21 C
Kotor

Slušaj online radio

Uslovi u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru su daleko od …

0
Specijalna bolnica Kotor

Životni uslovi u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru su daleko od zadovoljavajućih, konstatuje se u Izvještaju Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) za prošlu godinu. Kako se navodi, razlozi za ovakvo stanje su nedostatak medicinskog osoblja, loši materijalni uslovi u odjeljenjima, nedostatak kreveta, dušeka, posteljine i garderobe za pacijente.

Bolnica je i dalje opterećena takozvanim “socijalnim pacijentima”, a rješavanje ovoga problema se, kako se ocjenjuje, ne nazire.

Zaštitnik ljudskih perava i sloboda kao NPM konstatuje da preporuke date u godišnjem izvještaju za 2016.godinu, nijesu ispoštovane.

Cilj obilaska Bolnice 4. oktobra 2017.godine, bio je sagledavanje ispunjenosti preporuka datih u ranijim godišnjim izvještajima.

„Zadatak Tima je bio da sagleda uslove u kojima borave pacijenti i konstatuje primjenu datih preporuka iz prethodnih obilazaka NPM-a. Oblizak je podrazumijevao razgovor sa pacijentima, psihijatrima, defektolozima, psiholozima, pregled medicinske dokumentacije i sačinjavanje fotoelaborata“, kaže se u Izvještaju.

Obavljen je razgovor sa 19 pacijenata, koji su željeli da razgovaraju povjerljivo, bez prisustva službenih lica.

„Pacijenti su ukazivali na određene nedostatke i nepravilnosti, a dostavili su Timu NPM-a nekoliko pritužbi, po kojima su formirani predmeti. Pritužbe su se odnosile u najvećem broju na materijalne uslove, nedostatak garderobe, male količine hrane i slično“, navodi se u Izvještaju.

Prilikom obilaska, kako se ocjenjuje, zatečeno je zabrinjavajuće stanje u pogledu broja pacijenata i načina na koji se oni smještaju. Veliki broj pacijenata je spavao na dušecima, koji su se nalazili na podu.

Zapaženo je da pacijenti ne mogu slobodno da priđu svom krevetu, već moraju preskakati one koji nemaju krevet, nego su smješteni na podu prostorije u kojoj borave.

„Ovakvi smještajni uslovi vrijeđaju ljudsko dostojanstvo i narušavaju osnovna ljudska prava pacijenata“, ocjenjuje Tim Zaštitnika.

Kako se navodi, u toaletima i kupatilima zidovi su i dalje oronuli i prekriveni vlagom. Ponegdje ima polomljenih podnih poločica. Sanitarna oprema je stara, zarđala, dotrajala i vidno oštećena.

Od ranijeg obilaska NPM-tima vidno je da se i u tom pogledu pogoršalo stanje. Neprijatni mirisi, vlaga i buđ zastupljeni su u većini odjeljenja i soba.

Manjak osoblja je izražen imajući u vidu da svega jedna higijeničarka i jedan domar održavaju odjeljenja.

Kako se ocjenjuje, kuhinja i trpezarije i pored napora osoblja izgledaju zapušteno. Oprema je zastarjela i djelimično je u funkciji. Posuđe koje koristi osoblje iz kojeg se poslužuju pacijenti je staro i dotrajalo.

Anketirani pacijenti su ukazali da je hrana jednolična i bez svježeg voća i povrća.

„Mirisi hrane su pomiješani sa mirisima koji dolaze iz toaleta, koji se u većini odjeljenja nalaze preko puta trpezarija. Sve ovo dopriosi nepovoljnom terapeutskom okruženju“, ocjenjuje se u Izvještaju NPM-a.

„Mediteranske note“ dovode svjetska imena u klasičnoj muzici

0
sa pressa

„Mediteranske note“ naziv je novog festivala kasične muzike, a koji će u Tivtu biti održan od 21.do 28.juna, okupljajući neka od najzvučnijih imena svjetske i evropske kamerne muzičke scene. Poručili su danas to organizatori ovog novog kulturnog dešavanja – Centar za kultru Tivat, te umjetnički  i izvršni direktori „Mediteranskih nota“ Ivan Vučkević i Aleksandar Marsenić, na press konferenciji na kojoj su predstavili ideju iza novog fesrđtivala i njegov program.

