Porto Montenegro se predstavio na Sajmu nautike u Dubaiju

0
Dubai international boat show

Kompanija Adriatic Marinas predstavila je luksuzno tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na 26. Internacionalnom Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS), koji je odžan od 27. februara  do 3. marta.

Ovaj sajamski nastup kompanije je odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta tivatske marine od 450 vezova, izgradnju nove rezidencijalne ekstenzije Regent Hotel Residences.

Porto Montenegro je na ovom tržištu već prepoznat kao jahting destinacija koja nudi beskompromisnu uslugu, ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova, a klijentima sajma smo ponudili i 5% popusta na vezove. Svečani prijem Porto Montenegra, za poslovne partnere i prijatelje projekta, organizovan je u hotelu Ritz Karlton, a među predstavnicima biznis sektora prisustvovali su i Ambasador Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Darko Uskoković,  izvršni direktor kompanije flydubai Ghaith Al Ghaith, i mnogi drugi, ističe Senior PR i Marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Porto Montenegro

Na Sajmu se ovih dana predstavlja čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja – očekuje se da će sajam posjetiti preko 35.000 ljudi iz 120 zemalja.

Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pridružiće se hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji dolaze iz Evrope i Amerike.  Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj industriji luksuza i lifestyle događaja. Prednost pozicioniranja Crne Gore kao nove destinacije za UAE jeste dobra avio povezanost, kao i činjenica da građanima Emirata nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru.

Marina Display u kojoj je Sajam organizovan, specijalno je konstruisan prostor za premijerne prezentacije najprestižnijih i najluksuznijih jahti današnjice. Više od 450 plovila i 25 najnovijih superjahti biće ovogodišnja glavna atrakcija manifestacije.

Ribari u akciji sakupljanja morskog otpada

0
Morski otpad

Zabrinjavajuća količina morskog otpada danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Otprilike 10 miliona tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Istraživanja su pokazala da uzorci morske vode sadrže čak šest puta više plastike nego planktona. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja.

Morski otpad je problem koji prelazi granice: jednom kada se nađe u moru, ne pripada nikome. To otežava upravljanje otpadom i čini ga ovisnim o dobroj regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Najveća količina morskog otpada u naš akvatorij dolazi nošen strujama iz susjednih zemalja. Dubrovačko-neretvanska županija je zbog svog geografskog položaja na obali Jadranskog mora posebno pod utjecajem ogromnih količina morskog otpada koji se nošen strujama akumulira na našim plažama. Poseban odjek imalo je zadnje iznenadno onečišćenje koje se dogodilo u prosincu 2017. gdje su stara gradska luka grada Dubrovnika i okolne plaže bile preplavljene smećem.

Kao mali korak u pokušaju rješavanja ovog problema, u sklopu URBAN-WASTE projekta provodit će se mjera za podizanje razine svijesti o problematici morskog otpada. To je jedna od četiri planirane mjere projekta punog naziva ”Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima”, financiranog od strane Europske komisije kroz program Horizon 2020. Aktivnosti se provode na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe, među kojima je Dubrovačko-neretvanska županija. Jedini hrvatski partner na projektu je Regionalna razvojna agencija DUNEA koja će koordinirati provedbu spomenute mjere.

Svoju stručnu podršku u provedbi daju i upravni odjeli DNŽ, Lokalna akcijska skupina u ribarstvu FLAG Južni Jadran, dok će edukativne radionice provoditi stručnjaci iz Ekološke udruge za očuvanje i zaštitu mora i priobalja „Mala Sirena“. U organizaciji DUNEA-e, 28. veljače 2018., održan je radni koordinacijski sastanak s uključenim stručnjacima te je dogovorena provedba edukacija namijenjenih ciljnim skupinama, s pratećim materijalom i dvojezičnim brošurama. Od posebne važnosti je proizašla suradnja s još jednim europskim projektom, ML-REPAIR, kojeg provodi Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita čiji su predstavnici također sudjelovali na sastanku. Svoj doprinos ovoj mjeri ML-REPAIR će dati kroz suradnju s ribarima volonterima, kočarima koji na svakodnevnoj bazi imaju morski otpad kao „sekundarni ulov“. Planirano je još definirati pilot lokaciju gdje bi ribari volonteri mogli odložiti prikupljeni morski otpad. Detalji četiri mjere te akcijski plan provedbe za županiju, bit će predstavljeni javnosti tijekom ožujka.

