Kotor se predstavio na sajmu u Varšavi

0
TO Kotor u Varšavi

TO Kotor je proteklih dana predstavila svoju turističku ponudu na međunarodnom sajmu  turizma u Varšavi. Ove godine je Crna Gora bila partner zemlja sajma. Sajam je trajao od 20. Do 22. Oktobra.

Pored predstavljanja turističke ponude na crnogorskom štandu čiji je nosilac Nacionalna turistička organizacija Crne Gore imali smo i posebne promotivne programe koji se održavani  na glavnim sajamskim scenama, budući da je našoj zemlji kao partneru sajma posvećena posebna pažnja.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore održala je centralnu prezentaciju ukupne turističke ponude zemlje, praćenu nastupima istaknutih crnogorskih umjetnika, bubnjara Dragoljuba Đuričića sa bendom i dueta  Mirana Begića, violina i Predraga Jankovića, harmonika. Promovisana je i crnogorska gastrnomoska ponuda kroz „otvorenu kuhinju“ u kojoj su se na licu mjesta pripremale tradicionalne priganice i služili lokalni specijaliteti, kao i vino kompanije „13. jul Plantaže“. Prezentacija je privukla veliki broj predstavnika poljskih medija i posjetioca sajma.

Tokom sajma, posebne prezentacije svoje ponude , pored TO Kotor održali su: lokalne turističke organizacije Podgorice, Tivta, Herceg Novog, Bara, Ulcinja i Budve, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, hotelska preduzeća HG Budvanska Rivijera i Montenegro Stars Hotel Group, hoteli Verde i Sun Resort, koji su uz zabavni program i degustaciju hrane I crnogorskih vina dodijelili i vrijedne nagrade.

Crnogorski štand posjetila je Ljiljana Tošković, ambasador Crne Gore u Poljskoj sa saradnicima, kao i predstavnici poljskih turoperatora koji su, u susret sajmu, nedavno boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori. Pored njih, crnogorski štand je obišao i ministar turizma u Ministarstvu turizma I sporta Poljske, Darijuš Rogovski.

Dosadašnje promotivne aktivnosti na poljskom tržištu, uvođenje sezonskih i čarter linija (LOT, EnterAir, Travel Service), studijske posjete novinara i turoperatora, kao i prethodno ostvarena partnerstva među turističkom industrijom Crne Gore i Poljske, sveukupno su doprinijeli ostvarenju pozitivnih rezultata.

Tokom prvih 8 mjeseci 2017. godine u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori je boravilo 26.966 poljskih turista ( 21,79 % više), koji su ostvarili 125.143 noćenja, odnosno 18,3% više u odnosu na isti period 2016. Prosječno su se zadržavali 4,67 dana, a u ukupnoj strukturi inostranih noćenja zauzeli su 4,68 %. Kada je u pitanju konkretno Kotor, Poljaci su po broju dolazaka na petom mjestu.

PTAK Warsaw Expo je najveći kongresni centar u centralnoj i istočnoj Evropi. Ove godine, u okviru sajma turizma, prisutno je više od 400 izlagača iz čitavog svijeta a zabilježeno je blizu  50.000 posjetilaca.

Nastup na ovom sajmu rezultat je saradnje Ambasade Crne Gore u Poljskoj, organizatora sajma, NTO CG, lokalnih turističkih organizacija i crnogorske turističke privrede.

 

Izložbe slika Mila Milunovića i Petra Lubarde

0
Izložba Milunovića i Lubarde

Izložba slika Mila Milunovića (1897 – 1967) i Petra Lubarde (1907 – 1974) biće otvorena u srijedu, 25. septembra 2017. godine u 20 časova, u Modernoj galeriji u Starom gradu u Budvi, saopšteno je iz Javne ustanove (JU) Muzeji i galerije Budve.

Izložba se održava povodom proslave jubileja 120 godina od rođenja i 50 godina od smrti Mila Milunovića, kao i 110 godina od rođenja Petra Lubarde.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Snežana Ivović.

