Punih 35 godina Nizozemac Wim Kruiswijk redovito sjedi na plaži i traži boce s porukom. Da se njegova ustrajnost isplatila, svjedoči podatak da je u tom razdoblju skupio kolekciju od nevjerojatnih 1200 boca. Sve je počelo davne 1983. godine, kada je 68-godišnjak pronašao tri boce na lokalnoj plaži, a svaka od njih imala je adresu pošiljatelja. Zapisao je svu trojicu, i bio je ugodno iznenađen što su mu svi odgovorili. To pozitivno iskustvo ga je ohrabrilo da nastavi s pretraživanjem plaža.
“Boce nalazim na plaži Zadvoorta, gdje živim, i na nizozemskim otocima”, otkrio je Wim.
“Poruke ne putuju brzo, prođu dani, tjedni i mjeseci da pronađete bocu”, posvjedočio je kolekcionar. U početku bi pronašao i 50 bočica godišnje, a od 2000. godine broj je pao na 20 ili 30 godišnje, uglavnom zato što su se redovito počele čistiti plaže. Prema njegovim riječima, dolazak interneta svakako je utjecao na smanjenje broja poruka koje se odašilju morskim putem.
“U pravilu sam primao odgovor na polovicu poruka u boci koje bih pronašao. Sada ne toliko jer ljudi žele neposredan odgovor.”
Danas je Wim umirovljenik, a nekada je radio kao knjižničar, što dokazuje i svojim osobitim sistemom sortiranja boca. Naime, sve koje je pronašao zatvorene su i pohranjene u plastične kutije. Izložene su samo jedinstvene ukrasne boce.
Bacanje boca u more bilo je poznato još u antici
S njima je filozof Teofrast istraživao vodene tokove već 310. godine prije Krista. No, ova se metoda još i danas koristi. Boce s porukom često su u povijesti koristili nasukani pomorci, a bile su popularne i za slanje svjedočanstva ljubavi ili pepela mrtvih. U posljednje vrijeme na ovaj se način traže potencijalni dopisnici, a Wimova kolekcija je dokaz da sustav još itekako živi.
Službenici Uprave policije MUP-a – Sektora kriminalističke policije su u sadejstvu sa službenicima Odeljenja bezbjednosti Kotor, u nastavku aktivnosti koje se preduzimaju u cilju borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa na području Boke Kotorske, shodno mjerama i radnjama koje su planirane od strane Operativnog štaba „Boka”, a postupajući po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, izvršili pretres prostorija koje koristi član organizovane kriminalne grupe, S.B. (27) iz Kotora, a u kojima su, kako se sumnja, bile neovlašćeno organizovane igre na sreću, saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv S.B. će biti podnijeta krivična prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćeno organizovanje igara na sreću.
Naime, na osnovu operativnih saznanja kojima je raspolagao Sektor kriminalističke policije, a u saradnji sa nadležnim tužilaštvom izvršene su neophodne provjere posredstvom Uprave za igre na sreću, Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave na osnovu kojih se sumnja da se u objektu u kojem se nalazio kazino „Royal”, a koji je uzet pod zakup od strane preduzeća „Cattaro Bet” čiji je vlasnik S.B, neovlašćeno organizuju igre na sreću.
Policijski službenici su, 30.11.2017. godine, u koordinaciji i po nalogu nadležnog tužioca, a po prethodno pribavljenoj naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru, izvršili pretres navedenog objekta i tom prilikom pronašli 15 slot aparata za igre na sreću i dva stola za rulet, kao i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na funkcionisanje navedenog objekta.
Nakon sprovedenog pretresa, službenici Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za igre na sreću su na zahtjev službenika Sektora kriminalističke policije izašli na lice mjesta i shodno svojim nadležnostima izvršili očitavanje memorije pronađenih slot aparata i ruleta. Tom prilikom, očitavanjem memorije pronađenih aparata, nedvosmisleno je utvrđeno da su se u objektu nekadašnjeg kazina „Royal” u periodu od juna 2015. godine neovlašćeno organizovale igre na sreću.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da se protiv S.B. podnese krivična prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćeno organizovanje igara na sreću.
