Nevrijeme u Tivtu – ulice pod vodom, što od kiše što od mora…

0

Veliko nevrijeme u Tivtu, uzlice se pokrivene vodom, put u Donjoj Lastvi poplavio što od kiše, sto od mora.

Duva olujno jugo i pada jaka kiša.

Aerodrom Tivat za sada nije zatvoren za saobraćaj.

Jaki jugo je jutros oko 5:30 oborio građevinsku skelu postavljenu na jednoj od kuća u Krašićima. Pri padu, skela je polomila i srušila stablo masline koje je palo na lokalni put prema Radovićima i blokiralo ga.

Nevrijeme u Tivtu
Komunalci su intervenisali i uklonili oboreno stablo pa je saobraćaj ponovno uspostavljen oko 6:10 časova.

More ispred gradske rive Pine je potpuno zamućeno od nanosa koje donosi potok Rosino.

Unija pomoraca Crne Gore uručila udžbenike i nautičke karate Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru

0
Boka Kotorska – Boka News

Predstavnici Unije pomoraca Crne Gore uručili su u utorak drugu po redu pošiljku udžbenika i nautičkih karata Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru.

“Ovog puta je CAIM, specijalizovana firma iz Đenove, između ostalog poslala i navigacijske karte frekventnih područja u više istovjetnih primjeraka, tako da će našim učenicima biti omogućeno lakše praćenje predavanja, kao i rad u grupama”- saopšteno je iz Unije pomoraca.

Direktor Srednje pomorske škole Kotor profesor Veljko Botica zahvalio se Uniji i svim pomorcima koji su pomogli ovaj projekat i izrazio nadu da će se ova praksa nastaviti i ubuduće. Predstavnici Unije pomoraca nedavno su učenicima zašvršnih razreda nautičkog i brodomašinskog smjera u SPŠ Kotor održali i interesantna predavanja sa primjerima iz ličnog iskustva, o tome što prilikom prvog ukrcaja na brod očekuje mlade pomorce – kadete palube i asistente stroja tokom obavljanja njihove obavezne pomorske prakse – kadeture.

Unija

Iz Unije pomoraca pozvali su sve svoje članove  da u okvirima svojih mogućnosti, pomognu ovdašnje pomorske škole sa strulnom literaturom, posebno onom koja se bavi temama iz mašinstva, kako bi učenici i njihovi predavači išli u korak sa novim tehnologijama.

Nastavak rekonstrukcije še­ta­li­šta ,,Pet Da­ni­ca” na­red­ne sed­mi­ce ?

0
Herceg Novi – Igalo

Re­kon­struk­ci­ja 365 me­ta­ra še­ta­li­šta ,,Pet Da­ni­ca” bi mo­gla za­po­če­ti na­red­ne sed­mi­ce, dvi­je go­di­ne od po­čet­ka ra­do­va i na­kon vi­še od go­di­nu da­na pa­u­ze.

Na­sta­vak ra­do­va od­la­gan je uz raz­li­či­te iz­go­vo­re, od vre­men­skih pri­li­ka, pra­zni­ka, se­zo­ne, pre­ko pre­pro­jek­to­va­nja pro­jek­ta, po­tom pre­pro­jek­to­va­nja pre­pro­jek­to­va­nog pro­jek­ta i naj­zad do re­vi­zi­je.

Bo­ro Lu­čić, ko­ji je od­ne­dav­no v.d .di­rek­to­ra Agen­ci­je za iz­grad­nju i raz­voj gra­da, sa­op­štio je da je ko­nač­no za­vr­še­na re­vi­zi­ja pro­jek­ta, te da će iz­vo­đač, ,,Đo­kić gru­pa”, na­kon uvi­da u re­vi­do­va­ni pro­je­kat, naj­vje­ro­vat­ni­je na­red­ne sed­mi­ce kre­nu­ti s po­slom.
On je na­gla­sio da će naj­te­ži dio po­sla bi­ti pro­ši­ri­va­nje še­ta­li­šta, od re­sto­ra­na ,,Do­mi­ni­ka­na” do „Mi­mo­ze”.