“Svaki na svoj osoben način, i Milo Milunović i Petar Lubarda su Crnu Goru, njenu ljepotu, duhovnost i stradanje uzdigli do neslućenih visina. Milo Milunović ispirisan morem, onom malo vedrijom i nježnijom stranom crnogorskog pejzaža, a Lubarda onim teškim crnogorskim kamenom. Milo kao neprevaziđeni kolorista, Lubarda kao vrsni poznavalac forme. U postmodernističkom društvu u kome mi živimo, gdje se brojne vrijednosti gube, gdje se svaki smisao rasplinjuje, modernost koja je iscrpla sve svoje mogućnosti, došla je do svog kraja i ostavila samo prazninu za sobom, uzaludne pokušaje da se stvori nesto novo. Ta praznina je ostavila mogućnost još jedino za destrukciju i zaborav svega onoga čime treba da se ponosimo i čemu treba da težimo. Velike ličnosti naše istorije kao što su Milo Milunović i Petar Lubarda, nas podjećaju da ne zaboravimo, da imamo čime da se ponosimo….stvorivši umjetnost koja je dostigla univerzalnu vrijednost”, poručila je istoričarka umjetnosti Jelena Đakonović.

Izložba se može pogledati do 19.novembra 2017. godine.

Olujna bura u Dalmaciji

0
Bura

Dalmacija je pod udarima vjetra olujne jačine. U ponedjeljak uveče izmjerena jačina vjetra od čak 137 kilometara na sat.

Kako prenosi hrvatski portal Index.hr, najjači dari bure zabilježeni su na mjernoj stanici Dinara Duvjakuša, dok je u mjestu Breli duvalo 132 km/h.

Prema službenim podacima državne hidrometeorološke službe istovremeno je u Makarskoj jačina bure dosezala i do 115 km/h, a na Marjanu 97 km/h.

Zbog olujnih udara vjetra, zabilježeno je i više materijalne štete. Vjetar je u Splitu čupao drveće, nosio kontejnere, a srušen je i stub rasvjete.

Od srušenog drveća smrskano je nekoliko automobila, ali, kako navodi Index.hr, prava je sreća što niko nije povrijeđen.

Hrvatski meteorolozi najavljuju nastavak olujnih udara vjetrova, a slabljenje se očekuje tek u srijedu popodne.

Prva plutajuća vjetroelektrana počela s radom

0
Plutajuća elektrana

Prva plutajuća vjetroelektrana smještena u blizini obale Škotske, počela je s radom ovih dana.

Vjetroelektrana Hywind snage 30 MW, kojim upravlja norveška naftna grupa Statoil u partnerstvu s kompanijom za obnovljivu energiju Masdar iz Abu Dabija, nalazi se na 25 km od obale Škotske, a električnom energijom će opskrbljivati oko 20.000 domaćinstava. Izvršna potpredsjednica Statoilove kompanije New Energy Solutions navela je u priopćenju kako će Hywind “otvoriti put novim mogućnostima na globalnom tržištu za plutajuće priobalne vjetroelektrane”.

Mohamed Al Ramahi, izvršni direktor Masdara, smatra da “Hywind Škotska pokazuje kako tehnologija plutajućih elektrana na vjetar može biti komercijalno održiva gdje god su morske dubine prevelike za konvencionalne fiksne vjetroelektrane na moru”.

Škotska premijerka Nicola Sturgeon izjavila je da će Hywind pomoći Škotskoj u ispunjavanju vlastitih “ambicioznih ciljeva u segmentu klimatskih promjena”.

Prema njenim riječima, ovaj vjetropark Škotsku postavlja na prvo mjesto u globalnoj utrci te nju pozicionira kao svjetski centar u segmentu energetskih inovacija, objavio je Klix.

Država ih obmanula pa će opština sanirati krov škole

1
Sa zbora građana u Krtolima

Iako su čelnici Ministarstva prosvjete to poslednji put obećali u aprilu, krov Osnovne škole „Branko Brinić“ u Radovičima nije saniran, pa djeca iz Krtila, Krašiča i sa Luštice koja pohađaju tu školu, nastavu prate u neuslovnom objektu koji prokišnjava.

„Krov toči „kao vrša“ i to više nije samo činjenica da su u školi lokve ili kante za sakupljanje vode na sve strane, već je u pitanju i elementarna sigurnost naše djece. Grede koje drže krov su potpuno trule i prijete da se sruše, voda curi preko elektro kablova pa može doći do strujnog udara, ili požara. Savjet roditelja i MZ Krtoli poslali su novi dopis Ministarstvu prosvjete u kojem su ih obavijestili da roditelji neće tolerisati da im djeca pohađaju nastavu u ovako lošim uslovima i da ukoliki se ništa pod hitno ne preduzme, to može rezultirati i raznim vidovima bunta građana.“- kazao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević na zboru građana Krtola, a kojem je preksinoć u Radovićima, prisustvovala i tivatska gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS) sa saradnicima. Starčević je naglasio da je aktivnostima MZ i Savjeta roditelja, samo u posljednjih godinu dana u školu uloženo oko 60 hiljada eura donacija raznih firmi i lokalne uprave, ali da Ministarstvo prosvjete ni izbliza ne odrađuje ono što je njegova obaveza.

