Kao predsjednik udrženja građana “Jugoslovenski vremeplov” koji okuplja ljude koji se zalažu za očuvanje vrijednosti bratstva i jedinstva kao i kulturnog nasleđa Jugoslavije kako u Crnoj Gori tako i u regionu apelujem na građane kao i na MOCG da moramo sačuvati jahtu “Jadranka” saopštio je predsjednik Udruženja građana “Jugoslovenski vremeplov” Vuk Vujisić.
Jahta “Jadranka” je poslednji najluksuzni brod koji je napravljen za doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i kao takva predstavlja kulturno nasleđe SFRJ .
“MOCG daje jahtu na tender pod izgovorom da su potrebna velika ulaganja da bi se ona stavila u funkciju. Finansije ne smiju biti izgovor za očuvanje kulturnog nasleđa jer da se vodimo tom politikom da kad god je državi bilo teško da prodaje sve što vrijedi pošto zašto, ne bi ostao ni jedan predmet niti jedno kulturno dobro u Crnoj Gori . U razgovoru sa ostalim organizacijama i pojedincima koje interesuje ova tema odlučili smo da pokrenemo incijativu za spašavanje jahte “Jadranka”, smatra Vujisić.
Ideja je da incijativa prikupi sredstva za kupovinu jahte i njenu obnovu i da jahta “Jadranka” kao plutajući muzej nastavi da postoji u Boki .
“Da napomenemo postoji sličan slučaj u kojem je vojska Hrvatske prodala brod “Galeb” gradu Rijeci koji će brod obnoviti i pretvoriti u muzej. Zato svako ko voli Crnu Goru i njeno kulturno nasleđe podržaće incijativu da se jahta obnovi, a najbolji model bi bio da je npr. grad Kotor kupi i uz donacije i pomoć građana obnovi i od nje napravi muzej od kojeg bi i grad i država, a samim tim i svaki građanin imali koristi. Sačekaćemo odluku MOCG o ponudama na tenderu pa ćemo javnost obavijestiti o daljim koracima incijative”, rekao je Vujisić.
Pobjedom hrvatskog tima, Postira i Dola i odbranom naslova svjetskih prvaka te svečanom dodjelom nagrada u subotu je navečer završeno 2. Svjetsko prvenstvo u branju maslina, koje se od 11. do 14. oktobra održalo u mjestu Postira na otoku Braču, izvijestili su u nedjelju organizatori.
Drugo mjesto osvojila je četvoročlana ekipa iz Boke Kotorske koju su činili članovi Maslinarskog društva “Boka“: Ivan Mirković i Marina Marić Benaković iz Tivta kao i Ivan Đukić i Jelena Božić iz Kotora.
Događaj kojem su glavni ciljevi širenje maslinarske kulture, razmjenjivanje iskustava, druženje između predstavnika maslinarskih, ali i zemalja koje nemaju toliko razvijenu maslinarsku tradiciju, drugu su godinu zaredom organizovali su Turistička zajednica Postira i Poljoprivredna zadruga iz toga bračkog mjesta.
„Prezadovoljni smo odazivom zemalja, ove godine ih je bilo čak jedanaest“, rekla je direktorica Turističke zajednice Postira Ivana Jelinčić. Oni se, dodala je, međusobno jako dobro druže i slažu, bez obzira što su na natjecanju jedni drugima velika konkurencija.
Iako ovim prvenstvom nastojimo promovisati turizam otoka Brača, Postira i maslinarstva, bit svega je emocija koju ovi ljudi nose sa sobom kući, to je vrjednije od ičeg drugog“, istaknula je.
Na 2. Svjetskom prvenstvu, uz hrvatski nastupili su i timovi iz Crne Gore, Francuske, Slovenije, Nizozemske, Mađarske, Velike Britanije, Švedske, Španjolske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
Hrvatski tim, sastavljen od četvero berača iz Postira i Dola, u stoljetnom je Maslinskom vrtu Svetog Josipa iznad Postira u zadanom vremenu od 45 minuta uspio ubrati 67 kg maslina.
