U zadnjih sedam godina u Jadranu se pojavilo 16 novih vrsta riba

0
alohtone-vrste-ribe

Klimatske promjene u Jadranskom moru sve su više očite. Utjecaj klimatskih promjena na ulazak novih vrsta riba u Jadranu je vidljiv u ulovima ribara i ribolovaca. U zadnjih sedam godina pojavilo se 16 novih vrsta riba. Unos novih vrsta moguć je putem bijega iz akvakulture ili akvarija, putem balastnih voda, aktivne migracije ili riba koje prate brodove i slučajno zalutaju, piše portal Oko.

Pagrus major je jedan primjer bijega iz marikulture. Ova vrsta potječe iz sjeverozapadnog Pacifika, gdje se uzgaja. Slična je našem zubacu i pagru ali brže raste pa se pokušala uzgajati kod nas. Na sreću nije uspjela uspostaviti populaciju, te ne predstavlja nikakvu prijetnju ekosustavu u Jadranu.

Čak 14 vrsta je tzv. lesepsijskih migranata, što znači da su u Sredozemlje dospjele kroz Suez iz Crvenog mora, od kojih su plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii), tamna mramornica (Siganus luridus) i srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), već izgleda uspostavile populacije u južnom Jadranu.

Lesepsijski sprinter Fistularia commersonii  je izrazit grabežljivac gospodarski važnih vrsta poput bukve, gire, trlje te inćuna i srdele, pa su moguće negativne posljedice na lokalne populacije tih riba.

Tamna mramornica Siganus luridus i bodljikava mramornica Siganus rivulatus su vrste koje su u ekološkom i biološkom smislu (herbivorne vrste), u istočnom dijelu Mediterana potisnule autohtonu vrstu salpu Sarpa salpa te smanjile njezinu brojnost kao i vertikalnu distribuciju uslijed kompeticije za hranom.

Srebrnopruga napuhača Lagocephalus sceleratus, ima visoku stopu razmnožavanja te negativno utječe na ribarstvo u Sredozemnom moru. Kida ribarske mreže te grize ulovljene ribe u mrežama. Ova vrsta je više poznata kao fugu, otrovna je, sadrži tetraodotoksin, otrov 1250 puta jači od cijanida.

Oštrozubi  gušter Saurida  undosquamis i  trozubi morski gušter Saurida lessepsianus, isto su lesepsijski migranti. Ako uspostave populaciju mogle bi imati i određenog utjecaja (moguće negativnog) na stanje nekih pelagijskih vrsta u Jadranu jer su izraziti grabežljivci.

U Jadranu su se pojavile i neke nove vrste kirnje, to su Epinephelus aeneus (kirnja bjelica), Epinephelus coioides (narančasto-pjegasta kirnja) i Mycteroperca rubra (češljasta kirnja). Njihov sveukupni učinak na komercijalno ribarstvo bio bi pozitivan: one su skupocjena i tražena riba. Međutim, s ekološkog stajališta, postoje negativni učinci.

Tupousna barakuda Sphyraena chrysotaenia i žutousna barakuda Sphyraena  viridensis su srodne vrste domaćeg škarama Sphyraena sphyraena. Ove vrste su uspostavile populaciju u južnom Jadranu, a njihov gospodarski značaj bi mogao biti lokalnog karaktera i to prije svega zbog vrlo ukusnog mesa.

Afrički kostorog Stephanolepis diaspros  je isto lesepsijski migrant. Može se naći na kamenitim dnima prekrivenim vegetacijom blizu obale. Do sada su u Jadranu zabilježena dva primjerka (i u južnom i sjevernom dijelu). Može narasti do 25 cm ukupne dužine.

U Jadranu su pronađene i druge vrste kao morski vepar Plectorhinchus mediterraneus, čarobni patkokljunčić Facciolella oxyrhyncha, patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, prugasti kljunaš Oplegnathus fasciatus, trorepan Lobotes surinamensis.

Ove i druge vrste prijete ekološkoj ravnoteži Jadrankog mora, jer mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama zato što se hrane njima ili se nadmeću za stanište. Ulazak alohtonih riba može imati socio-ekonomski utjecaj. Moguće je gospodarsko iskorištavanje novopridošlih vrsta, utjecaj na zdravlje (otrovnih vrsta), na ribolov kao posljedica utjecaja na populacije autohtonih vrsta i povećanje populacije novopridošlih gospodarski nezanimljivih vrsta.

Grad spreman za obilježavanje 100. godina pobune mornara i otvaranje 49. Praznika mimoze

0
Obilazak terena, rivijera, 30.01

Herceg Novi će tokom narednih dana biti domaćin događajima koji prevazilaze granice grada i države. Sutra, 01. februara obilježava se 100. godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj, a već dan kasnije počinje 49. Praznik mimoze.