OŠ „Branko Brinić“ koju pohađa 200-tinjak učenika, baštini tradiciju od preko 240 godina organizovanog pkolstva u Krtolima, a radi u neuslovnom i dotrajalom montažnom objektu starom skoro 40 godina. Ministarstvo prosvjete u više je navrata zvanično obećalo da će finansirati detaljnu sanaciju krova škole za koju je urađen projekat i predračun u iznosu od 50.000 eura, ali do sada ni centa nije uložilo u riješavanje tog problema, uprkos brojnim apelima uprave škole, mještana, ali i Opštine Tivat.

„Upoznata sam sa ovom problematikom i svi ste svjedoci da je ministar Damir Šehović prilikom posjete Tivtu obećao da će tokom ljeta krov biti saniran, ali ne znam zbog čega se to niie dogodilo. Potrebno je napraviti novu školu ne samo u Krtolima, već i u Tivtu i Donjoj Lastvi gdje već godinama imamo velikih problema sa preopterećenošću ili dotrajalošću postojećih objekata. Na žalost, koliko sam upoznata, u nacrtu budžeta Crne Gore za 2018. koji se sada radi, nije planirana izgradnja nijedne nove škole ili vrtića na primorju, već samo u Podgorici i na sjeveru“- kazala je gradonačelnica Matijević dok je potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS) zatražio da se lokalnoj upravi odmah dostavi projekat sanacije krova škole.

„Dajte da vidimo koliko to košta i da pod hitno riješavamo problem. Kontaktiraćemo Ministarstvo prosvjete i vidjeti da li oni i koliko mogu učestvovati, ali Opština sigurno neće dozvoliti da se ovo uradi polovično ili nekvalitetno, već ćemo mi sve isfinansirati ako bude trebalo“- poručio je Kusovac.

Mještanin Savo Klakor kritikovao je direktora škole Ivicu Toševa što do sada nije uspio natjerati Ministarstvo provjete da ispoštuje obećanje o sanaciji krova koje je u Krtolima još 2015. dao tadašnji ministar Predrag Bošković (DPS) a kasnije ponavljao njegov nasljednik na toj funkciji Damir Šehović (SD). On je istao da je ministarstvo „do sada u više navrata nam pokazalo svoju ne-volju da ovo riješi“ i pohvalio gradonačelnicu Matijević za njeno razumijevanje potreba mještana. Ivica Niketić je naglasio da škola osim sa krovom, ima probleme i sa septičkom jamom, izlivanjem otpadnih voda iz druge zgrade u blizini dvorišta, kao i sa održavanjem higijene, na što je direktor Tošev odgiovorio da oni „prema evropskim standardima, imaju pravo na samo jednu čistačiću, ali je to malo na 1.500 kvadrata površine objekta“.

Sa zbora građana u Krtolima

„Da je sreće, Ministarstvo prosvjete bi moralo misliti o školama u Tivtu, a ne prvenstveno mi iz lokalne uprave. Mi ćemo pomoći koliko god moćemo, to će sigurno učiniti i naši partneri – veliki strani investitori poput Luštice Development, ali je to prevashodna obaveza države.“- kazala je gradonačelnica Matijević, ističući dobar primjer saradnje Opštine sa Ministarstvom zdravlja koja će uskoro rezultirati i izgradnjom Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama.

Zbor građana usvojio je stavove da Krtoljani traže izgradnju potpuno novog objekta OŠ „Branko Brinić“ na mjestu postojećeg, a u kojem bi adekvatne prostorije dobili i Muzička škola i dječiji vrtić. Oni su saglasni da Luštica Development u okviru svog turističkog kompleksa Luštica Bay izgradi novu međunarodnu školu, i predlažu da ona bude otvorena i za mjesno stanovništvo kao srednja usmjerena škola za kadrove koji budu trebali tom novom turističkom gradu.

