Delegacija Nacionalnog parka “Sutjeska” na Tjentištu razgovarala je u Podgorici sa predstavnicima SUBNOR-a i Vlade Crne Gore, koja je odlučila da pomogne sanaciju spomenika Bitke na Sutjesci.
Iz Vlade Crne Gore su poručili da će naknadno biti saopšten iznos sredstava za sanaciju ovog spomen-kompleksa u Nacionalnom parku “Sutjeska”, koji je ugrozilo klizište.
Članovi SUBNOR-a Nikšića i Pive, kao i učenici Sedmog razreda iz Plužina također su pomogli sanaciju sa prikupljenih 405 eura.
“Kada smo vidjeli klizište koje prijeti kosturnici i spomeniku osjetili smo obavezu da reagujemo i prikupimo novca onoliko koliko smo u mogućnosti. To je naš dug prema borcima”, rekao je predsjednik nikšićkog SUBNOR-a Radislav Stanišić.
Pošto nikšićki komunisti i dalje njeguju kult “Štafete mladosti”, dogovorili su se sa direktorom Nacionalnog parka “Sutjeska” Dejanom Pavlovićem da ove godine štafeta na putu iz Nikšića do “Kuće cvijeća” u Beogradu svrati i na Tjentište i tu prenoći.
Iz Nacionalnog parka “Sutjeska” saopštili su da su ponosni što je Sutjeska u srcima antifašista širom svijeta, a posebno iz bivših republika SFRJ koje su dale ogromne žrtve za slobodu svojih naroda.
Do obilježavanja 75 godina Bitke na Sutjesci sredinom juna, kažu u Nacionalnom parku “Sutjeska” klizište ispod spomenika borcima poginulim 1943. bit će sanirano zahvaljujući pomoći iz svih bivših jugoslovenskih republika, među kojima i Crne Gore.
Alvirović je 28 godina uređivao i vodio emisiju SAT koja se emitovala na srpskom Javnom servisu a pokrivala je teme iz oblasti automobilizma i turizma.
Izvještavao je i sa najznačajnijih salona automobila u svijetu.
Studirao je književnost, a diplomirao je žurnalistiku. Pokrenuo je nekoliko časopisa, ali i prvu školu bezbjedne vožnje u Srbiji “NAVAK”.
Počeo je kao instruktor vožnje, prešao u službu “987”, a zatim osmislio nov način pružanja pomoći članovima Auto-moto saveza Jugoslavije.
Bio je i inicijator osnivanja Informativnog centra Auto-moto saveza Srbije.
TO Herceg Novog predstavila je turističku ponudu grada na 19. Međunarodnom sajmu turizma i aktivnog odmora u Nišu.
Na jednodnevnoj konferenciji o avanturizmu TO Herceg Novi predstavila je svoju ponudu pod nazivom “Dva doživljaja u jednom danu” – primorski i planinski, za koji je na dojeli priznanja osvojila specijalnu nagradu za najorogonalniji program i promociju aktivnog turizma.
Na ovogodišnjem sajmu u Nišu predstavilo se 130 izlagača iz Bugarske, Republike Srpske, Mađarske, Grčke, Crna Gore i Srbije.
Pored aktivnog turizma kao teme Sajma, ove godine akcenat je stavljen na gastronomskoj i vinskoj ponudi.
Međunarodni sajam turizma u Nišu je postao nezaobilazni dio planova i programa prezentacije turističke privrede u kalendaru Međunarodnih sajmova u Srbiji i regionu, i kao takav je i ove godine bio idealna prilika za uspostavljanje novih kontakata u cilju jačanja turističke privrede i regionalnog povezivanja.
Turistička organizacija Herceg Novi predstavlja cjelokupnu turističku ponudu grada, sa akcentom na sadrzaje za aktivni odmor i manifestacije.
19. Medjumarodni sajam turizma u Nisu završen je u subotu.
Gotovo čitav region suočava se sa odlivom ljekara, ali niko nema precizne podatke koliko je doktora iz balkanskih otišlo zbog većih zarada u evropske zemlje.
To je ocijenjeno na skupu predsjednika ljekarskih komora iz regiona, koji je u petak i subotu održan u Podgorici.
