Eksplozija u Skadru: Šest povrijeđenih, među njima i radnica RTCG

0
Sa lica mjesta (Screenshot You Tube)

U eksploziji u Skadru povrijeđeno je šest osoba, od kojih dvije teže, prenosi RTCG.

Meta napada je bio albanski biznismen Ljuljzim Kula, potvrdila je albanska policija.

U neposrednoj blizini mjesta ekspolozije, koja se dogodila oko 10:30, u strogom centru grada, zatekla se i ekipa Televizije Crne Gore.

Među povrijeđena je i radnica RTCG R.G, koja je, nakon ukazane pomoći u bolnici u Skadru, otpuštena ali će po povratku u Crnu Goru morati da se javi ljekarima u Kliničkom centru, javlja TVCG.

Reporteri RTCG su javili da su slike sa trga Rus uznemirujiće, da je situacija haotična i da je pravo čudo da nije bilo težih posljedica.

Ekipa TVCG će se vratiti u Crnu Goru čim bude završen uviđaj.

Albanski mediji navode da je ekspoloziv bio bio postavljen na motoru, koji se nalazio ispred zgrade u kojima su prostorije srpsko-crnogorske manjine.

O događaju je obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova i ambasada u Tirani čije je osoblje odmah krenulo u Skadar.

Zbog gripe zabranjena posjeta Opštoj bolnici Kotor

0
Bolnica Kotor foto Boka News

Zbog pojave gripa i bolesti sličnih gripu od danas se zabranjuju posjete pacijentima u kotorskoj Opštoj bolnici.

“Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata rodbina može dobiti od strane ordinirajućih ljekara svakog radnog dana od 13 do 14 sati putem telefona 032 325-595 i 032 325-602, a vikendom u istom terminu od dežurnih ljekara” – saopšteno je iz kotorske Opšte bolnice.

Rekonstrukcija hitne službe

U Opštoj bolnici Kotor će se od 15. januara do 1. aprila raditi na rekonstrukciji prostora hitnog bolničkog prijema (hitne službe) – saopšteno nam je iz ove zdravstvene ustanove.

Kako navode, rad hitne službe će i pored izvođenja radova biti nesmetan.

“Molimo pacijente za razumijevanje” – poručuju iz Opšte bolnice.

Dan prenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine – svečana misa

0
Karike 2016.
Karike 2016.

Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će danas biti liturgijski obilježen Dan prenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine, zaštinika grada i biskupije.

“Svečana sveta misa biće u bazilici katedrali u 18 sati. Prema viševjekovnoj tradiciji svetu misu će služiti peraški opat Svetog Jurja” – obavještavaju iz Biskupije.

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike (13.januar), koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.

Male boginje ubile delfine u Brazilu

1
Delfini

Virus morbila (male boginje) je uzrokovao smrt skoro 200 delfina za manje od 40 dana na obalama države Rio de Žaneiro, saopštili su brazilski naučnici.

Virus morbila može da ošteti imuni sistem morskih sisara, prenose agencije.

Nije poznato šta je dovelo do epidemije i koliko će ona trajati, a naučnici pokušavaju da utvrde i druge moguće uzročnike smrti delfina.

Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljaju ponudu na sajmu turizma u Beču

0
Durmitor

Predstavnica Nacionalnih parkova Crne Gore učestvuje na Sajmu turizma u Beču zajedno sa predstavnicima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Pored predstavnika JPNPCG i NTO CG, na sajmu  „Ferien Messe 2018 “ koji se održava u Beču, od  11. do 14. januara 2018. godine, učestvovaće i predstavnici turističke privrede Crne Gore.

Brojni posjetioci Sajma, po riječima Arine Maraš, iz JPNPCG, posebno su  zainteresovani za planinski biciklizam, rafting rijekom Tarom, pješačenje i planinarenje brojnim planinskim vrhovima NP Durmitora, NP Lovćen i NP Prokletije, kampovanje, kao i za posjetu jednoj od posljednjih prašuma u Evropi – NP Biogradska gora.

Podsjećamo da je Nacionalne parkove Crne Gore tokom prošle godine, na ukupnom nivou posjetilo 326.839 posjetilaca, od kojih je najveći broj bio zainteresovan za posjetu NP Durmitor, NP Biogradsku goru i NP Prokletije. UNESKOV sajt i zaštićeno prirodno područje Durmitor posjetilo je 186.819 posjetilaca što predstavlja povećanje od 42 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je NP Biogradska gora posjetilo 43.893 posjetilaca što je povećanje od 39 posto.

