Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Zemljotres Kotor- 1979 Željko Jović
Kotor foto Boka News
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A. Saulačić
Markov rt Prčanj - Kotor Foto - Anton Marković Gula
Ponta Seljanovo - Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine Foto A.Saulačić
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Ponoćka u katedrali 2015. - Kotor
Hotel Slavija Budva
Zemljotres 1979 - foto Boka News
Koncert Gradske muzike Kotor 2015.
Zemljotres 1979 - Foto Anton Marković Gula
Prije 40 godina 15. aprila 1979. godine, područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…
Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7h 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km. Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
Smrčak je skupocjena pečurka, ali bi mogao da bude i razlog zbog koga Hercegovina često gori. Požar, pa kiša, najbolji je recept da u šumi bukne ova gljiva za kojom je velika potražnja. Kilogram sirove je oko 30 maraka dok je kilogram suvog smrčka 150 maraka.
U Evropi su cijene duplo veće. Vatrogasci su sigurni da baš zbog smrčka imaju besane noći.
„Na opožarenim područjima poslije određenog vremenskog perioda uz određene temperature zraka raste smrčak na ovim područjim, znam informaciju da su ljudi učestvovali u branju tih gljiva iz susjedne Crne Gore“, kaže Radoslav Radmilović, komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Bileća.
„Prošle godine su mi vatrogasci slali slike gdje na požarištima u 2018. godini gdje su bili požari 2017. godine u proljeće znači bilo je puno vozila registracija iz Crne Gore, gdje su ljudi dolazili na tim mjestima da to beru“, ističe, Goran Stojaković, predsjednik Vatrogasnog saveza RS.
Oglasi za prodaju ovih pečurki na internetu su već krenuli, ipak pred kamere niko neće. Siniši Vujoviću iz bilećkog sela Preraca vatra je iz Crne Gore nedavno došla do kuće, i on je kaže čuo da gori zbog smrčka. Pečurke nije tražio ali zna da komšije prego granice od toga dobro zarađuju.
„Oko 150 maraka dođe, a od 10 kilograma sirovoga Smrčka dobiješ oko kilogram, kilogram i dvjesto suvoga. Ove godine bi ga trebalo dosta biti, može se zaraditi ja znam jednu ženu iz Mrkonjić Grada ona je za jednu sezonu kupila novo auto“, kaže Vujović.
Ovo je specifična i rijetka vrsta gljive, bere se u aprilu i maju kaže profesor biologije Radislavka Albijanić. Najbolje uspjeva na nadmorskoj visini oko 800 metara.
„Jako je nju teško naći to jeste prava je atrakcija naći gljivu smrčak u prirodi, njeno prirodno stanište je naravno šuma i to šuma hrasta, bukve i šuma brijesta. Takođe možemo je naći na starim voćnjacima, ali na degenerisanom tlu zatim je možemo naći na površinama koje su bile izložene požarima“, objašnjava Albijanić.
Smrčak je veoma zdrav napominje profesorica Albijanić. On je i ukusan, od njega se prave razne delicije, a najbolje ga spremaju Francuzi. Ova gljiva je u rangu tartufa.
Naša današnja potraga za smrčkom prošla je bezuspješno. Ovu pečurku nije lako naći. Oni koji su upućeni kažu da je potrebno dobro poznavati teren, poručuju da je zarada dobra. Ipak, vatrogasci i ostali nadležni poručuju da su štete od požara mnogo veće.
Na današnji dan, prije 40 godina, Crnu Goru pogodio je jedan od najrazornijih zemljotresa. Povodom sjećanja na katastrofalni zemljotres, nakon čega je Stari grad Kotor uvršten na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, Antun Sbutega, potomak pet stotina godina stare porodice bokeljskih pomorskih kapetana, evocira uspomene na taj period, piše Pobjeda.