Podaci crnogorskog Sindikata doktora medicine (SDM) pokazuju da je od 2014. godine javno zdravstvo napustilo oko 80 ljekara, iako imamo 2,6 doktora na 1.000 stanovnika, što je daleko ispod evropskog prosjeka. Predsjednica SDM Milena Popović Samardžić na skupu je kazala da precizni podaci ne postoje, jer nadležni pokušavaju da minimiziraju taj problem.
Iz strukovnog udruženja BiH saopšteno je da je tu državu za godinu napustilo 360 doktora, odnosno – svakog dana po jedan. Najčešći razlozi za odlazak bili su niski lični dohoci, nemogućnsot napredovanja, preopterećenost poslom, napadi i smanjeni budžeti za edukaciju u bolnicama.
Makedoniju godišnje napusti u prosjeku oko 200 ljekara, i to zbog boljih uslova na radu i zarada.
Prosječna starost ljekara u Makedoniji je 58 godina, a na primarnom nivou (domovima zdravlja) 61 godina. Ta država, kao i Crna Gora, ima mnogo manje ljekara po glavi stanovnika nego što je evropski prosjek, odnosno 2,1 ljekara na 1.000 ljudi.
Predsjednik Ljekarske komore Srbije Milan Dinić rekao je da, osim migracija ka spolja, imaju migracije iz manjih sredina ka većim gradovima.
Dimić je rekao da je starosna granica ljekara veća od 50 godina i da Beograd, Kragujevac, Novi Sad i Niš nemaju problem sa kadrom. Podatke o odlivu ljekara ni u toj zemlji ne mogu pouzdano znati, već u Ljekarskoj komori evidentiraju Good stending sertifikate, kojima se potvrđuje da se protiv ljekara nije vodio disciplinski postupak ili im nije oduzeta licenca za rad. Dinić kaže da su prošle godine izdali 783 sertifikata, ali da ne mogu da kažu da su svi ti ljekari otišli van zemlje, jer polovina njih radi u BiH i Crnoj Gori paralelno.
Predsjednica Ljekarske komore Slovenije Zdenka Čebašek Travnik rekla je da ta država ima 2,7 ljekara na 1.000 stanovnika, “što bi političari rekli kao u Velikoj Britaniji”.
“Mi smo na dnu po broju ljekara, a Austrijanci imaju 5 ljekara na 1.000 stanovnika”, kazala je ona.
Čebašek Travnik istakla je da u Sloveniji godišnje diplomira oko 350 ljekara, a oko 236 zatraži sertifikat Good standing.
Ona je objasnila da ne mogu pratiti broj ljekara koji su odselili iz Slovenije i da postoje doktori koji svakodnevno putuju na rad u Austriju i vraćaju se, pa za njih promjena poslodavca nije dramatična.
Čebašek Travnik je rekla da je evidentiran odlazak iz javnog u privatni zdravstveni sektor, te da je to praksa najboljih lejkara.
Predsjednik Komore doktora medicine Republike Srpske Nebojša Jovanić saopštio je da nemaju problem sa odlivom ljekara.
“Mi godišnje izdamo između 30 i 40 Good standing potvrda, na 3.700 upisanih ljekara, što je zanemarljiv udio od jedan odsto. Polovina njih dobije posao, a druga polovina dođe opet po sertifikat. Neki odu zbog porodičnih prilika, a osnovne destinacije su Slovenija i Njemačka. Taj broj ljekara koji odu je zanemarljiv”, rekao je Jovanić. On je, međutim, kazao da na evidenciji nezaposlenih konstantno imaju oko 180 ljekara.
Na skupu predsjednika ljekarskih komora moglo se čuti da je Rumuniju u posljednje četiri godine napustilo 22.000 ljekara.
Skupština Rumunije usvojila je zakon po kome će, od ove godine, plata najbolje rangiranih ljekara biti 2.700, umjesto 1.000 eura.
I Hrvatska ima problem sa odlivom ljekara, pa je tu zemlju, navodno, od 2013. do početka ove godine napustilo oko 600 doktora.
