Nevrijeme u regionu – Saobraćaj preko Jabuke ka CG u prekidu

0
Žabljak 7. 10 2017.

Saobraćaj na putu Prijepolje – Pljevlja preko prelaza Jabuka ka Crnoj Gori je u prekidu zbog snijega koji je danas pao na tom području, a nekoliko šlepera i autobusa je privremeno blokiralo kretanje ostalih vozila.

Najveći broj vozila je i dalje sa ljetnjim gumama pa problema u kretanju na uzbrdicama imaju i automobili, javio je novinar Bete.

Saobraćajna policija, koja radi na normalizaciji saobraćaja apeluje na vozače da budu maksimalno oprezni u vožnji.

Na Jabuci je više od 20 centimetara snijega, a u babinskom kraju nema struje.

Snijeg u polimskom kraju pada od ranih jutarnjih časova, a sniježni pokrivač je formiran i na području od oko 600 metara nadmorske visine.

Dubrovnik: Olujni vjetar s kišom rušio stabla, zatvorio most 

Dubrovački most

Olujni vjetar praćen kišom izazvao je u području Dubrovnika odrone, rušio je stabla i kidao tende, a na Mostu Franja Tuđmana na Jadranskoj magistrali kod Dubrovnika, prevrnuo je kamp-prikolicu.

Županijski centar javlja o srušenim stablima u Dubrovniku i Cavtatu, o odronima na magistralnom putu Slano-Trsteno i na lokalnim putevima, prenijela je agencija Hina.

Dubrovački vatrogasci su intervenisali desetak puta da bi uklonili stabla s ulica i puteva i sa oštećenih vozila.

Most Franja Tuđmana prošle noći je bio zatvoren za saobraćaj, a otvoren je danas prije podne.

Makedonija: Prvi snijeg, očekuje se i jak vjetar 

U planinama Makedonije je danas pao prvi ovogodišnji snijeg, a i drugdje je znatno zahladnjelo.

Prvi snijeg je osvanuo na planima Vodno, Skopskoj Crnoj Gori, na Popovoj šapki – na Šar planini i u Zimskom centru Mavrovo.

Hidrometeorološka služba kaže da je u Mavrovu snijega jutros bilo tek jedan santimetar.

Prognoza za danas je kiša mjestimično u većem dijelu Makedonije, u a u planiskim predjelima iznad 1.500 metara i sneg.

Temepratura će danas, po prognozi, biti najviše 16 stepeni Celzijusa, što je desetak stepeni manje nego juče.

Očekuje se i jak vetar, brzine do 70 kilonemetara na sat.

Vlado Georgiev u Herceg-Novom za doček Nove godine

0
Herceg – Novi – foto Boka News

Poznati hercegnovski kantautor Vlado Georgiev glavna je zvijezda Dočeka Nove godine koji će Turistička Organizacija i Opština Herceg Novi pokloniti svom gradu i gostima i to u četvorodnevnom programu od 30. decembra 2017.do 2. januara.2018. godine.

Doček Nove 2018. godine realizuje se sa akcentom na hercegnovske muzičare, pa će tako na Trgu Nikole Đurkovića, 30. decembra nastupiti i Dragoljub Đuričić sa svojim bendom Balkanska lavina. Toga dana je predviđena i manifestacija nazvana Dječija Nova godina, tokom koje će najmlađe, poklonima i adekvatnim programima, zabavljati Deda mraz i novski umjetnici.

Nova 2018. godina će se na hercegnvoskom glavnom trgu dočekati uz pomenutog kantautora Vlada Georgiva dok će kao predgrupa nastupiti hercegnovska grupa Boka bend.

Prvog dana 2018. godine u sklopu novogodišnjeg programa koji je pripremila Turistička organizacija Herceg Novi, na trgu će svoj koncert održati poznati beogoradski pop-rock sastav Van Gogh, dok će drugog januara poklon koncert Novljanima i njihovim gostima održati, takođe beogradski sastav, Tropico bend.

