Kotor: osumnjičen za neovlašćeno organizovanje igara na sreću

2
Foto UP

Službenici Uprave policije MUP-a – Sektora kriminalističke policije su u sadejstvu sa službenicima Odeljenja bezbjednosti Kotor, u nastavku aktivnosti koje se preduzimaju u cilju borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa na području Boke Kotorske, shodno mjerama i radnjama koje su planirane od strane Operativnog štaba „Boka”, a postupajući po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, izvršili pretres prostorija koje koristi član organizovane kriminalne grupe, S.B. (27) iz Kotora, a u kojima su, kako se sumnja, bile neovlašćeno organizovane igre na sreću, saopšteno je iz Uprave policije.

Protiv S.B. će biti podnijeta krivična prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćeno organizovanje igara na sreću.

Naime, na osnovu operativnih saznanja kojima je raspolagao Sektor kriminalističke policije, a u saradnji sa nadležnim tužilaštvom izvršene su neophodne provjere posredstvom Uprave za igre na sreću, Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave na osnovu kojih se sumnja da se u objektu u kojem se nalazio kazino „Royal”, a koji je uzet pod zakup od strane preduzeća „Cattaro Bet” čiji je vlasnik S.B, neovlašćeno organizuju igre na sreću.

Policijski službenici su, 30.11.2017. godine, u koordinaciji i po nalogu nadležnog tužioca, a po prethodno pribavljenoj naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, izvršili pretres navedenog objekta i tom prilikom pronašli 15 slot aparata za igre na sreću i dva stola za rulet, kao i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na funkcionisanje navedenog objekta.

Nakon sprovedenog pretresa, službenici Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za igre na sreću su na zahtjev službenika Sektora kriminalističke policije izašli na lice mjesta i shodno svojim nadležnostima izvršili očitavanje memorije pronađenih slot aparata i ruleta. Tom prilikom, očitavanjem memorije pronađenih aparata, nedvosmisleno je utvrđeno da su se u objektu nekadašnjeg kazina „Royal” u periodu od juna 2015. godine neovlašćeno organizovale igre na sreću.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da se protiv S.B. podnese krivična prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćeno organizovanje igara na sreću.

Navedeni objekat je shodno odluci Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za igre na sreću zapečaćen, a pronađeni slot aprati i stolovi za rulet biće predati Upravi za imovinu i oni će zajedno sa pronađenom poslovnom dokumentacijom biti predmet daljih vještašenja u cilju utvrđivanja nezakonito stečene dobiti.

Službenici Uprave policije, u aktivnostima koje sprovode u borbi protiv organizovanog kriminala a koje koordinira Sektor kriminalističke policije su, u jednaest akcija koje su sprovedene od početka oktobra, uključujući i današnju akciju, izvršili pretrese na 185 lokacija na jugu i sjeveru i u centralnoj regiji, i to na lokacijama koje koriste članovi OKG, bezbjednosno interesantna lica i njima bliska lica. Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga. Sve što je oduzeto biće vještačeno u Forenzičkom centru radi utvrđivanja porijekla odnosno eventualne povezanosti sa počinjenim krivičnim djelima.

Aktivnosti policije na otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala se nastavjaju, kaže se u sopštenju iz Upreave policije.

Marin Med donosi svjetske standarde u Crnu Goru

0
Sa urucenja AED aparata

Crnogorsko-hrvatsko-izraelska firma Marin Med Montenegro koja već tri godine uspješno sarađuje sa Opštom bolnicom Kotor, donirala je danas preduzeću Aerodromi Crne Gore automatski eksterni defibrilator (AED) jednostavne primjene u hitnoj medicinskoj pomoći osobama koje imaju srčani zastoj.

Ovaj prenosni uređaj za hitnu primjenu električnog šoka, biće u upotrebi na aerodromu Tivat. Donacija vrijedna četiri hiljade eura realizovana je u partnerstvu sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, a aparat je direktoru aerodroma Tivat Radovanu Mariću uručio dr Rikard Lenz, direktor kompanije Marin Med Hrvatska, iz Dubrovnika.       Ta firma ima dugu tradiciju pružanja medicinske zdravstvene zaštite prve klase za sve turiste Dubrovnika, a posebno putnike i posadu velikih kruzera.