Festival koji će, kako je rečeno, koštati najmanje oko 40 hiljada eura, višestruko je jeftinije nego što su to slične manifestacije po Evropi, prvenstveno zbog kako su rekli Vukčević i direktor CZK Tivat Neven Staničić, činjenice da se većina organizacionih poslova obavlja volonterski i pro bono, a gotovo svi učesnici odlučili su da nastupe za simbolične honorare – daleko niže od pravih.        Pored Opštine Tivat, festival će podržati i nekoliko sponzora od kojih su najveći Porto Montenegro i ovdašnji hotel „Regent“

„Ideja se rodila da i crnogorska publika uživa u vrhunskim izvođenjima velikih muzilkih djela, u interpretaciji nekih od najeminentnijih muzičara današnjice. Izbor repertoara i kombinacije muzičara zadovoljiče i najzahtjevnije korisnike i njihov ukus“ -kazao je umjetnički direktor „Mediteranskih nota“ Ivan Vukčevič koji je i sam jedan od muzičara što će od 21. do 28.juna nastupati na raznim scenama u Tivtu gdje se se održavati koncerti.

„Festival je za nas novi početak, a mjesec jun će biti mjesec muzike. CZK je od kraja maja izvršni producent više manifestacija počev od „Guitar fest“-a, „Harmonika fest“-a, „Njujork džez Montenegro festivala“ do najnovijeg festivala klasične muzike „Mediteranske note””- kazao je sirektor CZK Tivat Neven Staničić. On je naglasio da su CZK Tivat i njegova ljetnja kulturna manifestacija “Purgatorije” več prepoznati prvenstveno po teatsrakim programima i festivalu, a sada dobijaju i novi sadržaj muzičkog, te uskoro i festivala plesnog teatra.

Kristina Škanata iz PR službe Porto Montenegra podvukla je da im je “zadovoljstvo da sarađuju ovom projektu koji će otvoriti intenzivno i dimanično kulturno ljeto” u tom nautičko-turističkom centru, dok je Vukčević naglasio da imaju velike ambicije sa novim festivalom za koji će nastojati da postane traduicuionalan “jer ovdje ima puno dobre volje, a mnogo je rada i truda uloženo u organizaciju ove manifestacije, pa bi bila šteta da se ona ne ponovi i narednih godina”.

Prema njegovim riječima, publika će tokom sedam dana juna u Tivtu moći da vidi i čuje  letonsku violinistkinju Bajbu Skride, redovnog gosta Berlinske, Njujorške filharmonije, San Francisko simfonijskog orkestra, Šklovski kvartet koji je već tridesetak godina u samom vrhu kamerne scene, vrhunskog violinistu Oleg Kaskiva, Pablo de Naverana španskog violončelistu, mladog violinistu iz Novog Sada Roberta Lakatoša, estonsku klaviristkinju Irina Zaharenkova koja je i profesor na Konzervatorijumu u Helsinkiju, Danijela Roulanda englesko-holandskog violinistu, poljskog violinistu Roberta Kovalskog, hrvatsku čelistkinju Moniku Leskovar, čuvenog rumunskog violistu i kompozitora Vladimira Mandelsona kojima će se priključiti u mješovitim kombinacijama švajcarski kvartet „Energia nuove“ i Crnogorski simfonijski orkestar.

“Što se klasilne muzike tiče, Crna Gora, uz mnogo truda, već duži niz godina nema ponudu muzičku i velikih imena klasilne muzike koja mogu zainteresovati publiku, dovesti publiku sa strane, a ne samo iz regiona i ponuditi joj vrhunski muzički sadržaj. Tivat je najlogičnije mjestio da se dogodi jedan takav festival. Ovdje postoji ne samo izvanredna lokacija, nego i puno dobre volje domaćina”- zaključio je Vukčević.

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

0
ugovor_potpis

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a).

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i opunomoćeni predstavnik konzorcija/zajednice ponuditelja Zhang Xiaoyuan.

Uoči potpisivanja premijer Andrej Plenković izjavio je da je Pelješki most projekt kojim Hrvatska postaje jedinstvena. Smatram da vrijeme koje je pred nama, nakon što se ugovor potpiše, da se on izvede u roku i da omogući brzu realizaciju ovog projekta u sljedeće tri do četiri godine. Na taj način rješavamo strateški pitanje povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom zemlje, dobivamo veliki investicijski projekt, imamo konkretnu vidljivost našeg članstva u EU, a otvaramo dugoročna vrata suradnje s Kinom, istaknuo je premijer.