Bilo je to gotovo 11 kg više od drugoplasiranog Maslinarskog društva Boka, čija je kašeta na vaganju težila 56,6 kg. Treće mjesto na postolju osvojio je slovenski tim s 51,6 kg ubranih maslina.
2. Svjetsko prvenstvo u branju maslina
Posljednje mjesto, s tek 36,8 kg ubranih maslina, pripalo je vjerojatno najveselijem timu Prvenstva, predstavnicima Velike Britanije. „Mislili smo da nam dobro ide sve dok nismo vidjeli hrvatski tim, tada smo shvatili da naša tehnika možda nije baš na svjetskom nivou. Ali zaista smo uživali“, izjavio je Mark Fitzpatrick, zaslužan za prvi nastup engleskog tima na Svjetskom prvenstvu.
2. Svjetsko prvenstvo u branju maslina
Organizatori ističu da je i drugo izdanje Svjetskog prvenstva u branju maslina donijelo mnogo smijeha, druženja, izmjenjivanja (i stjecanja) iskustva, a sve u duhu slavljenja masline i maslinova ulja s kojim stanovništvo Postira i Brača, najmaslinarskijeg dalmatinskog otoka, žive već hiljadama godina.
Izložba “Lament nad ostrvom Sveti Nikola” budvanskog umjetnika Slobodana Boba Slovinića, otvorena je juče u konobi Feral (Trg palmi 12, Stari grad). Nakon otvaranja razgovor sa autorom vodila je Jelena Papović, akademska slikarka iz Budve.
Tokom trajanja izložbe (13.–21. oktobar) organizovan je prateći program, čija je centralna tema upravo ostrvo Sveti Nikola, među Budvanima poznatije kao Školj. Naime, u četvrtak, 18. oktobra u 17.30 časova na Trgu palmi je biti održana diskusija „Potencijalna devastacija Školja“, na kojoj će govoriti arhitekta Borislav Vukićević, prof. Dr Rade Ratković, dekan fakulteta za biznis i turizam, i Vuk Iković iz organizacije Kod. Moderatorka programa će biti Iva Bajković, voditeljka i urednica TV Budve.
Treće večeri, u nedelju, 21. oktobra, takođe u 17.30 časova na Trgu palmi, „Razgovore o Školju“ vodiće Dušica Vugdelić, a učesnici će biti građani i ribari Budve i Paštrovića.
Organizator izložbe i pratećeg programa je NVO Feral koji se bavi očuvanjem budvanskog kulturnog nasleđa.
Izložba Slobodana Boba Slovinića
Na otvaranju izložbe “Lament nad ostrvom Sveti Nikola” prisutnima obratila Itana Lalović ispred NVO Feral koja je rekla:
“Dragi Budvani i prijatelji Budve, Želim da vam se zahvalim u ime NVO Feral što ste večeras sa nama na otvaranju izložbe Slobodana Boba Slovinica. Večeras nećete prisustvovati samo otvaranju izložbe, već borbi za očuvanje mediteranskih vrijednosti i ključnog simbola Budve. Želim da napomenem da će za vrijeme trajanja izložbe, što je narednih 8 dana, tačnije do 21. oktobra, biti održan prateći program.
Želim da se zahvalim Opštini Budva i Turističkoj organizaciji opštine Budve što su podržali projekat, kao umjetnicima i prijateljima koji su pozajmili svoje štafelaje za postavku, a to su Ivana Babić, Jelena Papović, Andrijana Mitrović, Pero Pićan, Mima Mitrović, autor – Slobodan Slovinić, Danijela Božović, Dragana Ivanović, Luka Vučković i komšije iz Medžik Jarda.