Da grad tokom ovih programa bude uređen pobrinula su se opštinska komunalna preduzeća, istakla je tokom obilaska terena potpredsjednica Opštine i predsjedavajuća Koordinacionog tijela lokalne uprave, Danijela Đurović.

Ona je sa saradnicima i predstavnicima „Čistoće“, „Komunalno stambenog“, Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora i mjesnih zajednica juče obišla rivijeru, odnosno trasu kojom će 01. februara proći povorka predvođena Bokeljskom mornaricom, a 03. februara ona koju vode Gradska muzika i mažoretke.

Radnici „Komunalno stambenog“ pobrinuli su se da zelenilo bude uređeno, kanali očišćeni, a „Čistoća“ da ulice i plaže budu čiste. Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora redovno obilazi teren i spremna je za obezbjeđenje svih manifestacija koje predstoje.  Obilasku priobalnog puta prisustvovali su i predstavnici kompanije „Ćeltikoćoglu“ koji su u proteklom periodu izveli neophodne sanacije, a ukazano im je na još nekoliko lokacija koje je potrebno sanirati tokom današnjeg dana.

Sa predstavnicima mjesnih zajednica na rivijeri potvrđeno je da je sve spremno za tradicionalnu Feštu od mimoze, ribe i vina, na kojoj očekuju više hiljada posjetilaca.

Tokom manifestacija u čast mimoze gradska komunalna preduzeća će raditi pojačanim intenzitetom, kako bi svi planirani događaji prošli u najboljem redu, zaključeno je prilikom obilaska terena.

Kotor – rekonstrukcija parkinga

0
Rekonstrukcija parkinga

Proteklih dana počeli su radovi na rekonstrucija paringa na Šuranju – Kotor, prostor oko samoposluge Idea. Radovi bi trebali bi biti završeni tokom marta.

Rekonstrukcija parkinga, koji je godinama zapušten, površine 990 m2 obavlja se prema dozvoli koju je izdao Sekretarijat za urbaniza, građevinarstvo i stambeno komunalne poslove i odobrenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.

Rekonstrukcija parkinga

Investitor je preduzeće Win d.o.o. Radove izvodi preduzeće Iva put iz Tivta.

Porto Montenegro na sajmu u Dizeldorfu

0
Porto Montenegro – marina

Tim Porto Montenegra predstavio je svoj projekat marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja na upravo završenom 49. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu.

“Sajam u Dizeldorfu se dokazao, kao najveći evropski „tržišni brod brodova”, i tim Porto Montenenegra je, svake godine, dio ove jahting komunikacione platforme”-  saopštili su iz kompanije „Adriatc Marinas“.

Ove godine, sajam je imao rekordnih 1.923 izlagača iz 68 zemalja koji su u “Dusseldorf Exhibition Center-u” da prezentovali luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. I ove godine više od 50.000 jahting industrijalaca, brodograditelja, brokera, kapetana i ljubitelja plovila na vodi, doputovalo je u Dizeldorf za vrijeme sajma.

“Bilježimo veliko interesovanje njemačke i internacionalne klijentele za marinu i nautičko naselje koje nudi cijeli set aktivnosti za sve vrste odmora – od aktivnosti na vodi i raznovrsnih sportskih dešavanja do uzbudljivih umjetničkih i zabavnih događaja. Crna Gora je prepoznata kao jahting destinacija sa našom marinom koja nudi beskompromisnu uslugu ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova”- istakao je biznis menadžer u Porto Montenegru Nenad Beko.

Tokom trajanja sajma, održana je i pres konferencija na kojoj je predočena ruta za Match Race superligu, a Porto Montenegro Jahting klub biće domaćin njihove majske regate planirane za period od 25. do 27. maja.

Monografija koja spaja hrvatski i crnogorski dio Jadrana

0
Monografija

Prelijepi krajolici, očuvana priroda i bogato kulturno naslijeđe jadranski su aduti koji privlače mnogobrojne turiste, a atraktivno izdanje Croatia & Montenegro predstavlja to bogatstvo na šest jezika.

Ova monografija ima potencijal da postane mnogo više od suvenira,  istaknuo je poznati pisac i novinar Zlatko Gall, koji je predstavljajući izdanje dodao: Ona doista može poslužiti kao ozbiljna monografija koja će nekoga u dalekim zemljama upoznati s fantastičnim prirodnim ljepotama priobalja, ali i zaleđa koje imamo na Jadranu.

Prvobitna ideja bila je napraviti monografiju o istočnoj jadranskoj obali – od Istre do Boke. Nije nam uspjelo – morali smo dodati Visovac, unutrašnjost Istre, a onda zašto ne i Plitvice… Na kraju smo dodali sve naše nacionalne parkove, parkove prirode i neke krajeve koji nisu zaštićeni iako vjerujem da bi trebali biti,  kaže urednica izdanja Tanja Tomaš.