ŠEHOVIĆ I BOŠKOVIĆ OBEĆALI, ALI NE I ISPUNILI

„Sredstva za sanaciju krova OŠ „Branko Brinić“ u iznosu od 50.000 eura su obezbijeđena. Računam da ćemo u partnerstvu sa Opštinom ili samo u izvedbi Ministarstva prosvjete uspjeti da to pitanje u vrlo kratkom roku riješimo“- kazao je ministar Damir Šehović prilikom svoje radne posjete Tivtu 3.aprila ove godine.

„Ministarstvo prosvjete će izdvojiti 50 hiljada eura za hitnu sanaciju krova na objektu OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima. Situacija sa dotrajalim montažnim objektom područnog odjeljenja OŠ “Drago Milović” u Donjoj Lastvi, je takva da zahtijeva hitnu akciju i mi ćemo se svakako prema tome adekvatno odnijeti. Dogodine će iz državne kase za intervencije na školama u Tivtu biti izdvojeno ukupno 200 hiljada eura, plus troškovi za redovno održavanje tih objekata.”- obećao je Tivćanima prilikom radne poisjete tom gradu 1.decembra 2015. tadašnji ministar prosvjete Predrag Bošković. Ni jedno od tih obećanja nije u punoj mjeri realizovano.

KRTOLJANI – DODIJALI RADOVI NA VODOVODU I KANALIZACIJI

Ionako već razoreni lokalni put od kotorske raskrsnice do Radovića, uskoro će se opet prekopati na dvije lokacije radi postavljanja novih vodovoda od kojih se jedan mora hitno graditi za snabdijevanje vodom kompleksa Luštica bay – čulo se na skupu uz obećanje da bi svi ti radivi trebali biti završeni do početka ljeta 2018. To je, uz činjenicu da se na ovom području već godinama izvode radovi na vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi, kao i da novo postojenje za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini nije ispunilo očekivanja pa neprijatni mirisi stvaraju velike problem žiteljima Obale Đuraševića, izazvalo je negodovanje građana.

„Transibirska željeznica od Urala do Vladivostoka dugačka na hiljade kilometara, izgrađena je ručno i bez mašina tokom 1912. i 1913. godine a put preko Đuraševića gradi se evo pet godina. Put od Slanice do Rogača gradi se četiri godine“- istakao je Vaso Dubravčević.

JP Morsko dobro sanira plažu ispred hotela Kamelija

2
Radovi na plazi hotela Kamelija

JP „Morsko dobro“ iz Budve investitor je radova vrijednih 25 hiljada eura, na sanaciji betonske plaže ispred hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi u Tivtu.

Radove izvodi podgorička kompanija „Ding“ d.o.o., a prema planu, treba da budu završeni do polovine narednog mjeseca.

Kako na je kazano u „Morsom dobru“, posao podrazumijeva postavljanje novog završnog sloja na betonskoj ponti ispred hotela jer je postojeći, star preko 40 godina, prilično oštećen.

Novim slojem betona debljine od 10 do 15 centimetara uz prethodno postavljanje armaturne mreže, presvući će se ukupno 1.550 kvadratnih metara povšine ovog kupališta.

Viška regata – Novljanima drugo mjesto u foto finišu

Viška regata – foto JK Labud, Split

U foto-finišu odlučen je pobjednik ovogodišnjeg 73. izdanja Viške regate krstaša koja je jedrena proteklog vikenda! Tek sedam stotinki, niti za dužinu broda, brži je bio krstaš “Black Mystery” skipera Saše Kekovića iz crnogorskog kluba “Jugole Grakalića” iz Herceg Novog i prvi projedrio ciljnu liniju druge etape podno splitskog Sustipana.

Nakon starta u 9 sati ispred viške luke i otočića Host, flota od 155 brodova sa posadama iz 12 zemalja, po jugu do 10 čvorova, zaputila se prema Splitu udaljenom 28 nautičkih milja, da bi pred ciljem nastala prava drama. Nakon tri sata i 40 minuta jedrenja dva broda su ušla u ciljnu ravninu s razlikom od tek deset metara. Niti dužina broda, razdvajala je Crnogorce, kojima su u krmu “puhali” Riječani na palubi krstaša “Molo Longo Tutta Trieste”  kormilara Rajka Kujundžića.  I premda je “Black Mystery” prvi ušao u cilj ove druge etape, pobjeda i epitet ukupnog pobjednika 73. Viške regate krstaša piše se Riječanima i brodu “Molo Longo Tutta Trieste” koji su obraniti naslov prvaka regate. Oni su naime slavili i lani, te dvije godine zaredom su upisali trijumf!