Lenz pokazuje aparat

„Kao društveno odgovorna kompanija koja već tri godine sjajno sarađuje sa Opštom bolnicom Kotor, željeli smo nešto vratiti zajednici u kojoj poslujemo, kao i turistima koji posjećuju Crnu Goru. Stoga smo donirali ovaj moderan uređaj – javno dostupni AED poklonimo vazdušnoj luci u Tivtu.“ – istakao je dr Lenz, dodajući da je projekat javno dostupnih AED-a veoma važan u svim razvijenim zemljama svijeta gdje su takvi uređaji postavljeni na frekvetnim javnim mjestim poput aerodroma, luka, željezničkih stanica ili hotela, kako bi se sa njima u najkreće moguće vrijeme pružila pomoć osobi koja doživi srčani udar. Aparat koji ima i glasovnu komunikaciju sa osobom koja ga koristi, napravljen je tako da jednostavno i bez greške može upotrebiti svako, čak i osobe bez ikakvog medicinskog znanja ili obuke. Ukoliko se defibrilator primijeni u prvih tri do pet minuta postoji vrlo visoka vjerojatnost da će osoba koja je doživjela srčani zastoj preživjeti i uspješno se oporaviti.

„Ako se ovaj aparat primijeni u roku od 3 minute od srčanog udara, on omogućava preživljavanje 60 posti svih pacijenata kojima se to dogodi. Svaka minuta u kojoj se AED upotrebi prije toga, mogućnost preživljavanja povećava za još 10 odsto“- naglasio je Lenz dodajući da očekuje da se akcija instaliranja AED-a na javnim mjestima u Crnoj Gori nastavi i time poveća stepen zdravstve kulture, ali i pružanja hitne pomoći ugroženima.

Direktor aerodroma Radovan Marić se zahvalio na donaciji istakavši da AED nije mogao doći na bolje mjesti od terminalne zgrade te vazdušne luke kroz koju ljeti u dnevnim špicevima prolazi i preko 10 hiljada ljudi na dan. On i Lenz su najavili nastavak saradnje na obuci aerodromskog bezbjedonosnog osoblja ali i pripadnika policije da koriste AED aparat.

Aleksandra Maksimović iz NTO CG je possjedtila da je u partnerstvu sa Marn Medom već ranije doniran jedan AED aparat koji je u upotrebi u hotelu „Palas“ u Petrovcu.

H.Novi – srušeni nelegalni objekti na Gomili

0
Rušenje nelegalnih objekata na Gomili

Na osnovu rješenja Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi srušeni su nelegalni objekti koji su godinama unazad ružili sliku hercegnovskog naselja Gomila.

Srušena su dva betonska i uklonjen limeni objekat, koji su bespravno podignuti, bili su napušteni i puni otpada, nakon čega je teren očišćen, obavijestili su iz ove Službe. Na ovaj način konačno je riješeno pitanje koje je bilo predmet pritužbi brojnih mještana.

Srušeni nelegalni objekti na Gomili

Plan Opštine je da u narednom periodu ova lokacija bude iskorišćena za izgradnju dječijeg igrališta na Gomili, kako je to najavljeno nakon što su nedavno teren obišli potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić.

Nevrijeme u Tivtu – ulice pod vodom, što od kiše što od mora…

0

Veliko nevrijeme u Tivtu, uzlice se pokrivene vodom, put u Donjoj Lastvi poplavio što od kiše, sto od mora.

Duva olujno jugo i pada jaka kiša.

Aerodrom Tivat za sada nije zatvoren za saobraćaj.

Jaki jugo je jutros oko 5:30 oborio građevinsku skelu postavljenu na jednoj od kuća u Krašićima. Pri padu, skela je polomila i srušila stablo masline koje je palo na lokalni put prema Radovićima i blokiralo ga.

Nevrijeme u Tivtu
Komunalci su intervenisali i uklonili oboreno stablo pa je saobraćaj ponovno uspostavljen oko 6:10 časova.

More ispred gradske rive Pine je potpuno zamućeno od nanosa koje donosi potok Rosino.

