Kameni koral Cladocora caespitosa je jedna od tema kojom su se naučni istraživači dr Vesna Mačić i dr Slavica Petović iz Instituta za biologiju mora, Univerziteta Crne Gore, bavili u Piranu od 20. do 22. novembra 2017.godine u okviru projekta „Ekološko istraživanje morskih žarnjaka u Piranskom zalivu (Slovenija) i Bokokotorskom zalivu (Crna Gora) sa posebnom pažnjom na mogući uticaj klimatskih i okeanografskih promjena”.
Ovaj dvogodišnji projekat se ostvaruje na osnovu bilateralne saradnje Crne Gore i Slovenije, a sa kolegama iz Slovenije su razmotreni dosadašnji rezultati i razmijenjena stečena iskustva u cilju stvaranja zajedničkog protokola za praćenje zaštićene vrste tzv. kamenog korala (Cladocora caespitosa). Osim toga bilo je govora i o mogućoj daljoj saradnji u novim, budućim projektima, saopšteno je iz IBK
Na fotografiji je prikazan kameni koral sa bijelim djelovima tzv “coral bleaching”.
Bijeljenje korala je posljedica gubljenja simbiotskih algi a ukoliko ovakav proces potraje može doći i do uginuća.
U subotu i nedjelju, Stari Bar će biti domaćin XVI Maslinijade, međunarodne izložbe maslinovog ulja i maslina. Ovu poljoprivredno-turističku i kulturnu manifestaciju, pokrenutu 2002. organizuje NVO Maslinijada, u saradnji sa NVO Društvo maslinara Bara, pod pokroviteljstvom Opštine Bar.
Zvanično otvaranje je u subotu u 11 sati, kada će biti urućene nagrade za najkvalitetnije maslinovo ulje, najveci prinos, najbolje održavani maslinjak i za najbolji mladi zasad. Biće nagrađeni i najbolje uređeni i aranžirani izložbeni stolovi.
U zabavnom programu u subotu nastupaju KUD Jedinstvo, etno grupa Zora, Trio Gušti, Žuti Serhatlić, Dino Beharović i orkestar Arijana Hajdarevića. U nedjelju, takođe od 11 sati, nastupaju folklorni ansambl Rumija, etno grupa Luča, Pljevaljski tamburaši i Padrino bend.
Prijavljeno je preko 90 izlagača – oko 60 izlagača maslinara i više od 30 proizvođača meda, ljekovitog bilja, vina i suvenira od maslinovog drveta. Ove godine, gosti Maslinijade su maslinari iz Zadružnog saveza Dalmacije.
Prenos Maslinijade biće obezbjeđen putem interneta. Organizatori očekuju da Stari Bar u ova dva dana posjeti oko 10.000 gostiju iz svih krajeva Crne Gore, a najavljene su i turističke ture iz Srbije, Hrvatske i Albanije.
Pomorski trening centar Azalea u Bijeloj uspješno je sproveo prvi integrisani takozvani Marine Resource management (MRM), odnosno kurs upravaljanja pomorskim resursima za potrebe jedne od brojnih podružica japanskog brodarskog giganta Mitsui OSK Lines.
Azalea je kao i većina ovdašnjih trening centara,do sada radila pojedinačne kurseve upravljanja resursima na komandom mostu broda (BRM), resursima u brodskim kargo-stanicama (LNG ili tankerske pumpne stanice – CRM), odnosno resursima u pogonskom kompleksu broda (ERM). Sada su ti pojedinačni kursevi integrisani u jedan napredan modul gdje je posada istovremeno angažovana na sve tri ključne tačke broda i koja riješava kako svoje partikularne, tako i zajedničke problem, međusobno povezana i funkciioniše kao jedan tim. Ovakva vrsta obuke maksimalno je slična realnim situacijama na brodu u plovidbi, a osim uobičajenih situacija kakve su meteorokoški ili navigacijski izazovni uslovi koji se dešavaju na mrou, omogućava da se vjerno oponašaju i druge brste pritisaka sa kojima se posade trgovačkih brodova nose- prvenstveno komercijalni zahtjevi brodara, unajmitelja i vlansika tereta, a koji svaki stavlja posebne izazove pred kompletnu posadu broda.
