Radova Popovič iz Tivta dobitnik je pre nagrade u novembarskom kolu popularne nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru – Radanovići, Popović je osvojio sa ulovljenim brancinom od 7,7 kg.
Brancin je ulovljen štapom sa obale u ranim jutarnjim satima, na varalicu silver dog.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je čodvodni ribolovac Nikola Starčević sa oradom od 3,85 kg. Nikola je oradu ulovio podvodnom puškom, tehnilkom na čeku, na dubini od 8 metara kod Ponte Seljanova.
Drugo mjesto – Nikola Starčević – orada 3,85kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura pripalo je Željku Lukoviću za ulovljenu lignjom težine 0,71 kg.
Treće mjesto – Željko Luković – lignja 0,710kg
Lignja je ulovljena sa obale u Tivatkom zalivu, u popodnevnim časovima, na pušću-skosavicu.
KK “Teodo” i NVO „Udruženje ugostitelja i hotelijera“ Tivat pokrenuli su humanitarnu akiciju za pomoć porodici Rili koja se bori da obezbijedi sredstva za liječenje sina Sava.
Apel za pomoć uputio je preko društvenih mreža Milan Rili a među prvima odazvali su se ugostitelji i košarkaši.
Cjelokupni pirhod sa utakmice Druge ABA lige Teodo – Vršac u srijedu od 18 sati biće uplaćen za liječenje malog Sava.
U poluvremenu meča biće organizovana nagradna igra čiji su sponzori tivatski ugostitelji.
Cijena ulaznice je dva eura a kupovinom više karata navijači učestvuju u humanitarnoj akciji i povećavaju šanse za dobitak. Karte će se od sutra prodavati u tivatskim lokalima.
Policijska akcija “Boka” jutros je nastavljena u Kotoru.
Policija je upala u stambeni kompleks iznad Škaljara u Kotoru, poznatog pod nazivom Pentagon u kome živi više osoba koje prpadaju kriminalnom “škaljarskom klanu”.
Pretresi u više stanova su u toku.
Policija je rano jutros presjekla lanac ulične prodaje droge u Podgorici.
U akciji zvanoj “Trik”, uhapšeno je sedam osoba, a zaplijenjeno je 982 kilograma marihuane, 1,7 kilograma heroina i tri kilograma smjese za uvećanje mase droge.
U toku dana očekujemo zvanično saopštenje Uprave policije.
Lijepa tradicija okupljanja renomiranih slikara iz zemlje i svijeta sredinom decembra u hotelu Mogren u Budvi, nastavljena je na najbolji način.
I ove godine, peti put za redom, zahvaljujući plodnoj saradnji, organizatoru NIP ART PRESS iz Budve i HG BUDVANSKA RIVIJERA. Upravo zog toga, renomirani budvanski hotel MOGREN i ovoga puta u okviru medjunarodne Likovne kolonije, okupio je deset poznatih umjetnika medju kojima su: MIKI RADULOVIĆ, NIKICA RAIČEVIĆ – DACO, MIŠO VEMIĆ I RADE VUJAČIĆ iz Crne Gore, VLADAN TERZIĆ IZ Srbije, TANJA PIKULA, JELENA GLOGOVAC i ZDRAVKO KRULJ iz Republike Srpske, SANJA DJUROVIĆ – VUJIĆ iz B I H, MARIJA GAŠABELIJU i MUSTAFA ARAPI iz Albanije.
Veliki inprovizovani atelje sa slikarima, štafelajima, platnima I raznim bojama I drugim potrebnim materijalom, svojevrsno je mjesto druženja I stvaranja, ali I jedinstvene energije, duha, pričanja, razmjene iskustava medju kolegama, ali I smijehu, koji godi svima.
Svi učesniici Likovne kolonije kako ističu, jako su zadoovoljni domaćinskim odnosom uprave hotela Mogren I kompanije Budvanska rivijera, kao I odličnom organizacijom, organizatora Kolonije, novinara I publiciste RANKA PAVIĆEVIĆA I njegovog Art pressa.
Ovdje je sve besprekorno organizovano I svi umjetnici, osjećaju se odlično, kazala je akademmska slikarka JELENA GLOGOVAC iz Gacka u Republici Srpskoj, Ona posebno ističe odličan izbot slikara iz regiona I pozitivnu energiju kod učesnika Kolonije.
Peta međunarodna likovna kolonija u Budvi
Riječi hvale, upućuju i MARIJANA GAŠABELIJU I MUSTAFA ARAPI, slikari iz Tirane u Albaniji, smatrajući, da je ovo najbolje organizovana kulturna smotra, u kojoj su učestvovali do sada. Jako smo zadovoljni I u Albaniju nosimo najljepše uspomene iz Crne Gore, kazali su oni.
Pričali su mi o Rankovim kolonijama sve najbolje, ali sam se ubijedio da su te priče tačne I opravdane, saopštio je pored ostalog, akademski slikar ZDRAVKO KRULJ iz Banja Luke.