Unija pomoraca Crne Gore uručila udžbenike i nautičke karate Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru

0
Boka Kotorska – Boka News

Predstavnici Unije pomoraca Crne Gore uručili su u utorak drugu po redu pošiljku udžbenika i nautičkih karata Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru.

“Ovog puta je CAIM, specijalizovana firma iz Đenove, između ostalog poslala i navigacijske karte frekventnih područja u više istovjetnih primjeraka, tako da će našim učenicima biti omogućeno lakše praćenje predavanja, kao i rad u grupama”- saopšteno je iz Unije pomoraca.

Direktor Srednje pomorske škole Kotor profesor Veljko Botica zahvalio se Uniji i svim pomorcima koji su pomogli ovaj projekat i izrazio nadu da će se ova praksa nastaviti i ubuduće. Predstavnici Unije pomoraca nedavno su učenicima zašvršnih razreda nautičkog i brodomašinskog smjera u SPŠ Kotor održali i interesantna predavanja sa primjerima iz ličnog iskustva, o tome što prilikom prvog ukrcaja na brod očekuje mlade pomorce – kadete palube i asistente stroja tokom obavljanja njihove obavezne pomorske prakse – kadeture.

Unija

Iz Unije pomoraca pozvali su sve svoje članove  da u okvirima svojih mogućnosti, pomognu ovdašnje pomorske škole sa strulnom literaturom, posebno onom koja se bavi temama iz mašinstva, kako bi učenici i njihovi predavači išli u korak sa novim tehnologijama.

Nastavak rekonstrukcije še­ta­li­šta ,,Pet Da­ni­ca” na­red­ne sed­mi­ce ?

0
Herceg Novi – Igalo

Re­kon­struk­ci­ja 365 me­ta­ra še­ta­li­šta ,,Pet Da­ni­ca” bi mo­gla za­po­če­ti na­red­ne sed­mi­ce, dvi­je go­di­ne od po­čet­ka ra­do­va i na­kon vi­še od go­di­nu da­na pa­u­ze.

Na­sta­vak ra­do­va od­la­gan je uz raz­li­či­te iz­go­vo­re, od vre­men­skih pri­li­ka, pra­zni­ka, se­zo­ne, pre­ko pre­pro­jek­to­va­nja pro­jek­ta, po­tom pre­pro­jek­to­va­nja pre­pro­jek­to­va­nog pro­jek­ta i naj­zad do re­vi­zi­je.

Bo­ro Lu­čić, ko­ji je od­ne­dav­no v.d .di­rek­to­ra Agen­ci­je za iz­grad­nju i raz­voj gra­da, sa­op­štio je da je ko­nač­no za­vr­še­na re­vi­zi­ja pro­jek­ta, te da će iz­vo­đač, ,,Đo­kić gru­pa”, na­kon uvi­da u re­vi­do­va­ni pro­je­kat, naj­vje­ro­vat­ni­je na­red­ne sed­mi­ce kre­nu­ti s po­slom.
On je na­gla­sio da će naj­te­ži dio po­sla bi­ti pro­ši­ri­va­nje še­ta­li­šta, od re­sto­ra­na ,,Do­mi­ni­ka­na” do „Mi­mo­ze”.

-U če­tvr­tak bi tre­ba­lo da pre­u­zme­mo re­vi­do­va­ni pro­je­kat, na­kon če­ga će­mo se sa­sta­ti sa vla­sni­kom ,,Đo­kić gru­pe” i do­go­vo­ri­ti na­sta­vak po­sla. Ova kom­pa­ni­ja je već an­ga­žo­va­na na sa­na­ci­ji No­vo­sad­ske pla­že, ta­ko da su ma­ši­ne već tu, i ne bi tre­ba­lo da bu­de pro­ble­ma u ve­zi nji­ho­vog ula­ska u po­sao, ka­zao je Lu­čić.