Navedeni objekat je shodno odluci Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za igre na sreću zapečaćen, a pronađeni slot aprati i stolovi za rulet biće predati Upravi za imovinu i oni će zajedno sa pronađenom poslovnom dokumentacijom biti predmet daljih vještašenja u cilju utvrđivanja nezakonito stečene dobiti.
Službenici Uprave policije, u aktivnostima koje sprovode u borbi protiv organizovanog kriminala a koje koordinira Sektor kriminalističke policije su, u jednaest akcija koje su sprovedene od početka oktobra, uključujući i današnju akciju, izvršili pretrese na 185 lokacija na jugu i sjeveru i u centralnoj regiji, i to na lokacijama koje koriste članovi OKG, bezbjednosno interesantna lica i njima bliska lica. Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga. Sve što je oduzeto biće vještačeno u Forenzičkom centru radi utvrđivanja porijekla odnosno eventualne povezanosti sa počinjenim krivičnim djelima.
Aktivnosti policije na otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala se nastavjaju, kaže se u sopštenju iz Upreave policije.
Crnogorsko-hrvatsko-izraelska firma Marin Med Montenegro koja već tri godine uspješno sarađuje sa Opštom bolnicom Kotor, donirala je danas preduzeću Aerodromi Crne Gore automatski eksterni defibrilator (AED) jednostavne primjene u hitnoj medicinskoj pomoći osobama koje imaju srčani zastoj.
Ovaj prenosni uređaj za hitnu primjenu električnog šoka, biće u upotrebi na aerodromu Tivat. Donacija vrijedna četiri hiljade eura realizovana je u partnerstvu sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, a aparat je direktoru aerodroma Tivat Radovanu Mariću uručio dr Rikard Lenz, direktor kompanije Marin Med Hrvatska, iz Dubrovnika. Ta firma ima dugu tradiciju pružanja medicinske zdravstvene zaštite prve klase za sve turiste Dubrovnika, a posebno putnike i posadu velikih kruzera.
Lenz pokazuje aparat
„Kao društveno odgovorna kompanija koja već tri godine sjajno sarađuje sa Opštom bolnicom Kotor, željeli smo nešto vratiti zajednici u kojoj poslujemo, kao i turistima koji posjećuju Crnu Goru. Stoga smo donirali ovaj moderan uređaj – javno dostupni AED poklonimo vazdušnoj luci u Tivtu.“ – istakao je dr Lenz, dodajući da je projekat javno dostupnih AED-a veoma važan u svim razvijenim zemljama svijeta gdje su takvi uređaji postavljeni na frekvetnim javnim mjestim poput aerodroma, luka, željezničkih stanica ili hotela, kako bi se sa njima u najkreće moguće vrijeme pružila pomoć osobi koja doživi srčani udar. Aparat koji ima i glasovnu komunikaciju sa osobom koja ga koristi, napravljen je tako da jednostavno i bez greške može upotrebiti svako, čak i osobe bez ikakvog medicinskog znanja ili obuke. Ukoliko se defibrilator primijeni u prvih tri do pet minuta postoji vrlo visoka vjerojatnost da će osoba koja je doživjela srčani zastoj preživjeti i uspješno se oporaviti.
„Ako se ovaj aparat primijeni u roku od 3 minute od srčanog udara, on omogućava preživljavanje 60 posti svih pacijenata kojima se to dogodi. Svaka minuta u kojoj se AED upotrebi prije toga, mogućnost preživljavanja povećava za još 10 odsto“- naglasio je Lenz dodajući da očekuje da se akcija instaliranja AED-a na javnim mjestima u Crnoj Gori nastavi i time poveća stepen zdravstve kulture, ali i pružanja hitne pomoći ugroženima.