Opskrba u sezoni bit će brža i učinkovitija. Most će ostati simbol dodane vrijednosti prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Moram priznati da mi je bilo lijepo čuti da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru u Europskom parlamentu da se u Hrvatskoj gradi Pelješki most i sredstvima EU-a zato da bismo pomogli ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske. Most se gradi i s punim uvažavanjme susjedne države BiH. Tako 55 metara visine omogućuje plovni put koji funkciju luke u Neumu omogućuje na najkvalitetniji mogući način dopuštajući time sva prava koja BiH ima. Ponosan sam što se ovaj posao odvija na temelju javnog natječaja, na temelju ponude, kriterija koji su bili precizno i transparentno navedeni i na temelju referenci koje ima kineska korporacija za izgradnju cesta i mostova, kazao je među ostalim Plenković.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić obraćajući se nazočnima kazao je da će most od kopna do poluotoka Pelješca obilježiti našu generaciju i ovo vrijeme. Poptisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrijednijih postupaka ugovaranja kojega smo imali u Hrvatskim cestama. Ovaj ugovor sklapa se na iznos od 2 milijarde i 82 milijuna kuna. Istodobno sklapamo i ugovor za stručni nadzor rada. Most je dug 2440 metara i sadrži 13 raspora. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti. Naime, most se gradi na lokaciji koja je obilježena značajnim rizikom pojave od potresa, a jaki vjetrovi su uobičajena pojava, kazao je među ostalim Škorić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je kako je Pelješki most prva od četiri faze projekta  “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” te kako se nada da će cijeli projekt biti gotovo do 2022. godine. Po njegovim riječima, Hrvatske ceste već su raspisale natječaj za 480 milijuna kuna vrijednu drugu fazu, a do kraja godine ići će natječaj i za treću i četvrtu fazu.

Pelješki most – 2,4 km dug, 55 m visok i s četiri prometna traka

Pelješki most

Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, imat će četiri prometna traka, a njegova će gradnja trajati 36 mjeseci od početka radova.

Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” za čije je sufinanciranje Europska komisija, u junu prošle godine, odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova. Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijuna eura. Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

“Majstor priče i narodni tribun”

1
S . M. Ljubiša

Povodom Međunarodnog Dana knjige i autorskih prava, u JU Narodna biblioteka Budve će večeras u 18 časova biti otvorena izložba “Majstor priče i narodni tribun”, koja je istovremeno posvećena i 140-godišnjici smrti Stefana Mitrova Ljubiše.

“Stoga smo odlučili da ovogodišnji Dan knjige i autorskih prava posvetimo ovom velikanu južnoslovenskih književnosti, znamenitom Budvaninu – Stefanu Mitrovu Ljubiši. Nakon toga, u 19 h predstavićemo izdavačku djelatnost Narodne biblioteke Budve, učinke za godinu postojanja kao i planove za budućnost”, navodi se u saopštenju.

Izložba na panelima čija je autorka mr Božena Jelušić sadrži odlomke iz Ljubišinih pripovijesti, poslovice, pisma, političke stavove govore, ali i autografe, portrete, stare slike i fotografije Ljubišinog scenskog života i ovlašno prati hronološki slijed – od Ljubišinog rođenja do smrti. Izložbu “Majstor priče i narodni tribun” u holu Akademije znanja otvoriće dr Predrag Zenović i moći će se pogledat i tokom naredne dvije sedmice.

Predstavljanju izdavačke djelatnosti Narodne biblioteke Budve koja je pokrenuta aprila prošle godine, a zašta je i neposredni povod Međunarodni Sajam knjiga u Podgorici u maju mjesecu kada će Biblioteka predstaviti tri svoja izdanja od ukupno osam objavljenih do sada, prisustvovaće i autori čiji je Biblioteka izdavač.

O izdavačkoj djelatnosti Narodne biblioteke koja je za kratko vrijeme ostvarila impozantan rezultat govoriće mr Božena Jelušić, zatim Stanka Stanojević, lektorka i urednica izdanja, kao i autori objavljenih djela.v

Ministarstvo izdalo građevinske dozvole Qatar Diaru za gradnju u uvali Pržno

0
Uvala Pržno foto Boka News

Ministarstvo održivog razvoja izdalo je pet građevinskih dozvola tivatskoj kompaniji QD Hotel and properti investment Montenegro, čiji je osnivač Qatar Diar, za izgradnju hotelskog kompleksa sa pet zvjezdica bruto građevinske površine 33,5 hiljada kvadrata, devet rezidencijalnih vila ukupne površine 8,3 hiljade kvadrata, podzemnih garaža bruto površine 4,5 hiljada kavadrata, pomoć- nih objekata, saobraćajnica i prateće infrastrukture.

