“Ko to predaje Kotor?“ naziv je protestnog skupa koji u nedjelju, 14.aprila na Trgu od oružja u Kotoru organizuje neformalna grupa građana Kotora.
Ko to predaje Kotor?
“Skup je simboličlno, zakazan za pet do 12, kako bi se ukazalo na to da je situacija u Kotoru granična kada je u pitanju poštovanje izborne volje građana.”- objasnila je juče, u ime organizatora, Milica Ilić.
Ona je dodala da je cilj protesta povlačenje inicijative za razrješenje predsjednika Opštine, Vladimira Jokića (Demokrate), koju je podnijela SDP kao jedna od članica koalicione vlasti u Kotoru. Partija Ranka Krivokapiča je prema mšpljenju organizatora protesta, stoga po ovom pitanju praktično koalirala sa u tom gradu opozicionim DPS, SD i HGI koje su podržale inicijativu SDP-a za smjenu Jokića.
O pitanju povjerenja kotorskom gradonačeniku inače, raspravljaće se na za to posebno sazvanoj sjednici lokalnog parlamenta, zakazanoj za 24.april u podne.
Iako je u više navrata pozivana od ostalih opozicionih partija i članova organizacionog odbora građanskih protesta “97.000-Odupri se!”, da odustane od inicijative da smijeni Jokića i time praktično preda vlast u Kotoru u ruke DPS-a, SDP je poručila da će istrajati u toj namjeri jer je po njima, Jokič “samovoljni autokrata” koji je uzurpirao zakonska ovlašćenja predsjednika Opštine i radio na štetu Kotora i njegovih stanovnika.
„Građani Kotora su na posljednjim izborima, uprkos svim mehanizama opstrukcije izražavanja slobodne volje koje tradicionalno koristi ta partija, jasno i glasno rekli da ne žele da DPS i njeni koalicioni partneri nastave da donose odluke u Kotoru.“ -ističu organizatori protesta.
Oni pozivaju sugrađane da im se pridruže u nedjelju na Trgu od oružja, „kako bismo podsjetili političare da su za svoje postupke odgovorni upravo nama.“
„Zahtijevamo povlačenje inicijative koja vodi predaji Kotora sve dok se ne stvore uslovi da građani na slobodnim i fer izborima izraze svoju političku volju, ma kakva ona bila. Kotorani, probudimo se, 5 do 12 je!“- poručuju organizatori skupa.
Pet turističkih zajednica u Istri i kompanija Maistra udružili su snage i razvijaju destinacijski menadžment i proizvode za turizam doživljaja, koji već donose veći promet, posebice u pred i posezoni, istaknuto je u četvrtak u Balama na predstavljanju tog destinacijskog udruživanja.
Predstavljanje je održano u hotelu odnosno na stanciji Meneghetti, koja je također dio tog udruživanja, kojeg su inicirale i u zadnje dvije godine intenzivno s Maistrom razvijaju turističke zajednice Rovinja, Vrsara, Bala, Kanfanara i Svetvinčenta.
“U dvije godine puno smo napravili na razvoju pet vrsta proizvoda za koju je važan temelj bila i infrastruktura te da su ‘potentni’ i traženi na tržištu posebnih interesa, a to su “bike” ponuda, outdoor (penjanje, trail i sl.), gourmet, tenis i nogomet, te se sada to paketira i prodaje preko specijaliziranih kanala prodaje zainteresiranom tržištu tj. turistima”, kazala je voditeljica destinacijskog menadžmenta u Maistri Sanda Bravar.
“Shvatili smo da se ciljanim proizvodima može pojačati promet, produljiti sezona i povećati potrošnja, a kada se tome dodaju manifestacije, festivali i drugi ‘eventi’ za svih pet proizvoda pojedinačno dobijemo lijepe brojke. U 2018. je tako na području tih pet destinacija već bilo 39 posto više noćenja u pred i posezoni nego u istom vremenu 2017., a trend rasta nastavlja se i u prva tri mjeseca ove godine”, istaknula je Bravar.