Osim toga što će ovogdišnji program trajati četiri dana novina za Doček 2018. godine je i činjenica da je Turistička organizacija obezbjedila da se tokom tih dana za posjetioce dijele besplatno gavice, vino, pivo, sokovi , a 31. decembra i prvog i drugog janura obezbjeđen je i cijelodnevni zabavni program u kojem će nastupati klape iz Herceg Novog, dok će tokom sve tri noći nastupati i brojni hercegnovski muzičari koji će zagrijevati atmosferu pred koncerte glavnih gostiju.

Program:

  1. 12. 2017.

– Dječija Nova godina;

– Dragoljub Đuričić & Balkanska lavina

  1. 12. 2017.

– koncert Boka bend;

– koncert Vlado Georgiev

  1. 01. 2018.

– koncert Van gogh

  1. 01. 20187.

        – koncert Tropico bend

Vlada se pita i za šankove…

1
Budva - foto Boka News
Budva – foto Boka News

Program privremenih objekata za zonu Morskog dobra, ali i onu kojom gazduje Opština Budva, ubuduće će donositi Ministarstvo održivog razvoja (MORT).

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, MORT će program donositi na predlog lokalne uprave i preduzeća “Morsko dobro“  na pet godina, a ne tri  kako je do sada bio slučaj.

To je novina koju donosi Zakon koji je nedavno usvojen u Skupštini, uprkos velikom protestu stručne javnosti i opozicije.

Problem privremenih lokacija i objekata godinama je aktuelan u Budvi, imajući u vidu da ih je svake godine oko 600.

Svakako najkritičnija situacija je u zoni Starog grada, koja je pretvorena u veliko kafansko dvorište zbog brojnih ugostiteljskih lokala i terasa.

Opština je formirala i radnu grupu koja bi trebalo da izvrši izmjene i dopune aktulenog Plana privremenih objekata, za zonu Staroga grada i cjelokupnu teritoriju Budve.

Novim zakonskim rješenjima, MORT će, međutim, dati posljednju riječ.

Kotor – foto Boka News

“Urbanističke uslove za privremene objekte izdaje Ministarstvo. Tehničke uslove za privremene objekte pribavlja investitor od organa za tehničke uslove. Program donosi Ministarstvo za period od pet godina, na osnovu predloga jedinica lokalne samouprave odnosno pravnog lica koje upravlja područjem morskog dobra, odnosno nacionalnog parka, a po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za zaštitu životne sredine i organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Ministarstvo može donijeti program i za jedinicu lokalne samouprave pojedinačno, odnosno za područje morskog dobra i nacionalnih parkova“, piše u Zakonu.

Pojašnjava se da su privremeni oni objekti čije se građenje, odnosno postavljanje, ne definiše planskim dokumentom.

“Privremeni objekti ne mogu se postavljati… ako  narušavaju komunalne funkcije, ugrožavaju infrastrukturu i zelene površine, narušavaju integritet kulturnih dobara sa zaštićenom okolinom, ugrožavaju životnu sredinu, kao ni na lokacijama u neposrednoj blizini primarnih ugostiteljskih objekata definisanim programom privremenih objekata“.

/Vuk Lajović/

Kazna za krađu pijeska s talijanskih plaža do 3000 eura

0
Plaža karađa pijeska
Turisti koji bi željeli zagrabiti šaku pijeska za uspomenu s talijanskih plaža i odnijeti ga kući mogli bi se suočiti s kaznom koja ide čak do 3 hiljade eura.

Specifična pravila, kao i visina kazni, razlikuju se od  jedne do druge talijanske regije, kaže nacionalna turistička zajednica.

Vlada na Sardiniji, primjerice, nedavno je postrožila zakon te zabranila odnošenje pijeska čak i u malim količinama, kao i kamenčića, kvarca i školjki.

Po zakonu uvedenom ovog ljeta, svatko tko “uzme, zadrži ili prodaje male količine bez dozvole” suočit će se s kaznom između 500 i 3000 eura.