Direktor aerodroma Radovan Marić se zahvalio na donaciji istakavši da AED nije mogao doći na bolje mjesti od terminalne zgrade te vazdušne luke kroz koju ljeti u dnevnim špicevima prolazi i preko 10 hiljada ljudi na dan. On i Lenz su najavili nastavak saradnje na obuci aerodromskog bezbjedonosnog osoblja ali i pripadnika policije da koriste AED aparat.
Aleksandra Maksimović iz NTO CG je possjedtila da je u partnerstvu sa Marn Medom već ranije doniran jedan AED aparat koji je u upotrebi u hotelu „Palas“ u Petrovcu.
Na osnovu rješenja Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi srušeni su nelegalni objekti koji su godinama unazad ružili sliku hercegnovskog naselja Gomila.
Srušena su dva betonska i uklonjen limeni objekat, koji su bespravno podignuti, bili su napušteni i puni otpada, nakon čega je teren očišćen, obavijestili su iz ove Službe. Na ovaj način konačno je riješeno pitanje koje je bilo predmet pritužbi brojnih mještana.
Srušeni nelegalni objekti na Gomili
Plan Opštine je da u narednom periodu ova lokacija bude iskorišćena za izgradnju dječijeg igrališta na Gomili, kako je to najavljeno nakon što su nedavno teren obišli potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić.
Veliko nevrijeme u Tivtu, uzlice se pokrivene vodom, put u Donjoj Lastvi poplavio što od kiše, sto od mora.
Duva olujno jugo i pada jaka kiša.
Aerodrom Tivat za sada nije zatvoren za saobraćaj.
Jaki jugo je jutros oko 5:30 oborio građevinsku skelu postavljenu na jednoj od kuća u Krašićima. Pri padu, skela je polomila i srušila stablo masline koje je palo na lokalni put prema Radovićima i blokiralo ga.
Nevrijeme u TivtuKomunalci su intervenisali i uklonili oboreno stablo pa je saobraćaj ponovno uspostavljen oko 6:10 časova.
More ispred gradske rive Pine je potpuno zamućeno od nanosa koje donosi potok Rosino.
Predstavnici Unije pomoraca Crne Gore uručili su u utorak drugu po redu pošiljku udžbenika i nautičkih karata Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru.
“Ovog puta je CAIM, specijalizovana firma iz Đenove, između ostalog poslala i navigacijske karte frekventnih područja u više istovjetnih primjeraka, tako da će našim učenicima biti omogućeno lakše praćenje predavanja, kao i rad u grupama”- saopšteno je iz Unije pomoraca.
Direktor Srednje pomorske škole Kotor profesor Veljko Botica zahvalio se Uniji i svim pomorcima koji su pomogli ovaj projekat i izrazio nadu da će se ova praksa nastaviti i ubuduće. Predstavnici Unije pomoraca nedavno su učenicima zašvršnih razreda nautičkog i brodomašinskog smjera u SPŠ Kotor održali i interesantna predavanja sa primjerima iz ličnog iskustva, o tome što prilikom prvog ukrcaja na brod očekuje mlade pomorce – kadete palube i asistente stroja tokom obavljanja njihove obavezne pomorske prakse – kadeture.
Unija
Iz Unije pomoraca pozvali su sve svoje članove da u okvirima svojih mogućnosti, pomognu ovdašnje pomorske škole sa strulnom literaturom, posebno onom koja se bavi temama iz mašinstva, kako bi učenici i njihovi predavači išli u korak sa novim tehnologijama.
Rekonstrukcija 365 metara šetališta ,,Pet Danica” bi mogla započeti naredne sedmice, dvije godine od početka radova i nakon više od godinu dana pauze.
Nastavak radova odlagan je uz različite izgovore, od vremenskih prilika, praznika, sezone, preko preprojektovanja projekta, potom preprojektovanja preprojektovanog projekta i najzad do revizije.