Na či­tav prav­ni i imo­vin­ski ga­li­ma­ti­jas ko­ji je pra­tio ove ra­do­ve ra­ni­je je uka­zao Alek­san­dar Vu­jo­vić, prav­nik u Agen­ci­ji za iz­grad­nju i raz­voj Her­ceg No­vog. On je ob­ja­snio da je Op­šti­na Her­ceg No­vi sa Mor­skim do­brom na­pra­vi­la ugo­vor o za­jed­nič­koj in­ve­sti­ci­ji. Ka­da je do­ni­je­ta gra­đe­vin­ska do­zvo­la 2014. go­di­ne, ona je gla­si­la na Op­šti­nu i Mor­sko do­bro, a to je bit­no zbog to­ga što, ka­ko ka­že Vu­jo­vić, ni­je­dan od in­ve­sti­to­ra ni­je mo­gao da ra­di ni­šta bez sa­gla­sno­sti ovog dru­gog na sa­mom pro­jek­tu, a ni to­kom iz­vo­đe­nja ra­do­va, te da je Op­šti­na ovla­sti­la agen­ci­ju da bu­de ne­po­sred­ni iz­vr­ši­lac po­sla uz sa­gla­snost Mor­skog do­bra.

-Me­đu­tim, ta gra­đe­vin­ska do­zvo­la iz 2014.go­di­ne ni­je se mo­gla iz­vr­ši­ti, jer pro­je­kat ni­je bio ura­đen u skla­du sa sa­da­šnjim sta­njem. Kad se kre­nu­lo sa iz­vo­đe­njem 2015.go­di­ne, već ta­da su na­stu­pi­li pro­ble­mi. Na­i­me, po­ja­vi­li su se ne­ki pri­vre­me­ni objek­ti is­pred grn­ča­ra ( apart­ma­ni „Ce­bra”) od­no­sno u tra­si še­ta­li­šta, a sam pro­je­kat ni­je pro­šao re­vi­zi­ju. Ka­da je ka­sni­je re­vi­zi­ju ura­dio Gra­đe­vin­ski fa­kul­tet, na­šli su do­sta gre­ša­ka. Ugra­đe­na je i ka­na­li­za­ci­o­na ci­jev u trup še­ta­li­šta i to bez do­zvo­le. I ka­da je iz­vo­đač kre­nuo s ra­do­vi­ma, on je pr­vo na­i­šao na lo­šu tra­su i ob­u­sta­vio ra­do­ve. To je bi­lo nje­go­vo pra­vo, ob­ja­snio je Vu­jo­vić.

U ta­kvoj si­tu­a­ci­ji, tvr­di on, da se ne bi va­di­la no­va gra­đe­vin­ska do­zvo­la, u Za­ko­nu o ure­đe­nju pro­sto­ra i iz­grad­nji obje­ka­ta po­sto­ji mo­guć­nost da se ura­di do­pun­ski pro­je­kat, uz sa­gla­snost vla­sni­ka ze­mlji­šta i in­spek­to­ra za gra­đe­vi­nar­stvo.
U pr­voj fa­zi re­kon­struk­ci­je še­ta­li­šta bi­lo je la­ko, jer je Op­šti­na bi­la vla­snik ze­mlji­šta. Me­đu­tim, pro­ble­mi su se po­ja­vi­li u dru­gom di­je­lu tra­se od te­ra­se ,,Do­mi­ni­ka­na” do re­sto­ra­na „Mi­mo­za”.
Da se ne bi ru­ši­lo, Op­šti­na je da­la pro­jekt­ni za­da­tak da se pri­li­kom iz­ra­de do­pun­skog pro­jek­ta ne di­ra­ju po­sto­je­ći objek­ti na te­re­nu, da ne bi do­šlo do sud­skog po­stup­ka, što zna­či da se ne smi­ju ru­ši­ti objek­ti is­pred grn­ča­ra, kao ni te­ra­sa re­sto­ra­na „Mi­mo­za”.

-Agen­ci­ja je Mor­skom do­bru upu­ti­la za­htjev da da­ju sa­gla­snost za po­sta­vlja­nje stu­ba. Me­đu­tim, iz Mor­skog do­bra su ka­za­li da „nji­ma vi­še ne od­go­va­ra da bu­du in­ve­sti­to­ri”. Na­kon to­ga je za­klju­čen ugo­vor iz­me­đu Op­šti­ne i Mor­skog do­bra. Gra­đe­vin­ska do­zvo­la se pre­no­si na Op­šti­nu, a Mor­sko do­bro fi­nan­si­ra po­sao, ka­zao je Vu­jo­vić.