Pozitivne utiske imaju i ostali učesnici medjunarodne Likovne kolonije, sa željom, da se ponoovo nadju u ovom sastavu I predivnom ambijentu, koji se pamti.
Peta medjunarodna LIKOVNA KOLONIJA u hotelu Mogren u Budvi, biće završena u srijedu, 20. decembra u 19 sati, organizovanjem zajedničke izložbe slika, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Jadran Carine pobjednici Kupa CG – foto Minstarstvo sporta
U finalu Kupa Crne Gore u vaterpolu koji je odigran u Nikšiću Jadran Carine je ubjedljivo savladao ekipu Budve i odbranio sedmu uzastopnu titulu prvaka Kupa Crne Gore.
Na plaži kod Orebića pronađena velika lešina – foto Ivica Trojanović
Jutros je kod Orebića u moru, na predjelu Dubravica, osvanula lešina velikog morskog sisavca.
Fotografije uginulog sisavca na Facebooku je objavio Ivica Trojanović, koji ističe da se najvjerojatnije radi o nekoj vrsti kita kojeg je more donijelo tijekom nedavnih jakih južnih vjetrova. Uginuli sisavac je, navodi Trojanović, dug oko pet metara s masom od više stotina kilograma. Lešina je još uvijek kompaktna, iako u stanju raspadanja te zasad ne predstavlja ugrozu.
O otkriću su obaviještene nadležne službe, od ovlaštenog veterinara do znanstvenika, a od njih se očekuje odgovor na pitanje o kojoj se točno vrsti sisavca radi, piše Trojanović, koji dodaje da, s obzirom na veličinu uginulog morskog sisavca, na ovom području dosad nije bilo ničeg sličnog.
Na plaži kod Orebića pronađena velika lešina – foto Ivica Trojanović
Stručnjak s kojim je razgovarao Index navodi da bi se moglo raditi o Cuvierovom kljunastom kitu (Ziphius cavirostris), barem ako je suditi po veličini i manjoj prsnoj peraji koja je vidljiva na fotografijama.
Na plaži kod Orebića pronađena velika lešina – foto Ivica Trojanović
Kako nam je potvrđeno kasno poslijepodne, zaista se radi o Cuvierovom kljunastom kitu, što je vidljivo iz karakterističnog oblika usta.
Pozorišna predstava NE IGRAJ NA ENGLEZE NVO “Korifej” iz Kolašina biće odigrana u ponedjeljak 18. decembra od 20 sati u velikoj sali Centra za kulturu Tivat.
Predstavu je režirao Zoran Rakočević, a igraju Vule Marković, Pavle Popović i Omar Bajramspahić.
U susret božićnim i novogodišnjim praznicima u Kotoru se privodi kraju ukrašavanje gradskih ulica i trgova.
Dekorisanje je bilo usporeno uslijed loših vremenskih uslova, a kako nam je kazano iz Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora posao bi trebao biti završen narednih dana.
Zahvaljujući zajedničkom doprinosu talijanskih, hrvatskih, slovenskih i crnogorskih muzeja izložba “U moru intimnosti – podvodna arheologija priča priču Jadrana” bit će predstavljena u nedjelju u Trstu u prostoru Salone degli Incanti – ex Pescheria.
Više od 60 ustanova, 50 znanstvenika i 2000 četvornih metara izložbenog prostora posjetiteljima će ispričati nepoznate priče iz povijest Jadranskog mora, najavljuju iz Ministarstva kulture Hrvatske ističući da javnost prvi put dobiva pregled umjetničkih djela i predmeta svakodnevne uporabe, roba i opreme nađenih na brodovima u Jadranu kroz gotovo tisuću nalaza s podvodnih lokacija. Hrvatska je u postavu izložbe zastupljena je s 304 posuđena djela iz ukupno 16 ustanova.
Prema riječima autora izložbe, Salone degli Incanti u Trstu pretvorit će se u morski krajolik koji će prikazati kulturne razmjene, trgovinu i priče o ljudima koji su plovili ovim „intimnim morem“ kako su ga nazivaju. Zahvaljujući otkrivanju podvodne baštine, posjetitelje će se povesti na plovidbu Jadranskim morem i otkrivanje njegovih ruta i preplovljavanja. Ova je izložba također arheološki istraživački i vrijednosni laboratorij za široku publiku, a ne samo za istraživače, čiji je cilj oživljavanje ponekad zaboravljenog blaga ‒ podvodne baštine.
Trst izložba
Izložbu organizuje Autonomna pokrajina Friuli Venezia Giulia, Regionalni ured za kulturnu baštinu pokrajine Friuli Venezia Giulia, Ured za kulturu Grada Trsta, u suradnji s Odsjekom za arheologiju, umjetnost i krajolik pokrajine Friuli Venezia Giulia, Muzejskim centrom pokrajine Friuli Venezia Giulia, Savezom za podvodnu arheologiju, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru te pod pokroviteljstvom talijanskog Ministarstva kulturnih dobara i aktivnosti i turizma, hrvatskog Ministarstva kulture, slovenskog Ministarstva kulture, hrvatskog Ministarstva turizma i Promoturismo Fvg, a uz potporu Fondacije CRTrieste.