Instruktoru Azalee su prvi višednevni MRM kurs u Crnoj gori sproveli paralelno koristeći svoje najmodernije simulatore navigacionog mosta, kontrolne sobe kargo stanice i kontrolne sobe brodskog pogona, a koji su međusobno bili uvezani i gdje su članovi posade u skladu sa svojim rangom i dužnostima, obavljali sve zadatke koje je spred njih stavio scenario vježbe. MRM kurs odrađen je za potrebe MOL LNG Transport Europe iz Londona, kćerke-kompanije čuvenog japanskog pomorskog konglomerata Mitsui OSK Lines.
Kompanija iz Londona u svojoj floti ima 14 velikih modernih LNG tankera za prevoz telnog naftnog gasa I jedno takozvano plutajuće postrojenje za skladištenje gasa, a na na kojima plove i pomorci iz Crne Gore. Obuku je prošlo osam polaznika iz Crne Gore, Hrvatske, Poljske i Rumunije, a sa njima je radilo šest instruktora dok je kurs pratilo čak sedam posmatrača iz poslovodstva kompanije MOL LNG Transporte Europe koji su obuci u Bijeloj dali najviše ocjene.
Dugoročna prognoza vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnjaka za područje Jugoistočne Europe predviđa da će ova zima biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će oko uobičajene.
“Klimatološki, zima započinje 1. decembra, a završava sa zadnjim danom februara. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstupanja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od prosječne (suše razdoblje), a negdje veća”, izjavila je za Hinu Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena.
Što se oborine tiče, istaknula je kako sezonskom prognozom nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga, važno je pratiti vremenske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su primjerice obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja, objasnila je.
Plačko-Vršnak rekla je da se o sezonskim prognozama, mogućnostima povećanja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravljanja vodnim resursima, zdravstva, prevencije štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo ovih dana u Zagrebu.
Naime, od 20. do 23. novembra održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i predregionalnih organizacija za Jugoistočnu Europu i Sjevernu Afriku, kojem je domaćin bio DHMZ. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja vezano za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.
“Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.
U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Japana”, istaknula je Dunja Plačko-Vršnak.
Predsjednica Opštine Tivat dr Snežana Matijević, danas je simboličnim povlačenjem reglera na mikseti, obilježila realizaciju investicije vrijedne 10.000 eura, koja je podrazumijevala nabavku nove radijske opreme za potrebe lokalnog javnog emitera – Radio Tivta.
U ime Radio Tivta, Opštini i gradonačelnici se zahvalio direktor Dragan Popadić, ističući značaj nove opreme za brži i kvalitetniji rad lokalnog javnog servisa.
Čestitajući Popadiću i zaposlenima još jednom jubilej -35 godina rada Radio Tivta koji se navršio na Dan Opštine 21.novembra, gradonačelnica je izrazila očekivanje da će nova oprema pospješiti njihov rad.
“Očekujem da ćete nastaviti 35 godina dugu tradiciju profesionalnog i efikasnog novinarstva. Svi znamo na kojoj frekvenciji i na kojoj web adresi možemo pročitati najaktuelnije novosti iz Tivta.-“ istakla je Matijević.
Radio Tivat
Investicija vrijedna 10.000 eura podrazumijevala je kupovinu nove miksete, nikrofona, monitora, računara i druge prateće opreme i realizovana je u toku 2017. godine. Zvaničnom aktiviranju nove radijske opreme prisustvovali su zaposleni u ovoj medijskoj kući i članica Savjeta Radio Tivta Kristina Škanata.
U budvanskoj Modernoj galeriji, povodom svečanog obilježavanja Dana opštine Budva i u godini obilježavanja 45 godina postojanja i rada ove Galerije, u srijedu je otvorena izložba slika i crteža nedavno preminulog slikara Jovana Jova Ivanovića (1931–2017).
Ova izložba dio je bogatog programa JU Muzeji i galerije Budve kojim se na prigodan način doprinosi obogaćivanju kulturnih sadržaja u našem gradu, tokom tradicionalne manifestacije Budvanski novembarski dani.