Kotoranin širokog obrazovanja, sposobnosti i interesovanja, koji je cijelu jednu deceniju proveo u diplomatiji kao ambasador Crne Gore u Vatikanu i Italiji, doktor ekonomije, admiral Bokeljske mornarice, univerzitetski profesor, član Reda malteških vitezova, od nedavno je i predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.
Kotor je u dugoj istoriji promijenio mnoge vlasti i uprave, koje su, zajedno sa pomorstvom i trgovinom uticale da ovaj grad postane mjesto susreta različitih kultura, istoka i zapada, katoličanstva i pravoslavlja.
“Vrijeme je misterija sadašnjost izmiče, budućnost je neizvjesna, imamo samo prošlost, istoriju. Sve što imamo je stvoreno u prošlosti i na tome gradimo budućnost. Istorija je sukcesija promjena u kojima pokušavamo da nađemo smisao i red. Istorija Kotora, duga dva milenijuma, bogata je i često je dramatična”, kazao je Sbutega.
Grad i okolina su preživjeli više jakih zemljotresa.
“Zemljotres 1979, jedan od najjačih, imao je teške posljedice, ne samo kada se radi o materijalnim i ljudskim žrtvama. Zahvaljujući solidarnosti Jugoslavije, a zatim Crne Gore, zemlja i kulturno-umjetnički spomenici su obnovljeni. Imajući sve to u vidu, proteklih četrdeset godina ostavile su duboki trag, ali su tradicija, duhovni i kulturni potencijali dovoljno jaki da omoguće da Kotor izdrži izazove vremena i traumu zemljotresa. I ovoga puta je Kotor pokazao vitalnost i uvjeren sam da će, kao i u prošlosti, prebroditi teškoće”, navodi Sbutega
Nakon strahovitog zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru i iza sebe ostavio pustoš u cijeloj Boki, Kotor i dio zaliva uvršteni su na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a. Sbutega objašnjava i koliko je to uvrštavanje značajno.
Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News
“Upis područja Kotora na listu Uneska neposredno poslije zemljotresa je bio od vitalnog značaja ne samo za njegovu obnovu i promociju u svijetu, već i za podizanje svijesti o značaju njegovih kulturnih i ambijentalnih vrijednosti kod nas, i za spriječavanje da se one više devastiraju. Najveći problem posljednjih godina je ugrožavanje ambijenta neadekvatnom gradnjom i tu je uloga Uneska bitna”, ističe Sbutega.
Otkriva i koliko je kultura i kulturna politika važna za predstavljanje države u svijetu, za formiranje slike o jednoj maloj zemlji kakva je Crna Gora.
“Iako već dugo živim u Rimu, gradu sa najvećim kulturnom nasljeđem na svijetu i dosta putujem, mogu objektivno da sudim o našem kulturnom nasljeđu. Ostajem uvjeren da je ono izuzetno. Kultura je u svim svojim dimenzijama od bitnog značaja za stvaranje slike država, a posebno kada se radi o malim i nedovoljno poznatim državama, poput Crne Gore. Njena prednost je da se na malom prostoru ukrštaju uticaji raznih civilizacija”, navodi Sbutega.
Crna Gora, mišljenja jeon, nije uspjela to dovoljno da iskoristi.
“Nedovoljno valorizuje i promoviše kulturu, a često je i njeni građani malo poznaju. Razvoj turizma, koji se dobrim dijelom zasniva na kulturnim atraktivnostima, velikim dijelom je posljedica toga što su nas strane agencije i kompanije otkrile, a ne što smo mi to promovisali. Sad je najbitnije da ne ugrozimo kulturu zbog trke za profitom, već da imamo viziju dugoročnog razvoja, u kojoj je kultura bitna komponenta”, smatra Sbutega.
Povodom otvaranja specijalističkog odjeljenja filološke gimnazije u Kotoru, učenici su u saradnji sa profesorima maternjeg i stranih jezika, snimili promotivni film pod nazivom „Filološka Gimnazija Kotor – ogledalo obrazovanja“. Predstavili su različite vannastavne aktivnosti, sekcije i projekte u kojima učestvuju, kao i uspjehe na takmičenjima.