Ovi objekti treba da budu izgrađeni u okviru turističkog kompleksa u uvali Pržno, na mjestu gdje je nekada bio hotel Plavi horizont. U rješenju Ministarstva navodi se da se hotelski kompleks sastoji od primarnog ugostiteljskog objekta AA sa depadansom CE, hotela – depadansa CA i hotela – depadansa CB. Ukupna bruto površina primarnog ugostiteljskog objekta je 20.737 kvadrata, dok je površina prizemlja 5.527 kvadrata.

Plavi horizonti budući izgled

Primarni objekat sa depadansom CE se sastoji od dvije podrumske etaže, prizemlja i četiri sprata, dok se zvonik sastoji od suterena, prizemlja i sedam spratova. Ukupna bruto površina objekta hotela – depadansa CA je 6.596 kvadrata ,dok je površina prizemlja 1.331 kvadrat. Objekat se sastoji od suterena, prizemlja i četiri sprata.

Ukupna bruto površina objekta hotela – depadansa CB je 6.140 kvadrata, dok je površina prizemlja 1.215 kvadrata. Objekat se sastoji od suterena, prizemlja i četiri sprata.

Uvala Pržno
Uvala Pržno

Ukupna bruto površina rezidencijalnih vile RD1, RD2 i RD3 je po 688 kvadrata, a ovi objekti će imati samo prizemlje. Ukupna bruto površina rezidencijalnih vila RE i RG1 je po 1.421 kvadrat, a objekat se sastoje od prizemlja i sprata. Ukupna bruto površina rezidencijalne vile RJ1 je 1.550 kvadrata, a sastoji se od suterena i prizemlja, površina vile RK1 je 593 kvadrata i sastoji se od suterena i prizemlja, dok je bruto površina vila RK2 i RK3 po 646 kvadrata i imaće suteren i prizemlje.

Prema ranijim najavama, tivatska kompanija je planirala gradnju kompleksa vrijednog 350 miliona eura. Lokaciju od 300.000 kvadrata u uvali Prž- no Katari diar je za 25 miliona dolara 2010. godine kupio od HTP-a Primorje. Bilo je planirano da kompleks bude završen do septembra 2014. godine. Razlog za kašnjenje bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno vođenje više sudskih sporova oko eksproprijacije zemljišta.

NVO Naša akcija – Obilježen Dan planete Zemlje 2018. u Tivtu i Risnu

0

AProteklog vikenda NVO Naša akcija sa svojim partnerima organizovala je akcije povodom Dana planete Zemlje na nekoliko lokacija u Bokokotorskom zalivu, gde je ucestvovalo preko 160 volontera iz 11 gradova Crne Gore.

U subotu 21.aprila, odrzana je akcija ciscenje Risanskog gradskog parka.  JU OŠ “Veljko Drobnjakovic i NVO Nasa akcija organizovali su ovu aktivnostu u partnerstvu kroz projekat “Edukacijom i aktivizmom za ljepsi grad i bolju buducnost” koji realizuje NVO Nasa akcija pod pokroviteljstvom opstine Kotor.

Istog dana, NVO Naša akcija u saradnji sa Sekreterijatom za Zastitu zivotne sredine Tivat i pod pokroviteljstvom Porto Montenegra organizovala akciju ciscenja obale Tivta.  Akciji su se pridruzili Osnovna skola “Drago Milovic’ kao i clanovi NVO Teserakt i planinarskog kluba Vjeverica.

U nedelju 22. aprila Dan za planetu zemlju odrzan je u Risanskom aktvatoriumu akcijom ciscena obale gde se cistila kompletna obala u samom mjestu, a zatim i deo razudjene i krzovite obale od Risna do pocetka Perasta.  Ovu aktivnost je NVO Nasa akcija organizovala sa partnerima planinarski klub Vjeverica, triatlon klub Kotor, kulturni centar “Nikola Djurkovic”, JU O S “Veljko Drobnjakovic , Fondacije Kotorskog festivala za djecu, TO Kotor i NVO Koltrina, a pod pokroviteljstvom JP Morsko dobro i uz podrsku doo “Komunalno – Kotor”.  Akciji su se pridruzili i clanovi kluba mladih Euromost iz Bijelog Polja, kao i omladina iz Tivta, kao i Kotorski ribari.

Turistička organizacija Tivat predstavila ponudu na sajmu turizma u Prištini

0
TO Tivat na sajmu u Prištini

Turistička organizcaija Tivat se predstavila na sajmu turizma i sporta „Tourism & Sport u Prištini“ koji je održan od 19. i 20. aprila u organizaciji  Ministarstva održivog razvoja i turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i partnerima.