Na početku programa, u ime Ustanove, prisutne je pozdravio poslovni sekretar Dušan Medin, koji je i vodio sinoćnji program. Medin je podsjetio da je Jovo Ivanović bio ssnivač Moderne galerije i dugogodišnji rukovodilac. Istakoa je i da je ovaj renomirani umjetnik, čije je stvaralaštvo priznato i cijenjeno na mnogo širim prostorima od Budve, Crne Gore i Jugoslavije, rođen u Budvi, gdje je odrastao, a potom se školovao na Umjetničkoj školi u Herceg Novom kod uvaženih profesora, klasika crnogorske i jugoslovenske umjetnosti, a kasnije usavršavao u Beogradu i van granica naše zemlje.
Otvaranje izložbe BD
Na početku programa, u ime Ustanove, prisutne je pozdravio poslovni sekretar Dušan Medin, koji je i vodio sinoćnji program. Medin je podsjetio da je Jovo Ivanović bio osnivač Moderne galerije i dugogodišnji rukovodilac. Istakoa je i da je ovaj renomirani umjetnik, čije je stvaralaštvo priznato i cijenjeno na mnogo širim prostorima od Budve, Crne Gore i Jugoslavije, rođen u Budvi, gdje je odrastao, a potom se školovao na Umjetničkoj školi u Herceg Novom kod uvaženih profesora, klasika crnogorske i jugoslovenske umjetnosti, a kasnije usavršavao u Beogradu i van granica naše zemlje.
Direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković, kazala je, između ostalog: „bez Jovove vizionarske ideje o postojanju ovakvog jednog kultnog kulturnog prostora u srcu stare Budve, kakav je Moderna galerija, ne bi se ni mi večeras mogli ovdje sabrati, te kroz godine koje su za nama, oplemenjivati svoj duh izložbama vrhunskih autora sa našeg prostora, prostora bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta. Ovom prilikom, posebno pozdravljam i zahvaljujem se svojoj koleginici, i, takođe, bivšoj dugogodišnjoj rukovoditeljki Moderne galerije, gospođi Dragani Ivanović koja nam je svojom blagonaklonošću, iskrenom željom i ustupljenim Jovovim radovima bitno pomogla da realizujemo ovu poslednju, ali u ovim posebnom trenutku, i najznamenitiju u nizu značajnih izložbi i kulturnih dešavanja kojima smo ove godine obilježili ovaj važni jubilej.“
Otvaranje izložbe BD
Predsjednik opštine Budva, Dragan Krapović, otvorio je sinoćnju izložbu i tom prilikom, između ostalog, rekao: „Duh Jova Ivanovića i dalje je živ, večeras možda snažnije i življe nego ikada prisutan. I to upravo dok smo mi, njegovi prijatelji i znani i neznani poštovaoci, sa svih strana okruženi njegovim brojnim slikama i crtežima. I to baš u Modernoj galeriji, čijem je osnivanju i nastanku lično najviše doprinio. Vizija kulturnog i umjetničkog razvoja ovoga grada koju je Jovo Ivanović imao kada je prije gotovo pola vijeka osnivao budvansku Modernu galeriju, smatram da i danas može (i treba) da nam bude vodilja koju ćemo slijediti. Takav cilj posebno nam je važan sada, kada JU Muzeji i galerije Budve, kao jedan od glavnih postulata kulture ovog grada, pa i cijele Crne Gore”.
Ćerka Jova Ivanovića, Marija, na kraju je, u ime porodice Ivanović, zahvalila svima što su večeras došli u velikom broju i dirljivim riječima podsjetila na lik i djelo svoga oca, koji je iznad svega volio svoj grad i Budvane.
Otvaranje izložbe – ćerka
U muzičkom dijelu programa nastupila je Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve, koja je na početku programa otpjevala jednu od Ivanovićevih omiljenih pjesama „Pjesma Budvi“ (tekst Milorad Perazić), a na kraju tradicionalnu primorsku ojesmu„Sitan kamen do kamana“.