Ovaj obrazovni program namijenjen je svima koji žele da steknu više znanja iz jezika, književnosti, likovne i muzičke umjetnosti i razviju svoje talente.
Podsjećamo da je pored vrednovanja opšteg uspjeha i uspjeha iz predmeta, za upis u odjeljenje specijalističke filološke gimnazije, potrebno da kandidat na eksternoj provjeri znanja iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, kao i iz stranog jezika (predmeta koji je izabrao) ostvari ocjenu odličan (5).
Kotorska Gimnazija je sa dubrovačkom i zadarskom najstarija gimnazija na ovim prostorima. To je važna činjenica za kulturnu istoriju Boke Kotorske i Crne Gore.
Savremena Gimnazija koja radi neprekidno do danas formirana je 1864.godine.
Početak 24. izdanja HAPSa podudara se sa datumom velikog zemljotresa koji je Crnu Goru i Herceg Novi pogodio prije 40 godina pa je obilježavanju te godišnjice posvećen dio programa, saopštavaju iz Hercegnovskog pozorišta i Herceg festa koji u saradnji pripremaju i realizuju ovu manifestaciju.
Autor i producent interaktivne izložbe Earthquake.me je Vuk Vuković. Izložba će simbolično biti otvorena 15. aprila u 7 i 20 i od tada će biti dostupna u prostoru digitalnih medija putem QR koda koji je moguće skenirati u foajeu Dvorane „Park“.
Vuković objašnjava: Iskušavanje sjećanja kao da je povod za medijsku arheologiju Herceg Novog i Boke Kotorske, odno .sno za istraživanje sačuvanih medijskih i misaonih artefakata o katastrofalnom zemljotresu koji je prije 40 godina zadesio Boku Kotorsku i Crnogorsko primorje. Prva interaktivna izložba unutar projekta #earthQuake-montenegRo podsjećanje je na Herceg Novi iz aprila 1979. godine, a kroz objektiv fotografa i medijskog radnika Milivoja Jugina čije je negative, s posebnom pažnjom, 40 godina čuvao Ante Krstović. Osim „vremenske“ migracije u Herceg Novi bez interneta, migracija koju činimo ovim projektom je, paradoksalno, i digitalna: izložba je prvobitno namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do 2019. godine, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno, ali su učinile i nužnim da sačuvamo „analogni“ Herceg Novi. Ako je zadatak ovogodišnjeg HAPSa da komparira umjetničku produkciju regiona sada i ovdje, postavljamo pitanje možemo li komparacijama zahvatiti i vrijeme?
Tokom HAPSa , u saradnji sa Muzičkom školom, biće otvorena stara Palatu Burovina, koju je takođe „ranio“ zemljotres, ali je u noj tri decenije stanovalo i brinulo o zgradi – HERCEGNOVSKO POZORIŠTE.
Od 12 do 14 sati, 15. aprila, planiran je kao uvod u pozorišne svečanosti, koncert u Parku „Boka“ u kome od 1979. nema istoimenog hotela – i on nam nedostaje.
Učestvovaće hor SMŠ “Ivan Goran Kovačić” i grupa Kuplung, a Heavy Hour Band započeće koncert pjesmom Yu grupe u kojoj je stih ‘TRESLA SE ZEMLJA CELI DAN’ što je i naziv koncerta koji je iskorak HAPSa ka mlađoj publici.
Konačno, u ponedeljak (15. april) u Dvorana PARK od 20:30 na programu je predstava CRNA KUTIJA i Nikšićko pozorište. Režiju potpisuje Goran Bulajić, a igraju: Simo Trebješanin, Gordana Mićunović, Jovan Krivokapić, Anja Drljević, Omar Bajramspahić, Marija Đurić, Nikola Vasiljević.