Boro Lučić, koji je odnedavno v.d .direktora Agencije za izgradnju i razvoj grada, saopštio je da je konačno završena revizija projekta, te da će izvođač, ,,Đokić grupa”, nakon uvida u revidovani projekat, najvjerovatnije naredne sedmice krenuti s poslom.
On je naglasio da će najteži dio posla biti proširivanje šetališta, od restorana ,,Dominikana” do „Mimoze”.
-U četvrtak bi trebalo da preuzmemo revidovani projekat, nakon čega ćemo se sastati sa vlasnikom ,,Đokić grupe” i dogovoriti nastavak posla. Ova kompanija je već angažovana na sanaciji Novosadske plaže, tako da su mašine već tu, i ne bi trebalo da bude problema u vezi njihovog ulaska u posao, kazao je Lučić.
Na čitav pravni i imovinski galimatijas koji je pratio ove radove ranije je ukazao Aleksandar Vujović, pravnik u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog. On je objasnio da je Opština Herceg Novi sa Morskim dobrom napravila ugovor o zajedničkoj investiciji. Kada je donijeta građevinska dozvola 2014. godine, ona je glasila na Opštinu i Morsko dobro, a to je bitno zbog toga što, kako kaže Vujović, nijedan od investitora nije mogao da radi ništa bez saglasnosti ovog drugog na samom projektu, a ni tokom izvođenja radova, te da je Opština ovlastila agenciju da bude neposredni izvršilac posla uz saglasnost Morskog dobra.
-Međutim, ta građevinska dozvola iz 2014.godine nije se mogla izvršiti, jer projekat nije bio urađen u skladu sa sadašnjim stanjem. Kad se krenulo sa izvođenjem 2015.godine, već tada su nastupili problemi. Naime, pojavili su se neki privremeni objekti ispred grnčara ( apartmani „Cebra”) odnosno u trasi šetališta, a sam projekat nije prošao reviziju. Kada je kasnije reviziju uradio Građevinski fakultet, našli su dosta grešaka. Ugrađena je i kanalizaciona cijev u trup šetališta i to bez dozvole. I kada je izvođač krenuo s radovima, on je prvo naišao na lošu trasu i obustavio radove. To je bilo njegovo pravo, objasnio je Vujović.
U takvoj situaciji, tvrdi on, da se ne bi vadila nova građevinska dozvola, u Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata postoji mogućnost da se uradi dopunski projekat, uz saglasnost vlasnika zemljišta i inspektora za građevinarstvo.
U prvoj fazi rekonstrukcije šetališta bilo je lako, jer je Opština bila vlasnik zemljišta. Međutim, problemi su se pojavili u drugom dijelu trase od terase ,,Dominikana” do restorana „Mimoza”.
Da se ne bi rušilo, Opština je dala projektni zadatak da se prilikom izrade dopunskog projekta ne diraju postojeći objekti na terenu, da ne bi došlo do sudskog postupka, što znači da se ne smiju rušiti objekti ispred grnčara, kao ni terasa restorana „Mimoza”.
-Agencija je Morskom dobru uputila zahtjev da daju saglasnost za postavljanje stuba. Međutim, iz Morskog dobra su kazali da „njima više ne odgovara da budu investitori”. Nakon toga je zaključen ugovor između Opštine i Morskog dobra. Građevinska dozvola se prenosi na Opštinu, a Morsko dobro finansira posao, kazao je Vujović.
No, tu ne završava kraj administrativnim mukama, jer kada je Morskom dobru upućen zahtjev oni su ga proslijedili Ministarstvu finansija, koje je po Zakonu o državnoj imovini nadležno da daje saglasnost za raspolaganje i korišćenje državnog zemljišta. Ministarstvo ga je vratilo Morskom dobru, savjetujući da se mora ići preko Ministarstva održivog razvoja i turizma. Onda je MORT sve kandidovao Vladi. Međutim, nije bilo podatka o tome da za gradnju šetališta postoji građevinska dozvola, ni zašto treba da se zauzima zemljište, niti da je potrebno da se radi dopunski projekat.