-U če­tvr­tak bi tre­ba­lo da pre­u­zme­mo re­vi­do­va­ni pro­je­kat, na­kon če­ga će­mo se sa­sta­ti sa vla­sni­kom ,,Đo­kić gru­pe” i do­go­vo­ri­ti na­sta­vak po­sla. Ova kom­pa­ni­ja je već an­ga­žo­va­na na sa­na­ci­ji No­vo­sad­ske pla­že, ta­ko da su ma­ši­ne već tu, i ne bi tre­ba­lo da bu­de pro­ble­ma u ve­zi nji­ho­vog ula­ska u po­sao, ka­zao je Lu­čić.

Na či­tav prav­ni i imo­vin­ski ga­li­ma­ti­jas ko­ji je pra­tio ove ra­do­ve ra­ni­je je uka­zao Alek­san­dar Vu­jo­vić, prav­nik u Agen­ci­ji za iz­grad­nju i raz­voj Her­ceg No­vog. On je ob­ja­snio da je Op­šti­na Her­ceg No­vi sa Mor­skim do­brom na­pra­vi­la ugo­vor o za­jed­nič­koj in­ve­sti­ci­ji. Ka­da je do­ni­je­ta gra­đe­vin­ska do­zvo­la 2014. go­di­ne, ona je gla­si­la na Op­šti­nu i Mor­sko do­bro, a to je bit­no zbog to­ga što, ka­ko ka­že Vu­jo­vić, ni­je­dan od in­ve­sti­to­ra ni­je mo­gao da ra­di ni­šta bez sa­gla­sno­sti ovog dru­gog na sa­mom pro­jek­tu, a ni to­kom iz­vo­đe­nja ra­do­va, te da je Op­šti­na ovla­sti­la agen­ci­ju da bu­de ne­po­sred­ni iz­vr­ši­lac po­sla uz sa­gla­snost Mor­skog do­bra.

-Me­đu­tim, ta gra­đe­vin­ska do­zvo­la iz 2014.go­di­ne ni­je se mo­gla iz­vr­ši­ti, jer pro­je­kat ni­je bio ura­đen u skla­du sa sa­da­šnjim sta­njem. Kad se kre­nu­lo sa iz­vo­đe­njem 2015.go­di­ne, već ta­da su na­stu­pi­li pro­ble­mi. Na­i­me, po­ja­vi­li su se ne­ki pri­vre­me­ni objek­ti is­pred grn­ča­ra ( apart­ma­ni „Ce­bra”) od­no­sno u tra­si še­ta­li­šta, a sam pro­je­kat ni­je pro­šao re­vi­zi­ju. Ka­da je ka­sni­je re­vi­zi­ju ura­dio Gra­đe­vin­ski fa­kul­tet, na­šli su do­sta gre­ša­ka. Ugra­đe­na je i ka­na­li­za­ci­o­na ci­jev u trup še­ta­li­šta i to bez do­zvo­le. I ka­da je iz­vo­đač kre­nuo s ra­do­vi­ma, on je pr­vo na­i­šao na lo­šu tra­su i ob­u­sta­vio ra­do­ve. To je bi­lo nje­go­vo pra­vo, ob­ja­snio je Vu­jo­vić.

U ta­kvoj si­tu­a­ci­ji, tvr­di on, da se ne bi va­di­la no­va gra­đe­vin­ska do­zvo­la, u Za­ko­nu o ure­đe­nju pro­sto­ra i iz­grad­nji obje­ka­ta po­sto­ji mo­guć­nost da se ura­di do­pun­ski pro­je­kat, uz sa­gla­snost vla­sni­ka ze­mlji­šta i in­spek­to­ra za gra­đe­vi­nar­stvo.
U pr­voj fa­zi re­kon­struk­ci­je še­ta­li­šta bi­lo je la­ko, jer je Op­šti­na bi­la vla­snik ze­mlji­šta. Me­đu­tim, pro­ble­mi su se po­ja­vi­li u dru­gom di­je­lu tra­se od te­ra­se ,,Do­mi­ni­ka­na” do re­sto­ra­na „Mi­mo­za”.
Da se ne bi ru­ši­lo, Op­šti­na je da­la pro­jekt­ni za­da­tak da se pri­li­kom iz­ra­de do­pun­skog pro­jek­ta ne di­ra­ju po­sto­je­ći objek­ti na te­re­nu, da ne bi do­šlo do sud­skog po­stup­ka, što zna­či da se ne smi­ju ru­ši­ti objek­ti is­pred grn­ča­ra, kao ni te­ra­sa re­sto­ra­na „Mi­mo­za”.