No, tu ne za­vr­ša­va kraj ad­mi­ni­stra­tiv­nim mu­ka­ma, jer ka­da je Mor­skom do­bru upu­ćen za­htjev oni su ga pro­sli­je­di­li Mi­ni­star­stvu fi­nan­si­ja, ko­je je po Za­ko­nu o dr­žav­noj imo­vi­ni nad­le­žno da da­je sa­gla­snost za ras­po­la­ga­nje i ko­ri­šće­nje dr­žav­nog ze­mlji­šta. Mi­ni­star­stvo ga je vra­ti­lo Mor­skom do­bru, sa­vje­tu­ju­ći da se mo­ra ići pre­ko Mi­ni­star­stva odr­ži­vog raz­vo­ja i tu­ri­zma. On­da je MORT sve kan­di­do­vao Vla­di. Me­đu­tim, ni­je bi­lo po­da­tka o to­me da za grad­nju še­ta­li­šta po­sto­ji gra­đe­vin­ska do­zvo­la, ni za­što tre­ba da se za­u­zi­ma ze­mlji­šte, ni­ti da je po­treb­no da se ra­di do­pun­ski pro­je­kat.

Iz agen­ci­je su po­sla­li svu neo­p­hod­nu do­ku­men­ta­ci­ju i Upra­vi i MORT-u, ra­di do­zvo­le za po­sta­vlja­nje jed­nog stu­ba, a odo­bre­nje je pri­sti­glo. No­vi do­ra­đe­ni pro­je­kat po­slat je Gra­đe­vin­skom fa­kul­te­tu ko­ji ga je odo­brio, ali da iz­vo­đač ra­do­va, Đo­kić gru­pa, mo­že da ra­di sa­mo ako i za ovu dru­gu tra­su do­bi­je ura­đen do­pun­ski pro­je­kat što je, ka­ko tvr­de u agen­ci­ji, i ura­đe­no.
Pod­sje­ti­će­mo da je re­kon­struk­ci­ja di­je­la še­ta­li­šta od re­sto­ra­na „Ra­fa­e­lo” do objek­ta ,,Ga­leb’’ po­če­la 20. ok­to­bra 2015.go­di­ne, a da je po­sao tre­ba­lo da bu­de okon­čan u ro­ku od 90 da­na. K.M.

Za­vr­še­ni gru­bi ra­do­vi do ,,Do­mi­ni­ka­ne’’

Na di­o­ni­ci du­goj 365 me­ta­ra gru­bi gra­đe­vin­ski ra­do­vi su za­vr­ši­ni od objek­ta ,,Ga­leb’’ do re­sto­ra­na ,,Do­mi­ni­ka­na’’, a u na­red­nom pe­ri­o­du se oče­ku­je pro­ši­re­nje še­ta­li­šta do re­sto­ra­na ,,Mi­mo­za’’, po­tom po­plo­ča­va­nje kom­plet­ne tra­se be­ha­to­nom, po­sta­vlja­nje ogra­de, jav­ne ra­svje­te i hor­ti­kul­tur­no ure­đe­nje.

Ako Crna Gora ne zaštiti Solanu, nema EU

0
Sa konferencije foto Z.Đurić

Ukoliko želi da postane punopravni član EU, Crna Gora mora imati Natura 2000 mrežu zaštićenih područja i u sklopu nje zaštićeno područje ulcinjske Solane, ali i pojačati kontrolu nad već proglašenim zaštićenim područjima.

To je predstavnicima državnih institucija poručio Vedran Nikolić iz Generalnog direktorata za životnu sredinu Evropske komisije, na radionici posvećenom projektu uspostavljanja evropske mreže zaštićenih područja u Crnoj Gori.

Natura 2000 je uspostavljena 1992. i pokriva 18 odsto kopnene teritorije u državama članicama EU, kao i oko četiri odsto morskih voda, te predstavlja najveću ekološku mrežu na svijetu.

Mreža Natura 2000 obezbjeđuje zaštitu za preko 200 stanišnih tipova i više od 1000 rijetkih i ugroženih vrsta.