U skladu sa trendom rasta broja posjetilaca u posljednoj deceniji, i sve većom zainteresovanošću posjetilaca za zaštićena područja Crne Gore koja nude autentičnu turističku ponudu, raznovrsne aktivnosti aktivnog odmora i boravka u očuvanoj prirodi, očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i tokom ovogodišnje ljetnje sezone.

Za turističku industriju, sajam „Ferien“, predstavlja vodeći sajam na austrijskom tržištu, na kojem svoju ponudu predstavljaju svi sektori turističke privrede, a poslovni korisnici imaju priliku da uspostave vrijedne kontakte sa turoperatorima i medijima sa tržišta Austrije. Sajam svake godine posjeti veliki broj medijskih kuća i preko 150.000 posjetilaca. U sklopu sajma, NTO CG će, između ostalog, organizovati i trodnevno predstavljanje ponude Crne Gore na glavnoj bini.

Pelješki most gradit će kineski konzorcij za 2,08 milijardi kuna

1
Pelješki most
Druge dvije ponude na natječaju za gradnju tog mosta poslali su talijanski Astaldi i turski Ictas koji su ponudili da će most izgraditi za 2,55 milijardi kuna, dok je Strabag za taj posao tražio 2,62 milijardi kuna.
Hvatske ceste danas su objavile odluku da će Pelješki most graditi kineski konzorcij predvođen tvrtkom China Road and Bridge Corporation koji je za taj posao ponudio 2,08 milijardi kuna. – javlja Večernji

Druge dvije ponude na natječaju za gradnju tog mosta poslali su talijanski Astaldi i turski Ictas koji su ponudili da će most izgraditi za 2,55 milijardi kuna, dok je Strabag za taj posao tražio 2,62 milijardi kuna. Talijansko-turska ponuda je odbijena zbog nevaljane bankarske garancije. A na kraju je kao ekonomski najpovoljnija izabrana i ona i najjeftinija – kineska. Tvrtke čije ponude nisu odabrane imaju pravo žalbe.

Pelješki most

Ponude za gradnju Pelješkog mosta otvorene su 15. septembra i hrvatske ceste su imale rok od 120 dana za donošenje odluke o odabiru, a taj je rok istjecao ovih dana. – piše Večernji

Brajković: Kontrafor vraćen, podbetonirana stopa i dio zidina, nastavljamo sa sanacijom bedema…

2

Fi­nal­ni ra­do­vi na vra­ća­nju kon­tra­fo­ra, stuba be­de­ma, ko­ja se u de­cem­bru 2016. go­di­ne odvo­ji­la od  ko­tor­ske for­ti­fi­ka­ci­je, biće završeni danas u toku dana, saopštio nam je Rato Brajković direktor op­štin­ske Di­rek­ci­je za iz­grad­nju i ure­đe­nje Ko­to­ra.

„Sli­je­di ukla­nja­nje unu­tra­šnjih li­mo­va da bi se kon­tra­for skroz pri­lju­bio uz be­de­me i  isto­vre me­no od­o­zdo se obavlja pod­be­to­ni­ranje, bedema i stope. Pod­be­toini­ran je i dru­gi, su­sjed­ni kon­tra­for, ko­jeg je voda takođe podkopala, kao i zi­do­vi iz­me­đu njih. Sve je to sa­da na­pu­njenoi be­to­nom, in­jek­ti­ra­no i traj­no obez­bi­je­đeno kazao nam je Braj­ko­vić.

On je kazao da je u vra­ća­nju kontrafora  me­to­dom pri­vla­če­nja uče­stvuovalo vi­še ra­znih fir­mi i stru­ka, a no­si­lac po­sla je pred­u­ze­će „Eks­pi­ri­ans“ iz Nik­ši­ća. An­ga­žo­va­ni su i me­ta­lo­stru­ga­ri, ma­šin­bra­va­ri, ro­ni­o­ci, ma­šin­ski in­že­njer, a alat, sa­sta­vljen od če­ti­ri ci­lin­dra i pra­te­ćih ele­me­na­ta, ko­jim je odvo­je­ni kon­tra­for pri­vu­čen uz be­dem­ski zid za sa­mo ne­ko­li­ko sa­ti, iz­ra­đen je u ra­di­o­ni­ci „Me­tal­ca“ u Nik­ši­ću.