Viška regata – “Black Mystery” skipera Saše Kekovića foto JK Labud, Split

„Oduševljeni smo ovom regatom i pravo je zadovoljstvo, i zbog jedriličarskog nadmudrivanja i taktike na moru, ali i odlične organizacije, biti dio ove manifestacije“ kazao nam je Rajko Kujundžić, skiper pobjedničke posade, već najavljujući dolazak i dogodine i osvajanje hat-tricka.

Viška regata – foto JK Labud, Split “Black Mystery” skipera Saše Kekovića

Drugi u ukupnom poretku su “Black Mystery”, dok su treći Slovenci u kokpitu broda “Generali Assilina” sa kormilarom Samom Žvanom iz kluba “Mariborčanka”.

 

Mlade upoznaju sa vrijednom baštinom – “Vikend u znaku nasljeđa”

0
Nasleđe

“Vikend u znaku nasljeđa” naziv je dvodnevne manifestacije koju će, podržavajući inicijativu Bokobran posvećenu zaštiti prirodnih i kulturoloških vrijednosti Boke Kotorske, u subotu 28. i nedjelju 29.oktobra u ta dva grada prirediti NVO Naša akcija iz Kotora i Kulturno-zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva iz Tivta.

Manifestacija sa fokusom na graditeljsko odnosno arheološko nasljeđe i mobilisanje zajednice u prepoznavanju, zaštiti i valorizaciji kulturnog pejzaža, realizuje se u sklopu šireg projekta snaženja organizacija civilnog društva u Crnoj Gori nazvanog StroNGO, a koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori i finansira se iz sredstava IPA programa.

U palati Bizanti u Kotoru u subotu će tako biti održana konferencija pod nazivom “Arheološki predio Boke Kotorske- kamenje spoticanja”, dok je nedjeljni program u Gornjoj Lastvi fokusiran na mlade i naslovljen  je “Nasljeđe za mlade.”

Fokus stručno-naučnog aspekta manifestacije je skrenuti pažnju javnosti na brojne riziko faktore koji prijete kulturnom pejzažu Boke Kotorske, sa fokusom na arheološki pejzaž, koji nam bukvalno nestaje pred očima, velikim dijelom neprepoznat i u krovnom nacionalnom dokumentu za ovu oblast- Arheološkoj karti Crne Gore”- saopštili su danas iz Inicijative Bokobran.

Ovo neformalno udruženje građana  se kroz konkretne akcije, nastoji predstaviti kao platforma za saradnju pojedinaca, profesionalaca i organizacija, a u cilju prepoznavanja, zaštite i razvojne valorizacije prirodnih, kulturnih i kulturoloških vrijednosti Boke Kotorske.

Gornja Lastva
Gornja Lastva

Na konferenciji “Arheološki pejzaž – kamenje spoticanja” u Kotoru, govoriće arhitekta-konzervator Aleksandra Kapetanović iz NVO “Expeditio”, arheolozi dr Jovan Martinović,  mr Vilma Kovačević, mr Miloš B. Petričević, pasionirani istraživač prošlosti Tivta, Dragan Rajčević, muzeolog i istoričar Filip Bubalo iz NVU “4 grada Dragodid” iz Hrvatske, te arhitekta Vuk Čvoro iz NVO Sinergija Herceg Novi.

Suhozid

Drugog dana “Vikenda u znaku nasljeđa”, u nedjelju u Gornjoj Lastvi kod Tivta, KZU Napredak priređuje cjelodnevnu radionicu za mlade u društvu Filipa Bubala, jednog od pokretača i aktiviste udruge Dragodid. Osim što će učiti osnove drevne graditeljske tehnike suhozidanja, mladi će u Gornjoj Lastvi imati priliku i za diskusiju o svim prethodnim i stečenim znanjima na temu očuvanja i značaja kulturnog nasljeđa, na okruglom stolu koji će moderirati predsjednica NVO Naša akcija, Patricia Pobrić.

