Ogranak Matice hrvatske (OMH) u Boki kotorskoj u petak, 19. oktobra u Galeriji Centra za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru biće domaćin Ogranku Matice hrvatske iz Čitluka (BiH).
“Gosti iz Hercegovine će se u Kotoru predstaviti izložbom slika “U suncu” autorke Anele Korać, akademske slikarice i promocijom dijela svoje izdavačke djelatnosti.
Učestvuju: Marija Mihaliček, predsjednica OMH u Boki Kotorskoj, Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku, Anita Martinac, književnica, Anela Korać, akad.slikarica.
U muzičkom dijelu učestvuje dječja klapa “Kotorski grdelini”.
Videonadzorni centar Grada Dubrovnika, iz kojeg se uz pomoć 170 kamera na 48 mjesta nadziru dubrovačke javne površine, predstavljen je u utorak popodne.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je tom prilikom kako svrha uvođenja tog sistema nije revnija naplata kazni za prekršitelje, nego održavanje reda na javnim površinama.
“Želimo ubrzati promet, održati protočnost i imati bolju kontrolu svega što se događa. U konačnici, ako dođe do prekršaja, idemo i s kažnjavanjem. Ovaj je sustav kompatibilan s aplikacijom ‘Dubrovnik Visitors’, koji nam daje parametre za bolju procjenu gužve s gostima u našem gradu. Tako ćemo na kraju imati gotovo 100-postotno predviđanje mogućih situacija”, rekao je Franković.
Najavio je kako će se iz videonadzornog centra upravljati i semaforima na ključnim gradskim prometnim tačkama.
“Za to će trebati vremena i dodatna edukacija kako bismo uspostavili aktivno upravljanje prometom”, rekao je Franković.
Video nadzorni centar u Dubrovniku – foto FAH
Pročelnik Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnik Đuro Šutalo objasnio je kako nadzor istodobno obavljaju prometni redari kontrolirajući stanje na prometnicama i komunalni redari, koji nadziru dječja igrališta i odlagališta otpada.
“Većinom je riječ o fiksnim kamerama, ali imamo i kamere za snimanje 360 stepeni. Imamo sjajan pregled i noću i danju. Sve se snima na server koji snimke čuva više od mjesec dana pa se mogu naknadno pregledati”, rekao je, dodajući da kamere snimaju prekršaj koji se unosi u sistem, a “kazna stiže na kućnu adresu vlasnika vozila”.
Šutalo je podsjetio kako se kamerama koristi i dubrovačko-neretvanska Policijska uprava za nadzor i kažnjavanje nepropisnog parkiranja, praćenje stanja u prometu te povećanje sigurnosti, suzbijanje kriminala i otkrivanje počinitelja.
Video nadzorni centar u Dubrovniku – foto FAH
“Na svim ulazima i izlazima iz grada te pod svakom kamerom jasno je označeno da je to područje pod videonadzorom, čime poštujemo sve zakonske odredbe. Ako građani smatraju da je nešto sporno, naznačena je i e-mail adresa na koju se mogu obratiti”, rekao je Šutalo.
U prostoriju centra može ući samo određeni broj zaposlenika, a opremljena je sigurnosnim kamerama kako bi se u svakom trenutku zaštitili osobni podatci građana.
Grad Dubrovnik jednoj tvrtki za najam kamera za videonadzor na godinu plaća 230 hiljada kuna.
Velika imena domaće i regionalne rock scene – Damir Urban, Darko Rundek & Ekipa, Bombaj štampa, Psihomodo Pop, Galija, Four Blues Drivers, Autogeni trening i M.O.R.T. nastupiće u Kotoru tokom novogodišnjih praznika, poručili su iz TO Kotor.
Riječki muzičar Damir Urban otvoriće praznični koncertni događaj na kotorskom Trgu od oružja. Njegov specifični vokal prožima se regionalnom muzičkom scenom već tri decenije, od prvog objavljenog albuma 1993. godine, preko saradnji sa velikim imenima alternativnog rocka, do samostalnih i posebno cijenjenih snimaka koncertnih nastupa.
Zagrebački muzičar, na jugoslovenskoj sceni zapamćen kao jedan od osnivača benda „Haustor“ s kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka Darko Rundek i sastav Ekipa prirediće multiinstrumentalni spektakl uz opus stvaralaštva dugog četiri decenije, podsjećajući na hitove „Šal od svile“, „Šejn“, „Ena“, „Bi’ mog’o da mogu“ te kasnije „Makedo“, „Apokalipso“ i mnoge druge koje pamte sve generacije.