Hrvatski dan na festivalu mora u francuskom gradu Seteu
Hrvatska maritimna ekspedicija koja je ove godine ponovno otplovila u Francusku, ali ovaj put na njezine mediteranske obale, u najveću ribarsku luku Sredozemlja, grad Sete, nije samo u organizacijskom smislu imala status posebno počašćenog gosta. Hrvatsko selo, smješteno u središnjem dijelu rive toga grada ispresijecanog morskim kanalima, sjecište je puta i susreta tisuća posjetitelja, a posebno svečano i živo bilo je na Hrvatski dan. Iz glavnoga grada države, Pariza, valjda u jedino “hrvatsko selo” u Francuskoj doputovao je i naš veleposlanik u toj zemlji Filip Vučak. I sam podrijetlom čovjek s mora, rođeni Vodičanin, veleposlanik Vučak bio je baš zadovoljan u društvu naših, što je i rekao tijekom prvog susreta u šatoru udruge Cronaves, koja je organizirala ovaj najnoviji pohod na druge obale. Veleposlanik Filip Vučak je za Slobodnu Dalmaciju, inače medijskog pokrovitelja ekspedicije, rekao i ovo:
– Mislim da moramo težiti tome da budemo prisutni na ovakvim festivalima i sajmovima gdje god možemo i ako ikako možemo! Mnogi tek ovdje, na licu mjesta, vide da smo i mi prava pomorska, mediteranska zemlja jer, nemojmo se zavaravati, i ovdje u Francuskoj mi smo za njih daleko, percipiraju nas kao istok, kao egzotično podneblje. Malo Francuza zna za naše pomorske tradicije, a njihove su goleme! Upravo zato moramo pokazati našu stoljetnu, i višestoljetnu, baštinu i tradiciju, naša sjajna tradicijska plovila. Iako nemamo velike brodove, jedrenjake koji su plovili svjetskim morima, baštinili smo danas itekako atraktivnu cijelu flotu upravo tradicijskih brodova.
Francuzi vole putovati, Francuzi vole otkrivati, vole ploviti i, siguran sam, i ovdje će vidjeti da je i Hrvatska mediteranska zemlja u koju se isplati doći. Ovdje u Seteu, drago mi je da nas se i vidi i čuje! – rekao nam je, vidno zadovoljan susretom u Seteu, veleposlanik Vučak. A osobito zadovoljstvo izrazio je zbog činjenice što su ovom pothvatu ruku dali naši, od sjevera do juga: od Mošćeničke Drage, Malog Lošinja, Zadra do Komiže i Opuzena, odnosno Neretve. Da je Francuzima Hrvatska sve zanimljivija, i da ovakva predstavljanja imaju itekakvo značenje, potvrdila nam je direktorica Ureda Turističke zajednice u Parizu Danijela Mihalić Đurica. Predstavljanje Hrvatske u Seteu novost je na ovom dijelu francuskih obala.
– Nautika je sigurno jedan od naših ključnih proizvoda, a zadnjih godina bilježimo značajan porast dolazaka upravo francuskih nautičara, ali i Francuza uopće! Već je lani bila rekordna godina, devet posto bolja od prethodne, a dokaz o većem zanimanju francuskog tržišta su i sve nove zrakoplovne linije, nekad smo ih mogli izbrojiti na prste jedne ruke! Od 24. travnja kreću novi čarteri iz Nantesa, Lyona, Pariza, tu su i tri nove direktne linije: Split – Nica, Pariz – Dubrovnik, Nantes – Pula… Sad je cijela Francuska relativno dobro pokrivena zrakoplovnim linijama prema Hrvatskoj. Puno radimo na tome, ali, vjerujte, i ovakvi susreti i prezentacije puno pridonose. Hrvatski dan u Seteu imao je svoju središnju proslavu, onako među posjetiteljima, na rivi…
U “hrvatsko selo” stigao je i goste pozdravio gradonačelnik Francois Commeinhes, generalni direktor festivala Escale a Sete Wolfgang Idiri, glavni čovjek te najveće ribarske luke Mediterana Jean-Claude Gayssont, direktor poznatog pomorskog muzeja u Cezenaticu i veliki hrvatski prijatelj Davide Genola, govorio je i pokretač cijele priče Plamenko Bavčević uime udruge Cronaves, i mnogi drugi. Večer je završila “brisanjem” granica između susjednog, talijanskog sela i hrvatskog sela: Komižani su spremili izvrsnu riblju lešadu, Talijani vrhunsku paštu skuhanu al dente, kako nama nikad ne pođe za rukom i… feštao se Hrvatski dan u Seteu, na međunarodnom planu! Ionako je sve to čeljad s istoga mora i istog prostora – mediteranskoga!
