Budući da je veliki gradski park najavljen kao mjesto na kojem će vlasnicima kućnih ljubimaca biti zabranjeno da ih šetaju, a komunalna policija najavljuje kažnjavanje “neposlušnih”, mi u Bokeškom Forumu smatramo da je Tivtu hitno neophodan kvalitetan “Pet Kutak”.
Po uzoru na druge razvijene gradove koji imaju i više od jednog parka za ljubimce smatramo da bi ovaj projekat činio samo dobro svima.
Ogradjeni prostor uz kompletnu infrastrukturu učinio bi ljubimce sretnijim i opuštenijim, a njihove vlasnike relaksiranijim. Brigu o Pet kutku vodili bi vlasnici a sam prostor bi bio opremljen sredstvima za održavanje higijene i raznim acesoarima za kvalitetan boravak i igru.
Učinimo prvi korak za bolji i ljepši život naših ljubimaca, a samim tim i cijeloga grada, poručuju iz Bokeškog Foruma.
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske - foto Boka News
1 od 5
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske
Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj u srijedu je u crkvi „Svetog Duha“ svečano obilježio 175. obljetnicu Matice hrvatske.
O povijesti, značaju Matice hrvatske u prošlosti i danas govorili su Marija Mihaliček predsjednica nedavno utemeljenog ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske i glavni tajnik Zorislav Lukić.
Predsjednica ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček podsjetila je na činjenicu da je Matica u Boki bila prisutna još tokom 19. stoljeća, prinosom Hrvata koji su u to vrijeme pohodili Boku Kotorsku, kao Ljudevit Gaj, Ivan Trnski, Ivan Kukuljević Sakcinski, Mavro Broz i ostvarivali veze sa bokeškim intelektualcima u vrijeme Ilirskog preporoda.
„Među Bokeljima koji su bili članovi Matice spomenut ću samo dvojicu, Mihovila Flovia svećenika, slikara i pjesnika s Prčanja i Peraštanina don Srećka Vulovića, povjesničara i profesor kotorske gimnazije. Važnu ulogu za širenje hrvatske nacionalne svijesti imale su ovdašnje publikacije i časopisi Matice hrvatske, a bokeljske privatne biblioteke bile su ispunjene matičinim izdanjima. Nastojat ćemo potaknuti ovdašnje mlade istraživače na nova otkrića i na znanstvenu ulogu koju je imala Matica hrvatske u prošlosti Boke Kotorske“ kazala je Mihaliček.
On je istakla da je kulturni ambijent Boke Kotorske, jedinstven spoj materijalnog i duhovnog naslijeđa u kojem je trajno ugrađeno prisustvo i doprinos generacija Hrvata.
“Valorizacija tih kulturno-istorijskih zasluga za stvaranje baštine, očuvanje etničkih i identitetskih osobenosti namjeravamo promovisati našim djelovanjem uz veliki ponos na kulturne, nacionalne i konfesionalne različitosti jer upravo ta preplitanja čine Boku Kotorsku i njeno naslijeđe posebnim u korpusu kulturnog kruga istočne Jadranske obale i Mediterana” – kostatovala je Mihaliček.
Predsjednik Matice Hrvatske akademik Stjepan Damjanović je kazao da Matica danas djeluje u razgranatoj mreži s oko 130 ogranaka u Hrvatskoj i drugim zemljama, te izrazio zadovoljstvo što je među njima i Crna Gora s nedavno utemeljenim Ogrankom Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj.
U Kotoru obilježena 175. obljetnice Matice Hrvatske – Stjepan Damjanović
„Matica je kao nijedna druga ustanova u Hrvatskoj širila uvjerenje da je kultura ne samo potrebna nego i nužna, a osobito je širila ljubav prema knjizi, prema hrvatskoj knjizi. Matica Hrvatska je najstarija hrvatska kulturna ustanova utemeljena u Zagrebu 1842. godine Iz Matice nastale mnoge danas najstarije ustanove, Hrvatsko sveučilišta, Akademije znanosti i umjetnosti, Društvo hrvatskih književnika. Matica hrvatska od samih početaka presudna za promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Matica Hrvatska godišnje objavi oko 250 izdanja i održi 500 kulturnih manifestacija. Najznačajniji kulturni projekti Stoljeća hrvatske književnosti, Povijest Hrvata, posebno značajni projekti posvećeni mladima, Filozofska i Komunikološka škola, Medijski susreti, Mladi glazbenici i likovni umjetnici“- istakao je između ostalog akademik Damjanović.