Mjera je rezultat činjenice da se pijesak u velikim količinama odnosio s plaža, kaže agencija.

BBC piše navodeći lokalni izvještaj da je u tri ljetna mjeseca 2015. gotovo pet tona pijeska zadržano na aerodromu Elmas.

Pijesak je otkriven i u druge dvije zračne luke, Alghero i Olbia.

Plaže na Sardiniji stvarale su se kroz milijune godina. “Uzimanje male bočice pijeska ne čini se puno ali ako milijuni turista to učine, tone i tone će svake godine nestajati”, kažu talijanske vlasti.

Dani nordijskog filma u HN

0
Daani nordijskog filma otvaranje

Smotra Dani nordijskog filma otvorena je u četvrtak u dvorani Park u Herceg Novom.

Ambasadora Švedske Joakim Vern pozdravio prisutne nordijskih zemalja
”Volio bih da ova manifestacija bude samo prvi stepenik naše saradnje sa Opštinom Herceg Novi i svima vama. Sigurno je da ćemo se opet sresti, da se još bolje upoznamo”, poručio je zamjenik ambasadora Švedske Joakim Vern koji je prisutne pozdravio u ime nordijskih zemalja.

Kako je rekao, Dani nordijskog filma su rezultat izuzetno značajne saradnje Švedske, Norveške, Danske i Finske, koja je uslijedila nakon godina sukoba, a temelji se na snažnoj vezi između naroda i osjećaju zajedničkih interesa.

Savjetnica predsjednika Opštine Tamara Vujović kazala je da je raduje što upravo danima filma pišemo novu stranicu saradnje Herceg Novog sa nordijskim zemljama.

”Građani ovog dijela Evrope česti su i radi gosti Herceg Novog, prijatelji našeg grada. Ipak, čini mi se da Novljani nisu previše upoznati sa kinematografijom nordijskih zemalja, koja poslednju deceniju doživljava pravi procvat. Film je sjajan način da bliže upoznamo kulturu nordijskih naroda, njihovu estetiku i mentalitet. Vjerujem da ćemo se tokom naredna tri dana još bolje povezati i razumjeti, što će ovu manifestaciju učiniti ne samo danima filma, već i danima prijateljstva”, kazala je Vujović.

O nordijskom filmu govorio je filmski kritičar Vuk Perović, koji je istakao kakvo bogatstvo nordijska kinematografija nudi svijetu i kolika je snaga audio-vizuelne industrije ovih sjevernoevropskih zemalja.

”Skandinavski autori su jedna od najljepših adresa u savremenoj svjetskoj kinematografiji”, istakao je Perović, pozvao da uživamo u ovim danima i nikako ne propuštamo filmove.

Publika je sinoć imala priliku da u velikoj sali pogleda švedski film ”Ne žali za mnom” i danski ”Da skratimo priču”. Tokom naredna tri dana slijede još četiri ostvarenja, koja će biti prikazana u maloj sali dvorane Park.

Danas je na repertoaru finski ”Čovjek bez prošlosti”, pobjednik Kanskog festivala 2002. godine i višestruko nagrađivano ostvarenje Akija Kaurismakija. U drugom terminu biće prikazan debitantski dokumentarni film mlade norveške rediteljke Šarlote Blom ”Ostati živ”.

U subotu, 7. oktobra na repertoaru je norveški dokumentarni film ”Optimistkinje”, a potom i ”Nepoznati vojnik” iz Finske.

Posljednjeg dana, u nedelju, očekuje nas danska drama „Ključevi kuća u ogledalu“ i švedski dokumentarni film „Djevojka koja mi je spasila život“.

Projekcije počinju u 18 i 21 sat, a ulaz je slobodan.

DNF Herceg Novi poster

 

NVO Arsenal – Peticijom za lučicu Kalimanj

3
Tivat - Kalimanj
Tivat – Kalimanj

Upravni odbor NVO “Arsenal” Tivat uputio je javni poziv za prikupljanje potpisa za podnošenje građanske inicijative Skupštini opštine Tivat za marinu Kalimanj.