Iz agencije su poslali svu neophodnu dokumentaciju i Upravi i MORT-u, radi dozvole za postavljanje jednog stuba, a odobrenje je pristiglo. Novi dorađeni projekat poslat je Građevinskom fakultetu koji ga je odobrio, ali da izvođač radova, Đokić grupa, može da radi samo ako i za ovu drugu trasu dobije urađen dopunski projekat što je, kako tvrde u agenciji, i urađeno.
Podsjetićemo da je rekonstrukcija dijela šetališta od restorana „Rafaelo” do objekta ,,Galeb’’ počela 20. oktobra 2015.godine, a da je posao trebalo da bude okončan u roku od 90 dana. K.M.
Završeni grubi radovi do ,,Dominikane’’
Na dionici dugoj 365 metara grubi građevinski radovi su završini od objekta ,,Galeb’’ do restorana ,,Dominikana’’, a u narednom periodu se očekuje proširenje šetališta do restorana ,,Mimoza’’, potom popločavanje kompletne trase behatonom, postavljanje ograde, javne rasvjete i hortikulturno uređenje.
Ukoliko želi da postane punopravni član EU, Crna Gora mora imati Natura 2000 mrežu zaštićenih područja i u sklopu nje zaštićeno područje ulcinjske Solane, ali i pojačati kontrolu nad već proglašenim zaštićenim područjima.
To je predstavnicima državnih institucija poručio Vedran Nikolić iz Generalnog direktorata za životnu sredinu Evropske komisije, na radionici posvećenom projektu uspostavljanja evropske mreže zaštićenih područja u Crnoj Gori.
Natura 2000 je uspostavljena 1992. i pokriva 18 odsto kopnene teritorije u državama članicama EU, kao i oko četiri odsto morskih voda, te predstavlja najveću ekološku mrežu na svijetu.
Mreža Natura 2000 obezbjeđuje zaštitu za preko 200 stanišnih tipova i više od 1000 rijetkih i ugroženih vrsta.
Djelovi crnogorske teritorije koji budu nominovani i proglašeni Natura 2000 područjima postaće dio zajedničke prirodne baštine i biodiverziteta EU.
„Natura 2000 područja nijesu pod strogom zaštitom koja isključuju sve ljudske aktivnosti. Pristup očuvanju i održivoj upotrebi je mnogo širi, i u većoj mjeri usredsrijeđen na ljude koji sarađuju sa prirodom. Iako su područja Natura 2000 mreže odabrana isključivo na osnovu naučnih kriterijuma, zemlje članice moraju osigurati da se njima upravlja na održiv način, kako ekološki tako i ekonomski”, kazala je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.
Ona je pojasnila da se Crna Gora nalazi na polovini sveobuhvatnog istraživanja, odnosno mapiranja kopnenog dijela svoje teritorije, vezanog za vrijedna staništa, divlje vrste biljaka i životinja, a posebno ptica.
Ulcinj solana
Vedran Nikolić je objašnjavajući koje mjere zaštite Crna Gora treba da preduzme rekao da misli na one u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima.
“Na konkretne korake u proglašavanju morskih zaštićenih područja, zaštitu ptica i drugih zaštićenih životinja, posebno u kontekstu istraživanja koja Crna Gora planira raditi u Jadranskom moru“, kazao je Nikolić.
Direktor Direktorata za energetiku u Ministarstvu ekonomije Miodrag Čanović je objasnio da je energetika jedna od strateških grana i da bi trebalo biti vrlo obazriv kada je u pitanju odabir zaštićenih zona.