“Matica Hrvatska, kako kroz povjest tako i danas, radi na temeljima svojih osnova, a to je u prvom redu izdavaštvo. U izdavaštvu naših knjiga posebno se ističu nekoliko velikih projekata među kojima je najveći Biblioteka Stoljeća hrtvatske književnosti” – kazao je tajnik Matice Hrvatske Lukić.
U muzičkom dijelu programa nastupile su flautistkinje Angela Mijušković i Andrea Živković, i violinistkinja Noemi Peričić.
Gibonni Photo: Filip Filković Philatz/Youtube/Screenshot
– Kad jednom čovik upadne s kaićem od 6-7 metara u mora 2 do 3 ili jače, kad te na srid mora uvati tramuntana, vidiš kako si mali i premali. Na mene more oduvijek ostavlja pomalo i religiozno iskustvo. Skoro me tako i žena ostavila nakon jedne nevere kod rta Planka, pa mi je rekla: „slušaj, buden li se još koji put morala s tobon penjat na brod, rađe ću ić doma materi“ – ispričao je Zlatan Stipišić Gibonni svoju morsku priču.
O svom novom video materijalu za pjesmu „Nisi više moja bol“ s albuma Familija, snimanju na svjetioniku, intimno o moru i starom morskom vuku Oliveru, ispleli smo razgovor i razmijenili iskustva. Pridružio nam se i sjajni redatelj ovog i nekoliko posljednjih nagrađivanih spotova, Filip Filković Philatz…
Gibonni Photo: Filip Filković Philatz
Kad jednom upadneš u valove, vidiš koliko si mali…
Oduvik sam morski čovik. Još od spota za Ej vapore, more mi se vuče kroz video materijale. Pomislio sam na onaj nasukani brod kod Dugog otoka koji je tad još virio vani: „da je ovo u Americi, tukli bi se za snimat na njemu“.
Teško je ljudima nametnut svoju maštu, jer kad ljudi čuju pismu, svak ima svoj film. Puno je lipše snimit spot pod vodom nego recimo u liftu. Ne volim i nije mi prihvatljivo raditi spotove na način kako to rade drugi iz zabavne glazbe, ono da izgleda poput razglednice ili kiča. Razlog je pomalo i osoban jer je na mene more uvijek ostavljalo pomalo i religiozno iskustvo. Kad jednom čovik upadne s kaićem od 6-7 metara u mora 2 do 3 ili jače, kad te na srid pučine uvati tramuntana, vidiš kako si mali i premali.
Mistika svjetionika
– Kad smo išli snimat na lanternu, jedino šta nisan tija je sunce, pa smo čekali oblake. Snimali smo na Velom ratu, na Dugom otoku. Završni dio smo snimili na Vranjicu jer je na lanterni bija plastični kaić koji nam se nekako ne uklapa u atmosferu priče. Uspija san tako nać u Vranjicu jedan drveni od 105 godina šta još plovi i zavesla sam u njemu. Snimali smo prije jedne nevere, pa kad je sneveralo, stali smo i nastavili nakon nje. Radi se sekund po sekund da dobiješ ono šta tribaš. Atmosfera se totalno prenila na spot – kaže Gibonni, a na priču se nadovezao autor ovog i niza prethodnih video materijala Filip Filković Philatz.
Photo: Filip Filković Philatz/Youtube/Screenshot
– Htjeli smo napraviti filmski spot, kao da nakon njega postoji još nešto poput filma. Video za „Nisi više moja bol“ nastavak je suradnje s Gibonnijem na prethodnim materijalima. Iako možda neke podsjeća na Tim Burtona, ovakva vizija Gibinih video materijala plod je suradnje sa Zdenkom Bašićem i više je inspiracija gotike. Zlatan i ja prije snimanja jako puno pričamo. Volim čuti koja je njegova vizualizacija pjesme. Obično na kraju gledatelj zapamti simbole koji se provuku kroz video.