Ten­der za vra­ća­nje kon­tra­fo­ra iz­no­sio je oko 50.000 eura, dok bi dru­go rje­še­nje po pret­po­stav­ka­ma UNESCO-a je tre­ba­lo da ko­šta iz­me­đu 100 i 150 hi­lja­da eura.

Rato Brajkovič

Braj­ko­vić nam je kazao da će po okon­ča­nju ovih i sa­na­ci­o­nih ra­do­va ju­žnog be­dem­skog zi­da na Gur­di­ću, usli­je­di­ti da­lje oja­ča­va­nje di­je­la be­de­ma či­ji su te­me­lji u ri­je­ci Škur­di.

“Snim­ci ko­je je ra­dio ro­ni­lač­ki cen­tar po­ka­za­li su da su ta­mo ogrom­ne ru­pe. Od­mah po­sli­je ovih ra­do­va na­sta­vlja se sa obez­bje­đe­njem cje­lo­kup­nih be­de­ma ko­ji su u ri­je­ci, a tre­ba da se pod­be­to­ni­ra i obez­bi­je­di i dio be­da­ma od Gur­di­ća – ka­že Braj­ko­vić i na­ja­vlju­je da će ove go­di­ne bi­ti sa­ni­ra­ne, injektirane pu­ko­ti­ne ko­je su se po­ja­vi­le na di­je­lu be­de­ma u bli­zi­ni glav­nih vra­ta Sta­rog gra­da” – kazo nam je Rato Brajković direktor Di­rek­ci­je za iz­grad­nju i ure­đe­nje Ko­to­ra.

 

Rekordna godina – opslužili 1,13 miliona putnika i 6,3 hiljade aviona

0
Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer

Aerodrom Tivat u prošloj je godini zabilježio ukupan promet od 1.129.720 putnika, što je do sada rekordan učinak u istoriji te vazdušne luke.

Putnika je lani bilo 147.161 više nego 1016, pa je porast fizičkog obima prometa iznosio čak 14,98%.

Tivatska vazdušna luka lani je opslužila ukupno 6.324 aviona, odnosno zabiljećiča ukupno čak 12.647 operacija polijetanja ili slijetanja. To je porast od 6,58 posto u odnosu na učinak iz 2016.

Iako još nemaju precizne podatke za predstojeću turistilku sezonu, izvjesno je da će aerodrom Tivat zbog velikog interesovanja aviokompanija za obavljanje redovnog i čarter saobraćaja sa tom vazdušnom lukom, i ove godine zabilježiti dvocifren rast prometa. Budući da osnovni limitirajući faktor za još bolje rezultate aerodroma Tivat predstavlja mala i neuslovna pristanišna zgrada površine samo 4.100 kvadrata, a da kroz nju tokom „špiceva“ u avgustu prolazi i do skoro 11 hiljada putnika za oko 13 časova dnevno koliko je aerodrom otvoren, u menadžmentu preduzeća Aerodromi Crne Gore su napravili plan da do početka ljeta terminalnu zgradu prošire izgradnjom privremenog aneksa sa njene sjeverozapadne strane.

Ovaj novi privremeni objekat imao bi oko 1.300 kvadrata površine i sadržao bi prostor za boravak putnika sa šest ček-in šaltera, dvije linije za kontradiverzionu kontrolu prtljaga i putnika, četiri šaltera pasoške kontrole, te dva carinska punkta. U sklopu objekta planiran je odlazeći gejt sa tri izlaza, kao i sortirnica za pripremanje prtljaga za transport.  ACG čekaju da im Vlada da “zeleno svjetlo” da po skraćenim zakonskim procedurama, u najhitnijem roku krenu u gradnju ovog neophodnog objekta koji će ukoliko bude uzgrađen, koliko-toliko narednog ljeta smanjiti “uska grla” i velike gužve na tivatskom aerodromu u špicu sezone.

Krapović: “Budva ipak malo veći brend i od EXIT-a i SDF-a”

2
Dragan Krapović

Predsjednik Opština Budva Dragana Krapovića saopštio je da Budva, želi da festival Sea Dance ostane u tom gradu, ali je organizatore upozorio da im ne prijete, jer je kako kaže “Budva ipak malo veći brend i od EXIT-a i SDF-a”.

Organizatori SDF su ranije saopštili da se nadaju da će Opština Budva u najkraćem roku i zvanično potvrditi novu lokaciju i poštovanje ugovora, ali i da imaju otvorene pozive od nekih drugih atraktivnih crnogorskih destinacija.