Mirisi i okusi blagdana, se osjećaju što znači da je vrijeme za bakalar. Ova “sirotinjska riba kraljevskog okusa” kod nas se najčešće priprema na dva načina – na bijelo i crveno, ali za nju postoji mnogo kulinarskih mogućnosti i recepata…
Domaćice znaju dobro kako se suvi bakalar nekoliko dana namače, pritom mu par puta treba promijeniti vodu, a neki, kako bi bio mekši, dodaju i mlijeko.
Nakon toga se kuva, te očisti od drača. I poslije se od njega mogu raditi razna čuda od delikatesa…
Bakalar
Pašteta od bakalara
Za paštetu skuvani bakalar treba očistiti od drača, kože, usitniti ga na manje komade, a vodu sačuvati i u njoj skuhati krompir u kori. Bakalar staviti u blender ili usitniti štapnim mikserom, dodati mu na sitno izrezani češnjak i malo petrusina, izblendati
Dodati mu potom očišćeni krompir, dobro sve izblendati uz lagano polijevanje maslinovim uljem. Začiniti solju, paprom, prebaciti u posudu za posluživanje i poslužiti uz topli francuz ili tost.
Pohovani bakalar
Bakalar skuvati, filetirati ga, dobro očistiti od drača, kože. Pripremiti tri posude, s brašnom, razmućenim i začinjenim jajima i prezlama. Ploške bakalara uvaljati u posude tim redom, i na kraju ih pržiti u dubokom ulju. Ocijediti masnoću na salveti.
Bakalar sušenje Norveška
Polpete od bakalara
Bakalar skuvati, očistiti od drača, kože, a onda što sitnije iscjeckati. Pomiješati ga s malo namočenog starog kruha, razmućenim jajetom, zbog pikantnosti i po želji na sitno nasjeckanom slanom srdelom ili inćunom.
Po želji se može dodati i neka druga frigana ili pečena riba, također nasjeckana na male komade.
Masu dobro izmiješati, začiniti ako treba, dodati još malo prezle. Sjediniti smjesu, rukama oblikovati polpete, uvaljati ih u brašno i pržiti u vrelom ulju. Suvišnu masnoću ocijediti na salveti.
Bakalar na crveno
Toć od bakalara
Bakalar kuhati dok skroz ne smekša, očistiti ga pažljivo od drača i kože, vodu u kojoj se kuvao sačuvati. U njoj se naknadno mogu zakuvati i oriz.
U posudi izdinstati pola češnjaka, malo petrusina, dodati usitnjenu pamidoru kojoj je prethodno skinuta koža, ili pelate, dec bijelog vina, te nakon što alkohol ispari, komade bakalara, te malo tekućine u kojoj se bakalar kuhao. Dotjerati okus začinima.
Pri kraju u posoljenoj vodi skuhati tjesteninu ili njoke, i poslužiti s toćom od bakalara.
Bakalar na glagoljaški
Bakalar na glagoljaški
Oguliti krompir i narezati ga na ploške. Bakalar narezati na kockice. Filete slanih riba sitno nasjeckati, i dobro pomiješati sa sitno sjeckanim petrusinom i češnjakom, krušnim mrvicama i maslinovim uljem da se dobije gušća smjesa.
Staviti malo ulja u padelu i slagati red krompira, red bakalara i red smjese od slanih riba, završiti s krompirom.
Preliti vodom tako da sve prekrije. Ne soliti!
Kuvati na laganoj vatri oko 45 min. Dodati vino, vrhnje i limun i kuhati još 10 – ak minuta.
Baklar
Bakalar na rižot
Bakalar skuvati, očistiti od drača i kože, vodu sačuvati. U posudi izdinstati češnjak, malo petrusina, dodati oriz, provrtiti je na vatri, a onda dodati pelate. Još malo provrtiti na vatri.
Dodati dec bijelog vina, oriz lagano podlijevati tekućinom u kojoj se kuvao bakalar. I pri kraju hlapljenja alkohola ubaciti na komadiće isječeni bakalar, još malo kuvati, začiniti, skinuti s vatre i u vrući rižot dodati ožicu masla za kremastiji okus. Poklopiti pet minuta. Po želji poslužiti s ribanim sirom.
Neku malo dublju zdjelicu obložite papirom za pečenje, zatim u nju stavite malo krompira, zatim povrće i na vrh bakalar. Sve začinite, prelijte s malo maslinova ulja i bijelog vina.
Napravite malu omču i sve dobro zatvorite kako sokovi nebi izlazili van! Pecite oko pola sata na 180°C.