U tragediji na Mosoru živote izgubili dvojica braće

0
Mosoor

U subotu navečer, u neposrednoj blizini Planinarskog doma na Mosoru, dogodila se tragedija kakvu Split i splitska okolica ne pamte. Dva brata M.S. (mlađi) i A.S. životne dobi od oko 60 godina izgubili su živote pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.

Prema neslužbenoj informaciji jedan od njih je poginuo uslijed pada na zaleđenom terenu, kada je otišao po vodu na obližnji izvor, a drugi je preminuo, najvjerojatnije od srčanog udara, nakon što je brata, zajedno sa svojim prijateljima pronašao mrtvog.

Tragična priča ide ovako, a ispričao nam je Vinko Prizmić, načelnik Hrvatske Gorske službe spašavanja (HGSS), čiji je pridruženi član bio i A.S.. Kao napomenu valja istaknuti da se radi o neslužbenoj priči, od informacija prikupljenih s terena, odnosno informacija prikupljenih od dojave HGSS-u.

Dvojica braće zajedno su sa svojom ekipom prijatelja, kao i gotovo svakog vikenda išli na planinu, u prirodu provesti dan, jer su i jedan i drugi bili pasionirani zaljubljenici u planine i planinarenje. Nešto prije 19 sati mlađi brat M.S. zaputio se iz Planinarskog doma na obližnji izvor vode, koji se nalazi 100-tinjak dalje, kako bi donio vode. Kako se on nije vraćao, jer za odlazak po vodu i povratak u Dom treba svega nekoliko minuta, njegov brat A.S. i prijatelji, koji su se zabrinuli što ga nema zaputili su ga se potražiti, kazuje Prizmić.

Kako su znali gdje se M.S. zaputio nije im bilo potrebno puno vremena kako bi ga pronašli.

– Na žalost, prema onome što za sada znamo M.S. se pokliznuo na zaleđenom području i pao te je uslijed tog pada izgubio život. Njegovo beživotno tijelo je pronađeno u neposrednoj blizini izvora. Da bi tragedija bila još veća, njegov stariji brat A.S. je u trenutku spoznaje da mu je brat poginuo, uslijed šoka doživio, najvjerojatnije srčani udar i preminuo. Na žalost nisu pomogli ni napori njegovih prijatelja da ga ožive umjetnim disanjem i masažom srca. Naravno, ovo je neslužbena verzija priče, prema onim informacijama koje smo dobili s terena oko 19.30 sati kada je bila prva dojava o tragediji, kazuje Prizmić.

Odmah po dojavi na teren, odnosno na mjesto događaja upućeno je 15 pripadnika HGSS-a, kako bi tijela nastradalih planinara izvukli s tog terena, a obaviještena je i policija koja je u kasnijim satima započela službeni očevid.

– Zaista me začuđuje činjenica da je M.S. tako izgubio život. Oboje braće bili su iskusni planinari i poznavali su Mosor kao svoj džep. Taj izvor na koji je mlađi brat krenuo nalazi se na predjelu Ljuvač isto kao i Planinarski dom Umberto Girometta i mjesto izvora je na planinarskom putu, dakle nije dislocirano negdje na nepristupačnom terenu. Braća su bila dobri ljudi zaljubljeni u planine i nije bilo dana da nisu išli na planine. Bili su vrlo iskusni planinari, a A.S. je bio naš pridruženi član, koji nije išao u spašavanja s HGSS-om, ali je u planinarskom smislu bio HGSS-u od velike koristi, zaključuje Prizmić.

“Trag u beskraju” – Oliveru za skori povratak na koncertnu scenu

0
Trag u beskraju

„Trag u beskraju“ naziv je koncerta koji organizuje Međunarodni festival klapa Perast, sa najljepšim željama Oliveru za skori povratak na koncertnu scenu.