Komad „Crna kutija“ nastao je po motivima filma „Potpuni stranci“. On ne nudi odgovore, već u realnom vremenu jedne večere nudi novu ili drugačiju dramaturšku formu u kojoj mobilni telefon, po davno predviđenom orvelovskom principu preuzima ulogu aktera i reditelja… „Crna kutija“ je, u polazištu, literarno pozorište koje zahtijeva visok glumački artizam, piše Goran Bulajić.
Sa ovom predstavom 16. aprila u skladu sa odrednicom 24. HAPSa KOMPARACIJE (po zamisli selektorke, Miline Kovačević) moći ćemo da uporedimo italijanski film SAVRŠENI STRANCI reditelja Paola Genovesea. (Dvorana „Park“ od 20 sati)
Premda djeluje kao naivna komedija, prožeta italjianskim homorom, među običnim, simpatičnim likovima , priča odlazi u neočekivanom smjeru kada na jednom od redovnih susreta povedu razgovor o modernim tehnologijama, a na nečiji predlog dogovore da kad nekome stigne poruka da je pročita naglas, a ukoliko je poziv u pitanju da se razgovor pusti na spikerfon. Tu počinje zaplet…
U Hercegnovskom pozorištu i Herceg festu koji su i ove godine u saradnji pripremili festival imali su podršku Grada i sponzora.
Za HAPS su osmišljeni kombinovani kompleti karata, po povoljnim cijenama. najniža cijena karte u kompletima je 2 eura.
Zemljotres 1979. godine – Kotor – Foto Željko Jović
OJU ,,Muzeji“ Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, povodom obilježavanja 40 godina od zemljotresa u Kotoru (1979–2019), organizuju u ponedjeljak, 15. aprila u Kotoru bogat i cjelodnevni program.
Program obuhvata dokumentarno-umjetničku izložbu „Osluškivanje zidova koji govore”, autora arhitekte profesora Aleksandra Radojevića, izložbu fotografija „Kotor od zemljotresa do danas“ koju je koncipirao dr Stevan Kordić, okrugli sto „Četrdeset godina od zemljotresa u Kotoru“, naučni skup „Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas“, kao i projekciju filma „Sjećanje na 15. april 1979. godine“ Radio Televizije Crne Gore.
Izložbu „Osluškivanje zidova koji govore” u Crkvi Sv. Pavla, kojoj će prethoditi pozdravna riječ predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, Boška Mačića, predsjednika Opštine Kotor od 1974. do 1981. godine, i direktora OJU ,,Muzeji“ Kotor Dušana Medina, otvoriće u 9:20 časova prof. dr Ilija Lalošević.
Za 10 časova u Crkvi Sv. Pavla, planiran je okrugli „Četrdeset godina od zemljotresa u Kotoru“, dok će u podne na Trgu od Oružja Bokeljska mornarica odigrati kolo.
Zemljotres 1979. godine – Kotor – Foto Željko Jović
Naučni skup „Zaštita kulturne baštine Kotora od zemljotresa do danas“ biće organizovan u Crkvi Sv. Pavla sa početkom u 16 časova.
Dokumentarnu izložbu fotografija„Kotor od zemljotresa do danas“, koju je koncipirao dr Stevan Kordić,u Galeriji solidarnosti u 19 časova otvoriće predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
Film „Sjećanje na 15. april 1979. godine“ prikazivaće se od 20.30 časova u kinu „Boka“.
Obilježavanje jubileja pomogli sui podržali Bokeljska mornarica, Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore – Područna jedinica Kotor, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Državni arhiv Crne Gore – Istorijski arhiv Kotor, JU „Crnogorska kinoteka”, Radio i Televizija Crne Gore, Matica crnogorska – Ogranak Kotor, Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” Kotor, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora i JU „Muzeji i galerije“ Budve.