Djelovi crnogorske teritorije koji budu nominovani i proglašeni Natura 2000 područjima postaće dio zajedničke prirodne baštine i biodiverziteta EU.

„Natura 2000 područja nijesu pod strogom zaštitom koja isključuju sve ljudske aktivnosti. Pristup očuvanju i održivoj upotrebi je mnogo širi, i u većoj mjeri usredsrijeđen na ljude koji sarađuju sa prirodom. Iako su područja Natura 2000 mreže odabrana isključivo na osnovu naučnih kriterijuma, zemlje članice moraju osigurati da se njima upravlja na održiv način, kako ekološki tako i ekonomski”, kazala je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.

Ona je pojasnila da se Crna Gora nalazi na polovini sveobuhvatnog istraživanja, odnosno mapiranja kopnenog dijela svoje teritorije, vezanog za vrijedna staništa, divlje vrste biljaka i životinja, a posebno ptica.

Ulcinj solana
Ulcinj solana

Vedran Nikolić je objašnjavajući koje mjere zaštite Crna Gora treba da preduzme rekao da misli na one u  nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima.

“Na konkretne korake u proglašavanju morskih zaštićenih područja, zaštitu ptica i drugih zaštićenih životinja, posebno u kontekstu istraživanja koja Crna Gora planira raditi u Jadranskom moru“, kazao je Nikolić.

Direktor Direktorata za energetiku u Ministarstvu ekonomije Miodrag Čanović je objasnio da je energetika jedna od strateških grana i da bi trebalo biti vrlo obazriv kada je u pitanju odabir zaštićenih zona.

“Sektor energetike karakteriše veliki energetski potencijal: ugalj, hidro, potencijal biomase, vjetro i solarni potencijal koji je nedovoljno iskorišten. Tu je i nedovoljna energetska efikasnost, kao i zavisnost od uvoza struje i fosilnih goriva. Vlada je 2014. usvojila Strategiju razvoja energetike do 2030. godine. Imamo veliki broj projekata, a među njima i izgradnja novih energetskih objekata. Ugovorima je predviđena izgradnja 53 male hidroelektrane, ukupne snage 94 megavata. Trenutno je završena izgradnja 12 hidroelektrana, od kojih je 11 steklo status povlašćenog proizvođača, dok se jedna nalazi u probnom radu”, rekao je između ostalog on.

Nije dovoljno prepisati praksu EU

Vedran Nikolić je kazao da je važno pravilno prenijeti odredbe EU zakonodavstva u domaće, ali da je mnogo važnija njihova  primjena.

„Ona zahtijeva i dobre administrativne kapacitete u  službama u državnim institiucijama, podrazumijeva saradnju sa civilnim sektorom i stručnjacima.  Crna Gora danom pristupanja mora imati gotov plan Natura 2000 mreže i  pokazati da može njom upravljati. Pri tom mislim, na primjer, na adekvatne i konkretne mjere zaštite ulcinjske Solane”, rekao je on.

/D.Peruničić/

Nakon 357 godina, prva smjena straže Kraljevske mornarice u centru Londona

0

Pripadnici britanske Kraljevske mornarice su prekjučer prvi put, nakon 357 godina, izveli tradicionalnu ceremoniju smjene straže ispred Buckinghamske palače u Londonu.

Hiljade turista okupilo se ispred vrata palače po hladnom zimskom vremenu dok je 86 mornara s 45 brodova izvodilo poznatu ceremoniju, koju obično izvode jedinice Kraljevske garde u sklopu kopnene vojske, prenosi AP.

Tradicionalna ceremonija smjene straže datira još iz 1660. godine, a pripadnici Kraljevske mornarice bili su uzbuđeni što su imali priliku da u njoj sudjeluju.

Sigurnost je u Londonu, tijekom smjene straže, u proteklih godinu dana pojačana zbog mogućih ekstremističkih napada, s obzirom na veliku popularnost koju ta ceremonija ima među posjetiteljima britanske prijestolnice.