Jadransko more posebno je zanimljiv povijesni prostor koji su dotaknule sve velike civilizacije i ostavile na njemu trag. Stoga ne čudi da je monografija u samo nekoliko dana u dalekom Meksiku i Australiji prodana u nekoliko hiljada primjeraka.

Bijela – Prodaje se preostala imovina Jadranskog brodogradilišta

0
Bijela Brodogradilište – foto Boka News
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je danas novi tender za prodaju preostalog dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 4,2 miliona, ne uključujući zalihe alata i materijala.
Na prodaju su ponuđena dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih, po početnim cijenama od 760,91 hiljada eura, odnosno 393,01 hiljada eura. Prodaje se i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 29,08 hiljada eura. U tenderu je objašnjeno da se dva poslovna prostora i kancelarijski namještaj i oprema prodaju kao cjelina.

Na prodaju su ponuđene i portalne okretne dizalice po početnoj cijeni od 719,13 hiljada eura, Hammelman pumpa sa opremom za 39,74 hiljada eura.
Prodaje se i zemljište u Bijeloj po početnoj cijeni od 2,26 miliona eura.

Na prodaju su ponuđene i zalihe alata i materijala u upotrebi, specificirane u posebnim spiskovima istaknutim na oglasnim tablama Privrednog suda, čija je knjigovodstvena vrijednost evidentirana u iznosu od 617,67 hiljada eura, odnosno 532,01 hiljada eura.
Prodaja ponuđene imovine biće organizovana prikupljanjem pismenih ponuda, koje se mogu dostavljati Privrednom sudu do 2. marta do 11 sati. Njihovo otvaranje zakazano je sat i po kasnije.

Ponude mogu dostavljati građani i preduzeća koji uplate depozit od deset odsto od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda.
Uslovi za otvaranje ponuda biće ispunjeni ukoliko do navedenog roka bude dostavljena makar jedna.
Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena.
Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti za kupca drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, koja nije manja od početne.

Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača i unovčenju imovine stečajnog dužnika, stečajni upravnik će donijeti najkasnije osam dana od otvaranja ponuda.
Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja ugovora, ima za posljedicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od prodaje ili proglašenja oglasa neuspješnim.

Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je 2015. godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura. Na prethodnom tenderu, Autoprevoz “Bajović” iz Nikšića kupio je vozni park za 107,53 hiljade eura.

Na ranijim tenderima za prodaju imovine Brodogradilišta, prodati su veliki i mali dok. Veliki dok je za 11 miliona eura prodat litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, a mali Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret Limited iz Turske za 2,1 milion eura.

Stečajni upravnik Žarko Ostojić je sredinom septembra prošle godine odobrio prodaju imovine tog preduzeća koja se nalazi u koncesionom području, konzorcijumu koji čine Adriatic Marinas i Damen za 2,65 miliona eura.

Konzorcijum koji čine holandski Damen i Adriatic Marinas, koji upravlja Porto Montenegrom, jedini je dostavio ponudu za dodjelu koncesije za privredno korišćenje luke Bijela.

Koncesiju daje Vlada i to na 30 godina, uz obavezno minimalno ulaganje od 20 miliona eura.

Ulovio licu od 19,5 kg

0
Lica

Bio je prekrasan dan, bonaca. Nakon 12 sati bez ijednog poteza, tačno u podne u Čelini pokraj Omiša, kada sam već odlučio poći kući, odjednom je štap koji je bio utvrdo učvršćen savilo do poda.

Vidjevši to, potrčao sam i u zadnjem trenutku ga u zraku uhvatio prije nego što je odletio u more. Odmah sam popustio kočnicu. Nisam znao što me snašlo, ali to nešto izvuklo mi je jako brzo cijelih 200 metara pingvina. Slijedila je žestoka borba i nadmudrivanje s nepoznatom nemani.

Adrenalin je bio na vrhuncu. Iskoristio sam svoje dugogodišnje iskustvo i sreću u tome trenutku, te nakon nekih 15 minuta borbe uspio dovući ribetinu do obale. Vidio sam da je riječ o golemoj lici. Špurtil je bio pripremljen, ali je bio premali, pa sam na brzinu zasukao rukave, uspio je uhvatio za škrge i izvući van.

Crnogorske nadležne službe zbrinule migranate

0
Ribarica Erika foto RTCG

Crnogorske nadležne službe zbrinule su 17 migranata, koji su jutros italijanskim brodom uplovili u Boku, Luka Zelenika.

Kako je saopštila policija u narednom periodu biće potrebno riješiti njihov status u Crnoj Gori.