Koncert će biti održan u subotu 10.marta  u Kotoru, koncertna dvorana ŠOSMO „Vida Matjan“ – crkva Svetog Duha u 19,30 sati.

Oliverove pjesme izvoditi će klape, Bellezza, Bisernice Boke, Lungo Mare, Maris, Riva, Romansa, Sanja i Mija, Poly Gjurgjević i Lungo Mare.

 

Vozi Miško – Jadranska magistrala naših dana…

4
Jadranska magistrala – foto M.Marušić

Građena u etapama, povezala sjever  i jug Jadrana. Jadranska magistala – A via maris, kao turistički put preporodila i ekonomski preobrazila cijeli pojas uz more. Građena krajem prošlog vijeka, povezala Trst sa Ulcinjom.

Čuveni Shell nudio je tadašnjoj Jugoslaviji da napravi auto put duž Jadrana, uz koncesiju, njegova bi  bila naplata putarine, pumpne stanice sa pratećim sadržajima. Dostojanstvo je bilo jače, vlast na čelu sa Titom nije popustila…

Danas, voziti se Jadranskom magistralom kroz Crnu Goru je horor…  put oronuo, rupe, odron, voda, lokve, potoci, gejziri,  bez upozorenja, signalizacije…

Juče sam se vraćao se iz Herceg-Novog, na catari, trajektu, stranac na proputovanju kroz Crnu Goru, konastatuje aktuelnu putnu infrastrukturu i pita hoće li se nešto promjenit i kada, ili dok neko ne strada…

Neće odgovaram. Čekaju se predsjednički izbori. Onog trenutka kada vladajući objave kandidata kreće mašinerija, nešto će zakrpiti. Ali budite oprezni, kroz teritoriju Opštinu Tivat imate najmanje pet crnih tačaka. Nema upozorenja. Na izlazu iz Tivta imate rupu koje Komunalno preduzeće Tivat, iako nije zaduženo za to puni pijeskom već nekoliko puta, kiša ga spere, ako malo brže vozite ode felma, guma, vješanje. Neki dan incident, stranac, domaći ne zovu policiju, policajci kažu što niste gledali, a kako onda angažovati osiguranje?!  i tako redom prema Budvi, Petrovcu, Baru, Ulcinju…

Uslijedilo je pitanje plaćete li kroz osiguranje održavanje puteva?

Sve plaćemo, ali ko te pita, vozi Miško…ako stigneš, jer rupe na putu ne pitaju gdje si krenuo imaš li osiguranje…

Čovjek maše glavom, nevjerica. Gledam švicarske tablice. Kaže stigao u Crnu Goru zastupa neku kompaniju na tenderu za izgradnju žičare.

On će kroz šalu, pa vi ste Bogom dani za žičare, vama putevi i ne trebaju…

Ali, nemamo niti jednu pored brojnih obećanja, imamo samo jednu Jadransku magistralu… ma to ti je kao da voziš zatvorenih očiju…

Jadranska magistrala -“Via maris”

Jadranska magistrala – Karlobag – foto Zrinka Maček

Pripreme za konačnu izgradnju Jadranske magistrale počinju 1955. Prvi izgrađen dio je od Rijeke do Novog Vinodolskog (48 km). Od 1945. do 1959. Magistrala je dospjela do Zadra (174 km), a 1963. do Šibenika (124 km). Glavni radovi odvijali su se na preostalom dijelu do Debelog brijega, kada je u dvije godine, od 1963. do 1965., izgrađen 291 km.

Jadranska magistrala bila je velika federalna investicija i uz autoput Bratstvo-jedinstvo (Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje), u potpunosti je završena1970. godine.

Magistralu gradilo je mjesečno u prosjeku 5000-6000 radnika i stručnjaka najboljih domaćih građevinskih preduzeća, koji su udruženi pobijedili na međunarodnoj licitaciji s ponudom koja je bila 15 % niža od austrijskih ponuđača. Magistralu je gradila i vojska, tadašnja JNA.

Jadranska magistrala

Jadranska magistrala je primjer kako komunikacija može uticati na civilizacijske promjene, a mi i dalje samo pričamo o obilaznici oko Boke, Jadransko-jonskoj inicijativi povezivanju preko Albanije i Grčke sjevera i juga Evrope…

Jugo, kiša i narednih dana

0
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela mart 2018. – foto Boka News

I narednih dana očekuje nas promjenljivo oblačno vrijeme, sa kišom.

U nedjelju vrijeme će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prvog dijela dana povremeno kiša, na primorju moguća i grmljavina, a u višim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg.

Vjetar slab do umjeren i promjenljiv.

Jutarnja temperatura vazduha 0 do 9, najviša dnevna 3 do 15 stepeni.

Ponedjeljak 5.mart

Umjereno do pretežno oblačno, uglavnom u popodnevnim satima mjestimično kiša, tokom noći intenzivnije padavine, povremeno pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, u južnim predjelima mjestimično umjeren do pojačan, istočnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 8, najviša dnevna 6 do 16 stepeni.

Tivat – odbornicu Petković častili 1.000 eura za spot

0
N. Petković

Opština Tivat izdvojila je 1.000 eura iz sredstava svoje budžetske rezerve da podrži snimanje video spota odbornice DPS u lokalnom parlamentu Nine Petković, crnogorskoj javnosti poznatije u njenoj ulozi estradne umjetnice.

Prema analitičkim karticama o utrošku sredstava iz gradskog budžeta koje se objavljuju na sajtu Opštine zbog zakonskih obaveza jer je u toku kampanja za predsjedničke izbore, Opština Tivat je 7.februara Nini Petković ispatila iznos od 1.000 eura. Navodi se da je isplata obavljena „po zaključku – finansijska podrška povodom izrade video-spota“.

Iz Opštine Tivat su saopštili da je odluku o davanju novca poznatoj pjevačici lakih nota iz Tivta, koja je ujedno i odbornica vladajućeg DPS, donijela gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS).

„Nina Petković, obratila se Predsjednici opštine sa zahtjevom koji je sadržao molbu da se finansijski podrži izrada njenog muzičkog spota. U zahtjevu su navedeni ukupni troškovi izrade spota i između ostalog, da će se spot snimati i na lokacijama u Tivtu. Cijeneći da je u pitanju promocija grada, te da će kadrovi snimani u Tivtu obići region, a imajući u vidu i sve dosadašnje muzičke uspjehe Nine Petković, odlučeno je da se realizacija ovog projekta pomogne iznosom od 1.000 eura.  Napominjeno da je Opština Tivat pomogala u realizaciji i drugih sličnih projekata (muzičkih, književnih, likovnih) kada su u pitanju umjetnici iz Tivta. Budući da je ovo neplanirani izdatak, isplaćen je sa tekuće budžetske rezerve”- odgovoreno je juče iz Matijevićkinog kabineta.

Iako je ona javni funkcioner čija je zakonska obaveza da prijavi imovinu i prihode, na sajtu Agencije za spriječavanje korupcije nema nijednog imovinskog kartona na ime odbornice Nine Petković. Ona je inače, jedan od 17 odbornika DPS koji su na sjednici SO 17. januara digli ruku za usvajanje odluke o davanju saglasnosti na potpisivanje ugovora između Opštine Tivat i Porto Montenegra, a kojim bi lokalna uprava strateškog stranog partnera častila sa 5,6 miliona eura novca poreskih obveznika, na ime opraštanja Portu neneplaćenih dadžbina za komunalije.

Iako tada nije osjetila potrebu da za govornicom objasni zašto glasa za usvajanje ove kontroverzne i u zakonu neutemeljene odluke za koju su iz menadžemnta Opštine priznali da je „politička, a ne pravna obaveza“, Petković je nedugo potom po prvi put od kada sjedi u parlamentu, uzela riječ i zahvalila se kako je rekla, „dragoj i miloj gradonačelnici“ dr Snežani Matijević koju je pozvala da postavljanjem ležećih policajaca  iskaže više brige „za naše kuce i mace koje gaze neodgovorni vozači“ i zamolila skupštinsku službu da se nešto preduzme i pretesteriše jedan dio drvenih klupa za odbornike „jer ona nema gdje sa nogama kad sjedi u klupi“.

Kotor – Tužilaštvo pokrenulo postupak protiv Dragomanovića zbog sumnje da je prijetio Jokiću

0
Srđan Dragomanović

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podnijelo je Osnovnom sudu u tom gradu optužni predlog protiv funkcionera kotorske DPS i bivšeg menadžera Opštine Kotor Srđana Dragomanovića, zbog sumnje da je prijetio gradonačelniku Vladimiru Jokiću (Demokrate).

„Pred ovim Tužilaštvom formiran je predmet protiv S.D. iz Kotora, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz čl. 168. st.1. Krivičnog zakonika povodom objavljivanja komentara na Facebook profilu dana 05.08.2017.g. Nakon sprovedenog izviđaja, državni tužilac Jovanka Čizmović podnijela je Osnovnom sudu u Kotoru, Optužni predlog protiv imenovanog zbog navedenog krivičnog djela“- potvrdila nam je portparolka ODT Kotor Tijana Čelanović.

Jokić je 6.avgusta prošle godine ODT-u podnio prijavu protiv N.N. lica iz Savjeta mladih DPS-a Kotor. Gradonačelnik je to uradio zbog kako je kazao, poziva na njegov linč koje je neko, u ime Savjeta mladih DPS Kotora, iznio na zvaničnoj fejsbuk stranici te organizacije početkom avgusta.

Naime, u polemici sa jednim od posjetilaca stranice, njen administator je napisao: ,,Viktorija, ukoliko ne poštuje pozitivne propise i još to radi svjesno, što je za Jokića i dokazano ne treba ga štedjeti nego linčovati. NIJE SVAKO TURE ZA VEZIRA!”

Jokić i Demokrate koje su odmah označile Dragonamovića kao autora sporne poruke, ovo su protumačili kao direktnu prijetnju kotorskom gradonačelniku. DPS inače, već mjesecima Jokića  optužuje da krši zakone, počev od toga da je u trenutku izbora za odbornika u SO Kotor Jokić navodno imao srpsko državljanstvo, do toga da navodno, protivno zakonu u opštinskoj upravi zapošljava kadrove bliske koaliciji Demokrate-DF-SDP-URA koja je na vlasti u Kotoru uz podršku SNP u lokalnom parlamentu.

Vladimir Jokić

Istog dana kada je ova priča objavljena u medijima, Nikola Pešić, predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore izvinio se „Vladimiru Jokiću i svim građanima kod kojih je poruka neodgovornog pojedinca postavljena na Facebook stranici Savjeta mladih DPS Kotor izazvala bilo kakvu vrstu nelagode”.

“Manir političke borbe Savjeta mladih DPS nijesu prijetnje bilo koje vrste političkim protivnicima, već isključivo snaga argumenata. Neodgovorno ponašanje pojedinaca nikako nije stav Savjeta mladih DPS, povlači za sobom zakonsku odgovornost, ali i odgovornost pred drugim kolegama u partiji koje svojim ponašanjem i u politici i u svakodnevnom životu mogu da posluže za primjer”- kazao je tada Pešić.

Srđan Dragomanović je nakon promjene vlasti u Kotoru razriješen dužnosti menadžera Opštine i od tada se on zvanično vodi kao neraspoređen, odnosno “kadar na raspolaganju”. Istekom perioda od šest mjeseci u tom status, po zakonu, sa njim se i formalno može raskinuti radni odnos u lokalnoj upravi, a prema našim nezvaničnim informacijama, DPS je Dragomanoviću već našao novi posao – mjesto zamjenika direktora Doma starih “Grabovac” u Risnu koje bi on trebalo da preuzme odmah pošto mu bude zaključena radna knjižica u Opštini.

“Nisam upoznat da je protiv mene Tužilaštvo podnijelo optužni predlog, niti sam o time ili eventualnom potvrđivanju optužnice obaviješten na bilo koji način”- kazao nam je Dragomanović istakavši da on ima dokaze da on nije autor sporne poruke na fejsbuku. On je dodao da je prije par dana za lične potrebe, sakupljao dokumnetaciju koja mu je potrebna za konkurisanje za posao i pritom je od suda dobio zvaničnu potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

Jokić nije želio da komentariše postupke Tužilaštva prema Dragomanoviću.

Podrška za sektor marikulture i ribarstva

0
Uzgajalište ribe
Uzgajalište ribe

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo Javni poziv za dodjelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture, u skladu sa Agrobudžetom za 2018. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture.

Ovim Javnim pozivom podržavaju se uzgajivači ribe i školjaka sa mora, tj. preduzetnici ili privredna društva koji imaju dozvolu za marikulturu.

Prihvatljive investicije za podršku su: rekonstrukcija uzgajališta; izgradnja ili rekonstrukcija objekata za skladištenje hrane i skladištenje opreme; nabavka opreme za automatizaciju procesa uzgoja; nabavka opreme za poboljšanje higijene u pogledu bezbjednosti hrane i plasiranja proizvoda uzgoja na tržište; nabavka polietilenskih zaštitnih mreža radi zaštite uzgajališta od predatora i nabavka ili rekonstrukcija splava za operativni rad uzgajališta.

Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50% od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 7.000 €.

Podrška za modernizaciju profesionalne ribolovne flote
Ribari -foto Zoran Nikolić

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2018. godinu.objavilo je i Javni pozivi za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa – koča, zatim za modernizaciju ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa, kao i Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m LOA.

 

Izložba poznatih umjetnica Milene Šotre i Nade Stanić, povodom 8. marta

0

Izložba poznatih umjetnica Milene Šotre i Nade Stanić, povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena biće otvorena u Galeriji Josip Bepo Benković, 7. marta u 19 sati.

Postavku će činiti 23 slike iz galerijskog legata Milene Šotre i 15 skulptura Nade Stanić, koje je ustupila njena porodica. Izložbu će otvoriti novinarka i pjesnikinja, Ksenija Matović.

Kako je kazala v.d. direktorica Galerije i Muzeja, Ivana Palikuća, izložba dvije poznate umjetnice, čije je stvaralaštvo vezano za Herceg Novi i Boku Kotorsku, prigodna je prilika da se one, u susret Prazniku posvećenom ženama, predstave hercegnovskoj likovnoj publici.

Milena Šotra rodjena je 1909. godine u selu Pješivac kod Stoca. Slikarstvo je učila u Beogradu kod Bijelića i Dobrovića. Na putu za Ameriku, jednu godinu ostaje u Parizu gdje radi u Udruženju jugoslovenskih studenata i sa Vojom Dimitrijevićem pohađa časove slikanja kod Andrea Lota. U Americi je bila potpredsjednca Matice iseljenika, članica Saveza za iseljenička pitanja, publicistkinja i saradnica brojnih listova u SAD-u i Kanadi. Druži se sa poznatim ukrajinskim avangardnim vajarom Aleksandrom Arhipenkom, na čijoj slikarskoj školi u Vudstoku provodi dvije godine. U Beograd se vraća sa prvom grupom iseljenika-povratnika i aktivno se uključuje u javni i politički život. Radila je u “Tanjugu” i Sekretarijatu za inostrane poslove. Osnovala je  grupu “8. mart” sa kojom je često izlagala. Bila je član ULUS-a. Studijski je boravila u Francuskoj, Engleskoj, Sovjetskom savezu, Grčkoj, Belgiji, Italiji, Turskoj, Libiji, Švajcarskoj, Kanadi, Austriji, Švedskoj i Španiji.

Plakat

Nada Stanić završila je Umjetničku školu u Herceg Novom 1957. godine, u kojoj je jedno vrijeme radila kao nastavnica-asistentkinja. Bila je prva, a dugo vremena i jedina vajarka u crnogorskoj umjetnosti. Izlagala je samostalno u “Palati Sponza” u Dubrovniku 1962. godine, Pomirbenoj dvorani na Gospi od Škrpjela 1997, Dvorani Park 1998. godine. Dobitnica je nagrade Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti “13. novembar” 1969. godine i nagrade Hercegnovskog zimskog salona 1976. i 1983. godine.