PK “Subra” proslavio 85 godina postojanja

0

Proteklog vikenda je PK “Subra” kod planinarskog doma “Za Vratlom” obilježio jubilej, 85-ogodišnjicu osnivanja. Program, “Planinarski  vikend” je uključivao obilazak speleo-arheološkog lokaliteta  Žlijebska jama, prezentaciju vertikalnih sportova na Radovića gredi,  dodjelu plaketa i zahvalnica, te planinarski uspon na Subru (1674 m),  vrh po kome je klub i nazvan.

U domu su se okupili planinari i ostali ljubitelji prirode iz Herceg Novog, Kotora, Tivta, Bara, Podgorice,  Danilovgrada, Dubrovnika, Sarajeva, te Rusije i Ukrajine.

U subotu je do Žlijebske jame izašlo preko 70 učesnika, pretežno  članova planinarske sekcije “Novski tići” pri OŠ “Milan  Vuković”, gdje im je Željko Starčević, član “Subre”, ali i  zaposlenik  Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, diplomirani arheolog,  održao predavanje o Žlijebskoj jami kao speleo-arheološkom  lokalitetu.

Oni najhrabriji su se zatim okušali u vertikalnim  sportovima na poligonu Radovića greda u blizini doma “Za Vratlom”  (1160 m), gdje je naveče organizovano svečano uručenje zahvalnica i  plaketa kluba. Zahvalnice su dobili PK “Vjeverica” iz Kotora,  Planinarska sekcija “Novski tići”, preduzeća “Val”,  “Katunjanin”, “Čistoća”, Agencija za gazdovanje gradskom  lukom, te Turistička organizacija Herceg Novog, a od pojedinaca Savo  Pavlović.

Razgledanje pećine kod Žlijebske jame

Plakete su uručene HPD “Dubrovnik”, kao jednoj od strana  koja je učestvovala u formiranju i pomagala početke rada “Subre”,  Ljubiši Matkoviću, bivšem predsjedniku PK “Subra”, za  unapređenje rada kluba, kao i Srećku Žitniku, zaslužnom za  unapređivanje smještajne infrastrukture “Subre”. nakon svečanosti  organizovano je druženje uz logorsku vatru i večera, dok je za  nedelju, kao centralni događaj, ostavljen uspon na Subru, u kojem je  učestvovalo pedesetak planinara. najzanimljiviji detalj sa uspona bio  je prolazak kraj Subrine kapije –kamenog mosta, remek-djela prirode  ove jedinstvene planine.

Petrovački kasnoantički mozaik nakon sanacionih radova primio prve posjetioce

0

Petrovački kasnoantički mozaik nakon završenih sanacionih radova na postojećem objektu primio prve posjetioce u petak, 20. oktobra.

U sklopu jednodnevog izleta učenika i nastavnika OŠ “Jugoslavija” iz Bara, u cilju upoznavanja kulturnih znamenitosti na teritoriji opštine Budva, obišli i upoznali se sa petrovačkim kasnoantičkim lokalitetom Mirište sa mozaicima i Spomen domom “Crvena komuna”.

JU Muzeji i galerije Budve ovog ljeta pristupila je sanaciji postojećeg objekta koji nadkriva mozaik, a koji je već duži niz godina van funkcije za posjetioce ovog značajnog kulturnog dobra. Uzrok višegodišnjeg nefunkcionisanja ovog montažnog objekta i njegovo zatvaranje je kako nebriga o ovom lokalitetu i kulturnom naslijeđu, tako i prirodni faktor, ali i vremešnost samog objekta.

Nedavno sprovedenim aktivnostima, na inicijativu direktorice JU Muzeji i galerije Budve, mr Luciije Đurašković, i konzervatora savjetnika Jova Đurovića, ovaj objekat je saniran i ponovo stavljen u funkciju.

Kao što je pomenuto, prve posjetioce ovaj objekat je primio prije nekoliko dana – 120 osnovana iz Bara, sa nastavnicima i uz stručnu pratnju. Pošto su dobili osnovne informacije, uslijedila su brojna pitanja učenika čime je iskazana velika zaintereosovanost za ovaj mozaik i lokalitet Mirište, o čemu do sada nijesu imali priliku više da saznaju.

PETROVAČKI KASNOANTIČKI MOZAIK

U likovnoj umjetnosti, naročito antičkoj, ranohrišćanskoj i vizantijskoj, mozaik je, kao tehnika ukrašavanja zidova i podova, zauzimao izrazito značajno mjesto. Područje Budve je bogato mozaicima iz različitih istorijskih perioda.