Krapović kaže da će se brzo doći do lokacije, posebno zbog toga što ove godine imaju više vremena, jer je festival pomjeren za kraj avgusta ili početak septembra.

Krapović organizatore SDF podsjeća da se on lično maksimalno zauzeo i angažovao na realizaciji Sea Dance festivala 2017-te godine, kao i sve opštinske službe.

„Prije početka festivala vam je uplaćen dug od 95 000 eura iz 2016-te godine i dogovorena , potpisana i uplaćena suma od 150 000 eura za 2017 –tu godinu. Uz to ste imali i maksimalnu saradnju svih službi Opštine Budva. TOB je takođe sve svoje finansijske i druge obaveze prema Sea Dance ispunila do kraja. Sigurni smo da do sada takav odnos nijeste imali sa Opštinom Budva, a to i sami jako dobro znate“, navodi Krapović.

Prvi čovjek opštine Budva kaže da je cijela priča od samog početka problematična.

Sea Dance

„To nema veze sa novom vlašču u Budvi, već smo probleme naslijedili i oni se svake godine manifestuju i štete imidžu kako Festivala tako i Budve. Mislim da nije korisno da idemo „down the SDF memory lane“ festivalskih problema“, navodi Krapović.

Ističe i da mu je drago što organizatori SDF imaju dobru saradnju sa MORT-om i da se na nju pozivaju.

„Znamo da su vam i prošle godine nuđene određene alternative, da ste takođe prijetili odlaskom u Grčku itd. Ukoliko se za taj put odlučite, želimo vam svaku sreću“, navodi Krapović.

On kaže da i u Ministrastvu turizma znaju, a to je i opštepoznato, da Budva donosi više od polovine prihoda u turizmu Crne Gore.

„Znam da nismo dovoljno brzi za vaše planove, ali mi imamo mnogo drugog posla i obaveza. Ostavljen nam je haos koji malo po malo sređujemo i sada polako sve u Budvi ide uzlaznom putanjom, pa vjerujem da će tako biti i sa SDF. Zato nas, kako bi se u Crnoj Gori reklo, nemojte „strašit’ vučijom čaprom. Na kraju, nemojte pominjati tužbe, upozoravati i prijetiti javno. Budite spokojni i vi i sponzori i svi kojima je stalo do SDF-a“, zaključio je Krapović.

Aerodromi Crne Gore predlažu gradnju privremenih terminala

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Kompanija Aerodromi Crne Gore predložila je Vladi izgradnju četiri privremena objekta kao dodatne kapacitete za prihvat i otpremu putnika, pošto će, prema procjenama, obim avio-saobraćaja godišnje rasti prosječno 15 do 20 odsto, piše Pobjeda.

U kompaniji očekuju da ti objekti budu završeni do početka ljetnje turističke sezone. Aerodromi (Tivat i Podgorica) su spremni da isključivo iz sopstvenih izvora stvore pretpostavke za efikasnije opsluživanje putnika i vazduhoplova na oba aerodroma.

Dosadašnje najave ukazuju na značajan rast saobraćaja na aerodromu Tivat u ovoj godini, a kapcitet putničkog terminala je 4,1 hiljada kvadrata. U toku jula i avgusta na toj površini se opsluži 250 hiljada putnika, a u istom periodu podgorički aerodrom, čija terminalna zgrada ima 5,5 hiljada kvadrata, opsluži 150 hiljada putnika.

Uz to, Aerodrom Tivat, pošto nema noćnih letova, ljeti radi u prosjeku 13 sati dnevno.

Aerodromi Crne Gore predlažu izgradnju privremenog objekta površine 1,3 hiljade kvadrata i jednostavne konstrukcije. U kompaniji smatraju da bi se, ukoliko se blagovremeno obezbijede neophodne saglasnosti i pojednostave procedure, objekat mogao staviti u funkciju do početka ljetnje turističke sezone.

U tom objektu predviđen je prostor za boravak putnika sa šest ček in šaltera, dvije linije KD kontrole, četiri šaltera pasoške kontrole, te dva carinska punkta. U sklopu objekta planiran je odlazeći gejt sa tri izlaza, kao i sortirnica za pripremanje prtljaga za transport. Izgradnjom ovog objekta stvaraju se uslovi za opsluživanje dodatnih 300 do 400 putnika u vršnom satu.