Sarajevski rok sastav osnovan 1982. godine, Bombaj štampa, kojeg predvodi glumac i reditelj Branko Đurić – Đuro, prepoznatljiv po hitovima „Bolje letim sam“, „Uzalud me podsjećaš“, „Mrak i ja“ i brojnim drugim nastupiće u prvim satima 2019. godine.
Autorski rock sastav M.O.R.T. čije nastupe karakterišu ujedno žestok zvuk i medodičnost osnovan je prije 15 godina u Sinju i od tada je objavio tri studijska albuma, a popularnost među mnogobrojnom regionalnom publikom, osim zbog pobjeda na brojnim festivalima, počeo je da dobija zahvaljujući spotovima za pjesme „Meni se skače“, „Tango“, „Olovni vojnici“, „Nina“, Buka u glavi“ sa umjetničkim pečatom režisera.
Drugo muzičko veče takođe će proteći uz četiri koncerta, od kojih će prvi biti nastup bokeljskog sastava Four Blues Drivers. Energični nastupi koji su sinteza onog najboljeg što se vrhunskim muziciranjem moglo izvući iz klasičnog roka i standarda koje nevidljivo nameće bluz stvaralaštvo podloga su događajima u čijoj atmosferi njihova publika uvijek uživa.
Više od četiri decenije trajanja sastava Galija, koji karakteriše specifičan progresivni rok zvuk, učinile su da njihove pjesme postanu poznate svim generacijama na ovim prostorima, čemu je doprinijelo 14 studijskih albuma i niz izdanja kompilacija i najvećih studijskih i koncertnih izvođenja, uz hitove „Stare trube“, „Još uvek sanjam“, „Da me nisi“, „Skadarska“, „Uzalud se trudiš“ i ona posvećena gradu u kojem ovoga puta nastupaju, a koju će na tom mjestu prvi put izvesti – „Kotor“.
Čak 35 godina dugo postojanje hrvatskog rock sastava Psihomodo Pop, jednog od najprepoznatljivijih ex-Yu pop punk bendova prate beskompromosan zvuk i specifični scenski nastupi za pamćenje, uz koje publika uvijek pjeva nezaboravnu „Fridu“, „Ramonu“, „Ja volim samo sebe“ i sve ono po čemu je nakon 15 studijskih albuma upamćena grupa koju predvodi Davor Gobac, slikar, upamćen po brojnim televizijskim i filmskim ulogama.
Završnica koncertnih nastupa pripada crnogorskom bendu Autogeni trening, koji već 18 godina odolijeva izazovima domaće scene, beskompromisno zadržavajući kvalitet zvuka i oštrinu tekstova sa snažnim porukama kroz „Mulj“, „Raskrsnicu“, „Ljubav i izgaranje“ i mnoge druge koje opisuju probleme i izazove čovjeka današnjice.
Organizator programa je Turistička organizacija Kotor.
Kao što se i očekivalo, stanje na tržištu mandarina iznimno je loše. Mandarine se teško mogu prodati, a otkupni centri u dolini Neretve zbog prepunih skladišta obustavili su otkup.
Tako su neretvanski voćari i ove jeseni na mukama. Mandarine su dobro rodile pa se ne mogu prodati ili se prodaju po niskim cijenama s kojima se ne može pokriti niti uloženo u proizvodnju. Da problem bude veći, otkupni centri su ovih dana prestali otkupljivati mandarine, pa tako neretvanske mandarine do daljnjega ostaju na stablima.
“Zbog prevelikog ulaza mandarine prema otkupnim centrima, otkup mandarine će biti zatvoren. Na taj način ćemo pokušati zadržati postojeću cijenu otkupa. U prilog nam ne ide toplo vrijeme idućih 7 do 10 dana po trenutnoj prognozi, gdje već sada imamo informacije o slabijoj prodaji mandarine na tržištima na kojima radimo”, stoji u priopćenju otkupljivača upućenog voćarima, koji također traže osnivanje radne skupine koja bi se bavila problemima plasmana mandarina.
Prosječna otkupna cijena mandarina je oko 1,50 kuna za kilogram, što je iznimno loše za proizvođača. Proizvođači ističu da se ne poštuje Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi jer otkupljivači izdaju otkupne blokove nakon petnaest dana, a zakon se izigrava i sklapanjem ugovora između proizvođača i otkupljivača, prema kojem se mandarine samo skladište, a ne otkupljuju.
Prema procjenama, ovogodišnji urod mandarina u Neretvi je između 50 do 60 tisuća tona mandarina. Ako se nešto ne promijeni, trećina uroda će zbog nemogućnosti prodaje ostati na stablima, slično kao što je to bilo i 2016. godine.
– Strahovanje proizvođača za egzistenciju i propast neretvanske poljoprivrede je postalo realnost. Nažalost, možemo samo očekivati daljnju emigraciju stanovništva iz doline Neretve – ističe agronom Željko Bjeliš.
– Tražimo od Ministarstva poljoprivrede i Vlade RH da poljoprivrednim proizvođačima i dolini Neretve stvori uvjete da od svog mukotrpnog rada mogu živjeti. Proizvođači mandarina su ostali goloruki i bez ičije zaštite se bore kako bi izvukli svoj ulog u proizvodnju mandarina. Prosječna cijena od oko 1,50 kuna po kilogramu neće omogućiti proizvođačima preživljavanje tijekom godine – zaključio je Bjeliš.
Crnogorska nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines tokom prestojeće zimske IATA sezone imaće 44 redovna leta sedmično svojih aviona sa aerodroma u Tivtu i Podgorici, što je isto kao i u zimskoj sezoni prošle godine.
Zimska IATA sezona počinje 28-.oktobra i traje do početka aprila naredne godine. MA će u tom intervalu iz Podgorice letjeti na redovnim linijama za Beograd, Ljubljanu, Cirih, Frankfurt, Beč, Pariz i Rim, dok će iz Tivta redovno saobraćati za Beograd i Moskvu. Najviše sedmičnih rotacija – 15, MA će imati na liniji Podgorica-Beograd, dok će iz Tivta za glavni grad Srbije avioni nacionalne kompanije letjeti deset puta nedjeljno.
U odnosu na isti period lani, MA će ove zime obavljati jednu sedmično rotaciju više na liniji Podgorica-Ljubljana na kojoj će njihovi avioni saobraćati četiri puta nedjeljno. Istovremeno za jednu rotaciju nedjeljno smanjena frekvencija saobraćaja na relaciji Tivat-Moskva na kojoj će se letjeti dva puta sedmično.
Iz MA su ranije najavili da će ove zime saobraćati sa flotom od četiri svoja aktivna aviona tipa „embraer E-195“ i „foker F-100“ i jednim avionom „foker“ u rezervi. Plan je da stalno budu operativna četiri aviona, dok će se na petoj letjelici odraditi ranije planirani radovi održavanja većeg obima, te će ona u saobraćaj biti uključivana samo povremeno i po potrebi.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u četvrtak, 18. oktobra 2018. godine u Kinu „Boka“ organizuje promociju knjige “Magi – Kao da je bila nekad,” autora Dušana Vesića, jednog od najuticajnijih rock novinara u Jugoslaviji.
Knjiga predstavlja potresnu priču o životu Margite Stefanović, klavijaturistkinje grupe EKV, arhitektice i pijanistkinje.
Na promociji će govoriti Saša Karajović, novinar Radio Kotora i Dušan Vesić, autor knjige.
Demokratska Crna Gora pozvala je opštine Kotor, Herceg Novi i Budva, da preuzmu dug Regionalnog vodovoda prema preduzeću Štrabag.
Poslanik Demokrata Mijomir Pejović ističe da “neodgovorno poslovanje” rukovodstva Regionalnog vodovoda, čiji je osnivač Vlada Crne Gore, za posljedicu može imati restriktivno vodosnabdijevanje primorskih opština.
“Opštine Budva, Kotor i Herceg Novi se pozivaju, da u skladu sa zakonskim propisima, preuzmu obaveze prema preduzeću Štrabag”, navodi Pejović i predlaže da se u zamjenu za ovako preuzete obaveze upravljačka prava u Regionalnom vodovodu ustupe pomenutim opštinama.
Demokratska Crna Gora je, kako ističe Pejović, i u toku samog sudskog procesa koji se vodio između preduzeća Štrabag i Regionalnog vodovoda upozoravala da bi eventualni neuspjeh u tom sporu bio poguban po poslavanje Regionalnog vodovoda, “a što se na kraju, nažalost i obistinilo”.
“Obzirom da je Vlada Crne Gore većinski vlasnik i da ista imenuje upravljačku strukturu u Regionalnom Vodovodu koji po važećim propisima ima monopolistički položaj, prosto je nevjerovatno kako je došlo do toga da jedno takvo preduzeće bude nelikvidno”, kazao je Pejović.
Inicijativa Demokrata, kako je rekao, ima za cilj da se izbjegne plaćanje pomenutog duga iz državnog budžeta ili iz cijene vode Regionalnog vodovoda, a što su, kako dodaje, jedine moguće opcije u ovom trenutku.
“U suprotnom teret plaćanja kriminalnog rukovodjenja Regionalnim vodovodom bi se svalio na teret poreskih obveznika”, zaključuje Pejović.
Ekipe Komunalno-stambenog preduzeća angažovane su na čišćenju, orezivanju palmi na javnim površinama u Herceg Novom.
Prema riječima rukovodioca sektora zelenila Vanje Spaić, nastavljaju se intezivne aktivnosti na uklanjanju palmi. Tokom septembra uklonjene su 34 zaražene palme na području Opštine Herceg Novi. Prije svega, one kojima nije bilo spasa od crvenog “surlaša”. U prethodnom periodu uklonjene su palme u naseljima, na Crvenom krstu, Partizanskom putu, u Orjenskom bataljonu, na području Igala. Samo je kod zgrade Centra bezbjednosti uklonjeno sedam palmi. Nametnik je i dalje aktivan.
– Ovo je period u kojem dolazi do kulminacije napada “ surlaša”. Zaražene su i palme na kojima je bila primjenjena metoda dendrohirurgije. Neke su se obnovile, ali su ponovo napadnute i one se moraju ukloniti. Od pojave “surlaša” obavljena je dendrohirurgija na 70- tak palmi. Koliko stižemo, na sve strane tretiramo palme. Zaposleni su preopterećeni obimom poslova, objasnila je Spaić.
U organizaciji Komunalno – stambenog preduzeća, od početka godine uklonjeno je ukupno oko 70 palmi na javnim i privatnim površinama ,koje su oni radili. Smanjen je broj palmi na kojima se primjenjuje hemijsko tretiranje klasičnim prskanjem. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja povjerilo je firmi “Zožeta” iz Herceg Novog da obave postupak injektiranja, odnosno, ubrizgavanja insekticida u srž palmi.
Prema riječima vlasnika Garden centra i poljoprivredne apoteke “Zožeta” Zorana Jančića, od početka primjene u avgustu, injektirano je ukupno 430 palmi u svim opštinama na Crnogorskom primorju, od čega 124 u Opštini Herceg Novi.
– Sve tretirane palme ovom metodom su ostale zdrave . Rezultati su za sada dobri, ova metoda se pokazala kao efikasna u suzbijanju “surlaša”. Nadamo se da će tako i ostati. U potpunosti smo realizovali Akcioni plan za sprovođenje fitosanitarnih mjera u cilju suzbijanja crvenog palminog surlaša, potvrdio nam je Jančić.
Injektiranje se obavlja dva puta godišnje i biće ponovljeno početkom aprila naredne godine. Odrađene su palme u Parku Boka, luci Škver, kod Carine u Zelenici, Omladinskom parku u Igalu, kod kružnog toka, palme u krugu Bolnice u Meljinama, Instituta u Igalu i drugim lokacijama.
Podsjećamo, preparat “revive” nabavljen je iz švajcarske kompanije “Sindženta”. Riječ je o namjenski napravljenom insekticidu u cilju suzbijanja crvenog palminog “surlaša”.
– Na palmama prave četiri otvora dubine od 15 do 30 cm, promjera 6 mm i posebnom spravom injektorom preparat se ubrizgava pod pritiskom od dva bara. Po palmi je potrebno 50 ml tog preparata. Nakon ubrizgavanja stavljaju se čepići kako ne bi došlo do zaraze, potom se sredstvo apsorbuje do krune palme, gdje je leglo larvi i gdje se insekt razmnožava, objasnio je Jančić.
On napominje da “revive” uništava larve “surlaša”, a ne odrasle jedinke. Kad djeluje nema reprodukcije opasnog insekta, koji je desetkovao populaciju palmi.
Da svi strani radnici za kojima Hrvatska vapi popune sva za njih osigurana radna mjesta i dosele se ovamo, niknuo bi novi grad velik gotovo kao Gospić.
Problem i neravnotežu na tržištu rada dodatno su poremetili i regruteri koji u posljednje vrijeme obilaze i BiH i Srbiju, što je susjedni bazen iz kojeg Hrvatska crpi najviše stranih radnika.
Ipak, određeni broj njih još dolazi u Hrvatsku gdje su plate znatno više nego u tim zemljama. Na primjer, na ovonedeljnoj konferenciji o hotelijerstvu HOW Festival u Poreču moglo se čuti da je plata sobarice u Srbiji 300 eura mesečno, a u Hrvatskoj se za taj posao dobije oko 700 eura, uz besplatni smještaj i hranu.
Zato nije čudno što po Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca koji platom i smještajem pokušavaju privući radnu snagu.
Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odliva stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih Hrvatska donekle uspijeva dovući radnu snagu su BiH, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše stranaca, piše Poslovni dnevnik.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mjesta. U Hrvatskoj ne žele da rade ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stepena obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca, a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gdje se od traženih 150 javilo desetak stručnjaka.
Pilot se nije javio ni jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operski pjevač. A samo jedan baletan – od 12 koliko ih nedostaje – trenutno pregovara o poslu u Hrvatskoj. O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom sektoru.
Osim standardne potrebe za ljekarima i stomatolozima, kuvarima, mesarima, vozačima, pastirima… u kvotama za strance predviđena su i radna mjesta za operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa EFD, rukovodioca šumskih žičara, radnika u akvakulturi, specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča… za koje se nije javio baš niko.
Vijeće Apelacionog suda ukinulo je stečaj u kompaniji Meljine kompleks, biznismena Duška Kneževića, i vratilo predmet na ponovno odlučivanje Privrednom sudu, koji je juče oduzeo upravljačka prava vlasniku zbog opasnosti od otuđenja imovine i uništavanja dokumentacije, pišu Dnevne novine.
Odluka Apelacionog suda, iako donijeta 2. oktobra, u Privredni sud stigla je tek u petak popodne, a njome je prvostepenoj sudskoj instanci naloženo da propisno dostavi sve akte predstavnicima Meljine kompleksa, ponovo zakaže ročište za raspravljanje o postojanju razloga za otvaranje stečaja i odluči o predlogu za njegovo uvođenje.
Postupajući po odluci Apelacionog, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić zakazao je za 14. novembar ročište na kojem će se odlučiti o ponovnom uvođenju stečaja. Do tada je vlasniku oduzeo upravljačka prava u Meljine kompleksu i ovlašćenja organa firme prenio na privremenog stečajnog upravnika Sašu Zejaka. Time je spriječena eventualna prodaja ili prebacanje imovine Meljine kompleksa na neku drugu Kneževićevu kompaniju.
“Postoji realna opasnost da će doći do otuđenja i prikrivanja imovine nakon otvaranja prethodnog stečajnog postupka i uništavanja dokumentacije, koja je od važnosti za vođenje stečajnog postupka i namirenje stečajnih povjerilaca, ukoliko se stečajni postupak otvori, čime se mogu ugroziti interesi povjerilaca”, navodi se u rješenju koje potpisuje Jovanić.
Zahtjev za uvođenje stečaja u Kneževićevoj kompaniji podnijela je 31. jula izvršna direktorica Olivera Mihajlović-Elez, koja usljed prezaduženosti Meljine kompleksa skoro dvije godine od poslodavca nije mogla da naplati 19.040 eura.
Privredni sud usvojio je zahtjev Mihajlović-Elez i 9. avgusta otvorio stečaj, na šta su predstavnici Kneževićevih kompanija Atlas Cap, Atlas banka i Investbanka Montenegro podnijeli žalbu Apelacionom sudu, koji ju je usvojio 2. oktobra i time u kratkom roku ponovo poništio jednu od odluka Privrednog suda.
Vijeće Apelacionog suda, sastavljeno od sudija Rama Strikovića, Katarine Đurđić i Marijane Pavićević, ocijenilo je da je žalba vlasnika Meljine kompleksa osnovana, te da oni nijesu bili uredno obaviješteni o vođenju postupka čime im nije data mogućnost raspravljanja pred sudom.
“Osnovano se žalbom navodi da je pobijano rješenje zasnovano na bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz člana 367, stav dva, tačka devet Zakona o parničnom postupku jer, propuštanjem dostavljanja, stečajnom dužniku nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Pored toga, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 367, stav dva, tačka 15 Zakona o parničnom postupku, što se takođe opravdano ukazuje žalbom, jer pobijano rješenje nema valjanih razloga o odlučnim činjenicama, a dati razlozi su nejasni, zbog čega se ne može ispitati”, ističe se u odluci Apelacionog suda.
Kako se dalje navodi, nije bilo uslova da prvostepeni sud u odsustvu stečajnog dužnika, koji nije uredno pozvan, održi ročište za raspravljanje o postojanju stečajnog razloga, niti da donese rješenje o otvaranju stečaja.
“Osim toga, pobijano rješenje nema razloga kako o postojanju pravnog interesa predlagača za podnošenje predloga za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom, kao povjerioca koji je istovremeno izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik pojedinačno stečajnog dužnika, tako ni o osnovu njegovog potraživanja”, smatraju u Apelacionom sudu.