Za kasnoantički mozaik koji je otkriven na području Petrovca se pretpostavlja da je nastao sredinom IV vijeka, a primjer je simbioze kasnoantičke i ranohrišćanske umetničke tradicije, te označava i same početke ranohrišanske umetnosti na crnogorskom primorju, odnosno južnom dijelu istočne obale Jadrana.

Ovaj velelepni mozaik je ukrašavao pod vile rustike (»Villa Rustica«) nekog moćnijeg veleposjednika koja se nalazila u neposrednoj blizini puta Epidaurus-Scodra, puta koji je povezivao Epidaurus sa glavnim gradom tek osamostaljene rimske provincije Prevalis.

Sasvim slučajno 1902. godine otkriven je fragment mozaičkog poda manje površine, sa poznatom predstavom triju riba sa jednom zajedničkom glavom, koji, nažalost, do danas nije ostao sačuvan.

Ovom prilikom, u neposrednoj blizini mozaika pronađeni su i određeni grobni nalazi (vaza od zelenkastog stakla i nekoliko antičkih novčića) koji su potom izgubljeni, pa je preciznije zaključke u vezi ovog otkrića skoro nemoguće izvoditi. Nešto kasnije, godine 1941., u blizini mjesta gdje je otkriven dio prethodnog mozaika, pronađena je znatno potpunija, veća i bolje očuvana podna dekoracija još jednog prostora iste građevine (V. Jovanović, »Novi kasnoantički mozaik u Petrovcu na moru«, 1963.).

Petrovački kasnoantički mozaik

Riječ je o mozaiku površine oko 37,5 m2., koji kompoziciono predstavlja jedinstvenu cjelinu pravougaonog oblika, podjeljenu na dvanaest jednakih polja ornamentom u vidu pletenične prepletne trake, dok je cjelokupna pravougaona površina okružena stilizovanom valovitom lozon obrazovanom od ritmički postavljenih pelti. Dvanaest kvadratnih ploča raspoređeno je tako da se po četri nalaze u vertikalnom i po tri u horizontalnom redu. Znatna oštećenja pojedinih polja (osmo i dvanaesto), onemogućuju prepoznavanje motiva koji su bili predstavljeni na njima. U ostalim poljima karakteristično je ponavljanje (ali ne i naizmjenično) određenih istih motiva. Ti motivi su, uglavnom, geometrijskog ili vegetabilnog karaktera, Najčešće su to stilizovane cvjetne predstave krstastih ili osmolistih rozeta, motiv ognjenog točk, motiv četiri krstasta, geometrijski pravilno postavljena, lista vinove loze. Istaknuta polihromnost mozaika postignuta je upotrebom šest raznovrsnih kolorističkih tonova kamenih kockica.

Rutinska preciznost izrade u tehnici »opus tessellatum«, navodi na pretpostavku da su ga negdje sredinom IV vijeka radili majstori iz kruga salonitske radionice. Međutim, analogija sa rijetkim prikazom kombinacije motiva krstastih pelti i ukrštenih hlebova (Solomonov čvor) upućuje na veze sa Akvilejom i njenom majstorskom radionicom.

U pogledu stila na mozaiku je primjetna sklonost majstora ka kitnjastom i izrazito dekorativnom načinu izražavanja uz čestu upotrebu toplih, ružičastih tonova tesela. Istraživanja su pokazala da crno-sive tesele potiču iz Spiča, zelene sa plaže u Bečićima, ružičaste iz Boke, dok su ostale vrste, uglavnom, lokalne. Topli tonovi ružičastih tesela, kakvi su upotrebljeni na ovom mozaiku, često se sreću i na fragmentovanim ostacima mozaika u okolnim mjestima u Boki (Prevlaka kod Tivta, Risan, crkva Sv. Srđa i Vakha u Podima kod Herceg-Novog). Utvrđeno je da se mejdan ovog specifičnog ružičastog kamena i nalazio upravo u Boki, u Đurićima.

Izuzimajući antički, kasnoantički i ranohrišćanski mozaici otkriveni na području opštine Budva, sigurni smo, predstavljaju značajna svjedočanstva o vremenu o kome nam, bar kada je riječ o Crnoj Gori, istorija, nije ostavila naročiti broj materijalnih dokaza, dok u likovnoj umjetnosti ukazuju na klicu koja će se rascvjetati u srednjevjekovnoj hrišćanskoj umjetnosti.