Crnogorska trgovačka flota smanjuje se već treću godinu za redom

Lani izrezan u Turskoj – feribot SVETI STEFAN II

Crnogorsku trgovačku flotu trenutno čini 68 brodova i tehničkih plovnih objekata na moru, Skadarskom i Pivskom jezeru – podaci su iz upravo objavljenog „Registra brodova 2017“ Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore.

Ukupna tonaža trgovačke flote u nacionalnom registru trenutno iznosi 99.138 bruto-tona za skoro 10 hijada tona je manja nego na početku 2017. Nacionalna trgovačka flota Crne Gore smanjuje se već treću godinu za redom zbog prodaje ili rashodovanja plovila upisanih u naš registar, a najveći prošlogidišnji gubitak je brisanje iz nacionalnog registra malog plutajućeg doka Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, „DOK-a 6“ od 9.000 bruto-tona, koji je  stečajna uprava brodogradilišta prodala kupcu u Turskoj.

Da će 2017. ostati crnim slovima zabilježena u analima crnogorskog pomorstva doprinosi i činjenica da je država lani ostala i bez posljendjeg od svojih trajekata koji su održavali međunarodnu liniju sa Italijom. Naime, iako on nikada nije plovio u nacionalnoj floti jer je umjesto crnogorske, vio zastavu Bahama, lani smo se opsrostili od još jednog značajnog našeg broda – feribota „Sveti Stefan II“ od 8.697 bruto-tona koga je njegov vlasnik, kompanija Barska plovidba, prodala za rezanje u staro željezo u Turskoj.

Inače, „Registar brodova“ koji vodi Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore je javna publikacija koja  sadrži tehničke i podatke o vlasništvu nad svim plovilima dužim od 12 metara i većim od 15 bruto-tona osim jahti, a koja plove pod crnogorskom zastavom i evidentirana su u Upisnicima brodova Lučkih kapetanija u Kotoru i Baru.

Izrezani remorkeri Jadranskog brodogradilista Bijela

Nakon odlaska i posljednjeg plutajućeg doka iz države, nacionalnu trgovačku flotu Crne Gore pored ostaloga, čine četiri veća prekookeanska broda za rasute terete kompanija „Crnogorska plovidba „Kotor i „Barska plovidba“ Bar, 10 remorkera, 13 ribarica, 24 manja putnička broda, 6 trajekata,  i 14 tzv.javnih brodova i tehničkih plovnih objekata.

Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Pored ostaloga, iz nacionalne trgovačke flote prošle je godine izbrisan putnički brod „Lastočka“ od 132 bruto-tone i ronilačka barksasa „Nina“ od 46 bruto-tona. Više ne postoje ni remorkeri Jadranskog brodogradilišta Bijela „Pijavica“ i „Devesilje“ od po 70 bruto-tona koji su svi izrezani, te ribarica „Orka“ od 22,5 bruto-tona koja je prodata u inostranstvo, kao i javni brod „Explorer“ od 68 bruto-tona kojeg je njegov vlasnik – državna firma RCUD iz Herceg Novog uništila u nestrulnom pokupaju dizanja iz mora na obalu u Bijeloj.

Jedini novitet u nacionalnoj floti u 2017. je novosagrađena ribarica „Vesna X“ poznatog budvanskog ribara Branka Vujičića. On je lani dovršio i u upotrebu stavio ovaj novi 20 metara dugi novi čelični ribarski brod-koču koji je sagradio 2012.u Kotoru, pa je „Vesna X“ sada ujedno i najnoviji i najmoderniji brod u inače vremešnoj i prilično dotrajaloj crnogorskoj ribarskoj floti.

EXPLORER sa slomljenom kicmom nakon podizanja iz mora

Pored dvije državne brodarske kompanije – „Barske“, odnosno „Crnogorske plovidbe“ čija su ukuono 4 teretna broda u međšunardonoj plovidbi ujedno i najveća plovila u crnogorsko registru, po broju plovila kojima raspolaže (ukupno 8) prednjači hidrograđevinska kompanija „Yu Briv“ iz Kotora.

Ta firma inače, pored plovila koja viju zastavu Crne Gore posjeduje i još pet specijalizovanih brodova za izvođenje građevinskih radova na moru, a koji viju zastave i upisani su u nacionalne registre Hrvatske i Moldavije.