Oni su pozvali građane Tivta koji se nalaze na biračkom spisku da se svojeručnim potpisom pored svog imena i prezimena, JMBG i adrese prebivališta, pridruže grupi birača – podnosilaca građanske inicijative.

Potpisi će se prikupljati u kancelariji NVO “Arsenal” Tivat na Trgu Dara Petkovića u prizemlju Centra Račica pored Kluba penzionera svakog dana od 09.00 do 11.00  i od 17.00 do 19.00 sati počev od subote 07.10.2017. godine dok se ne prikupi potreban broj potpisa – saopštili su iz NVO “Arsenal”.

Inicijativom se traži da Opština Tivat zadrži upravljanje ili korišćenje marinom Kalimanj i da poslove korišćenja i pružanja usluga marine povjeri D.O.O “Komunalno” Tivat, da marina Kalimanj zadrži status komunalne, a ne komercijalne, marine koja će pružati usluge građanima Tivta i da Skupština opštine Tivat donese zaključak u skladu sa ovom inicijativom radi zaštite interesa građana Tivta, koji su marinu Kalimanj izgradili isključivo od sredstava prikupljenih samodoprinosom.

NVO Arsenal inicijativom od građana traži da ovlaste predsjednika NVO “Arsenal” Tivat da formalno podnese Skupštini Opštine Tivat ovu inicijativu i odredi lice koje će ih zastupati u SO Tivat kada se bude razmatrala ova inicijativa.

Kornati – spašeni češki nautičari nasukani na otok Bikarijica

0
Karta

Pomorski policajci s dva broda iz Šibenika i jednim iz Zadra nešto iza 23 sata pronašli su pet čeških državljana koji su se predvečer nasukali brodom na otok Bikarijica u kornatskom arhipelagu.

Svi članovi posade nasukane jedrilice uspjeli su se iskrcati na obalu otočića Bikarijica, pri čemu je jedna osoba kolabirala i ozlijedila nogu. Posada jedrilice je pozvala u pomoć Nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje, i prema otočiću su odmah krenuli  brodovi policije zajedno s pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).

Državni hidrometeorološki zavod izdao je u kasnim popodnevnim satima upozorenje o mjestimičnim udarima snažnog vjetra na području srednjeg Jadrana, ali su češki nautičari očito to zanemarili.

52. „Dan Širuna“

0
Dan širuna

Turistička organizacija opštine Budva, Opština Budva i KSR „Širun“ danas, subota 07. oktobra organizuju 52. tradicionalnu manifestaciju „Dan Širuna“ ispred zidina Starog grada u Budvi.

Program ove manifestacije, sa tradicijom dugom više od pola vijeka, i ove godine će biti cjelodnevan, sa bogatim zabavnim, dječijim, sportskim i muzičkim sadržajem.

Program počinje u 16.30 sati defileom Gradske muzike Budve sa budvanskim mažoretkama i „Feštađunima“ od „stare autobuske“ do centralne bine ispred Starog grada, gdje će Gradska muzika Budve održati koncert.

Nakon pozdravnih govora predsjednika Opštine Budva, Dragana Krapovića i predsjednika KSR “Širun”, Tiha Fabrisa, i svečanog otvaranja manifestacije, od 17.10h slijedi dječiji i zabavno-muzički program.

Posjetioci će imati priliku da učestvuju u sportskim igrama poput skidanja pršute sa jarbola i vuče konopa, a sve prisutne zabavljaće klape „Harmonija“ i “Contra” iz Splita, zatim Monika Knezović i Stranger Trio iz Budve kao i NVO “Feštađuni”, KUC „S.M. Ljubisa“ i „Teatar 303“.

Tokom manifestacije „Dan Širuna“, kao i uvjek do sada, za posjetioce je organizovana i degustacija velikih količina ribe, piva i vina.