-Agen­ci­ja je Mor­skom do­bru upu­ti­la za­htjev da da­ju sa­gla­snost za po­sta­vlja­nje stu­ba. Me­đu­tim, iz Mor­skog do­bra su ka­za­li da „nji­ma vi­še ne od­go­va­ra da bu­du in­ve­sti­to­ri”. Na­kon to­ga je za­klju­čen ugo­vor iz­me­đu Op­šti­ne i Mor­skog do­bra. Gra­đe­vin­ska do­zvo­la se pre­no­si na Op­šti­nu, a Mor­sko do­bro fi­nan­si­ra po­sao, ka­zao je Vu­jo­vić.

No, tu ne za­vr­ša­va kraj ad­mi­ni­stra­tiv­nim mu­ka­ma, jer ka­da je Mor­skom do­bru upu­ćen za­htjev oni su ga pro­sli­je­di­li Mi­ni­star­stvu fi­nan­si­ja, ko­je je po Za­ko­nu o dr­žav­noj imo­vi­ni nad­le­žno da da­je sa­gla­snost za ras­po­la­ga­nje i ko­ri­šće­nje dr­žav­nog ze­mlji­šta. Mi­ni­star­stvo ga je vra­ti­lo Mor­skom do­bru, sa­vje­tu­ju­ći da se mo­ra ići pre­ko Mi­ni­star­stva odr­ži­vog raz­vo­ja i tu­ri­zma. On­da je MORT sve kan­di­do­vao Vla­di. Me­đu­tim, ni­je bi­lo po­da­tka o to­me da za grad­nju še­ta­li­šta po­sto­ji gra­đe­vin­ska do­zvo­la, ni za­što tre­ba da se za­u­zi­ma ze­mlji­šte, ni­ti da je po­treb­no da se ra­di do­pun­ski pro­je­kat.

Iz agen­ci­je su po­sla­li svu neo­p­hod­nu do­ku­men­ta­ci­ju i Upra­vi i MORT-u, ra­di do­zvo­le za po­sta­vlja­nje jed­nog stu­ba, a odo­bre­nje je pri­sti­glo. No­vi do­ra­đe­ni pro­je­kat po­slat je Gra­đe­vin­skom fa­kul­te­tu ko­ji ga je odo­brio, ali da iz­vo­đač ra­do­va, Đo­kić gru­pa, mo­že da ra­di sa­mo ako i za ovu dru­gu tra­su do­bi­je ura­đen do­pun­ski pro­je­kat što je, ka­ko tvr­de u agen­ci­ji, i ura­đe­no.
Pod­sje­ti­će­mo da je re­kon­struk­ci­ja di­je­la še­ta­li­šta od re­sto­ra­na „Ra­fa­e­lo” do objek­ta ,,Ga­leb’’ po­če­la 20. ok­to­bra 2015.go­di­ne, a da je po­sao tre­ba­lo da bu­de okon­čan u ro­ku od 90 da­na. K.M.

Za­vr­še­ni gru­bi ra­do­vi do ,,Do­mi­ni­ka­ne’’

Na di­o­ni­ci du­goj 365 me­ta­ra gru­bi gra­đe­vin­ski ra­do­vi su za­vr­ši­ni od objek­ta ,,Ga­leb’’ do re­sto­ra­na ,,Do­mi­ni­ka­na’’, a u na­red­nom pe­ri­o­du se oče­ku­je pro­ši­re­nje še­ta­li­šta do re­sto­ra­na ,,Mi­mo­za’’, po­tom po­plo­ča­va­nje kom­plet­ne tra­se be­ha­to­nom, po­sta­vlja­nje ogra­de, jav­ne ra­svje­te i hor­ti­kul­tur­no ure­đe­nje.

Ako Crna Gora ne zaštiti Solanu, nema EU

0
Sa konferencije foto Z.Đurić

Ukoliko želi da postane punopravni član EU, Crna Gora mora imati Natura 2000 mrežu zaštićenih područja i u sklopu nje zaštićeno područje ulcinjske Solane, ali i pojačati kontrolu nad već proglašenim zaštićenim područjima.