Pokret „Odupri se – 97.000“ u sklopu obilaska primorskih gradova, priredio je danas protestno okupljanje na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Pored članova Pokreta “Odupri se”, među učensicima okupljanja bio je i predsjendik Radničke partije Janko Vučinić, te čelnici i članovi tivatskih opozicionih partija- Nove, Tivatske Akcije, Arsenala za Tivat, GP URA, Demosa i više ovdašnjih NVO.
Član organizacionog odbora protesta, Dragan Sošić okupljenima je kazao da je pokret „Odupri se – 97.000“ odlučio da ovoga vikenda posjeti građane u njihovim gradovima, da čuju njihove želje i predloge kako nastaviti borbu za smjenu crnogorskog režima.
„Da se ujedinimo u cilju podizanja građanske svijesti, građanske hrabrosti. Želimo da zajedno sa vama koordiniramo u svim gradovima i pružimo otpor ovom kriminalu, da čujemo kako bi u vašoj lokalnoj zajednici mogli da pružimo otpor, da dogovoramo zajedničke akcije građanske neposlušnosti. Akcije u narednim danima će biti snažne i pokazaćemo građanski bunt”- naglasio je on.
Antonela Stjepčević iz Inicijative „Bokobran“, je kazala da joj mnogi građani čestitaju na tome što ta NVO radi boreći se protiv prostronog i kulturološkog razaranja Boke.
“Takve pohvale dosta često čujem i od brojnih DPS-ovaca zaposlenih u Opštini Tivat, što smatram da je u najmanju ruku nepristojno od njih s obzrom na ulogu koju njihova partija i vlast imaju u devastaciji Boke”- kazala je Stjepčević dodajuli da je “prošlo vrijeme da se ima opravdanje zašti se svi ovome ne suprostavljamo”.
Mirsad Kurgaš iz Organizacionog odbora pokreta „Odupri se – 97.000“ rekao je da će građanima brzo svanuti „bez onih koji su nas doveli u ovo crnilo, koji nam uništiše državu i privredu, fabrike i hotele”.
“Jedino preostalo što ova družina nije uništila to je naša priroda, naše more, rijeke, jezera, šume, ali na dobrom putu su i to da urade. Jedini način na koji ih možemo spriječiti je da ih sklonimo sa vlasti i pošaljemo na zasluženo mjesto – u Spuž”- kazao je Kurgaš. On je pozvao građane Tivta da im se pridruže, da ne gledaju samo iza škura „jer to nije samo naša borba već borba svih nas“.
U ime OBNOR-a Tivat i Matice Boke, skup je pozdravio Mato Brguljan.
„Moje zadovoljstvo je što su mi ovdje sinovi i njihova djeca, od najmlađeg unuka koji ima godinu ipo do mene koji imam 71 godinu. Ovo je tek početak, treba biti istrajan i to je jedini način da se pobijedi ova vlast.”- istakao je Brguljan.
Izložba fotografija „Sjećanje i opomena – 15.4.1979.“ bit će otvorena u Foajeu Centra za kulturu Tivat u ponedjeljak, 15. aprila sa početkom u 19 sati.
Organizator izložbe je Foto kino i video klub “Mladost” iz Donje Lastve.
Nekoliko stotina građa koji su se danas okupili na Trgu od oružja u Starom gradu u Kotoru, na protestnom skupu „Ko predaje Kotor?“, poručili su da su protiv smjene gradonačelnika Vladimira Jokića (Demokrate) i pozvali su SDP da odustane od inicijative za njegovo razriješenje, do stvaranja uslova za održavanje fer i slobodnih izbora.
Uz burno negodovanje i zvižduke na svaki pomen te partije i njenih odbornika, demonstranti su pozvali SDP da se vrati ispunjenju svojih obaveza u lokalnoj vladajućoj koaliciji sa Demokratama, DF, URA i SNP i da njeni odbornici prestanu da sabotiraju rad većine u lokalnom parlemnetu, a što partija Ranka Krivokapića čini već mjesecima unazad.