”Welcome to the party – Tivat 2018” – programe posjetilo preko 40.000 ljudi

0

    Pine završno veče

Nastupom Ane Bekute i Nine Petković sinoć je u Tivtu završen ”Welcome to the party – Tivat 2018″ novogodišnji muzički programi koje su uspješno organizovali Turistička organizacija Tivat, Opština Tivat, Udruženje hotelijera i ugostitelja i Brend New Tivat.

Direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić je kazala da je tokom praznika od 25. decembra do 7. januara programe posjetilo preko 40.000 ljudi…

 

Opština Budva zainteresovana za zakup plaža

1
Budva

Opština Budva će sa izdvojenih 50 hiljada eura ove godine pokušati da zakupi neke od budvanskih plaža, koja će biti oslobođeno mobilijara i pretvorena u javno kupalište.

To je gradska uprava u nekoliko navrata isticala, a budžetom za ovu godinu definitivno je zacrtan novčani iznos, koji je opredijeljen da se predstavnici lokalne uprave pojave kao zainteresovani zakupci na nekom od tendera koji bude objavio JP Morsko dobro.

Javno preduzeće „Morsko dobro“ je nedavno saopštilio da na budvanskoj rivijeri već nekoliko godina unazad postoje dvije javne, gradske plaže, koje su u potpunosti oslobođene od plažnog mobilijara. Riječ je upravo o dijelu plaže u Petrovcu i o dijelu Slovenske plaže ispod hotela “Park”, u okviru koje je izgrađena i pristupna rampa za potrebe lica sa invaliditetom.

Ostaje da se vidi koja će to plaža moći biti izdata u zakup građanima Budve.

Tivat – DTV Partizan postaje polifunkcionalna sala

0
DTV Partizan Tivat

Ponuda kompanije GKM iz Podgorice ocijenjena je kao najpovoljnija na tenderu koji je Opština Tivat raspisala za izvođača radova na rekonstrukciji objekta DTV „Partizan“ u tom gradu.

Za 248.361 ova frima će u roku od 90 dana obaviti detaljnu rekonstrukciju ove stare kamene zgrade sagrađene prije Drugog svjetskog rata,  koja je van funkcije već 10-tak godina.

Objekat DTV „Partizan“ će prema projektu tivatske kompanije „Axum“ biti pretvoren u polifunkcionalni novi sadržaj Centra za kulturu Tivat sa dvoranom za manje pozorišne ili plesne predstave, koncerte, knjičevne večeri, naučne skupove i slične manifestacije.

Mate Parlov dobio spomenik u Fažani

5
Spomenik Parlovu

Pred više stotina građana Fažane, Pule i okolice, brojnih sportaša i istaknutih lica lokalne i nacionalne političke scene, u nedjelju je u Fažani svečano inauguriran spomenik legendarnom Mati Parlovu, najboljem hrvatskom sportašu 20. stoljeća. Spomenik u bronci, autora Ante Jurkića, svečano su otkrili načelnik Općine Fažana Radomir Korać i Matina supruga Laura Parlov.

Spomenik u prirodnoj veličini, postavljen na ulazu istoimene šetnice te Aleje maslina, i nedaleko od njegove obiteljske kuće, odsad će svakodnevno podsjećati na legendu, jedinog hrvatskog boksača koji je osvojio sve moguće titule, amaterskog europskog i svjetskog prvaka, olimpijsko zlato, te profesionalnog europskog i svjetskog prvaka.

– Ponosni smo što smo imali jednog takvog sumještanina, što smo živjeli s čovjekom koji je obogatio pulski, istarski i hrvatski sport, i to je vrijedno svakog poštovanja, rekao je načelnik Korać ističući zadovoljstvo što su zajedno s obitelji Parlov i sponzorima uspjeli ostvariti ovaj projekt i inaugurirati spomenik upravo u Fažani. Također, značajna je to promocija Fažane, rekao je, jer sigurno će se mnogi gosti i turisti htjeti fotografirati sa svjetskim prvakom. Ispred spomenika kratko se obratio i sin Matko, kazavši da datum za inauguraciju spomenika, 7. siječnja, nije slučajno odabran, da je to datum kada je Mate prije 40 godina u Milanu osvojio titulu svjetskog prvaka.