Otvaranju ove izložbe prisustvovao je izuzetno veliki broj ljudi iz Budve i drugih gradova – veći nego na bilo kom našem ranijem programu. Ogromno interesovanje, svakako, treba razumijeti kao odraz poštovanja prema nedavno preminulom slikaru i likovnom pedagogu.
Izložba se može pogledati u Modernoj galeriji do sredine januara, a čini je oko 50 slika i crteža iz brojnih privatnih kolekcija, ustanova i preduzeća. Izložbu prati reprezentativan i bogato opremljen katalog, sa tekstovima Dragane Ivanović (supruge i istoričarke umjetnosti), Slobodana Boba Mitrovića (arhitekte i Jovovog prijatelja) i Lucije Đurašković, istoričarke umjetnosti i Ivanovićeve koleginice.
Pored intenzivnih aktivnosti na završetku projekta izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV), rukovodstvo Opštine Herceg-Novi aktivno radi na rješavanju važnog pitanja tretmana otpadnog mulja koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda.
Jedno od rješenja predočeno je na prezentaciji koju je preduzeće „Yunirisk“ održalo za predstavnike Opštine, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednicom Danijelom Đurović, predstavnike preduzeća „Vodovod i kanalizacija“, Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture i „Komunalno stambenog“.
Na samom početku, predsjednik Katić istakao je da je namjera Opštine Herceg Novi da se odluči za ekološki i ekonomski najprihvatljivije rješenje.
Potpredsjednica i menadžer na projektu izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, Danijela Đurović kazala je da je pitanje tretmana finalnog mulja otvoreno, sa njim se suočava više crnogorskih opština i važno je doći do kvalitetnog, održivog rješenja. Dodala je da, imajući u vidu broj stanovnika u našoj opštini i procjene količina mulja koji će PPOV produkovati, treba razmišljati o saradnji sa susjednim opštinama i zajedničkom ulaganju u rješenje koje se pokaže kao najbolje.
Prezentacija, tretman mulja iz PPOV
Kako se na prezentaciji moglo čuti, MID-MIX tehnološki postupak omogućava da se mulj iz PPOV trajno transformiše u materijal sa novom upotrebnom vrijednošću – koji može da se koristi kao sirovina ili da se bezbjedno, u skladu sa EU propisima, odlaže na sanitarnoj deponiji, tako da se u potpunosti eliminiše bilo kakvo dalje ugrožavanje prirode i životne sredine. Način fukncionisanja objašnjen je na primjeru MID-MIX postrojenja u Koprivnici, u Hrvatskoj koje je koristi istu tehnologiju prerade otpadnih voda kao PPOV u Herceg Novom.
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere, trenutno boravi ukupno 749 zvanično prijavljenih gostiju, što je 25 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija Tivat.
Od tog broja, 736 su inostrani turisti, a samo 13 posjetioci iz Crne Gore.
U tivatskim hotelima borave 84 gosta, dok 665 posjetilaca koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja.
U Herceg-Novom boravi 1252 gostiju
Herceg Novi
Na Hercegnovskoj rivijeri, trenutno boravi 1252 gostiju, što je 5 odsto manje nego na isti dan prošle godine
Od tog broja, 925 su inostrani turisti, a 327 posjetioci iz Crne Gore.
U privatnom smještaju boravi 881 dok u hotelima boravi 327 gostiju
Foto Armada Argentina/Handout/Reuters / Facebook (krug)
Misija traganja za argentinskom podmornicom „ARA San Juan“ ušla je u kritičnu fazu zbog nedostatka opskrbe kisikom koja je trajala sedam do deset dana, priopćili su stručnjaci na terenu.
Podmornica „ARA San Juan“ nestala je prije osam dana, u srijedu 15. novembra, sa 44 člana posade, a posljednji put je viđena u zaljevu San Jorge.
Prema The Guardianu, rodbina nestalih osoba izrazila je svoje frustracije tijekom operacija traganja i spašavanja žaleći se da je predugo trajalo zbog protokola mornarice koja je čekala 48 sati prije no što je započela potragu.