To je predstavnicima državnih institucija poručio Vedran Nikolić iz Generalnog direktorata za životnu sredinu Evropske komisije, na radionici posvećenom projektu uspostavljanja evropske mreže zaštićenih područja u Crnoj Gori.

Natura 2000 je uspostavljena 1992. i pokriva 18 odsto kopnene teritorije u državama članicama EU, kao i oko četiri odsto morskih voda, te predstavlja najveću ekološku mrežu na svijetu.

Mreža Natura 2000 obezbjeđuje zaštitu za preko 200 stanišnih tipova i više od 1000 rijetkih i ugroženih vrsta.

Djelovi crnogorske teritorije koji budu nominovani i proglašeni Natura 2000 područjima postaće dio zajedničke prirodne baštine i biodiverziteta EU.

„Natura 2000 područja nijesu pod strogom zaštitom koja isključuju sve ljudske aktivnosti. Pristup očuvanju i održivoj upotrebi je mnogo širi, i u većoj mjeri usredsrijeđen na ljude koji sarađuju sa prirodom. Iako su područja Natura 2000 mreže odabrana isključivo na osnovu naučnih kriterijuma, zemlje članice moraju osigurati da se njima upravlja na održiv način, kako ekološki tako i ekonomski”, kazala je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.

Ona je pojasnila da se Crna Gora nalazi na polovini sveobuhvatnog istraživanja, odnosno mapiranja kopnenog dijela svoje teritorije, vezanog za vrijedna staništa, divlje vrste biljaka i životinja, a posebno ptica.

Ulcinj solana
Ulcinj solana

Vedran Nikolić je objašnjavajući koje mjere zaštite Crna Gora treba da preduzme rekao da misli na one u  nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima.

“Na konkretne korake u proglašavanju morskih zaštićenih područja, zaštitu ptica i drugih zaštićenih životinja, posebno u kontekstu istraživanja koja Crna Gora planira raditi u Jadranskom moru“, kazao je Nikolić.

Direktor Direktorata za energetiku u Ministarstvu ekonomije Miodrag Čanović je objasnio da je energetika jedna od strateških grana i da bi trebalo biti vrlo obazriv kada je u pitanju odabir zaštićenih zona.

“Sektor energetike karakteriše veliki energetski potencijal: ugalj, hidro, potencijal biomase, vjetro i solarni potencijal koji je nedovoljno iskorišten. Tu je i nedovoljna energetska efikasnost, kao i zavisnost od uvoza struje i fosilnih goriva. Vlada je 2014. usvojila Strategiju razvoja energetike do 2030. godine. Imamo veliki broj projekata, a među njima i izgradnja novih energetskih objekata. Ugovorima je predviđena izgradnja 53 male hidroelektrane, ukupne snage 94 megavata. Trenutno je završena izgradnja 12 hidroelektrana, od kojih je 11 steklo status povlašćenog proizvođača, dok se jedna nalazi u probnom radu”, rekao je između ostalog on.

Nije dovoljno prepisati praksu EU

Vedran Nikolić je kazao da je važno pravilno prenijeti odredbe EU zakonodavstva u domaće, ali da je mnogo važnija njihova  primjena.

„Ona zahtijeva i dobre administrativne kapacitete u  službama u državnim institiucijama, podrazumijeva saradnju sa civilnim sektorom i stručnjacima.  Crna Gora danom pristupanja mora imati gotov plan Natura 2000 mreže i  pokazati da može njom upravljati. Pri tom mislim, na primjer, na adekvatne i konkretne mjere zaštite ulcinjske Solane”, rekao je on.

/D.Peruničić/

Nakon 357 godina, prva smjena straže Kraljevske mornarice u centru Londona

0

Pripadnici britanske Kraljevske mornarice su prekjučer prvi put, nakon 357 godina, izveli tradicionalnu ceremoniju smjene straže ispred Buckinghamske palače u Londonu.

Hiljade turista okupilo se ispred vrata palače po hladnom zimskom vremenu dok je 86 mornara s 45 brodova izvodilo poznatu ceremoniju, koju obično izvode jedinice Kraljevske garde u sklopu kopnene vojske, prenosi AP.

Tradicionalna ceremonija smjene straže datira još iz 1660. godine, a pripadnici Kraljevske mornarice bili su uzbuđeni što su imali priliku da u njoj sudjeluju.