Nakon inauguracije spomenika, donačelnica Ada Damjanac pozvala je sve okupljene u Multimedijalni centar gdje su izložene fotografije i trofeji Mate Parlova, a odgledan je i isječak iz legendarne Matine borbe protiv Argentinca Cuella kada je postao profesionalni svjetski prvak. Prije projekcije meča, u multimedijalnom centru su se Damjanac i Korać još jednom prigodno obratili brojnim okupljenim posjetiteljima, a riječ je imao i Matin dugogodišnji prijatelj, vjenčani kum Zoran Ćirković, čitajući među ostalim ulomke iz njegove knjige o Mati, naglasivši da Mate nije volio sjaj, show, da je “uvijek govorio preko ringa”. Da je tome tako, dokazuje i čitav niz trofeja koji su izloženi, a koje je ukratko prezentirao njegov sin Matko. Osim pehara i pojaseva, ondje su i tenisice u kojima je osvojio titulu svjetskog prvaka te, kako je istaknuo Matko, Matino najdraže zlato iz Kube koje je 1974. godine osvojio u Havani.

O spomeniku

Skulptura predstavlja bivšeg, najtrofejnijeg boksača Matu Parlova. Kip je prikazan u stajaćem položaju, zajedno s postamentom visine 240 centimetara, dok je visina samog kipa 190 centimetara. Svim građanima Hrvatske, ali i šire, Mate Parlov znači puno, stoga je ovaj spomenik potaknut idejom i željom da se zauvijek sačuva uspomena na njega.

Modelirana je skulptura čiste emocije i energije. Parlovljeva ličnost nosi pečat velikog sportaša i njegova pripremljena ljevica jedan je od najkarakterističnijih trenutaka, a i sam je razigrani fizički pokret tako koncipiran. Na ovoj se skulpturi očitava maksimalna koncentracija i posvećenost meču.

Lokacija, odnosno pozicija jasno upućuje da tematski i ambijentalno sudjeluju u prenošenju njegove poruke. Pozicija se nalazi u Fažani na ulazu u park, odnosno na ulazu u šetalište koje nosi njegovo ime. Budući da je Mate živio u neposrednoj blizini parka, veliki dio svog vremena je trenirao upravo u tom parku i pripremao se za mečeve.

Mediteran – sa južinom stiže i pijesak iz Sahare

0
Saharski pijesak

Velike količine saharskog pijeska nošene južnim vjetrovima stići će do Mediterana, zapadne i srednje Evrope tokom nekoliko sljedećih dana, a na svojem putu neće zaobići ni regon javlja Sewere-Weather.

Javljaju kako će vjetar donijeti val toplog  vazduha sa sjevera Afrike, ali i kako će s njim donijeti i saharski pijesak.

Saharski pijesak stići će sve do južne Skandinavije

Prema zadnjem modelu koji su objavili, vidi se kako će velike količine saharskog pijeska stići do zapadnog Mediterana, posebice između Balearskih otoka te Korzike i Sardinije, ali i do Francuske te Iberskog poluotoka.

Do sutra navečer veliki dio saharskog pijeska prijeći će preko Italije do Švicarske te dijelova Hrvatske, Francuske i zemalja Beneluxa, a potom će se nastaviti kretati ka Velikoj Britaniji. Do sredine sedmice stići će i do južne Skandinavije.

Papaladom a la maka završava se manifestacija “Od Božića do Božića”

0
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. – Kotor
Papalada a la maka naziv je manifestacije koja će biti održana u ponedjeljak 8.januara na Trgu od oružja u Kotoru od 18 sati.
Za sjajnu atmosferu biće zadužena lokalni bend pod nazivom “The Grupa”.
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. – Kotor

Ovim događajem završava se manifestacija “Od Božića do Božića” poručuju organizatori NVU “Karampana”.

Karavan 49. Praznika mimoze kao uvod u fešte…

0
Praznik mimoze

Hercegnovski Karavan mimoze s tradicionalnim trombonjerima, Gradskom muzikom i mažoretkama od 22. 01. do 25.01.2018. g. obilježiće početak 49. Praznika mimoze.

Ovogodišnji Praznik mimoze startovaće Karavanom 22. januara na Zlatiboru, te u pobratimskom gradu Jagodini istog dana, gdje će biti dva defilea. Prvi večernji u zatvorenom prostoru i sutradan defile gradom.

Karavan mimoze odlazi u Beograd 23.januara gdje će održati veliki defile u Knez Mihajlovoj ulici a potom putuje za Bjeljinu i Šabac gdje nastupa 24. janura, a potom u Banja Luci 25.01.2018.

49. Praznika mimoze ove godine počinje 2. februara koncertom Nine Badrić, ribarska fešta  na hercegnovskoj rivijeri planirana je za 3. februar a u večernjim satima maskenbal i nastup Tijane Dapčević.