Od trenutka nestanka podmornice, do sada se više od desetak zemalja pridružilo naporima za pretraživanje, uključujući SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Brazil, Čile, Kolumbiju, Francusku, Njemačku, Peru, Južnu Afriku i Urugvaj. Zemlje su poslale brodove i avione kako bi pomogle u pretraživanju.
Izvještaji o kontaktu s podmornicom, koji su se pojavili tijekom posljednjih nekoliko dana, argentinska mornarica je odbacila kao glasine, a nekoliko signala i zvukova koji su otkriveni tijekom pretraživanja nisu potekli od „ARA San Juana“, rekao je glasnogovornik Mornarice.
Prema izvješćima u srijedu, mornarica je počela analizirati buku otkrivenu onog dana kada je podmornica nestala, nadajući se da bi mogla ponuditi trag za njezinu lokaciju.
Prema najnovijim podacima moguće je da je argentinska podmornica eksplodirala, objavila je u četvrtak argentinska mornarica.
Glasnogovornik mornarice Enrique Balbi odbacio je mogućnost napada i rekao da moguće da se eksplozija dogodila unutar podmornice i da je nije raznijela.
Opština Tivat potpisala je sa kompanijom „Artek“ iz Podgorice ugovor o izvođenju radova na izgradnji prve faze lungo mare pješačke steze u Krašićima. Posao je vrijedan 735.491 euro sa PDV-om a finansiraće se iz gradskog budžeta.
„Očekujemo da izvođača u posao uvedemo do kraha naredne nedjelje. Na trasi nema nikavih imovinskih problema ili drugih sporova i očekujem da se posao odvija bez zastoja“- kazao nam je danas direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradiović. Prema ugooru, „Artek“ ima rok od 90 dana da završi izgradnju oko 400 metaara duge pješačke staze na potezu od zapadnog kraja Krašića na izlazu prema naselju Petrovići, istočno prema centru Krašića.
Na ovu investicijuse već duže vrijeme čeka a ona bi trebalo da postepeno riješi problem sa nelegalnom privatizacijom i betonizacijom obale u u ovom dijelu Tivatskog zaliva. Proteklih godina ovdje su zahvaljujući kontroverznim riješenjima iz Državne studije lokacije „Krašići“ koju je naručila i donijela Vlada, na do tada uskom pojasu prirodne kamenite morske obale ispod trase lokalnog puta za Rose, izgrađene brojne nove privatne luksuzne vile crnogorskih, srpskih i ruskih biznismena i političara. Među njima je i vila bivšeg ministra finansija aktuelnog guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića (DPS) i drugih režimu bliskih tajkuna.
Najveći broj njih je, nakon što su sagradili vile sa temeljima bukvalno u moru, sebi napravio private ponte ispred kuća na koje ne dozvoljava pristup bilo kome, zbog čega su brojni vikendaši iz Krašića koji imaju objekte iznad trase lokalnog puta, proteklih godina u više navrata protestovali jer su skoro potpuno ostali bez nekada javnih i svima dostupnih plaža na ovom dijelu obale Tivatskog zaliva. Vikendaši su čak pred Ustavnim sudom pokrenuli i postupak ocjene ustavnosti DSL „Krašići“ i postupka njenog donošenja, traživši da se u međuvremenu stavi moratorijum na primjenu tog planskog dokumenta koji je rezultirao svojevrsnim urbanističkim hororom i uništavanjem prostora, ali se Ustavni sud ni nakon više od godinu dana od podnošenja te inicijative, o njoj još nije izjasnio.
Krašići
Radovi na izgradnnji lungo mare staze u Krašičima će se vršiti kako na kopnu, tako i u moru do dubine od 2,5 metara. O razmjerama u međuvremenu učinjene uzurpacije obale u Krašićima govori i podatak da će izvođač radova na prvoj trasi lungo mare staze u tom naselju, morati da prije gradnje sruši i ukloni oko 3,3 hiljade kvadrata nelegalno napravljenih ponti i terasa, 324 kvadata nelegalnih stepeništa kao i 398 metara dužine bespravno podignutih zidova koji zadiru u trasu obalnog šetališta.