Izložba Slobodana Boba Slovinića
“Prije nego što riječ dam Jeleni Papović koja će biti moderatorka ove večeri, reću ću par riječi o našem Bobu Sloviniću, koga sigurna sam, svi dobro znate: Bobo potiče iz stare budvanske porodice, i njegov prađed, Ivan Slovinić, je oko 1840. godine došao u Budvu iz Postira sa Brača, gdje se oženio Julijom Rozi, kćerkom imućnog vlastelina. Porodica Slovinić spada u red najstarijih budvaskih porodica. Slobodan Bobo Slovinic je rodjen od oca Anta Slovinića i majke Dobrile Slovinic 1943. godine u Budvi. Rano djetinjstvo proveo u Budvi i Kotoru. Srednje obrazovanje stekao na Cetinju i u Titogradu, maturirao je (1961) u gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Diplomirao je (1966) na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi profesora Đorđa Krekića. Bio je na brojnim studijskim putovanjima. Prvi put se predstavio (1961) na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Za vrijeme studija izlaže sa prijateljima u kafani “?” u Beogradu. Prvu samostalnu izložbu priredio je (1965) u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 350 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu. Autor je knjiga: “Pariski zapisi” (1996); “Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” (2010); “Ars Libris” (2013). Povodom (60) godina stvaralačkog rada, u Narodnom muzeju na Cetinju, priređena je (2017) retrospektivna izložba i objavljena monografija. U Modernoj galeriji u Podgorici, prezentiran je (2018) izbor iz retrospekcije uz monografski katalog. Ono što bih posebno istakla, i što je za ovu veče posebno bitno su Bobovi cikusi koji su vezani za ostrvo Sveti Nikola, i njegov aktivan i kontinuirani angažman za očuvanje ovog budvanskog ostrva. 1999. godine je organizovana izložba na Svetom Stefanu, pod nazivom „OMAŽ ŠKOLJU“, a u podnaslovu: „Od realnog, destrukcijom do strukturalnog“ takođe kao POBUNA i likovni APEL. Slijedi projekat „REKVIJEM ZA ŠKOLJ“, sa podnaslovom: „Vrijeme kataklizme“, realizovan 2000. godine. Prati ga živopisni, ambijentalni ciklus „ŠKOLJ – NOVE SLIKE“ iz (2012), a 2016. Nastao je ciklus slika pod nazivom „BUDVANSKE METASTAZE“. Gvaševi ostrva koje možete vidjeti na ovoj izložbi su nastale 1996. godine, tačno prije 22 godine, u oktobru mjesecu koji je takođe bio topao kao i ovaj 2018. Tada je naš umjetnik plovio oko našeg ostrva u svom brodu Galeb, kupao se i kako kaže neposredno portretisao Školj koji je imao drugačiji profil iz svakog ugla… Ostatak priče ćete čuti u razgovoru koji slijedi….”- kazala je Lalović.
Izložba Slobodana Boba Slovinića
Nakon toga je uslijedio razgovor Jelene Papović u Boba Slovinoća koji je praćen brojnim pitanjima zainteresovanih i dirnutih učesnika.
Želja društva Feral je da ovom izložbom i pratećim programom koji će biti održan za vrijeme trajanja izložbe, istakne ogromnu vrijednost koju ostrvo Sveti Nikola ima za Budvu i njene građane. Ove vrijednosti su slojevite, pa tako i sam program razmatra pitanja o Školju iz umjetničke, stručne i društvene perspektive.
Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali.
Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.
Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg-Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.
Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kestenja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu. Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da su stabla kestenja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.
Kostanjada Stoliv – foto Boka News
U regionu se već odavno poklanja velika pažnja ispitivanju zdravstvenog stanja ove značajne voćne vrste, preduzimaju se fitosanitarne i druge mjere zaštite i revitalizuju areali pod ovom kulturom. Ali, to nije slučaj i kod nas!
Prije nekoliko godina MZ “Stoliv” i NVO “Kamelija” organizovali su stručni skup, predavanje na temu „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva”. Stručnjaci iz Hrvatske i Makedonije su tom prilikom obišli lokalitete kestenove šume do Gornjeg Stoliva, analizirajući stepen oboljelosti stabala.
„Problem bolesti je rak kore kestena. Uzročnik je gljivica Cryphonectria parasitica, stoga je potrebna zaštita, izdvajanje stabala teško oboljelih sječom i biološka zaštita korišćenjem pesticida. S nekih plantaža, kojih nije puno u Hrvatskoj, stabla kestena, koja su jako oboljela nakon sječe izvoze se u Sloveniju i koriste se za proizvodnju tanina. Kesten se koristi u prehrambene i farmaceutske svrhe” – kazala je tada dr Sanja Novak Agbaba sa Šumarskog instituta iz Zagreba.
Photo: Boka News
Ona je tada predložila monitoring i saradnju s Crnom Gorom kroz zajedničke projekte zaštite šuma pitomog kestena. Istakla je i da bi za istraživanja valjalo iskoristiti sredstva EU.
Nažalost i pored upozorenja, organizacija iz Stoliva i Ostrosa kod Bara, nadležni državni organi koji sprovode fitosanitarne mjere, ni do danas ništa nisu uradili.
Na pomenutom skupu o stanju kestenovih šuma u regionu, govorio je i Sašo Matovski iz Makedonije.
“Nažalost, naše kestenje otkupljuju razne kompanije, koje ga kasnije preprodaju farmakološkim kompanijama. Naša organizacija “Bela Vista” – Institut za održivi regionalni i ruralni razvoj, namjerava napraviti zajedničku strategiju zaštite kestena od raka kore. Kestenove šume koje imate, trebalo bi zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, kao i da država napravi strateške planove, tako da dio Vrmca pod kestenom bude zaštićen i očišćen. Vi biste trebali valorizirati vaše autohtone proizvode, kao što je kesten i ponuditi ga kroz gastro ponudu turistima, koji posjećuju Kotor, Boku. Mi smo u Tetovu od naših baka iskoristili recepte i u poslastičare kao brend vratili stare kolače od kestena, a vi na taj način možete dopuniti turističko – gastronomsku ponudu.
Kostanj-Gornji Stoliv foto Boka News
Sve se danas prska, tretira pesticidima, jedino kesten ne i to je pravi ekološki proizvod, dar prirode i to morate prepoznati i zaštiti” – kazao je Sašo Matovski iz Instituta za održivi regionalni i ruralni razvoj “Bela Vista” – Tetovo.
Bez sumnje, stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi broj i stanje stabala i predložiti mjere integralne zaštite. Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kestena, nego i čitavog područja Vrmca. Ali, do tada…
Gornji Stoliv put kroz kestenovu šumu- Foto Boka News
Plantaže kestena
U Evropskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kestena Italija, s proizvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španija i Francuska.
Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.
Do 2009. godine, u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaža kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na manjim površinama u Istri.
Kostanjada 2016.
Inače Boki Kotorskoj, u Stolivu se godinama održava manifestacija “Kostanjada”, a kako nezvanično saznajemo ove godine će se održati 4. novembra.
U budžet opštine Tivat za devet mjeseci slilo se 14.615.929 eura, odnosno 72,65 odsto od za cijelu 2018. u gradskoj kasi ukupno planiranih 20.119.000 eura. Piše to u informaciji o prihodima i rashodima budžet Opštine Tivat za perido od 1.januara do 230.septembra 2018., a koja će se naći pred odbornicima na sjednici lokalnog parlamenta u četvrtak.
U lokalnoj upravi tvrde da je ostvareno povećanje prihoda od 11,6 odsto u odnosu na isti period lani, ali je to, kada se analiziraju sve stavke na prihodovnoj strani budžeta, najviše zasluga činjenice da je Opština Tivat dobila kako kažu, „neplaniranu uplatu“ od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma od nešto preko milion ipo eura, shodno zaključku Vlade, a za gradnju druge faze MR1 prisztupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay.
Iako se u administraciji gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) hvala podatkom da su imali skoro 16 odsto veće prihode od naplate komunalija u odnosu na treći kvartal prošle godine, cifra od samo 1,3 miliona eura po osnovu komunalija za devet mjeseci ove godine, ne daje nadu da će se ni približno ostvariti ukupno planirani prohod po tom osnovu za 2018. koji je utvrđen na iznos od 2,85 miliona eura. Kusovac je inače, prije dvadesetak dana potpisao ugovor sa Porto Montenegrom kojim je i zvanično tu kompaniju „častio“ sa skoro 5,6 miliona eura koliko je lokalna tivatska DPS-SD-HGI vlast Portu oprostila dugova na ime komunalija, Taj iznos veći je od četvrtine ovogodišnjeg ukupnog budžeta grada i jednak je iznosu koji Opština namjerava da u 2018. od svih građana i firmi što posluju u Tivtu, naplati na ime poreza na njihovu imovinu.
Dok strateške strane investitore pod kontroverznim pravnim okolnostima, časte milionskiim iznosima koje svi ostali moraju da plate, tivatski opštinari u materijalu koji su spremili za sjednicu SO, hvale se podatkom o čak 55 odsto boljem stepenu naplate poteza na imovinu u odnosu na isti period lani. Za devet mjeseci „ubrali“su skoro 4,84 miliona eura, što je preko 86 odsto od za cijelu godinu planiranih ukupno 5,6 miliona eura od poreza na imovinu građana i firmi.
Kusovčeva administracija tvrdi i da su za devet mjeseci ove, imali oko 9 odsto manje rashode iz budžeta u odnosu na isti period lani. Ukupno je potrošeno 10,15 miliona, što je 50,44% za cijelu 2018. planiranih rashoda.
Tivat – mikophotography montenegro
Opet je izuzetno loše odtvarenje kapitalnih izdatraka u izgradnju novih i nedostajućih objekata lokalne komunalne infrastrukture. Za to je do kraja trećeg kvartala utrošeno samo 3,22 miliona eura – nepunih 28 odsto od ukupno za kapitalna ulaganja tokom 2018. planiranih 11,64 miliona. Ovaj podatak još je upadljiviji ako se ima u vidu činjenica da je Opština Tivat istovremeno skoro pola iznosa koji je uspjela utrošiti za kapitalne izdatke, dala za plaćanje odštete u samo jednom sudskom sporu kojeg je izgubila, a za što se kraje januara i početkom februara iz gradske kase „prosulo“ skoro 1,5 miliona eura.
Uz slaba ulaganja u gradnju novih kapitalnih objekata koje su za petinu manja od onog iz uporednog perioda lani, tivatska lokalna uprava za 23 odsto smanjila je i isplate iz gradske kase na ime transfera institucijam , pojedincima i NVO sektoru. Za tekuće održavanje svojih objekata izdvojila je nešto manje novca nego lani, ali je zato za 8 odsto više novca utrošila na plaćenje usluga. Pri tome je troškove reprezentacije Opština uvećala za čak 53,4 odsto u odnosu na treći kvartal 2017, toškovi stručnog usavršavanja opštinskih činovnika su ove godine Tivćane koštali 43 odsto više nego lani, dok je utrošak novca za nespecifikovane „ugovorene usluge –programske aktivsti“ bio skoro 22 odsto veći nego na kraju trećeg kvartala 2017.
Legendarna jugoslovenska glumica, Milena Dravić, preminula je noćas u Beogradu u 79. godini, poslije teške bolesti.
To je potvrđeno iz Udruženju dramskih umjetnika Srbije.
Glumica je preminula u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa, gdje se nalazila na liječenju, piše Blic.
Milena se tamo nalazila na liječenju, posljednjih dana joj je bilo loše, ljekari su sve pokušali, ali nije bilo spasa. Prije dvije i po godine ostala je bez supruga Dragana Nikolića i od tada se borila sa bolešću..
Po čemu je pamtimo…
Najpoznatije uloge ostvarila je u filmovima “Kozara”, “Ljubavni život Budimira Trajkovića”, “Rad na određeno vreme”, “Moj tata na određeno vreme”, “Sekula se opet ženi”, “Nije lako sa muškarcima” i “Zona Zamfirova”.
Poznata je još i kao učiteljica iz kultne serije “Priče iz Nepričave”, Vera iz “Policajca sa Petlovog brda”, zatim kao Vukosava Petrović i Spomenka iz TV-komedija Pozorište u kući i Lud, zbunjen, normalan.
Sa svojim trećim suprugom i kolegom Draganom Nikolićem je od 1972. do 1974. vodila popularni šou program Obraz uz obraz.
Milena je često igrala samohrane majke, seljanke, žene iz radničke klase, bila je i pionir i ekscentrična junakinja filmova Crnog talasa, a velikim dijelom na uspjehu u karijeri duguje i romantičnim komedijama u kojima je glumila uz Ljubišu Samardžića.
Dobitnica je Nagrade za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu, specijalne nagrade “Zlatna ruža” na Filmskom festivalu u Veneciji, najprestižnijih srpskih nagrada Dobričin prsten i “Žanka Stokić” za cjelokupan doprinos jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji, nagrade “Joakim Vujić”, nagrade “Pavle Vuisić” na Filmskim susretima u Nišu, četiri “Zlatna ćurana” na Danima komedije u Jagodini i čak rekordnih deset Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.
Zbog toga je često smatraju najvećom zvijezdom u istoriji srpske i jugoslovenske kinematografije, podsjeća RTS.
Rođena je 5. oktobra 1940. u Beogradu, na Dorćolu, preko puta crkve Svetog Aleksandra Nevskog. Pohađala je osnovnu školu “Janko Veselinović” u Dušanovoj ulici, a potom upisala Prvu mušku gimnaziju.
NVO Teserakt iz Tivta i NVO Naša akcija iz Kotora u subotu, 13. oktobra realizovali su izgradnju i postavljanje male dnevne sobe na otvorenom u Tivtu.
Dnevna soba kao i mala biblioteka koja je postavljena predhodnog vikenda dio su projekta “Otvorena knjiga” koji je finansiran od strane Opštine Tivat.
Ove instalacije su postavljene od reciklaznog materiala i predstavljaju desetu malu biblioteku u postavljenu i drugu dnevnu sobu postavljenu u Crnoj Gori.
U okviru realizacije projekta “Otvorena knjiga” planirane su i psihološke radionice za mlade koje ce biti odrzane u dnevnoj sobi na novo uredjenoj javnoj povrsini narednih nedelja.
Teme radionica su zaposljavanje mladih i pomoc u pronalaženju idealnog posla prema karakteristikama ličnosti, volonterizam i aktivizam, kao i odgovorno roditeljstvo za one koji planiraju porodicu ili im je potrebna podrska na ovom polju.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve, u utorak, 16. oktobra sa početkom u 19 sati biće promovisana knjiga rediteljke Marije Perović “Razgovori o filmu”. “Razgovore” će u Biblioteci, pored autorke, predstaviti dr Vuk Vuković (Fakultet dramskih umjetnosti – Cetinje) i mr Sanja Jovanović (Filmski centar Crne Gore).
Rediteljka Marija Perović, je profesor Filmske i televizijske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje.
Povod za nastanak knjige “Razgovori o filmu” predstavlja ciklus televizijskih emisija, koje je autorka realizovala prije desetak godina, i koje su se bavile filmskom tematikom iz raznih uglova.
Pomenute emisije o filmu emitovane su na crnogorskim i regionalnim televizijama i u njima je Marija Perović ugostila i razgovarala sa brojnim rediteljima i glumcima, najznačajnijim imenima regionalne kinematografije.