Jugo i kiša sredinom dana u slabljenju

0
Tivat – Olujno jugo

U Crnoj Gori će biti oblačno i kišovito, povremeno pljuskovi, a moguća je i grmljavina.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mjestimično se očekuju obilne količine padavina. Krajem dana padavine će značajno oslabiti, a na zapadu i jugozapadu i prestati.

Na Cetinju je tokom noći palo 215 litara kiše po metru kvadratnom, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju.

Vjetar južnih smjerova, pojačan i veoma jak, na udare olujne jačine, a od sredine dana će slabiti.

Jutarnja temperatura od jedan do 13, najviša dnevna od šest do 19 stepeni.

Stanje na putevima

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i uz smanjenu vidljivost usled niske oblačnosti, saopštili su iz Auto-moto saveza Crne Gore.

Oni su upozorili na jak vjetar i pojavu sitnih odrona na putevima koji prolaze duž klisura i usjeka i savjetovali vozačima opreznu vožnju prilagođenu stanju na putu.

Upotreba zimske opreme je obavezna na putevima gdje to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove.

Na magistralnom putu Cetinje – Budva, dionica Košljun – Zavala saobraćaj će biti zatvoren od devet do 11 i od 14 do 15 sati i 30 minuta, kao i od dva do pet sati.

Zbog radova na magistralnom putu Cetinje-Budva, dionica Brajići-Lapčići, saobračać će biti obustavljen od devet sati i 15 minuta do 11 sati i 15 minuta i od 14 sati i 15 minuta do 15 sati i 45 minuta.

Na regionalnom putu, dionica Cetinje – Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj je zatvoren od osam do deset i od 14 do 16 sati.

Na magistralnom putu M-2.4 dionica Sutomore -Bar u mjestu Šušanj saobraća se jednosmjerno sa semaforskom signalizacijom.

Na magistralnom putu M-2, dionici Tivat – Budva, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog radova na izgradnji javne rasvjete uz magistralni put M-2 dionica Kamenari – Herceg Novi, lokaliteti Kavalin – Ljuta doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Uhapšeni odgovorni za nesreću na gradilištu u Bečićima

0
Policija

Službenici Uprave policije MUP-a – Centra bezbjednosti Budva lišili su sinoć slobode R.G. (33) iz Nikšića, izvršnog direktora firme „Globalis trade“, i A.M. (28) iz Nikšića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti u vezi krivičnog djela izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu, kojom prilikom je došlo do smrti D.P. sa Kosova i povrjeđivanja S.G, takođe sa Kosova.

Sumnja se da lica lišena slobode, R.G, izvršni direktor ove firme, i A.M, koji se nalazio na gradilištu, pri izvođenju građevinskih radova na parceli u Bečićima nisu postupili shodno propisima i tehničkim pravilima, odnosno da nisu obezbijedili mjere zaštite na radu, te je usljed tih propusta došlo do smrti D.P. i povrjeđivanja S.G.

Naime juče, 28.11.2017. godine oko 14,30 časova, u ulici Alekse Šantića, u naselju Bečići u Budvi, došlo je do urušavanja zemljišta visine oko osam metara, kao i jedne terase sa obližnje zgrade, na gradilištu građevinskog objekta firme „Globalis trade“. Do urušavanja zemljišta došlo je prilikom izvođenja zemljanih radova na gradilištu. Urušeno zemljište zatrpalo je dva radnika, S.G. i D.P. sa Kosova.

Na lice mjesta izašli su službenici Službe zaštite i spasavanja Budva, koji su S.G. izvadili ispod zemljanog odrona, koji je zatim prevezen u bolnicu u Kotoru i prema informacijama kojima raspolažemo nalazi se van životne opasnosti. I drugo lice koje je bilo zatrpano, D.P, je potom izvađeno ispod odrona, ali on nije davao znake života. Od strane Službe hitne medicinske pomoći u Budvi je konstatovana njegova smrt.

O svemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Na licu mjesta je izvršen uviđaj kojim je rukovodio nadležni tužilac, uz prisustvo službenika CB Budva i inspektora zaštite na radu, vještaka građevinske struke i vještaka zaštite na radu.

Tijelo D.P. je transportovano na Odjeljenje sudske patologije u KCCG u Podgorici radi vršenja obdukcije.

Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu.