SASTOJCI:
500 gr blitve
2 krompira
1 kg liganja srednje veličine
100 gr sira
2-3 režnja češnjaka
kapula
peršun
1 dcl bijelog vina
sol, papar
PRIPREMA:
Skuvajte blitvu s krompirom, ocijedite i začinite sa paprom, maslinovim uljem i malo češnjaka sitno nasjeckanog.
Lignje očistite. U pola skuvane blitve dodajte sir. S tim napunite lignje pa ih zatvorite čačkalicom. U malu teću stavite sitno nasjeckanu kapulu, dodajte ostatak skuhane blitve i po tome posložite napunjene lignje.
Zalijte sa bijelim vinom, malo maslinova ulja, posolite, popaprite i stavite u zagrijanu pećnicu pola sata prekriveno folijom, a onda još petnaestak minuta pecite otkriveno na 180 C.
Po načelu “jedi koliko možeš” u subotu je u pazinskoj sportskoj dvorani svečano otvoren Festival palačinki koji ove godine posjetiteljima za ulaznicu od trideset kuna nudi i omogućuje konzumaciju neograničenog broja palačinki.
Palačinke su se nudile na petnaestak mjesta, a onih običnih, jednostavnih palačinki, ispečenih, namazanih i zarolanih, gotovo da i nema jer je svaka palačinka ima poneki autorski recept, a mnoge su se doimale ne samo kao maštovite gastronomske kreacije, već i kao dizajnirani umjetnički predmeti.
U slanim palačinkama moglo se pronaći špinata, kobasica, tartufa, šunke, sira, bilo je i pohanih i zapečenih; dok su slatke varijante mamile mnoštvom boja i preljeva, u kombinacijama od voćnih do čokoladnih.
Uživanje u palačinkama uljepšano je brojnim popratnim programima, poput radionica za djecu, nastupa mađioničara, predstavama, nastupima pjevača, a Festival su posjetili sveti Nikola i Djed Mraz.
Kao i prethodnih godina, festival se proširio i gradom pa su tako pazinske trgovine nudile slatki popust, kino i muzeji su za goste Festivala pojeftinili svoje ulaznice, a pazinski ugostitelji u svoju ponudu uvrstili vlastite kreacije palačinki.
Neadekvatna putna infrastruktura i saobraćajna ograničenja, saobraćajne nezgode, nekonkurentni željeznički sistem i nedovoljna upotreba održivih vidova saobraćaja imaju značajan negativan uticaj na razvoj zemlje.
To je ocjena u Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore od 2018 – 2035, koju je pripremilo Ministarstvo saobraćaja.
Kao jedan od najspornijih projekata, navodi se izgradnja mosta Verige.
“Most dužine 300 metara i visine od preko 70 metara predstavlja jedan od najimpozantnijih objekata na ovoj trasi brze ceste. Predstavlja fizičku vezu između opština Herceg Novi i Tivat. Nalazi se u rejonu rta Sv. Neđelja sa hercegnovske strane i rta Opatovo sa tivatske strane. Poprečni profil još nije precizno definisan, odnosno da li je to jedna ili dvije kolovozne trake”, piše u SPU.
Najveći uticaj, kako se navodi, očekuje se na kulturno-istorijsku baštinu Kotora, posebno imajući u vidu da se na teritoriji Crne Gore najveći broj spomenika kulture nalazi u toj opštini.
“Uzimajući u obzir izuzetne vrijednosti kulturnog dobra kulturno-istorijsko područje Kotora, koje je upisano na listu svjetske baštine, nesporno je da će realizacija Strategijom planiranog Putnog pravca 1, koji planira izgradnju mosta Verige, dovesti do negativnog uticaja na očuvanje te vrijednosti pojedinačnih kulturnih dobara i pejzaža.
Mogući su negativni uticaji na graditeljsku baštinu i kulturni pejzaž, te arheološke zone i nalazišta. Posebno imajući u vidu da se najveći broj spomenika kulture nalazi u opštini Kotor, odnosno u Boki.
Pripremljen je osnovni “uraditi minimalno” transportni model za drumski i željeznički saobraćaj u kome se nalaze projekti obilaznica Herceg Novi, Herceg Novi – Bijela, most Verige, obilaznica Tivat, Tivat – dionica Tunel Sozina, obilaznica Budva, obilaznica Bar, Bar – granica sa Albanijom, Mateševo-Andrijevica, obilaznica Podgorica, Đurmani-Farmaci i Anrijevica- Boljare.
Strateška procjena je je na javnoj raspravi do 20.decembra.
Ponovo pruga do Čapljine i veza sa Panevropskim koridorom
U željezničkom saobraćaju planirana je linija Nikšić granica sa BiH-Trebinje-Čapljina i modernizacija željezničke pruge Podgorica – Tuzi, preko granice sa Albanijom do Tirane, gdje bi se uvela putnička linija.
Prugom Nikšić – Čapljina bi se, između ostalog, povezali i s Panevropskim putnim koridorom VCT, jer je država zbog ratnih događanja devedesetih godina prošlog vijeka ostala bez veze s tim koridorom. Najveću korist pruga bi donijela Luci Bar budući tako da se sve više privrednika iz BiH zanima za uvoz i izvoz svojih roba upravo preko te luke.
Napravljena su tri scenarija od kojih za Crnu Goruje optimalan treći: jednokolosječna pruga, sa svim elementima projektovanih za samo jedan kolosijek.
Procijenjene investicije su oko 810 miliona eura, a udio Crne Gore je oko 180 miliona.
Predstava “KoTo(R) o Kotoru”, u režiji Petra Pejakovića i produkciji NVO Expeditio iz Kotora, biće izvedena u dvorani Park u utorak, 5. decembra s početkom u 20 sati.
Predstava je nastala kao rezultat osmomjesečnog procesnog rada nazvanog “Pozorište o Kotoru”, koji je obuhvatio više od 50 radionica, u kojima je učestvovalo oko 60 građana/ki. Tematski fokusirana na posebnosti i probleme grada Kotora, i zasnovana na pričama građana/ki koje reflektuju njihov odnos prema gradu, izvedba “KoTo(R) o Kotoru” promoviše ideju teatra kao sredstva istraživanja i kreativnog izražavanja svakog pojedinca/ke ili grupe u svrhe ličnog razvoja i društvenog angažmana.
Ovo je petnaesto izvođenje predstave, nakon Kotora, Podgorice, Cetinja, Beograda, Kolašina, Tivta, Dubrovnika i Budve.
Predstava je premijerno izvedena u junu 2016. godine u Kotoru.
Ulaznice po cijeni od 3 € moći će se kupiti na blagajni dvorane Park, i to: u ponedjeljak od 9 do 12 sati, a u utorak od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
S obzirom da je u posljednje vrijeme ne rijetka tema “unesene vrste”‚ pa čak se može čuti i mogućnost njihovog uzgoja na našim prostorima, u nastavku dajemo par informacija i izdvajamo članove zakona koji se odnose upravo na unesene vrste i tretiranje ovakvog problema, poručuju na svojoj FB strani iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Da pojasnimo, unesene (alohtone) vrste su one koje su se našle na području koje nije njihovo prirodno stanište i tu su nastavile da žive kraći ili duži vremenski period.
Invazivne vrste su one unesene vrste koje su se na novom području toliko odomaćile da mogu da se razmnožavaju i što je još gore imaju negativnog uticaja ili na prirodnu sredinu, ili na ljudsko zdravlje ili na ekonomiju, a nerijetko i sve to zajedno.
Koliko smo uspješni u preduzimanju mjera i spriječavanju širenja unesenih invazivnih vrsta na žalost veoma slikovito pokazuju naše palme koje su desetkovane zbog unesenog i invazivnog insekta tzv. palminog surlaša, a zaboravljamo i nedavnu epidemiju kvrgave kože goveda. Ako imamo na umu da je u vodenim ekosistemima (mora, jezera, rijeke) još teže riješavanje problema jer nema fizičkih barijera jasno je da je po pitanju unesenih vrsta uvijek mnogostruko bolje, uspješnije i jeftinije spriječiti ulazak nego liječiti posledice.
Upravo zbog toga prema:
Zakonu o zaštiti prirode (2016)
Član 77
„zabranjeno je unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i njihovih uzgojnih primjera u ekosisteme u kojima prirodno nijesu nastanjene“.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, unošenje alohtonih vrsta ako je naučno dokazano i prihvatljivo u pogledu zaštite prirode, može se vršiti na osnovu dozvole organa uprave i ako je u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Dozvolu iz stava 2 ovog člana organ uprave izdaje na osnovu:
-procjene rizika na prirodu;
-dokaza o adekvatnom smještaju u slučaju životinjske vrste;
-izjavi o svrsi unošenja jedinke tih vrsta.
Prije izdavanja dozvole pribavlja se saglasnost organa uprave nadležnog za poslove veterinarstva i organa uprave nadležnog za fitosanitarne poslove.
Procjenu rizika na prirodu iz stava 3 alineja 1 ovog člana izrađuje Komisija za procjenu rizika, koju obrazuje organ uprave odnosno Institut ukoliko se radi o morskim vrstama.“
U istom Zakonu o zaštiti prirode, Član 78 se navodi da „ako dođe do nenamjernog unošenja alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva na područje Crne Gore ili ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvog unošenja, organ uprave preduzima mjere radi uništavanja ili spriječavanja daljeg širenja unesenih alohtonih vrsta“.
Nažalost, moramo konstatovati ništa više a ni manje kriminala negoli u susjednom Dubrovniku.
Pa tako ovaj portal u posljednje vrijeme donosi vijesti iz crne hronike susjednog nam Grada, “Pljačkaš stavio pištolj djevojci u usta i ukrao novac iz kuće dubrovačkog ugostitelja” ili “U Čokolinu sin ubio majku”, “Gružanin naručio tisuću tableta Ecstasya”, razriješene računalne prevare, iz hotela otuđio novac…
Kriminala nažalost ima sa jedne i druge strane granice, i na Balkanu i EU, nekada više nekada manje, a kriminalaca nikada više…
Zbog odrona u mjestu Brajići, put Cetinje-Budva zatvoren je za saobraćaj za sve vrste vozila, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) prenosi portal RTCG. Kako je saopšteno iz Direkcije za saobraćaj, put će biti u prekidu do nedjelje popodne, 3.decembra, kada će se odlučiti da li su se stekli uslovi da ponovo bude uspostavljen.
Put je bio zatvoren i tokom noći. Jutros oko 3 sata je raščišćen ali je novi odron u prijepodnevim satima uslovio ponovnu obustavu saobrajaća, kazali su iz AMSC
Inače u protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 13 saobracajnih nezgoda u kojima je 12 osoba zadobilo lakse povrede.
Informativni centar zajedno sa službom pomoci na putu na usluzi je građanima neprekidno 24 sata.
Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020 234 999 i 063 239 987.
U vansezonskom kulturnom kalendaru sedmica pred nama može da bude šarenija uz preporuke za čitanje iz knjižare So, koje su i ovog puta vezane za hitove s minulog 62. beogradskog Sajma knjiga.
Podzemna železnica višestruko je nagrađivan roman Kolsona Vajtheda. Radnja romana smještena je na jug Amerike u vrijeme koje prethodi građanskom ratu. Kora je robinja na plantaži pamuka. Kad joj Cezar ispriča za podzemnu željeznicu njih dvoje riješe da se izlože strašnoj opasnosti i pobjegnu. Međutim, neće sve baš krenuti po planu. Kora ubije bijelog dječaka koji je pokušao da je uhvati. Potjera im je za petama dok pokušavaju da se domognu sjevera. Zaustavljaju se u Južnoj Karolini, u gradu koji se čini bezbjednim. No ispod mirne površine krije se podmukao plan za crne žitelje. Izdavač je Laguna.
Gori gori gori triler je Srđana V. Tešina u kome autor na hrabar i provokativan način govori o terorizmu i nasilju, vegan ratnicima i erotskim fascinacijama, internetu i mitologiji. Junak romana kao žrtva terorističkog napada doživljava potpunu amneziju i gubi vlastiti identitet. Dok on u bolnici pokušava da izliječi rane i obnovi identitet suočavajući se s dramatičnim iskustvima zajednice, grad potresa serija novih napada. Izdavač je Arhipelag.
Na pustom ostrvu roman je Trejsi Grejvs. Profesorka engleskog Ana Emerson žudi za promjenom, umorna od ljubavne veze koja nema budućnost. Zato jedva čeka da stigne na Maldive i čitavo ljeto daje časove mladom Ti Džeju. S druge strane, Ti Džeju uopšte nije drago što ide iz grada da bi proveo ljeto nad knjigom, pa makar i na tropskom ostrvu, umjesto da uživa s prijateljima. Nakon Ti Džejevog rođendana, Ana počinje da se pita da li će najveći izazov na ostrvu zapravo biti život sa mladićem koji polako postaje muškarac. Izdavač je Vulkan.
Devojčice su obično više zabavan je roman Roberta Takarića o problemima koje sa sobom nosi ulazak u pubertet. Ljubica i njene drugarice porasle su u šestom razredu i potpuno drugačije gledaju na dječake. Iz te perspektive oni im izgledaju tako mali, naivni. Ovo nije samo roman o tome da djevojčice ulaze u pubertet prije dječaka, nego i o košarci, o drugarstvu, pa i o onome što će se desiti kad ljubavno pismo napiše neko koga zovu Darko Konj. Pred nama je urnebesna i dirljiva priča autora koji odlično poznaje ljepotu i problema odrastanja. Izdavač je Laguna.
Seosko imanje je još jedna u nizu zabavnih i edukativnih knjiga za djecu iz popularnog serijala Mali istraživači. Ona nas poziva na šetnju tokom koje ćemo vidjeti gdje životinje imaju dom – od ambara do jezerceta, na vožnju traktorom po seoskom imanju gdje možemo da vidimo domaće životinje, usjeve i poljoprivredne mašine. U knjizi se nalazi i više od 30 prozorčića. Otvarajući ih saznaćemo u koje vrijeme na imanju ima najviše posla. Tu su i podaci o tome kako izgledaju seoske kuće, šta sve stoji u garažama, kako se muzu krave i ovce, kako se čiste štale i potkivaju konji i još mnogo toga. Izdavač je Kreativni centar.
Psihologija autorki Džilijan Batler i Fride Makmanus priručnik je koji nam govori o tome šta je to psihologija i šta ona može da objasni te koliko dostignuća ove nauke utiču na naše razmišljanje, obrazovanje, inteligenciju, emocije i odnose sa drugim ljudima. Autorke istražuju vodeće ideje i dostignuća u psihologiji, kao i njihovu praktičnu primjenu. Izdavač je Laguna.
Dijeta smartfood autora knjiga je koja će nam pomoći da postanemo vitki i zdravi sa 30 namirnica koje produžavaju život. Knjiga je zasnovana na naučnoj osnovi, a nastala je kao plod saradnje sa stručnjacima Evropskog instituta za onkologiju iz Milana. Vrlo jednostavna za primjenu, ova dijeta predlaže metodu u dvije faze pomoću koje bez mnogo odricanja možemo da promijenimo navike u ishrani, a sve sa ciljem da se obračunamo sa viškom kilograma. Izdavač je Vulkan.
Portonovi, biće investirano skoro 290 miliona eura, što je približno dosadašnjim ulaganjima tokom protekle četiri godine, saopšteno je tokom susreta premijera Duška Markovića sa predstavnicima kompanije Azmont Investments, na čelu sa predsjednikom Odbora direktora Ahmetom Erentokom.
Tema sastanka bila je dalji razvoj turizma kroz obogaćivanje turističke ponude, te promocija Crne Gore i njeno brendiranje kao elitne turističke destinacije.
Marković je, kako je saopšteno, Erentoka upoznao sa planovima Vlade da bez pauze nastavi da obnavlja i unapređuje saobraćajnu infrastrukturu i posebno da naše aerodrome u najkraćem roku stavi u funkciju značajnijeg doprinosa crnogorskom turizmu i ukupnom razvoju Crne Gore.
“Premijer Duško Marković je informisao gosta o konkretnim koracima koje je Vlada već preduzela na tom planu. Predsjednik Odbora direktora Azmont Investmentsa izrazio je zadovoljstvo planom Vlade da podigne nivo aerodroma u Tivtu i Podgorici. Ahmet Erentok je ocijenio da bi unapređenje ponude na tivatskom aerodromu uz planiranu gradnju obilaznice oko Tivta i mosta preko prolaza Verige pozicioniralo taj aerodrom kao ključnu komunikacionu tačku za sjeverni dio Boke kotorske koji sada u pogledu avio saobraćaja gravitira ka aerodromu Dubrovnik”, navodi se u saopštenju Vlade.
Još 12 preduzeća od Savjeta za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda Dobro iz Crne Gore dobilo je pravo korišćenja tog znaka.
Pravao na korišćenje tog žiga dobila su preduzeća Amplitudo Podgorica za softverski proizvod „eTender“, MDS Company iz Bara za maslinova ulja: ekstra djevičansko, djevičansko, te sa dodacima ruzmarina i kantariona, fabrici vode „Eko-Per“ iz Šavnika za durmitorsku izvorsku vodu „Diva“. Znak je dodijeljen i novim proizvodima 13. jul – Plantaže i to vrhunskom crvenom vinu „Vladika“ i poluslatkom „Medun“, vrhunskim bijelim vinima „Luča“, „Pro Anima Chardonnay-Sauvignon“ i „Pro Anima Pinot Blanc“, „Malvasiji“, te Rakiji od breskve.
“Produženo je pravo korišćenja znaka Dobro iz Crne Gore proizvođaču „Šimšić Montmilk“ d.o.o. Danilovgrad – Mljekara Lazine, za jogurte „Pitko“, „Lazine“ i ekstra dijetalni, te pasterizovano mlijeko i kisjelu pavlaku”, saopšteno je iz PKCG.
Podsjetimo, Privredna komora Crne Gore od 2009. godine realizuje projekat „Dobro iz Crne Gore“ čija je suština potpunija valorizacija ukupnih privrednih resursa naše zemlje. Nakon osam godina brižljivog sprovođenja ovog projekta raste spremnost potrošača da kupuju domaće, a u pojedinim sektorima proizvođači su mnogo postigli kada je u pitanju pozicioniranje na tržištu. Pravo korišćenja nacionalnog žiga „Dobro iz Crne Gore” do sada je steklo 21 crnogorska kompanija za 95 proizvoda, a njihov kvalitet sve više prepoznaje i inotržište.