Mještani Buljarice neće dozvoliti da na kraju ljeta u njihovom naselju održi muzički festival Sea dance, već traže od Opštine da ga izmjeste u Buljaričko polje ili vrati ponovo na Jaz.
“Da je što valjao ne bi pripao Buljarici”, kazao je predstavnik mještana i potpredsjednik Udruženja ugostitelja Budve Ilija Armenko.
Tvrdi da je nekadašnja fabrika Monteks određena za mjesto gdje će na hiljadu kvadrata, između stotinu kuća mještana, biti postvaljene bine.
Između stotinu kuća mještana, žele da oprganizuju festival. To je nemoguće, jer Buljarica je i ovako infrastrukturno neopremljena, ima dva puta, lošu kanalizacionu mrežu. I ovako plivamo u fekalijama, putevi su u nikakvom stanju,, o čemu godinama upozoravama, a sada će u sezoni da nam dovedu 40 hiljada ljudi. Plašimo se za bejbjednost naše djece. Ti ljudi, koji dolaze na festival, od kojih mnogi konzumiraju narkotike, alkohol, ima da nam uskaču u dvorišta kuća, jer se sve dešava u srcu naseljla. Treba li da organizujemo lično obezbjeđenje da kuće štitimo“, kazao je Armenko.
Samo kilometar dalje, rekao je, u Buljaričkom polju ima četiri miliona kvadrata slobodne zemlje, gdje mogu da održe festival.
„Nemamo ništa protiv održavanje festivala, ali ne između naših kuća. To jeste planetarni događaj, mi znamo da je predsjednik Opštine Dragan Krapović, koga cijenimo, nije doveo Sea dance u Budvu, već da su to učinili negovi prethodnici iz DPS –a, ali mi nećemo da nam u dvorištima bude festival. Znamo da je na Jazu bilo na tone smeća, fekalije na sve strane, šta će tek u Buljarici da se desi.To vam je kao da festival pravite u Starom gradu. Živimo od turizma i šta će onda da se dogodi, kada bude festival, ima da doživimo kolaps. Tih sedam dana, život u Buljarici biće nemoguć“, tvrdi Armenko.Kaže da stara fabrika ne može da bude mjesto održavanja festivala:
“Neka ga vrate na Jaz, tim ljudima neka plate više zakup, jer tamo je sasvim drugačija situacija, postoji infrastruktura. Ovdje u Buljarici je to nemoguće“.
Poručio je opštinskim vlastima da ne zaključuju aneks ugovora dok se sa mještanima ne dogovore.
Iz Opštine su kazali da je zaključen ugovor sa vlansicima zemlje oko održavanja festivala, kao i da je napravljena kompletna logistika – od infrastrukture, do ostalih neophodnih stavki za održavanje festivala.
Planirano je da se Sea dance održi krajem avgusta ili početkom septembra, a Opština će iz kase izdvojiti 200.000 eura, odnosno 50.000 eura više nego lani, dok će Turistička organizacija Budve standardno podržati organizaciju sa stotinu hiljada eura.
“Definitivno Bokeljska mornarica je kulturno dobro od nacionalnog značaja za Crnu Goru, koju danas baštine žitelji Boke Kotorske, većinom katolici, Hrvati, zatim pripadnici pravoslavne i drugih konfensija i ubjeđenja, pripadnici ostalih nacionalnosti u Crnoj Gori koji su učestvovali u njenom očuvanju”, kazao je predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice Kotor Aleksandar Dender.
Bokeljska mornarica foto Boka News
Crna Gora će predati Nominacioni dosije za upis Bokeljske mornarice na UNESCO listu nematerijalne baštine.
To je prvo kulturno dobro koje je naša zemlja predložila za tu listu. Kao reakcija, stižu vijesti da Hrvatska priprema kandidaturu dijela Bokeljske mornarice koga su zaštitili kao svoje kulturno dobro, a to je – “Kolo i Tripundanske svečanosti”.
Aleksandar Dender
Još 2013. je Bokeljska mornarica upisana na listu nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, te tako kandidovana za UNESKO listu. Hrvatska koja je istovremeno zaštitila dio Bokeljske mornarice, odnosno Kolo svetog Tripuna i Tripundanske svečanosti, najavljuje sopstvenu kandidaturu tog dijela Bokeljske mornarice.