To je potvrdila i direktorica TZ grada Rovinja Odete Sapać, dodajući da će do kraja travnja ove godine svi imati poraste fizičkog prometa, ali i potrošnje jer su, kako je dodala, i cijene išle malo gore.
Ipak, svi drže da su paketi za vikend i općenito predsezonska ponuda dobrog omjera cijene i kvalitete, kao i da će biti dobro popunjeni i za predstojeće uskrsne blagdane, ali i dalje, kao i za ljeto.
Slično je kazao i direktor TZ Bala Sandi Drandić, najavljujući i nove smještajne kapacitete, kao i prvi difuzni hotel u Hrvatskoj te paleo park s dionosaurima upravo u tom mjestu.
I sama stancija Meneghetti odnosno luksuzni vinski hotel se širi sa novih šest vila, pri čemu će svaka imati svoj bazen.
“Smještajni kapacitet time povećavamo sa oko 50 na oko 80 kreveta, i sve bi trebalo biti dovršeno i otvoreno u idućih mjesec-dva. U to i druge sadržaje ulažemo oko 4,5 milijuna eura, a ukupno smo od 2016. od kada radimo uložili oko 10 milijune eura”, kazala je za Hinu generalna direktorica tog hotela Suzana Vrtičević Tica.
Zadovoljni su rezultatima do sada ove godine, manje-više su stalno puni, većinom gostima iz Austrije, Njemačke, Italije i Hrvatske, a nemaju problema ni sa radnicima, kojih je ukupno 50-ak stalno zaposlenih, od čega ih je dosta tu od početka.
“Ljudi su sve, bez njih nijedna investicija ne ide kako treba i s te strane smo isto zadovoljni jer imamo dobar kadar u hotelu, ali i u proizvodnji oko 110 tisuća godišnje boca vina sa devet etiketa, te u proizvodnji maslinovog ulja”, zaključila je Vrtičević Tica.
Međunarodna konferencija „Strateški razvoj turizma na temelju valorizacije kulturne baštine“ okupila je danas u Herceg Novom učesnike iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Španije, Slovačke, Njemačke i Crne Gore, kao i predstavnike Evropske asocijacije za lokalnu demokratiju (ALDA).
Skup posvećen projektima i primjerima dobre prakse vrijednovanja kulturne baštine u gradovima Evrope održan je u hotelu „Lighthouse“, u okviru projekta „Mreža turističkih gradova za promociju kulturne baštine“. Organizator je Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom.
Prisutne je ispred Sekretarijata pozdravila Branka Mračević, koja je istakla da je današnja konferencija posvećena razmjeni iskustava gradova i zemalja Evropske unije i zemalja koje još uvijek nisu članice, na temu valorizacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine u svrhu promocije gradova i država.
Mračević je napomenula i da Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo teži da, osim administrativnih poslova lokalne samouprave, sve više radi na promociji aktivnosti u saradnji sa evropskim partnerima.
Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Tamara Đukić je kazala da, shodno razvojnim ciljevima definisanim Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine, naša država preduzima aktivnosti i sprovodi razne projekte kako bi Crna Gora postala viskokokvalitetna turistička destinacija sa cijelogodišnjim i diversifikovanim turističkim proizovodom.
U prilog tome govori i činjenica da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupilo izradi programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore, sa Akcionim planom 2019-2021., a koji je prethodnog mjeseca i usvojen na Vladi. Akcioni plan predviđa osnivanje radnog tima koji će biti zadužen za njegovu implementaciju, sa setom zadataka kako bi podigli nivo turističke ponude u vidu valorizacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine naše zemlje.
Ministarstvo kulture, kao mjesto odakle počinju sve kulturne politike Crne Gore, štiti kulturnu baštinu sa različitih aspekata, istakla je Dobrila Vlahović iz tog Ministarstva, i podsjetila na značajne projekte koje je Ministarstvo kulture finansijski podržavalo, a koji se odnose na valorizaciju kulturne baštine, ne samo sa konzvervatorskog apsekta, već i u turisticke svrhe, odnosno stavljanja kulturnih objekata i dobara u funkciju održivog korišćenja.
Kako je kazala Vesna Maksimović, iz regionalne agencije Razvojnog centra Novo mesto, iz dugogodišnje saradnje tog grada i Herceg Novog se rodila ideja o projektu u kojem učestvuje još devet partnera iz drugih gradova.
„Želimo promovisati kulturni turizam i kulturnu baštinu, a naš cilj je da naše građane iz Novog mesta podstaknemo da dođu u Herceg Novi i da im pokažemo šta sve mogu ovdje da vide. Projekat traje dvije godine, ali glavni cilj je da tokom narednih godina sve više turista dođe kod vas, kao i da više Novljana posjeti Novo mesto,“ kazala je Maksimović.
Forte mare – foto Boka News
Na konferenciji su predstavljeni primjeri dobre prakse u Novom Mestu u Sloveniji, hrvatskoj opštini Konavle, poljskom gradu Torunu, u Kotoru i Herceg Novom, kao i izazovi sa kojima se lokalne uprave suočavaju kada je u pitanju zaštita kulturne baštine. Učesnici su upoznati sa kulturnim naslijeđem Herceg Novog kojim se bavila studija zaštite kulturnih dobara, kao i prekograničnim projekat „Fortress ReInvented“ čija realizacija je u toku, a rezultat će biti uvođenje digitalnih tehnologija na Kanli Kuli u cilju njene bolje turističke valorizacije.
Pored učesnika iz partnerskih gradova, konferenciji su prisustvovali predstavnici državnih organa, lokalnih samouprava, turističkih organizacija, nevladinog sektora i medija.
Po završetku konferencije, učesnici iz osam evropskih država će imati priliku i da obiđu Kanli Kulu, Forte Mare, Stari grad i Gradski muzej, te da se tokom svoje posjete još bliže upoznaju sa kulturnom baštinom i potencijalima Herceg Novog.
U podmorju otoka Molata ostaci antičkoga brodoloma iz 1. stoljeća foto Hina
U podmorju otoka Molata zadarski i zagrebački arheolozi te ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB otkrili su ostatke antičkog brodoloma s teretom tegula iz 1. stoljeća, a prema riječima voditelja Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru Dine Tarasa, nalazište je netaknuto i neopljačkano.
Nalazi na 20 metara dubine u neposrednoj blizini otoka Molata i kao takvo vrlo je pristupačno za arheološko istraživanje. Prostire se na oko 75 četvornih metara, a pronađene su tegule i imbreks, odnosno antički crjepovi i kupe.
“Brodolom je pronašao Damir Mlinarić još 2003. godine, prijavili su ga ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB potkraj 2017. godine. Prema njegovoj dojavi i informacijama 2005. godine tražili su ga djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali ga nisu uspjeli locirati”, rekao je Taras za Hinu, dodavši da se prije dvije godine Mlinarić vratio s vanjskim suradnicima Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba iz ronilačkog kluba ZG SUB Zoranom Delibašićem i Dragutinom Šimatovićem te su uspješno locirali nalazište.
Brodolom sadrži nekoliko stotina tegula i pojedine primjerke imbreksa. Tegule su na dnu posložene okomito, “na nož”, kako su i bile pakirane tijekom transporta. Riječ je o gotovo pravokutnoj hrpi dimenzija 12 x 6 metara. Točne dimenzije cijelog nalazišta bit će poznate nakon izrade 3D modela.
“Na nalazištu su primijećeni i fragmenti keramičkog posuđa (lonci, tanjuri) koji su možda pripadali brodskoj kuhinji i jedno grlo amfore. Prema preliminarnoj analizi poznatih keramičkih oblika, možemo pretpostaviti da je najvjerojatnije riječ o amfori tipa Dressel 6A koju datiramo u 1. stoljeće”, otkriva Tras te dodaje da se sada mora napraviti desalinizacija fragmenata koje su izvadili iz mora koja će trajati dva, tri mjeseca.
Kada ulomci prođu postupak desalinizacije, provjerit će krije li se možda ispod inkrustacije kakav pečat koji bi pobliže datirao keramiku, a samim time i brodolom. Istodobno, započet će i pravna zaštita Konzervatorskog ureda Zadar i nalazište će se staviti pod preventivnu zaštitu.
“Svakako ćemo Ministarstvu kulture prijaviti program istraživanja brodoloma za sljedeću godinu, u koji ćemo ići zajedno s kolegama iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Tek će stručna analiza izvađena dva primjerka terra sigillata tanjura dati više podataka o datiranju brodoloma”, smatra Taras.
U podmorju otoka Molata ostaci antičkoga brodoloma iz 1. stoljeća foto Hina
U blizini Molata, na području Silbe i Premude, zadarski arheolozi već su otkrivali ostatke antičkih brodoloma. Budući da preliminarna analiza grla amfore vezane uz brodolom u podmorju Molata ukazuje na oblik koji se datira u 1 stoljeće, oba brodoloma su se vjerojatno dogodila u istome stoljeću.
“Puno bliže ovome nalazištu još je jedan vrlo sličan lokalitet. Radi se također o brodolomu s teretom tegula koji je poznat već dulje vrijeme, a Arheološki muzej Zadar ponovno ga je dokumentirao 2017. godine radi izrade 3D modela nalazišta, u uvali Paržine. Lokalitet je u plitkome moru, dimenzija je 12×14 metara, te pokazuje identičan način slaganja tegula kao i u nalazištu pokraj Molata”, rekao je Taras dodavši da je zanimljiva blizina oba brodoloma kao i identičan teret koji sadržavaju.
“U svakom slučaju, više ćemo znati nakon inicijalnih istraživanja novog brodoloma za koje se nadamo da će početi sljedeće godine, što će zasigurno upotpuniti sliku o otoku Molatu u doba antike”, zaključuje Taras.
U posljednjem stručnom uviđaju, koji je rezultirao otkrivanjem ostataka antičkog brodoloma kod otoka Molata, sudjelovali su Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Barbara Peranić, viša konzervatorica Konzervatorskog odjela Zadar, Zoran Delibašić i Dragutin Šimatović, ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB i vanjski suradnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda) te djelatnici Pomorske policije iz Zadra. Ortomozaik nalazišta izradio je Pavle Dugonjić.
Predstavnici Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore (UPS), posredstvom TAIEX programa podrške Evropske komisije, boravili su u višednevnoj studijskoj posjeti Pomorskoj administraciji Švedske.
U crnogorskoj delegaciji bili su direktor direktor UPS Safet Kočan, pomoćnik direktora Nexhat Kapidani i načelnik Sektora za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja, Žarko Lukšić.
Glavna tema studijske posjete Švedskoj je bila proces vršenja nadzora i kontrole pomorskog saobraćaja i priprema tehničke specifikacije za drugu fazu VTMIS projekta (Sistema za elektrinski nadzor i upravljanje plovidbom na Crnogorskom pruimorj).
Domaćini su gostima iz Crne Gore predstavili svoje sisteme i iskustvo kroz razgovor o konkretnim primjerima iz prakse u sprovođenju kontrole i nadzora pomorskog saobraćaja. Tokom petodnevnog boravka u Švedskoj predstavnici UPS Crne Gore sastali su se i sa pomoćnikom direktora Pomorske administracije Švedske, Ove Erikssonom, koji je istakao značaj nastavka saradnje u oblasti pomorske sigurnosti.
“Dogovoreni dalji koraci u razmjeni iskustava, zajedničkim obukama i zajedničko ušešće u razvojnim i istraživačkim projektima finansiranim sredstvima EU. Učesnici su imali mogućnost posjetiti VTS centar u Malmeu, testirati opremu za traganje i spašavanje na moru, kao i posjetiti glavnu kancelariju u Norrköpingu”- saopšteno je iz UPS uz napomenu da im je studijski boravak u Švedskoj bio veoma značajan u kontekstu razmjene praltilnih iskustava sa kolegama iz te države, moguće primjene pojedinih švedskih koncepata kod nas, ali i pripreme prestojeće druge faze razvoja VTMIS projekta na našem primorju.
Preduzeće Morsko Dobro iz Budve će ove godine sa područja opštine Tivat od izdavanja obale i akvatorujuma zakupcima, prihodovati ukupno 700.000 eura, što je 10 odsto ukupnih godišnjih prihoda te firme sa cijelog Crnogorskog primorja za 2019.
Kada se odbiju materijalni i troškovi rada zaposlenih u tom JP, a koji se odnose na Tivat, Morkom Dobru za investiranje na području najmanje bokeljske opštine ostaje iznos od 391.140 eura. Od toga će najviše novca – ukupno 110.000 eura, biti izdvojeno za tekuće i komunalno održavanje zakupcima neustupljenih djelova obale u Tivtu, a što će biti uplaćeno tivatskom Komunalnom preduzeću.
Što se investicionih aktivnosti te firme u Tivtu tiče, Morsko Dobro će i ove godine akcenat staviti na ulaganja u dalje uređenje zaštićenog rezervata prirode „Tivatska Solila“. Za to područje koje je od 2013. upisano i na međunarodnu listu močvarnih područja u okviru RAMSAR konvencije, pored ostaloga, biće završena lani započeta izrada projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka, ukupne vrijednosti 11.250 eura, a izradiće se i revidovati i glavni priojekat za privremeni ovjekat Centra za posjetioce za što će biti izdvojeno 6 hiljada eura. Izrada plana protivpožarne zaštie rezervata Solila ko/štaće 2.500 eura, za nabavku i postavljenje dvije brane u tom rezervatu planirano je 9.000 eura, dok će 13.000 eura koštati radovi na povezivanju na elektro mrežu Info-centra na Solilima. Za razne druge radove na uređenju i održavanju ovog rezervata i nadzor nad njima planiran je iznos od 21 hiljadu eura, dok će se za redovni godišnji monitoring stanja životne sredine na Solilima izdvojiti 5 hiljada eura.
Tivat foto S.L.
Za rekosntrukciju objekata obalne infrastrukture od javnog interesa – pristaništa i privezišta u Krašićima i Donjoj Lastvi opredijeljeno je ukupno 90 hiljada eura, a Morsko Dobro planira da ove godine izradi i reviduje i glavni projekta lungo mare pješačke staze na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, za što će izdvojiti 33 hiljade eura.
NVO “Naša akcija” sa partnerima Montenegro + i sponzorom Porto Montenegro organizuje akciju čišćenja obale ostrva Sveti Marko u nedelju, 14. aprila sa pocekom u 9:30 sati. Okupljanje aktivista je na parkingu na Ostrvu Cvijeća.
Vec sedmu godinu za redom NVO Naša akcija iz Kotora u svoje aktivnosti uvrštava obilježavanje Dana planete zemlje u Tivatskoj opštini i time želi dorinjeti ljepšoj i čistijoj životnoj sredini.
Ove godine mladi volonteri nase NVO realizuju aktivnost kroz BeMed projekat “Mladi za čist Jadran”, a ovo je druga aktivnost u sklopu ovog projekta. Akciji se pridružuju i mladi Tivatske Knightsbridge škole i Komunalno preduzeće Tivat, a otvorena je za učesnike svih uzrasta.
Za sve volontere obezbeđene su rukavice, kao i osvježenje. Nakon akcije mladi volonteri će posjeti i Zbirku pomorskog nasljeđa i podmornice u Porto Montenegru kao bi čitavoj aktivnosti dali i edukativni sadržaj, pooručuju iz ove NVO.
U slučaju loših vremenskih uslova akcija će biti odložena i novi datum blagovremeno objavljen.
Vlada RH je na posljednjoj sjednici odobrila je Cromarisu proširenje površine pomorskog dobra obuhvaćenog koncesijom na 536.800,00 m2, kao i povećanje godišnje proizvodnje bijele ribe na 3000 tona godišnje.
Cromaris je 2016. godine ugovorio na 30 godina koncesiju za uzgajalište bijele ribe uz Dugi otok, između rtova Žman i Gubac. Tada su dobili 240.000,00 m2 površine i dozvoljenu godišnju količinu uzgoja iznosi 700 tona bijele ribe godišnje.
Kako je Cromaris postavio uzgajalište i pokrenuo proizvodnju te do sada uplatio 277.500,00 kao fiksni dio te 66.510,81 kuna kao varijabilni dio koncesijske naknade, preko Ministarstva mora odobreno mu je povećanje na Vladi. Cromaris je za to još u travnju prošle godine dobio izmjene lokacijske dozvole .
Povećana morska površina uzgoja značit će i veći iznos stalnog dijela koncesijske naknade od 483.120 kuna godišnje.
Procjenjuje se da će prihod po osnovi promjenjivog dijela koncesijske naknade u prvim godinama iznositi godišnje 77.595,94 kuna. On će biti još i veći kada Cromaris 2021. godine stavi u funkciju prošireni dio uzgajališta, odnosno nove kaveze. Tada bi, prema procjeni, prihodi iznosili 95 milijuna kuna godišnje, a promjenjivi dio koncesijske 333 tisuće godišnje. To nije kraj povećanjima u marikulturi kao i razvojnim planovima Cromarisa koji iako je u sastavu Adrisa, ima sjedište u Zadru
U Modernoj galeriji JU Muzeji i galerije Budve u subotu, 13. aprila u 20 sati biće predstavljena knjiga Jazz Beat, autora Voja Šindolića iz Dubrovnika, koja govori o uticaju jazz-a na beat generacije i obrnuto.
Predstavljanje knjige organiziraju NVO Feral i JU Muzeji i galerije Budve, i dio je manifestacije Budva Jazz – Tribute to Mimo, koju NVO Feral organizuje već četvrtu godinu u okviru projekta „Budvanske hronike“.
Na predstavljanju će govoriti Srđa Zlopaša iz NVO Feral, Marko Pavlović, istoričar umjetnosti i osnivač prvog jazz kluba u Budvi, Nikola Ivanović, saksofonist iz Gradske muzike Budva i autor Vojo Šindolić. Moderatorica će biti Itana Lalović.
Na šetalištu se moglo naći svašta, od noževa i boksera do magneta foto J.V
Nakon decenija obećanja, u Budvi je počelo uklanjanje privremenih objekata koji su se nalazili na najfrekventnijem šetalištu na Crnogorskom primorju. Malobrojni ugostitelji koji su ulagali u restorane i plažnu ponudu duž Slovenske obale po standardima najposjećenijeg turističkog centra u Crnoj Gori, bili su okruženi bukom, gužvom i tezgama sa ponudom buvljih pijaca na kojima se prodavalo svašta, od noževa i boksera za tuče do majica sa četničkim porukama i likovima Haških osuđenika. I mimo tezgi je bilo svega – od bijelih pitona i majmuna za fotografisanje, do plesačica na šipkama, uz samo šetalište, na otvorenom.
Sve to je bilo nasljeđe razaranja turističke ekonomije ratovima devedesetih, ocjenjuje Dragan Ivančević, predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Crne Gore.
“Nekontrolisana najezda privremenih objekata nije samo proizvodila najveći neukus naše turističke ponude, nego je taj tzv. ‘trotoarski turizam’ bio u zoni sive ekonomije, nisu se poštovali zakoni o fiskalnim računima i PDV-u, puno ljudi je tamo zapošljavano na crno, a objekti su nerijetko bili bez higijensko-tehničkih uslova”, kaže Ivančević.
Da se odustaje od imidža jeftinog odredišta po ukusu masovnog turizma, najavljeno je krajem decembra brisanjem oko 250 privremenih objekata iz Plana za naredne četiri godine, što je izglasao lokalni parlament. No i danas, na pragu turističke sezone, još uvijek postoji jedan broj takvih lokala u oblasti koja je nadležnost javnog preduzeća “Morsko dobro”. Nakon što ih zakupci prema dostavljenom nalogu nisu sami uklonili, 10. aprila je to pokušala građevinska inspekcija, ali je odustala zbog protesta zakupaca. Oni su se okupili i dan posle, 11. aprila, tvrdeći da neće dopustiti uklanjanje.