Knjiga “Razgovori o filmu” je objavljena u izdanju Nove knjige 2017.godine.
Pokidano jedro, pa problemi s podizačem jedra, pa nevera za neverom… S time se suočio Šibenčanin Dražen Grgić, inače liječnik u zagrebačkoj oftalmološkoj klinici, već u prvom tjednu od kada se s 10-metarskom jedrilicom s Kornata uputio prema brazilskom otočju Fernando de Noronha u Atlantskom oceanu.
– Kada sam u Tarantskom zaljevu upao u veliku neveru, padala je tuča, a vjetar je puhao brzinom od 40 čvorova. Sve što bi bilo više od toga bili bi ekstremni uvjeti – kaže nam.
No, sve to ga je uspjelo tek malo usporiti na njegovu putu na koji je krenuo da bi podigao svijest javnosti o potrebi očuvanja mora i smanjenja uporabe jednokratne plastične ambalaže. Tako se u petak oko podne, kada smo s njime razgovarali, nalazio u Mesinskom tjesnacu. Naravno, u međuvremenu je jedro zakrpio, a podizač jedra popravio.
– Opskrbljen sam napicima za održavanje budnosti koji nisu na bazi kofeina, nego vitamina i minerala, i koji vas po nekoliko sati drži budnima, a da poslije ne budete iscrpljeni. Mislio sam da ću ih početi koristiti tek u oceanskoj priči, ali je već Mediteran bio taj koji ih je zahtijevao – kaže nam jedriličar, koji se na svom putovanju hrani svježim voćem i povrćem, domaćim kobasicama, slaninom, konzerviranom hranom i zamjenskim obrocima.
Nakon pustih nevera, stigla je bonaca, ali što se tiče vremenskih uvjeta za jedrenje baš i nema sreće. U petak nam tako kaže da u Mesinskom tjesnacu pokušava jedriti, ali se bez vjetra jedva vuče.
– No, imam nešto nafte, pa idem malo na makinju, da ne gubim vrijeme, jer sam ga već previše izgubio.
Dodaje da ulazi u Tirensko more, pa ako bude povoljan vjetar, ide prema Palermu.
– Nema spavanja više sati u komadu. Nego kad vidim da je situacija čista, da nema nigdje broda na horizontu, da nije kolizija, stavim alarm na 20 minuta, pola sata ili sat, i ubijem oko – otkriva nam detalje sa svoje ekspedicije.
Zaštita i bezbjednost učenika i suzbijanje devijantnog ponašanja u školskim dvorištima su među prioritetima opštinskih obrazovnih ustanova, Savjeta roditelja i Opštine Tivat radi čega će hitno biti preduzet set mjera kako bi boravak u tivatskim školama bio sigurniji – zaključeno je na jučerašnjem sastanku predsjednika Opštine Tivat prof. dr Siniše Kusovca, sa direktoricama tivatskih škola Jovankom Vujačić i Ružicom Lazarević, predsjednicom Savjeta roditelja Anom Matijević, predstavnicom školskog odbora Ivanom Soldat, načelnikom Odjeljenja bezbjednosti Tivat Draganom Kontićem i sekretarkom Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja, mr Darkom Ognjanović.
Na inicijativu predsjednika Kusovca, obodom dvorišta Osnovne škole „Drago Milović“ i Srednje mješovite škole „Mladost“ biće pojačana konstrukcija ograda i angažovana služba obezbjeđenja u popodnevnim i večernjim časovima.
Takođe, dvorišta i parking kod škola biće pod video nadzorom, i povećan broj policijskih patrola u ovom rejonu, posebno u večernjim satima.
Kancelarija za prevenciju pojačaće aktivnosti, u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti i Savjetom roditelja. Sa sastabka je upućen zajednički apel roditeljima, nastavnom osoblju i svim građanima da obavezno prijave Odjeljenju bezbjednosti neprimjerno ponašanje kako učenika tako i drugih građana u dvorištu i nepodrenom okruženju škola.