“Sektor energetike karakteriše veliki energetski potencijal: ugalj, hidro, potencijal biomase, vjetro i solarni potencijal koji je nedovoljno iskorišten. Tu je i nedovoljna energetska efikasnost, kao i zavisnost od uvoza struje i fosilnih goriva. Vlada je 2014. usvojila Strategiju razvoja energetike do 2030. godine. Imamo veliki broj projekata, a među njima i izgradnja novih energetskih objekata. Ugovorima je predviđena izgradnja 53 male hidroelektrane, ukupne snage 94 megavata. Trenutno je završena izgradnja 12 hidroelektrana, od kojih je 11 steklo status povlašćenog proizvođača, dok se jedna nalazi u probnom radu”, rekao je između ostalog on.
Nije dovoljno prepisati praksu EU
Vedran Nikolić je kazao da je važno pravilno prenijeti odredbe EU zakonodavstva u domaće, ali da je mnogo važnija njihova primjena.
„Ona zahtijeva i dobre administrativne kapacitete u službama u državnim institiucijama, podrazumijeva saradnju sa civilnim sektorom i stručnjacima. Crna Gora danom pristupanja mora imati gotov plan Natura 2000 mreže i pokazati da može njom upravljati. Pri tom mislim, na primjer, na adekvatne i konkretne mjere zaštite ulcinjske Solane”, rekao je on.
Pripadnici britanske Kraljevske mornarice su prekjučer prvi put, nakon 357 godina, izveli tradicionalnu ceremoniju smjene straže ispred Buckinghamske palače u Londonu.
Hiljade turista okupilo se ispred vrata palače po hladnom zimskom vremenu dok je 86 mornara s 45 brodova izvodilo poznatu ceremoniju, koju obično izvode jedinice Kraljevske garde u sklopu kopnene vojske, prenosi AP.
Tradicionalna ceremonija smjene straže datira još iz 1660. godine, a pripadnici Kraljevske mornarice bili su uzbuđeni što su imali priliku da u njoj sudjeluju.
Sigurnost je u Londonu, tijekom smjene straže, u proteklih godinu dana pojačana zbog mogućih ekstremističkih napada, s obzirom na veliku popularnost koju ta ceremonija ima među posjetiteljima britanske prijestolnice.
U Crnoj Gori će biti oblačno i kišovito, povremeno pljuskovi, a moguća je i grmljavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mjestimično se očekuju obilne količine padavina. Krajem dana padavine će značajno oslabiti, a na zapadu i jugozapadu i prestati.
Na Cetinju je tokom noći palo 215 litara kiše po metru kvadratnom, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju.
Vjetar južnih smjerova, pojačan i veoma jak, na udare olujne jačine, a od sredine dana će slabiti.
Jutarnja temperatura od jedan do 13, najviša dnevna od šest do 19 stepeni.
Stanje na putevima
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i uz smanjenu vidljivost usled niske oblačnosti, saopštili su iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Oni su upozorili na jak vjetar i pojavu sitnih odrona na putevima koji prolaze duž klisura i usjeka i savjetovali vozačima opreznu vožnju prilagođenu stanju na putu.
Upotreba zimske opreme je obavezna na putevima gdje to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove.
Na magistralnom putu Cetinje – Budva, dionica Košljun – Zavala saobraćaj će biti zatvoren od devet do 11 i od 14 do 15 sati i 30 minuta, kao i od dva do pet sati.
Zbog radova na magistralnom putu Cetinje-Budva, dionica Brajići-Lapčići, saobračać će biti obustavljen od devet sati i 15 minuta do 11 sati i 15 minuta i od 14 sati i 15 minuta do 15 sati i 45 minuta.
Na regionalnom putu, dionica Cetinje – Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj je zatvoren od osam do deset i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2.4 dionica Sutomore -Bar u mjestu Šušanj saobraća se jednosmjerno sa semaforskom signalizacijom.
Na magistralnom putu M-2, dionici Tivat – Budva, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog radova na izgradnji javne rasvjete uz magistralni put M-2 dionica Kamenari – Herceg Novi, lokaliteti Kavalin – Ljuta doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