Priča u videu nije točno definirana u period vremena. Moj san je da jedan spot napravimo na svjetioniku. Žena koja ostane sama i u drugom stanju, glavna je protagonistica priče, a Zlatan je pripovjedač koji vesla nemirnim morem i kao promatrač odlazi prema drugom svijetu kojeg predstavljaju ona spojena zviježđa na nebu.
Bila su to predivna tri dana snimanja na svjetioniku Veli Rat gdje nas je lijepo ugostila obitelj svjetioničara kojima ovom prilikom zahvalujemo – završava Filip, a Gibo se prisjeća jedne svoje morske anegdote.
Žena me dva put zamalo ostavila zbog mora
– Jedan put san se uputija iz Splita prema Kornatima. More je bilo kao ulje, ali kad smo došli na puntu Planku di do Italije valjda nema ništa, nikakav otok da te brani, onda smo skoro… ma… imali smo takvo iskustvo da mi je žena rekla „slušaj, buden li se još koji put morala s tobon penjat na brod, rađe ću ić doma materi“.
I nije to bilo jedno iskustvo, bilo je bar još jedno ili više njih. Čovik se u to ne uvali baš namjerno. Imam veliki respekt prema moru, ali svak tko zna Jadran zna i to da svaki otok i svaka punta imaju svoju prognozu. Zato sam uvik pomalo i ljut kad navečer dok gledam prognozu na TV-u čujem „na Jadranu kišovito, mora 2 do 3…“ i slično. Čekaj, koliki je Jadran, sinko, tribalo bi davat za puntu od Brača posebnu prognozu, pa za puntu od Hvara drugu.
Oliver je familija i morski vuk
Gibonni-i-Oliver
Nije bezveze da se ovi album zove familija. Od kad se znamo, nas dvojicu vežu dvi teme, jedna je muzika, a druga more. To su uvik stvari o kojima možemo pričat. Kad negdi putujemo, nas dva uvik pričamo o tim temama; pa kad su i ljudi u pitanju, ili su od mora ili od instrumenta. Trećeg nema.
Čujemo se i vidimo redovito. Osim šta je morski vuk, Oliver je i veliki lav i borac. Ja mislim da ide prema svom ozdravljenju – završava Gibo za Morsku pismu, a mi se od srca pridružujemo pozitivnim mislima i željama!
Na kraju ove priče, preostaje još ući u ovu o kojoj smo razgovarali, pa Vas prepuštamo mašti koju za Vas crta Gibo s njegovom majstorskom ekipom…
Svakom novorođenom djetetu pripada novčana pomoć u visini od 100 eura, definisano je novim Pravilnikom o oblicima socijalne i dječije zaštite koji je danas potpisao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Pravo na novčanu pomoć Opštine za novorođeno dijete ostvaruje jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za lokalnu samoupravu najkasnije godinu po rođenju djeteta, a uz koji je dužan da priloži kopiju lične karte i dokaz o upisu novorođenog djeteta u matičnu knjigu rođenih.
Pravilnikom su utvrđeni drugi oblici socijalne i dječije zaštite koje obezbjeđuje Opština Herceg Novi i postupak za njihovo ostvarivanje: jednokratna novčana pomoć, pomoć i njega u kući, novčana pomoć za kupovinu školskog pribora.
Pravo na oblike socijalne i dječije zaštite mogu ostvariti državljani Crne Gore sa prebivalištem na području opštine Herceg Novi i lica sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom na području opštine Herceg Novi.
U cilju boljeg informisanja o sprovođenju potrebnih fitosanitarnih mjera za suzbijanje crvenog surlaša palmi, u organizaciji Ambasade Italije i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, u četvrtak 15. februara, u Tivtu će biti održana radionica.
Na ovu temu govoriće prof. Franćesko Porčeli (Francesco Porcelli) sa Univerziteta iz Barija, italijanski ekspert sa velikim iskustvom u istraživanju i borbi sa ovim štetnim insektom, s obzirom da u Italiji, kao i u ostalim mediteranskim državama, crveni surlaš pričinjava velike štete.
Radionica na temu suzbijanja surlaša palmii biće održana u prostorijama Opštine Tivat, sa početkom u 10 sati.
Osim predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, skupu će prisustvovati predstavnici lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća primorskih opština, pružaoci usluga hemijskog tretiranja i uništavanja napadnutih palmi, odnosno lica koja su uključena u sprovođenje fitosanitarnih mjera i zaštitu palmi
Bronzana medalja za mladog boćara Mihajla Đurovića na Evropsko prvenstvo u boćanju u Francuskoj
Mladi boćari u Francuskoj
Evropsko prvenstvo u boćanju za juniore (18 godina) i mlađe seniore (23) godina održano je proteklog vikenda u francuskom Saint Vulbasu nedaleko od Liona. Reprezentativci iz Crne Gore su ostvarili odlične rezultate.
Bronzanu medalju je osvojio Mihajlo Đurović u disciplini krug, Crna Gora je bila šesta na rang listi po broju osvojenih medalja, a osma po dobijenim disciplinama i po osvojenim bodovima.
Pored Mihajla Đurovića, ugled Crne Gore branili su Marko Luković, Gracija Stjepčević i Mateo Počanić. Selektor je bio Nenad Ranković.
Ostali momci su imali zaista odlične rezultate i pokazali su da Crna Gora ima svetlu budućnost kada je boćanje u pitanju. Gracija Stjepčević je osvojio osmo mesto u preciznom gađanju. Mateo Počanić je bio deveti u disciplini brzinsko gađanje. U parovima Marko Luković i Mihailo Đurović su bili peti.
Naredno veliko takmičenje za juniore i mlađe seniore je na programu krajem godine kada se u Kini održava Svetsko prvenstvo.
U Beogradu je sinoć održana premijera dokumentarnog filma “Džajić” autora Sabahudina Topalbećirevića u produkciji Al Jazeere Balkans.
Sala Jugoslovenske kinoteke bila je ispunjena do zadnjeg mjesta, a zainteresovani za emotivnu priču o jednom od najboljih jugoslavenskih nogometaša, Draganu Džajiću, njegovim počecima, uspjesima i teškim životnim iskušenjima, koja je ekranizirana u dokumentarnom filmu „Džajić – Stazama šampiona“, mnogi gledaoci su ispratili na nogama tokom cijelih 55 minuta prikazivanja filma.
U publici su se našle i mnoge poznate ličnosti, između ostalih Zdravko Čolić, Vuk Drašković, Dušan Savić, Zvezdan Terzić, Vladimir Petrović Pižon, Ljupko Petrović, bivši Zvezdini igrači Zdravko Borovnica, Cvijetin Blagojević, Radmilo Mihajlović, Dragan Okuka kao i mnogi drugi.
‘Nije sve med i mlijeko’
Dječak iz Uba, legenda Crvene zvezde, osvajač titule prvaka Evrope i svijeta Dragan Džajić otvorio je dušu i kroz film vodi pričom koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Priča je to o čovjeku koji je bio i nogometaš, i tehnički direktor, i predsjednik, ali i zatvorenik. Džajić je u filmu pokazao veliko povjerenje u autora otkrivajući mu detalje o kojima ranije nije govorio, pa je jasno zašto Džajić na početku filma kazuje: “Nije sve med i mlijeko. Ja sam to najbolje osjetio”.
Film je ispraćen dugim aplauzom, a po završetku projekcije gledaocima su predstavljeni autor filma Sabahudin Topalbećirević, producent Sead Kreševljaković, saradnik na scenariju sportski novinar Ibrahim Muratović i snimatelj Predrag Bambić.
Topalbećirević je kazao kako mu je zadovoljstvo i velika čast što je Dragan Džajić pristao da baš on bude taj koji će uraditi njegovu životnu priču. „Meni je drago što sam uspio da uradim po mnogima jednu dobru i zanimljivu priču. I kao što je rekla njegova supruga Branka: „On je imao bezgranično povjerenje u mene“.
Dragan Džajić se zahvalio svim prisutnim što su došli i ispratili film, kao i svom klubu Crvenoj zvezdi.
„Ispričao sam jednu priču onako kako sam ja osećao. Kako ste vi doživeli, svakako ćete na svoj način da pričate. Ja ne volim mnogo da pričam, iako nekad to nisam mogao da izbegnem. Ne volim nešto mnogo ni intervjue, ali uvek sam pokušavao da zadovoljim i onog koji piše o meni i onog koji navija za mene. Naravno, bez lažne skromnosti, ja sam imao mnogo više uspeha i kao što ste videli na filmu, ja obektivno tako i razmišljam i živeo sam celi život. Ja sam celi život poklonio Crvenoj zvezdi i fudbalu i naravno nije mi žao što je tako. Rekao sam to i u filmu: „Kada bih se ponovo rodio, ponovo bi sve isto radio.“
Džajić
Dodijeljene nagrade
Na 6. Međunarodnom festivalu sportskog filma Zlatibor, za film Džajić Topalbećireviću je dodijeljena nagrada za najbolji film o sportskoj legendi, a Al Jazeeri Balkans za produkciju.
Sabahudin Topalbećirević jedan je od najpoznatijih novinara i komentatora u Bosni i Hercegovini i regionu, koji je izvještavao s najvažnijih sportskih manifestacija iz cijelog svijeta, a autor je i brojnih dokumentarnih filmova o sportskim ličnostima i događajima, između ostalih nagrađivanog filma „Naša brazilska priča“ koji govori o stvaranju fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine.
U predivnoj atmosferi ispunjenoj zvucima tipične grčke muzike i izuzetno bogatoj gastronomskoj ponudi grčkih specijaliteta, u Gradskoj kafani – Herceg Novije u utorak održano prvo veče manifestacije Dani Grčke u okviru programa 49. Praznika mimoze.
„Zahvaljujemo se na posebnoj časti koju nam je učinio Herceg fest, pozvavši nas da učestvujemo u Prazniku mimoze koji ima tako bogatu tradiciju. To je vama značajno zato što je vezano za život ovog prekrasnog grada, ali je značajno i za nas da Grčka bude bliže ovom divnom dijelu Crne Gore, zahvaljujemo se na mogućnosti da se organizuje jedno ovako veče na kojem će se prezentovati i grčka gastronomija”, kazao je Theodoros Michalopoulos prvi sekretar u Ambasadi Grčke. Osim domaćinima, organizatorima Praznika mimoze, Opštini Herceg Novi, Turističkoj organizaciji i JUK Herceg fest, Michalopoulos se zahvalio i hotelskoj grupi MAESTRAL RESORT & CASINO jer je obezbijedila specijalitete grčke kuhinje koje su pripremili i posjetiocima ponudili besplatno, kuvari iz tog prestižnog hotela u grčkom vlasništvu.
„Tu je, naravno, nezaobilazni tzatziki, salata koja se sastoji od krastavca, limuna, maslinovog ulja i gustog jogurta, kao i salata od patlidžana, koja se sprema tako što se patlidžan ispeče ucijelo, sadržaj se zatim samelje i u njega se doda ulje, sjeckani orašasti plodovi. Tu je i salata od čuvenog Feta sira, kao i baš karakteristično grčko jelo – Fava, to je žuti grašak koji se melje i začini”, kazao je šef keteringa hotela Maestral Jorgos Papazuo, objašnajvajući da se najpoznatija Fava pravi na slavnom ostrvu Santorini. Pored toga kako je objasnio na meniju su bile sarmice od vinove loze, pita od spanaća i sira, hobotnica sa karameliziranim lukom na žaru, kao i uštipci od tikvice sa sosom na bazi jogurta.
,,Što se tiče glavnog jela, odabrali smo jelo koje je karakteristično za nas ali znamo da se i ovdje pravi, to je musaka, ali spremljena na malo drugačiji način, pa osim mesa i krompira ima i patlidžan. Drugo glavno jelo koje je večeras u ponudi je jagnjetina punjena sirom, ali, naravno, posebnom vrstom sira koja se pravi na jednom grčkom ostrvu”, kazao je majstor grčke kuhinje.
Dani Grčke su u zvanični program Praznika mimoze uvršteni na inicijativu koja je potekla iz Herceg festa i nastavak su prošle godine uvedene prakse da se na februarskoj manifestaciji predstavi dio kulture neke od zemalja koje su povezane sa Herceg Novim i Crnom Gorom.
Dani Grčke u H.Novom
„Postoje jake istorijske veze između Herceg novog i Grčke. Naime veliki grčki narodni heroj Vasos Mavrouniotis koji je učestvovao u grčkoj revoluciji početkom 19. vijeka je zapravo Vaso Brajović i porijeklom je iz Herceg Novog. Njegova bista se danas nalazi ispred prestižnog atinskog univerziteta, a prije desetak godina mu je podignuta bista i u blizini Blažovog mosta u Podgorici. Takođe, na poluostrvu Luštica žive porodice koje su grčkog porijekla, a Grci su se naseljavali na Luštici u 15. i 16. vijeku. Grčka je kolijevka evropske civilizacije, a Crna Gora i Herceg Novi, naravno, baštine tu kulturu, tako da su Dani Grčke samo uvertira u jednu buduću saradnju između Herceg Novog i Grčke“, kazala je direktorica JUK Herceg festa, Gordana Porobić Krcunović. O povezanosti je govorila i predstavnica Opštine Herceg Novi, Simonida Kordić, ističući da veze nisu samo Mediteran i formalni diplomatski odnosi.
„To je jedno istorijsko i suštinsko prijateljstvo i bliskost. Nažalost, naše su istorije bile burne jer smo se jako često stavljali na iskušenja i veoma često smo morali svoje tvrdnje o istinskoj ljubavi da pratimo na djelu. Grci su u više navrata i mnogo puta u istoriji pokazali od kakvog su tkiva sazdani i umjeli su u teškim trenucima da jasno pokažu šta znači bratska ljubav. Ja se nadam da u budućnosti nećemo morati da svoju ljubav branimo svojim junaštvom i da ćemo mnogo češće i više moći da je pokazujemo na ovaj način“, kazala je Kordić i na grčkom jeziku se zahvalila za, kako je rekla „svaki trenutak bratske ljubavi koju su svojim djelima Grci budili u našim srcima i za svaki trenutak bratske ljubavi koji smo mi kod njih dobili.“
Goste je animirao zvucima buzukija muzičar Miljan Obradović, dok su sirtaki plesali prvo profesionalci iz KSC Diano Herceg Novi, a potom i gosti potvrđujući odličnu atmosferu i još jedno izuzetno uspješno veče u okviru Praznika mimoze. Dani Grčke nastavljaju se u srijedu kada će se od 20 časova u Maloj sali Dvorane Park prikazati film režisera Grigorisa Karantinakisa, „Haritonov hor” koji je pobijedio na svjetski poznatim filmskim festivalima u Solunu i Aleksandriji i bio kandidat za Oskara 2005. godine.
Film „Haritonov hor“ prenosi atmosferu Grčke s kraja šezdesetih godina i specifičnost ondašnjih političkih i društvenih prilika. U okviru manifestacije izložene su i fotografije sa karnevala u Patri, jednom od tri najveća svjetska karnevala, koji je počeo 17. februara i još traje uporedo sa ovim događajem na Prazniku mimoze .
Na projekciju filma „Haritonov hor“ ulaz je besplatan.
Rotary klub Kotor, u duhu kotorske karnevalske tradicije organizuje Donatorski bal pod maskama u petak, 16. februara 2018. godine sa početkom u 19.30h u svečanoj sali „D – Event“ u Poslovnom centru „Vukšić“ u Kotoru.
Donacije su namjenjene za nabavku EKG aparata i druge medicinske opreme za Jedinicu hitne medicinske pomoći u Kotoru.
Veče je otvoreno za Rotarijance, Rotaraktovce, njihove porodice, prijatelje, goste i sve ljude dobre volje. Potvrda o dolasku kao i više informacija putem e-mail adrese: rotary.kotor@gmail.com
Ovom akcijom i svečanim balom započinje niz proslava povodom jubileja 20 godina rotarijanstva u Crnoj Gori. Rotari klub je neprofitna organizacija čiji je cilj postojanja pružanje humanitarne pomoći, promovisanje visokih etičkih standarda u profesiji i životu ali i razumjevanje, dobra volja i mir, kroz prijateljstvo članova koji su vodeći ljudi u poslu, profesiji i zajednici. Klub i akcije se održavaju isključivo dobrotvornim prilozima Rotarijanaca i prijatelja kluba koji dijele zajedničku viziju boljeg svijeta.
Ukoliko niste u mogućnosti da prisustvujete ovoj večeri, ovu akciju je moguće podržati uplatom na žiro račun Rotari kluba Kotor broj: 530-25989-34 sa naznakom “Donatorski bal pod maskama”.