Praznik mimoze

Inače, na hercegnovskoju rivijeri odmara 772 gosta ili 14 odsto više nego lani u isto vrijeme. Većina hotela je zatvorena, pa u tom vidu smještaja boravi 53, a u domaćinstvima 719 gostiju i svi su stranci.

Praznik Mimoze – arhiva otvaranje 2017.

U strukturi gostiju samo je nešto više od sedam odsto iz Crne Gore. U lokalnoj turističkoj organizaciji se nadaju da će Praznik mimoze privući veći broj turista u najveći bokeljski grad.

Mitrović: Crnu Goru čekaju klimatski ekstremi

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Od 2000. ne postoji godina u Crnoj Gori u kojoj nije zabilježen neki ekstremni klimatski događaj. Dugotrajne suše, požari i poplave neminovnost su sa kojom će se u budućnosti suočiti dio Evrope, u kome se nalazi Crna Gora.

“Područje Jugoistočne Evrope je, prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), među najranjivijima.

Projekcije buduće klime govore da će biti veoma velikih odstupanja skoro svih klimatskih elemenata od klimatske normale. Biće nastavljen trend porasta temperature, biće sve više toplotnih talasa i dužih sušnih perioda”, kazao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović.

On je istakao da će ljeta biti izrazito sušna sa deficitom padavina, koja će prouzrokovati velike probleme i štete u svim granama privrede (posebno onim koje zavise od raspoloživih vodnih resursa) i pojavu požara.

“Zimski dio godine je takođe obilježen ekstremnim vrijednostima, intenzivnim padavinama, naglim smjenama sušnih perioda sa jakim kišama, pojavama erozije, bujičnih tokova,poplava i klizišta”.

Mitrović ističe da su vidljiva drastična odstupanja pojedinih vrijednosti na teritoriji Crne Gore.

“Prije svega, temperatura vazduha konstatno raste, posebno na sjeveru, gdje su zimi temperature značajno veće nego ranije. Na Žabljaku je porast zimskih temperatura u odnosu na normalu 4,5 stepena.

To je veoma dramatičan porast koji se odražava na količinu sniježnih padavina, visinu i dužinu trajanja sniježnog pokrivača. Sve prilike idu u pravcu da će snijega biti sve manje.

Važno je istaći da ćemo imati nagle promjene vremena kao posljedice klimatskih promjena, nagli porast ili pad temperature vazduha, vazdušnog pritiska, jake i intenzivne kišne padavine i jake udare vjetra olujne, pa čak i orkanske brzine”, kazao je Mitrović.

Veliki problem biće sve duži sušni periodi i sve jači i duži toplotni talasi. Mitrović navodi da će Crna Gora imati deficit padavina po svim parametrima od pet do 10 odsto, a da će se relativna vlažnost vazduha smanjiti od pet do 15 odsto.

Perast – Boka Kotorska – foto Boka News

“Samim tim, imaćemo problem sa nedostatkom vode, posebno u ljetnjem periodu. Već ove godine imali smo situaciju sa nedostatkom vode u mnogim krajevima, da je nivo podzemnih voda bio izrazito smanjen, da su neki bunari u podgoričko-skadarskoj kotlini prvi put presušili. Potrebno je naći način da se viškovi vode iz zimskog dijela godine akumuliraju za sušni dio godine. O tome treba što prije donositi odluke. Španija je to uradila još u 19. vijeku, a mi smo u sličnoj klimatskoj zoni”, kazao je Mitrović, prenosi portal Vijesti.

Prema prognozama Regionalnog centra SMO za Evropu očekuje se topla zima, što znači da su vjerovatni izgledi za temperaturu vazduha iznad normale na Balkanskom poluostrvu, istočnom Mediteranu i dijelovima njegove unutrašnjosti, kao i u sjeveroistočnim dijelovima jugoistočne Evrope.

„Nesigurnosti u prognozi padavina su veće nego za temperaturu, ali izgledi ukazuju da će uslovi biti sušniji od prosjeka, prvenstveno u južnim dijelovima Balkanskog poluostrva, duž obala istočnog Mediterana i centralnih i južnih obala Jadranskog mora. Očekuju se i kratkotrajni prodori hladnog vazduha i padavina tokom decembra i januara, kao i nešto većih padavina tokom februara“, navodi se u prognozi.

Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

Mitrović je naveo da je ranije bilo pravilo da se desi velika poplava jednom u 50 godina.