Među 17 migranata, bilo je deset muškaraca, četiri žene i troje djece, najviše je Sirijaca – 11, po dva lica su iz Maroka i Jemena i po jedno je iz Avganistana i Pakistana, saopštila je Uprava policije Crne Gore.

„Obezbijeđeni su im hrana, voda i suva odjeća. Slijede dalje aktivnosti u vezi sa ovim događajem kako bi se utvrdile relevantne činjenice i preduzele mjere i radnje iz oblasti nadležnosti naših organa a koje se tiču statusa ovih lica i ostalih povezanih pitanja“, saopštila je Uprava policije.

Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore je jutros oko 07.00 sati od posade italijanskog plovila “Erica” dobila poziv za asistenciju u kojem je tražena pomoć oko pristajanja u našu luku, jer brod prevozi 17 osoba i prijeti im opasnost od potapanja.

Herceg Novi: Rasvijetljena četiri krivična djela iz oblasti imovinskih delikata

0
Herceg Novi – hapšenje

Službenici Uprave policije MUP-a – Centra bezbjednosti Herceg Novi su, preduzimajući mjere i radnje u cilju rasvijetljavanja krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata, rasvijetlili tri krivična djela razbojništvo i jedno krivično djelo teška krađa u produženom trajanju.

Naime, službenici CB Herceg Noci su, 29.01.2018. godine, postupajući na osnovu operativnih saznanja rasvijetlili tri krivična djela razbojništvo počinjena na teritoriji Opštine Herceg Novi i tom prilikom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeli poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete protiv nepoznatog počinioca, protiv B.R. (32) iz Herceg Novog.

B.R. je, 29.01.2018. godine, lišen slobode u Budvi, zbog sumnje da je, osim tri razbojništva u Herceg Novom, počinio krivična djela razbojništvo na području Budve.

Policijski službenici su kriminalističkom obradom došli do sumnje da je B.R. u tri navrata izvršio krivično djelo razbojništvo u Herceg Novom na štetu tri kladionice: „Volkano“, koju je počinio 30.11.2017 godine, kada je kako se sumnja otuđio 475 eura, „Euro loto“, 10.12.2017 godine, kojom prilikom je otuđio 300 eura i „Šansa“, 24.01.2018.godine kada je otuđio 300 eura. On je, kako se sumnja, ova krivična djela počinio na način što je ulazio u sportske kladionice u večernjim časovima i uz prijetlju nožem otuđivao dnevne pazare.

Osumnjičeni B.R. je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.

Nadalje, službenici CB Herceg Novi su, 30.01.2018 godine lišili slobode M.K. (24) iz Herceg Novog zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa u produženom trajanju. Naime, sprovedenom kriminalističkom obradom službenici policije su došli do sumnje da je M.K. u vremenskom periodu od 15.09.2016. godine do 26.09.2016 godine u mjestu Kamenari upotrebom fizičke snage povalio u više stanova – vikendica koje su u vlasništvu stranih državljana, kojom prilikom je otuđio televizore, druge tehničke stvari kao i jedan gumeni čamac. O događaju je obaviješten državni tužilac u ODT u Herceg Novom koji je naložio da se M.K. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa u produženom trajanju.

Predstavnici TO Kotor na konferenciji CulturWB

0

 

Predstavnici TO Kotor, Dragana Samardžić i Zoran Živković, protekle sedmice su boravili u Bredi gdje su prisustvovali, petom po redu sastanku i konferenciji konzorcijuma projekta CulturWB koji se realizuje u okviru programa Erasmus+.

Konferencija je bila posvećena osiguranju kvaliteta u današnjem visokom obrazovanju, izvještavanju o realizaciji LLL kurseva na univerzitetima, razvoju novog master programa na univerzitetima posvećenog kulturnom turizmu i samom procesu akreditacije novog master programa.

 Pored planirane agende bilo je riječi i o implementaciji ostalih projektnih aktivnosti. Na konferenciji je zaključeno da prvi krug LLL kurseva mora biti završen do 08. Februara 2018. godine, a da bi novi master program trebao biti akreditovan od strane nadležnih institucija do septembra 2018. godine.

U ovom trenutku su na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo – Kotor još uvijek  u toku LLL kursevi, i do sada je 7 kandidata uspješno završilo LLL kurs.

 S obzirom da u ovom projektu učesvuje sedam univerziteta iz zemalja zapadnog Balkana i da su normative različite od zemlje do zemlje, očekujemo da svi realizuju svoje aktivnosti u zadatim rokovima, međutim to ipak zavisi od normative zemlje kojoj univerzitet pripada.

Sledeći sastanak konzorcijuma će se održati u Mostaru, krajem juna tekuće godine.