“Dan širuna”

Program:

15.00h – Stranger Trio;

16.30h – defile Gradske muzike Budve, sa budvanskim mažoretkama (KUC “S.M.Ljubiša”) i NVO “Feštađuni” – od Stare autobuske do glavne bine;

16.45h – Koncert Gradske muzike Budve sa mažoretkama (ispred bine);

17.00h – Otvaranje manifestacije:

– Tiho Fabris, Predsjednik KSR “Širun”,

– Dragan Krapović, Predsjednik Opštine Budva,

– Dječiji hor škole za osnovno muzičko obrazovanje;

17.10h – Dječiji program;

18.30h – Klapa “Harmonija”, NVO “Feštađuni”;

19.00h – Sportske igre – skidanje pršuta sa jarbola, igre na bini i ispred bine – šeširi, vuča konopa;

19.30h – “Teatar 303”;

19.45 – KUC “S.M. Ljubiša”, Monika Knezović;

20.30h – Klapa “Jedinstvo”:

21.00h – Klapa “Contra”

Aerodromi CG: U septembru 300.000 putnika, 12 odsto više …

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Na crnogorskim aerodromima, u toku prvih devet mjeseci ove godine, zabilježen je promet od 1.879.911 putnika, što je 18 odsto više u odnosu na isti period 2016. godine.

U ovom periodu na aerodromu Podgorica i aerodromu Tivat opsluženo je 11.206 aviona, odnosno 12 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Tokom septembra, na oba crnogorska aerodroma zabilježen je promet od 302.360 putnika, što je 12 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Takođe, opsluženo je 1.665 aviona, odnosno 16 odsto više aviona u poređenju sa prošlom godinom.

Crna Gora je 2017. godine, preko Aerodroma Crne Gore bila povezana sa preko 40 destinacija, a uspostavili smo saradnju sa 70 avio-kompanija.

“Poboljšanje aviodostupnosti, kao i unaprjeđenje nivoa usluge ostaju naši prioriteti i za naredni period”, saopštili su iz preduzeća.

Realizacija projekta „CORE“ između CG i HR nastavljena okruglim stolom

0
CORE

Okrugli sto projekta „CORE“, koji predstavlja EU/IPA prekogranični projekat sa temom “Istraživanje i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoline i uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra u prekograničnom području Republike Hrvatske i Crne Gore“, održan je juče u Budvi.Projekat CoRE sprovode partnerske institucije u Hrvatskoj i Crnoj Gori, saopšteno je iz Javnog Preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Hrvatski partneri u projektu su Hrvatski hidrografski institut iz Splita (HHI) kao funkcionalni vodeći partner i Sveučilište u Dubrovniku – Institut za more i priobalje (IMP). Crnogorski partneri na projektu su Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD).

Učešće na okruglom stolu imali su direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović i direktorica Hrvatskog hidrografskog instituta, Vinka Kolić.

Srđan Čupić ispred Hrvatskog hidrografskog instituta i Nikša Glavić iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku i Luka Ćalić iz Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore održali su prezentaciju na temu “Terensko istraživanje u sklopu projekta CoRE u Hrvatskoj i Crnoj Gori i preliminarni rezultati istraživanja” – segment sigurnosti na moru.O “Zaštiti priobalnog područja Crne Gore uključujući deltu rijeke Bojane, preventivno i operativno djelovanje“  govorio je Vladan Radonjić, kapetan. Na temu  “Status pomorskog/morskog dobra u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori”, govorili su Loris Rak, dipl.iur. Marine domain-law ekspert  i Suzana Martinović ispred Javnog preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

Projekat „Core“, između ostalog, podrazumjeva hidrografska, biološka i hemijska istraživanja zbog evidentnih erozija plaža Sutomore i Mogren i alovijalnih promejna na delti rijeke Bojane.

Zavod za hidrometeorologiju  i seizmologiju Crne Gore kroz ovaj projekat dobio je „Multi Beam“, koji mjeri dubinu mora na 500 metara sa preko 500 tačaka  i obrađuje podatke koje će koristiti Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom za preporuke releventnim institucijama u Crnoj Gori.