“Sada su sve učestalije i opasnije, kako u primorskom dijelu Crne Gore u vidu bujičnih tokova, tako i u kontinentalnom dijelu, gdje jake i intenzivne padavine izazivaju nagli porast vodostaja i plavljenje naselja u dolinama rijeka i na obodu Skadarskog jezera.

Svako godišnje doba ima svoje klimatske ekstreme. Prethodne godine, recimo od decembra prošle do novembra 2017. Crna Gora je imala deficit padavina koji se kretao između 40 i 60 odsto. Onda se desilo da se za mjesec dana sav taj deficit nadoknadi količinom padavina od nekoliko stotina do 1.400 mililitara”, kazao je Mitrović.

2003.
Podgorica je imala 100 tropskih dana, što je apsolutni rekord.

2005.
Najveća visina sniježnog pokrivača na Žabljaku, Kolašinu

2007.
Dva ekstremna toplotna talasa u julu, osam dana preko 40 stepeni (43,2 oboren rekord u PG), 24. avgusta oborene sve maksimalne vrijednosti (u Podgorici 44,8).

2010.
Najveća količina padavina na CT, u Nikšiću i u cijeloj CG. Na Cetinju je te godine palo je 5.250 mililitara. Na Crkvicama preko 10.000 milimetara.

2012.
Najveće sniježne padavine na području zetsko-bjelopavlićke kotline, te godine i najveći usovi u svim kanjonskim dolinama. Svi putevi bili su zatvoreni i zavijani u sjevernom regionu.

2011.
Sušna godina

2017.
Poznata po najvećem deficitu padavina. Od decembra 2016. do novembra 2017. imali smo deficit od 40 do 60 odsto u svim gradovima, najniže akumulacije, najniži vodostaj na Skadarskom jezeru. Imali smo šest toplotnih talasa tokom ljeta.

Jedino još nije oboren rekord u minusu – 32 u Rožajama 1985. mada je prošle zime dostazalo skor do minus 30 u januaru. Januar je bio najhladniji od kada se vrše mjerenja.

2017.
Nivo Skadarskog jezera ljetos bio 4,41 metar. Apsolutni minimum ranije bio 4,54

/www.pcnen.com/

U NTO očekuju milijardu od turizma

0
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Za novogodišnje praznike kapaciteti većine turističkih centara su bili popunjeni, što govori da je turistička godina dobro počela i da ćemo od turizma imati milijardu eura prometa, najavila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.

“Turizam je kod nas u ekspanziji i postao je jedna od najbrže rastućih privrednih grana. Imajući u vidu kako fizičke tako i finansijske pokazatelje 2017. je nadmašila prethodnu godinu, a uspjeli smo da ostvarimo jedan od naših glavnih ciljeva, a to je produženje sezone, tako da krupnim koracima idemo ka tome da postanemo cjelogodišnja turistička destinacija”, kazala je Radak Kukavičić.

Prema podacima Centralne banke za devet mjeseci prošle godine ukupni prihodi ostvareni u turizmu procjenjuju se na 860 miliona eura što je rast od 7,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.

U toku je zimska sezona i kako ističe naša sagovornica, NTO intenzivno promoviše ponude zimskih centara u regionu, prvenstveno u Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj tj. Dubrovačko-neretvanskoj županiji i BiH.

“Iza nas je uspješan “Ski opening“ u ski centru Kolašin 1450, a slični događaji sa DJ žurkama i animacijom za djecu planirani su i na Žabljaku i Vučju”, kazala je Radak Kukavičić i podsjetila da su otvorena i skijališta Lokve u Beranama i Hajla na Turjaku u Rožajama.

Ski centri su, kaže, formirali pristupačne cijene, a u Kolašinu i Savinom kuku su otvoreni avanturistički parkovi koji rade cijele godine.

U Kolašinu, kako dodaje, trenutno boravi veliki broj domaćih i gostiju iz regiona, ali i iz Belgije, Francuske i Turske.

O povećanom interesovanju turista iz Francuske govori i podatak da će boraviti u Kolašinu u rotacijama na sedam dana i planirano je da grupe dolaze sve do kraja marta, a pored hotela Bjanka pune i kapacitete hotela “For points“ iz Šeraton grupe.

“Ugovoreni su i sedmodnevni aranžmani sa turistima iz Izraela od polovine januara do kraja marta, kao i značajan broj grupa iz Belgije, Njemačke, Austrije. Na Žabljaku trenutno boravi najviše domaćih i gostiju iz regiona i Ukrajine, a tokom novogodišnjih praznika svi kapaciteti su bili popunjeni”, kazala je Radak Kukavičić.