“Tražimo da radimo još ovu sezonu, pa ćemo 10. oktobra sve da skinemo”, kaže jedan od zakupaca Srđan Janković.
I sredinom prošlog mjeseca su zakupci privremenih objekata protestovali zahtijevajući da se ove sezone dopusti rad šest otvorenih diskoteka na šetalištu, kada je i održan sastanak ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića sa predsjednikom Opštine Markom Carevićem i direktorom JP “Morsko dobro” Peđom Jelušićem. Iako je Demokratski front (DF) kao dio vladajuće koalicije u Budvi glasao na skupštinskom zasijedanju za uklanjanje privremenih objekata, predsjednik Opštine Budva Marko Carević (DF) je podržao proteste građana, ali je kazao da Opština nema ingerencije za davanje saglasnosti diskotekama jer su u nadležnosti JP “Morsko dobro”. Iz tog javnog preduzeća su se ranije zalagali za prelazni period kojima bi se dala mogućnost svim zakupcima da rade naredne dvije godine dok se ne odredi druga lokacija za privremne objekte, ali je ministar Radulović tokom nedavnog boravka u Budvi, ponovio da se donesene odluke moraju poštovati:
Majice koje su se, između ostalog, mogle naći na šetalištu u Budvi foto J.V
“U Planu privremenih objekata 2019-2023. godine tih objekata nema. U razgovoru sa tim ljudima (zakupcima), i prije nego je Plan donesen, rečeno im je da u ovom trenutku politika u Crnoj Gori ne vidi takvu vrstu ponude na toj lokaciji. To ne znači da takva vrsta ponude ne treba da postoji. Očigledno postoje konzumenti takve ponude i treba joj naći alternativnu lokaciju. Na žalost, tako nešto se nije desilo.”
Zakupci koji protestuju kažu i da će prestankom njihovog rada nekoliko stotina ljudi ostati bez prihoda. Na pitanje kolike su imali troškove, a kolike sezonske prihode, većina izbjegava odgovor. Jedan od zakupaca (ime poznato redakciji) koji je je imao piceriju od petnaest kvadrata kazao nam je da su ulaganja za taj objekat svake godine iznosile oko 15 hiljada eura (komunalije, zakup, radna snaga), ali nije želio da kaže ni okvirne prihode od tog sezonskog posla.
Odbornik i poslanik budvanskih demokrata Mijomir Pejović, s druge strane, tvrdi da su privremeni objekti decenijama bili unosan biznis za privilegovane.
“Čujem da zakupci kažu mi smo tu dvadeset, trideset godina. Na osnovu čega su oni dobili monopol da tu budu tolike godine? Da li su ikad za sve te godine izašli na neki tender, javno nadmetanje, da li je bila pružena prilika drugim građanima da učestvuju, da se nadmeću? Ne. Samo zahvaljujući pripadnosti Demokratskoj partiji socijalista (DPS) oni su imali monopol na te lokacije. Neki su tu radili direktno, a neki su ih preprodavali”, kaže Pejović.
Budva šetalište
Odluka da se uklone privremeni objekti treba biti samo prvi korak da se nakon dugogodišnjeg haosa uredi najpoznatije šetalište na rivijeri. Iz JP “Morsko dobro” najavljuju da će to uraditi kroz međunarodni tender.
“Morsko dobro je u svom planu za ovu godinu izdvojilo oko 300.000 eura za prvi korak međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko i urbanističko rješenje kojim će se urediti šetalište, i to od lokacije ispod pošte u Budvi do Plavog kamena u Rafilovićima”, najavio je direktor Predrag Jelušić.
Budva slovi za metropolu crnogorskog turizma zbog bogate ponude ljetnjeg provoda i oko 100.000 kreveta, što u hotelima, što u privatnom smještaju. Svjetsku promociju Budva je stekla nakon koncerata svjetski poznatih muzičara i bendova poput Rolingstonsa, Madone, Lenija Kravica na Jazu, jednoj od najvećih plaža ove opštine.