Crnogorsku delegaciju predvodio je Ćazim Hodžić, v.d. generalnog direktora Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministartstvu održivog razvoja i turizma. Hodžić je imao uvodno izlaganje na otvaranju sajma i tom prilikom izrazio zadovoljstvo činjenicom da je broj turista sa Kosova svake godine u porastu te pozvao građane Kosova da svoje odmore provedu u Crnoj Gori. Crnu Goru je 2017. posjetilo 46.948 turista sa Kosova, odnosno 21 odsto više u odnosu na godinu ranije, koji su ostvarili 255.117 noćenja, odnosno 26.43 odsto više u odnosu na 2016.

Kada je Tivat u pitanju, u 2017. godini zabilježen je porast u dolascima i noćenjima turista sa Kosova, te je evidentirano 8740 noćenja, dok je u 2016.godini ostvareno 3818 noćenja.

TO Tivat na sajmu u Prištini

Posjetiocima je na štandu TO Tivat kroz raznovrstan propagandni materijal predstavljena ponuda za sezonu 2018. godine. Takođe, prisutni su imali priliku da se detaljnije upoznaju sa novitetima koje su u pripremi, velika ponuda aktivnog odmora u gradu, kao i bogat program dešavanja, uz cjenovnu ponudu privatnog i hotelskog smještaja.

Turistička organizacija Tivat nastavlja regionalnu kampanju na sajmu turizma u Lukavcu, a zatim ćemo se predstaviti na Beogradskom manifestu, u Skoplju, Subotici, Sarajevu, Banjaluci, kroz tradicionalnu kampanju ,,Road show”.

Azilu za pse uručili donaciju – 180 kg hrane

0

U sklopu akcije obilježavanja Dan planete Zemlje, želeći da ukažu da našim vjekovnim prijateljima pripada djelić ove planete, predstavnici SC “Kamelija” Danijela Dedović i kompanije  “Boka gard” Nevres Đerić danas su obišli Azil za pse u Kavču i uručili donaciju, 180 kg hrane.

Pozivamo sve ljubitelje životnja da posjete Azil za pse, a one koji imaju uslove za udomljavanje da udome ljubimce i pruže im bolji život. Oni će vam uzvratiti ljubavlju, poručili su oni.

Autistični dječak izgradio ‘Titanik’

0
Autistični dječak izgradio ‘Titanik’

Najveću repliku čuvenog broda ‘Titanik’, sastavljenu od lego kockica, desetogodišnji dječak s autizmom gradio je skoro 11 mjeseci. Njegovo djelo će biti premijerno izloženo u muzeju ‘Titanik’ u Tenesiju, prenose online mediji.

Brinjar Karl Bigiso iz Rejkjavika je izgradio ‘Titanik’ s 56.000 lego kockica. Njegova replika duga je sedam, a visoka 1,5 metara.

Kada je jednom otišao na pecanje s djedom Ludikom, u njemu se probudio interes za brodovima. Dok je napunio deset godina, znao je gotovo sve što se moglo znati o ‘Titaniku’.

Brinjar je uz pomoć prijatelja i porodice skupio novac za kupovinu lego kockica.

On kaže da je, gradeći ‘Titanik’, uspio da prihvati svoj autizam. Prije nego je počeo svoj projekat, imao je poteškoće u komunikaciji, što ga je činilo nesretnim i usamljenim. Danas ima dovoljno samopouzdanja da sam daje intervjue o svom dostignuću.

Trebinje – 1400 građana prikupilio 45 kamiona smeća

0
Trebinje

U do sada najmasovnijoj akciji uređenja grada, učestvovalo je više od 400 omladinaca i 1.000 odraslih građana, koji su čistili 16 gradskih lokacija.

Uklanjano je divlje rastinje, skupljano smeće, uređivane zelene i druge javne površine, prilazi gradu, ulice, školska dvorišta, izletišta, zapuštene lokacije u mjesnim zajednicama…

Odvezeno je 45 kamiona smeća i približno toliko tura velikih kontejnera.

“Ovom prilikom se zahvaljujemo svim pojedincima i kolektivima koji su učešćem u današnjoj akciji pokazali koliko brinuo svom gradu”, kazali su u Gradskoj upravi, koja je uz gradonačelnika Trebinja Luku Petrovića, inicijator akcije.

Aktivnosti na čišćenju i uređenju našeg grada današnjom velikom akcijom ne prestaju. U narednom periodu intenzivno će se raditi na očuvanju imidža koji Trebinja ima, a to je da je jedno od najpoželjnijih mjesta za život.

Ovom akcijom, Trebinje se pridružilo obilježavanju 22. aprila – Međunarodnog dana planete Zemlje.