U protivnom, kako se čulo na skupu, građani Kotora i ostatak odbornika lokalne vlasti, će smatrati da je SDP otvoreno sklopila koaliciju sa u tom gradu opozicionim DPS, SD i HGI i na taj način prekrojila izbornu volju građana sa posljednjih lokalnih izbora u okrobru 2016, kao i iznevjerila svoj potpis na nedavno sklopljeni Sporazum o budućnosti sa ostatkom opozicije i organizatorima građanskih protesta u Podgorici.
SDP je prije desetak dana formalno pokrenula inicijativu za razriješenje Jokića, optužujući ga za samovolju, neispunjavanje strateških razvojnih planova ii nanošenje štete Kotoru. Njihovu inicijativu svojim potpisma podržali su i odbornici DPS, SD i HGI, a sjednica SO koja je zakazana po njihovom zahtjevu i na kojoj će se razmatrati pitanje povjerenja gradonačelniku zakazana je za 24. april.
Današnji protest protiv namjere SDP, DPS, SD i HGI da smijene Jokića je organizovala neformalna grupa građana, a podršku skupu su pružili i brojni aktivisti pokreta “97.000 – Odupri se”.
Među okupljenima na glavnom trgu u Starom gradu bili su i lider Demokrata Alaksa Bečić, poslanici te partije Boris Bogdanović i Danilo Šaranović, predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević, gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić (Demokrate), potpredsjednik Opštine Kotor Mišo Samardžić (PzP), predsjednica kotorskog parlamenta i predsjednica DSS Dragica Perović te brojni građanski i aktivisti NVO. Bili su tu i odbornici SNP predvodjeni bivšom poslanicom te partije u Skupštini Crne Gore Snežanom Jonicom.
Među onima koji su u vrijeme trajanja protesta primijećeni na Trgu od oružja bili su i neki od članova i funkcionera kotorske SDP-a: Mladen Lučić, aktuelni direktor Komunalnog preduzeća, predsjednica Foruma žena OO SDP Kotor Jelena Milić, potpredsednica Foruma žena SDP Kotor Danijela Vidović.
Dragica Perovic na protestu
Obraćajući se skupu, Perović je kazala da sjednica SO 24.aprila neće biti Skupština za koju su oni glasali i koja izražava volju građana iz oktobra 2016., zbog čega je prisutne pozvala da se odmah tu na trgu izjasne da li su za ili protiv smjene gradonačelnika Jokića.
“Konstatujem da je podnešeni predlog za razriješenje predsjednika Opštine Kotor jednoglasno odbijen!”- poručila je Perović nakon što su prisutni uzvicima izrazili podršku Jokiću i odbijanje inicijative SDP-a.
“Sav moj i vaš trud, da stanemo na kraj izbornim krađama, zastrašivanju, pritiscima, političkoj korupciji, donijeli su kao rezultat skidanje sa vlasti crnogorskog režima u Kotoru. Ko to danas pokušava da tu upokojenu avet vrati na političku scenu? Ko to danas želi da preda Kotor? Da li nam je pamćenje toliko kratko da smo zaboravili sve ovo što oni učinili -svu štetu, svo bezakonje, svu devastaciju naše životne sredine i naših života, a koje pojedinci, u poslednje pola godine pokušavaju da rehabilituju“- kazala je Perović, istakavši da je „vrijeme maskenbala prošlo, pa i političke maske u Kotoru padaju.“
„Beznađe koje nas prati posljednjih trideset godina veliko je breme za svakog od nas, a posebno za našu djecu, našu mladost koja stremi sreći, prosperitetu, humanosti.”- kazala je Milica Ilić, jedna od organizatora građanskog protesta.
Protest u Kotoru – Milica Milić
“Iskreno vjerujem u ljubav i posvećenost Vladimira Jokića prema Kotoru. Zato sam danas ovdje. Želim da zajedničkim snagama, snagom volje i karaktera sačuvamo Kotor, bastion slobode zbog nas, zbog naše djece.”- poručila je ona.