U kotorskoj organizaciji kažu da se to radi bez njih.
“Ono što su stvarno Tripundanske svečanosti, karike (proglašenje maloga admirala) 13. januara, lode sv. Tripunu sa tarace katedrale 27. januara, snošenje moći iz sakristije do oltara, kađenje i čuvanje moći 2. februara, svečana misa 3. februara u katedrali, vanjska proslava Sv. Tripuna i procesija kroz grad, hrvatsko rješenje ne pominje i ne može da pominje jer je vezano i odvija se isključivo u Kotoru. Dakle sam naziv nominacije je sporan” – kazao je za Boka News predsjednik UO Bokeljske mornarice Aleksandar Dender.
Bliži se proljećni kamp 2018!! – međunarodna manifestacija posvećena održavanju pješačkih staza i promociji ekološkog i održivog turizma u Crnoj Gori. Iniciran 2014 godine, ove će godine to biti peti uzastopni susret volontera, ljubitelja prirode.
U proljeće 2018, ovaj dogadjaj će se desiti u Mediteranskom dijelu Crne Gore sa ciljem da unaprijedi stanje staza Primorske Planinarske Transferzale i skrene pažnju na prirodne ljepote ovih predjela. Namjera je da svojom aktivnošću damo primjer i usmjerimo pažnju javnosti ka prirodnom okruženju u kojem živimo.
“Spring camp” – ”Proljećni Kamp” je sastavljen iz dvije paralelne aktivnosti:
* Volonteri će krčiti rastinje sa zaraslih staza, osvježavati izblijedjele markacije i uklanjati
plastiku/otpad
* Filmska ekipa će istovremeno pratiti sve dogadjaje i na taj način ostaviti trajno i lako dostupno svedočenje o cijelom dogadjaju i mjestu na kojem se dešava
Vrmac staze – Vjeverice
Volonterski ”Proljećni Kamp” trajaće 10 dana, od 4. do 13 maja. Više na portalu springcamp.me
Najveći hrišćanski praznik u godini, Uskrs, danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovjesti.
Uskrs označava i pobjedu svjetlosti nad tamom, ljubavi nad mržnjom, života nad smrću i dobra nad zlom.
To je najveći hrišćanski praznik i dan uskrsnuća Isusa Hrista.
Kotorski biskup mons. Ilija Janić čestitao je blagdan Kristova uskrsnuća – Sretan Uskrs!
Kotorski biskup Ilija Janjić – foto Boka News
“Kristovo uskrsnuće kroz sve vjekove ostaje temelj vjere svih onih koji će ga slijediti. Sv. Pavao taj temelj izražava riječima: „Da Krist nije uskrsnuo uzaludna bi bila naša vjera“! Njegovim uskrsnućem čovjeku je vraćena nada u procvat novoga života. Čovjeku je dana mogućnost da ovdje na zemlji donese dobre plodove te da svoj život stavi u perspektivu vječnosti, kako govori psalmista u prvom psalmu da „kao stablo zasađeno pokraj voda tekućica, kao stablo što mu lišće nikada ne vene, kao stablo koje će u svoje vrijeme donijeti plod“. Kristova je pobjeda nad grijehom i smrću to omogućila.
Kao što je za sv. Pavla uskrsli Krist komu je povjerovao postao nova sigurnost života tako bi i za nas u 21. stoljeću Krist trebao biti naša sigurnost, trebao bi postati kamen temeljac našeg kršćanskog života. Potpunu radost Uskrsa doživjet ćemo, kada poput sv. Pavla dopustimo uskrslom Kristu da živi u nama: „Ne živim više ja, nego živi u meni Krist“. Ta nova radost utemeljena na Kristovu uskrsnuću trebala bi biti prepoznatljiva po našem odlučnom svjedočenju Krista u svim životnim situacijama. Tek tada naše uvjerljivo svjedočenje Krista postat će putokaz za sve one koji još žive u tami i koji su shrvani životnim teškoćama. Neka našim svjedočenjem u braći oko nas ožive nove mladice života. Dao Bog da tako i bude.
Još jednom svima vama, kao i braći istočnog obreda želim sretan Uskrs”, kaže se u poslanici biskupa Ilije Janjića.