Sigurnost je u Londonu, tijekom smjene straže, u proteklih godinu dana pojačana zbog mogućih ekstremističkih napada, s obzirom na veliku popularnost koju ta ceremonija ima među posjetiteljima britanske prijestolnice.

Jugo i kiša sredinom dana u slabljenju

0
Tivat – Olujno jugo

U Crnoj Gori će biti oblačno i kišovito, povremeno pljuskovi, a moguća je i grmljavina.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mjestimično se očekuju obilne količine padavina. Krajem dana padavine će značajno oslabiti, a na zapadu i jugozapadu i prestati.

Na Cetinju je tokom noći palo 215 litara kiše po metru kvadratnom, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju.

Vjetar južnih smjerova, pojačan i veoma jak, na udare olujne jačine, a od sredine dana će slabiti.

Jutarnja temperatura od jedan do 13, najviša dnevna od šest do 19 stepeni.

Stanje na putevima

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i uz smanjenu vidljivost usled niske oblačnosti, saopštili su iz Auto-moto saveza Crne Gore.

Oni su upozorili na jak vjetar i pojavu sitnih odrona na putevima koji prolaze duž klisura i usjeka i savjetovali vozačima opreznu vožnju prilagođenu stanju na putu.

Upotreba zimske opreme je obavezna na putevima gdje to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove.

Na magistralnom putu Cetinje – Budva, dionica Košljun – Zavala saobraćaj će biti zatvoren od devet do 11 i od 14 do 15 sati i 30 minuta, kao i od dva do pet sati.

Zbog radova na magistralnom putu Cetinje-Budva, dionica Brajići-Lapčići, saobračać će biti obustavljen od devet sati i 15 minuta do 11 sati i 15 minuta i od 14 sati i 15 minuta do 15 sati i 45 minuta.

Na regionalnom putu, dionica Cetinje – Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj je zatvoren od osam do deset i od 14 do 16 sati.

Na magistralnom putu M-2.4 dionica Sutomore -Bar u mjestu Šušanj saobraća se jednosmjerno sa semaforskom signalizacijom.

Na magistralnom putu M-2, dionici Tivat – Budva, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog radova na izgradnji javne rasvjete uz magistralni put M-2 dionica Kamenari – Herceg Novi, lokaliteti Kavalin – Ljuta doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Uhapšeni odgovorni za nesreću na gradilištu u Bečićima

0
Policija

Službenici Uprave policije MUP-a – Centra bezbjednosti Budva lišili su sinoć slobode R.G. (33) iz Nikšića, izvršnog direktora firme „Globalis trade“, i A.M. (28) iz Nikšića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti u vezi krivičnog djela izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu, kojom prilikom je došlo do smrti D.P. sa Kosova i povrjeđivanja S.G, takođe sa Kosova.

Sumnja se da lica lišena slobode, R.G, izvršni direktor ove firme, i A.M, koji se nalazio na gradilištu, pri izvođenju građevinskih radova na parceli u Bečićima nisu postupili shodno propisima i tehničkim pravilima, odnosno da nisu obezbijedili mjere zaštite na radu, te je usljed tih propusta došlo do smrti D.P. i povrjeđivanja S.G.

Naime juče, 28.11.2017. godine oko 14,30 časova, u ulici Alekse Šantića, u naselju Bečići u Budvi, došlo je do urušavanja zemljišta visine oko osam metara, kao i jedne terase sa obližnje zgrade, na gradilištu građevinskog objekta firme „Globalis trade“. Do urušavanja zemljišta došlo je prilikom izvođenja zemljanih radova na gradilištu. Urušeno zemljište zatrpalo je dva radnika, S.G. i D.P. sa Kosova.

Na lice mjesta izašli su službenici Službe zaštite i spasavanja Budva, koji su S.G. izvadili ispod zemljanog odrona, koji je zatim prevezen u bolnicu u Kotoru i prema informacijama kojima raspolažemo nalazi se van životne opasnosti. I drugo lice koje je bilo zatrpano, D.P, je potom izvađeno ispod odrona, ali on nije davao znake života. Od strane Službe hitne medicinske pomoći u Budvi je konstatovana njegova smrt.

O svemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Na licu mjesta je izvršen uviđaj kojim je rukovodio nadležni tužilac, uz prisustvo službenika CB Budva i inspektora zaštite na radu, vještaka građevinske struke i vještaka zaštite na radu.

Tijelo D.P. je transportovano na Odjeljenje sudske patologije u KCCG u Podgorici radi vršenja obdukcije.

Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu.

Budva – Cadmus Cineplex prikazuje

0
Repertoar

Cadmus Cineplex prikazuje od 30. 11 do 6. 12

ZALEĐENO KRALJEVSTVO – PRAZNIK SA OLAFOM

Ovog puta Olaf se udružuje sa Svenom u veseloj misiji. Njih dvojica
prečešljaće kraljevstvo uzduž i poprijeko kako bi pronašli najljepši
praznični običaj i spasili prvi Božić za svoje prijatelje. Ali,
ispostaviće se da su običaji veoma lični i da je ono što čuva jedna
porodica, za drugu čudno. Zato će Olaf zgrabiti sve što može da bi
usrećio svoje prijatelje.

ČUDO

Bazirano na bestseleru Njujork Tajmsa, Čudo je nevjerovatna inspirativna
topla priča o Augustu Pulmanu, dječaku s teškim genetskim poremećajem
zbog kojeg od rođenja ima unakaženo lice i glavu. Topla i dirljiva priča
puna ljudskosti i nade! August je desetogodišnji dječak koji mora da
živi s teškim genetskim poremećajem zbog kojeg od rođenja ima unakaženo
lice i glavu. Nakon 28 operacija zbog kojih nikad nije mogao normalno da
pohađa školu, s deset godina ga roditelji ipak upisuju u peti razred
osnovne škole Bičer. August u školu kreće s puno straha i nevjerice i
boji se kako će svakodnevno biti izložen pogledima, zgražanju i
komentarima svojih školskih prijatelja.

MEDA PEDINGTON 2

Omiljeni lik kultne engleske serije slikovnica, medvedić Pedington,
vraća se na velika platna s novim avanturama.
Sada kada se medvedić Pedington srećno smjestio kod porodice Braun, kao
ravnopravan član zajednice, širi radost i ljubav gdje god dođe. U
potrazi za savršenim rođendanskim poklonom za 100. rođendan svoje
voljene tetke Lusi, Pedington nailazi na savršenu knjigu u antikvarnici
ali će morati da odradi niz poslova kako bi je mogao kupiti. Međutim,
kada otkrije da je knjiga ukradena, Pedingoton i Braunsi će morati da
krenu u potragu za lopovom.

Gitarom kroz svijet

0
Nađa u Stuttgart

Kulturni centar “Nikola Đurković” je tokom 2017. godine implementirao projekat Gitarom kroz svijet koji je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore po Odluci o sufinansiranju programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno – umjetničkog stavarlaštva (muzička i muzičko-scenska djelatnost) u 2017. godini.

Aktivnosti  u okviru ovog projekta podrazumjevale su sufinansiranje učešća naše talentovane sugrađanke, muzičarke Nađe Janković na sljedećim međunarodnim seminarima, školama gitare i koncertu u Štutgartu:
• Pećki internacionalni gitarski festival 2017, koji se održao od 29.06 – 2.07. 2017. godine u Peći na Kosovu. Predavači su bili: Judicaël Perroy (Francuska), Stefan Schmidt (Njemačka), Ehat Musa(Francuska);
• Međunarodna ljetna glazbena škola Pučišća , koja se održala od 11-21.08. 2017. godine na Braču. Predavač je bio prof. Anders Miolin.
• Koncert u Štutgartu, 25. novembra 2017. godine, u organizaciji prof. Stefana Schmidta i Johannesa Monnoa, profesora na muzičkoj akademiji u Štutgartu (Staatliche Hochschule für Musik und Tanz Stuttgart).

Nađa J. Peć

“Cilj projekta je da podržimo našu talentovanu sugrađanku u razvoju i napredovanju njene buduće karijere kao profesionalne muzičarke”, saopštili su iz Kulturnog centra.

Dubrovački zimski festival predstavljen u Kotoru

0

Program Dubrovačkog zimskog festivala predstavljen je u srijedu 29.novembra na press konferenciji u Galeriji Solidarnost u Kotoru.

4. Dubrovački zimski festival uz arancine, likere i druge delicije dubrovačkog kraja predstavili su Francesca Vlašić iz PR festivala, Ana Hilje pročelnica za kuturu grada Dubrovnika, pročelnik UO za turizam Marko Miljanić i zamjenica gradonačelnika grada Dubrovnika Jelka Tepšić.

“Pozivam stanovnike Kotora i Boke da nas posjete. Mi dijelimo puno toga zajedničkog, oba grada su pod zaštitom UNESCO-ka, ponosimo se onim što smo naslijedili… Kroz ovaj zimski program pokušavamo Dubrovnik reklamirati kao destinaciju i za kraće zimske odmore, što nam je važno za cjelogodišnje turističko poslovanje…” – kazala je između ostalog Tepšić.

Festival počinje u subotu 2.decembra na Stradunu, paljenjem prve adventske svijeće u 19.30 sati ispred Katedrale dok će se dekorativna blagdanska rasvjeta upaliti u 20.30 sati, nakon čega će uslijediti koncert Gibonnija s početkom u 21 sat.

Predstavljajući festival, Francesca Vlašić je kazala da je središte festivalskih koncertnih zbivanja najljepša svjetska pozornica – Stradun, gdje će svaki vikend nastupati najveće zvijezde hrvatske estrade – osim Gibonnija, to su Jacques Houdek, Massimo, Pavel i Marko Tolja Septet, a u susret novogodišnjem dočeku, 30. decembra i The Frajle.

Dubrovački zimski festival predstavljen u Kotoru

Za sam doček Nove godine vrhunski muzičko-scenski spektakl na Stradunu priredit će regionalna zvijezda Dino Merlin, uz Pravila igre i Songkillers-e, te atraktivni vatromet.

Tradicionalno, na prvi dan nove godine, na Stradunu će se tačno u podne, uz Dubrovački simfonijski orkestar, pjenušac i kamenice, zaplesati valcer.

Dubrovački zimski festival održavati će se  na više lokacija u gradu. Nova lokacija je Medov park, koji je inače maskota Festivala, na Pilama, gdje će društvo medu, koji se prije nalazio na Stradunu, praviti njegova sekica medvjedica od 1. decembra.

Jedinstveni ugođaj u Gradu donosi kolendavanje kao tradicionalni dubrovački običaj pjevanja kolendi dubrovačkim ulicama i trgovima. Osim toga, klapska pjesma uveseljavat će Dubrovčane vikendima, u điru od Brsalja, preko Straduna i Prijekoga, do Gundulićeve poljane, gdje će također biti organizovan muzički program uz gastronomsku ponudu u kućicama.

Ono što je ove godine novost je veliki Božićni koncert u hotelu Valamar Lacroma koji će se održati 22. decembra. Nastupiće Dubrovački simfonijski orkestar uz brojne soliste i tri dubrovačke klape, Ragusa Subrenum i Kaše.

– Novi program će biti u Uvali Lapad, a teniski tereni će biti pretvoreni u klizalište. Otvaranje je u subotu, u 15 sati. Tamo ćete moći vidjeti i Plesni studio Lazareti na ledu, sigurno atraktivnu tačku svoj djeci. Kroz uvalu Uvali Lapad će voziti i vlakić, koji će povezivati klizalište i luna park, na plaži. Još jedna novost su nedjeljna adventska popodneva u Mokošici – kazala je Francesca Vlašić.

Dubrovački zimski festival predstavljen u Kotoru

Dubrovnik Winter Festival naziv je mobilne aplikacije koja građanima i posjetiocima pruža informacije o programu Festivala, te lokacijama na kojima su ukrašeni borovi, jelke, jaslice i slični tradicionalni i vjerski motivi. Pri fizičkom dolasku na lokaciju, korisniku se otvara mogućnost korištenja kamere u aplikaciji. Nakon fotografisanja s filterom na lokaciji, fotografija korisniku ostaje na uređaju uz mogućnost dijeljenja preko društvenih mreža kroz samu aplikaciju.

Počevši od 2. decembra, svakog dana od 17 sati pa sve do posljednjeg noćnog polaska u voznom, redu Libertasovi autobusi vozit će besplatno na svim linijama u gradskom saobraćaju.

Kompletan program možete ovdje pronaći.