Odbornik Demokrata u SO Kotor, pjesnik, satiričar i muzičar dr Goran Jovanović (Timur Tmurni) posjetio je das u Kotorani nedavno spalili ovogodišnjeg karnevala Tranja Đudića Montanjara koji je likom i djelom, aludirao na lidera SDP Ranka Krivokapića.
Protest u Kotoru
“U ovakvoj Crnoj Gori se politika svodi na beskonačne opstrukcije, reketiranja, ucjene, pokušaje da vas povuku sa sobom u baruštine i žabokrečine; da se davimo sa njima u istom smradu. Stalno se udaraju u prsa, pozivaju se na vječitu dosljednost, jednoličnim, ponavljanim frazama koje odudaraju od obećanja i djela i podržavaju opstanak kolektivne amnezije i kolektivnog ludila”- kazao je Jovanović istakvaši da je “najveći devastator Kotora mafijaški, lopovski i udbaški režim Don Mila Korleonea Đukanovića, njegovih satelita i partnera u držanju lupeške vreće.”
“Neki i dalje drže vreću, a neki su je dugo držali, pa bi sad možda ponovo.”- rekao je Jovanović dodajući da je “Kotor je oskrnavljen i ranjen, napušten od mnogih vrijednih i razočarnih, ali jos ima snage da se odupre i odupiraće se.”
Rješavanjem zagonetke dolazi se do mape skrivenog jajeta
Rješenje je bilo u marini
Dinamična i interesantna preduskršnja nagradna potraga za blagom po tematici serijala „Igre prijestola“ u marina naselju novog grada Luštica Bay u Tivtu okupila je deset grupa sa više od 40 učesnika i brojnu publiku, navijače i gledaoce.
U toku jednoipočasovne potrage za jajima „Game of thrones egg hunt“ po stambenim kvartovima Ruzmarin, Lavanda, Maslina i Lipa, ekipe su u Luštici Bay tragale za nagovještajima u stihovima, koji će ih dovesti do tačne lokacije i savjeta o tome kako otvoriti sandučiće sa daljim uputstvima, a koja ih ponovno šalju do sljedećeg koraka potrage na šetalište, pa na recepciju hotela gdje ih je čekalo rješenje posljednje zagonetke.
Konačan cilj tragača, kako se na kraju ispostavilo, bio je lukobran na kojem se nalazilo pobjedničko jaje kojim je simbolično “osvojen tron”. Ekipa “Jovan Popovic bend” je prva došla na cilj, a gotovo istovremeno stigla je i ekipa “Lord Stark”, predvođena Tamarom Radonjić. Oba tima osvojila su vrijedne nagrade – dvodnevni boravak u naselju Luštica Bay, uključujući i obilazak najpopularnijih lokaliteta poluostrva.
Nadmetanje
Interesantno je da su pobjedničke ekipe upravo one koje su i u seriji najljući konkurenti – Lanister i Stark, a sudeći po ishodu nadmetanja, moglo bi se, uz dozu šale reći, da ni događaj na Luštici nije ostavio puno prostora za nagađanje raspleta popularnog serijala.
Događaj ove vrste organizuje se po prvi put, a inspiraciju kreativnog tima Luštice Bay podstakla je činjenica da je za 14. april HBO najavio povratak kultne serije čija će ovo biti osma, finalna sezona sa 6 epizoda.
Radi se o događaju posebno kreiranom za posjetioce koji žele da provedu aktivan dan na primorju i istovremeno su fanovi popularne planetarne serije.
Učesnici nisu mogli biti mlađi od 10 godina, a nije bilo gornje starosne granice, tako da je zanimljivo takmičenje privuklo sve generacije tragača.
„Ova potraga je prvi od inspirativnih događaja koje naš kreativni tim osmišljava za posjetioce Luštice Bay i predstavlja uvod u čitav niz dešavanja kreiranih za porodice koje žele da provedu uzbudljiv dan na primorju“, saopštila je Slavica Milić, iz marketinga Luštica Development.
