu dubrovačku pomorsku povijest, riječ o malom broju predmeta posebnog tipa škrinje koji je skupljen u muzejskoj zbirci. “Međutim, ako u obzir uzmemo materijal od kojeg su škrinje napravljene, ali i uvjete u kojima su upotrebljavane, onda će nam biti jasno da su bile izložene velikom propadanju. Zato je ova zbirka dragocjena”, rekla je.
Vilać je dodala kako vjeruje da u privatnom vlasništvu, po kućama pomoraca i kapetana, ima još više škrinja, ali ih građani ljubomorno čuvaju zbog sentimentalne vrijednosti. “Posebno to vrijedi za kvalitetnije primjerke, koji su oslikani ili na neki drugi način ukrašeni. Tako da je budućnost ove zbirke svijetla, jer će još škrinja otkupom ili donacijama jednog dana doći u Pomorski muzej”, istaknula je.
Izložbu je otvorila zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te istaknula kako je pomorstvo neodvojiv dio dubrovačke povijesti. “Svi u našim obiteljima imamo pomorce, a škrinje su simbol ne samo njihova truda i rada, već i puno emocija koje su na određeni način tim škrinjama plovile s njima, a u koje su bile ugrađene molitve i skrb njihovih obitelji koje su ih na put ispraćale”, rekla je Tepšić.
Škrinja je drveni sanduk s poklopcem, namijenjen spremanju odjeće i drugih tekstilnih predmeta, nakita, obiteljskih dragocjenosti, novca, dokumenata. Pomorske škrinje, kao dio muzejske zbirke, uglavnom su rađene od jelovine, a javljaju se još i primjerci od drva oraha, bora te lipe.
Oslikavanjem škrinja od prve polovine 15. stoljeća bavili su se domaći majstori, a uzori su im bile škrinje oslikane u sjevernoj i srednjoj Italiji. O škrinjama iz muzejskog fundusa ne postoje utvrđeni podaci o tome tko ih je oslikavao i rezbario, pa se ukrašavanje škrinja drži radom anonimnih majstora, drvorezbara te drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća.
Autorica izložbe je viša kustosica Ljerka Dunatov, a postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložbu koja ostaje otvorena do 28. februara 2018. godine prati dvojezični katalog, a u idućoj godini pratit će je i kreativne radionice.
