Bista Desanke Maksimović, prije i poslije čišćenja
Opština Herceg Novi započela je sistematično čišćenje spomen obilježja na teritoriji grada, za šta su po prvi put Budžetom planirana sredstva.
Očišćeni su spomenici u Ilijinom parku u Igalu, spomen ploča Aleksandru Dukoviću, bista u parku Boke, biste u parku Sv. Leopolda, kompleks spomen obilježja na Savini, a ovih dana traje čišćenje bisti u Starom gradu, a predstoji i čišćenje česme i bisti u Omladinskom parku.
Savina 2, prije i poslije čišćenja
„Briga o spomen obilježjima dužnost je lokalne uprave, kojoj se do sada nije planski pristupalo. Ove godine je, po prvi put, planirana budžetska linija namijenjena održavanju spomen obilježja na teritoriji grada. Mi na taj način odgovaramo zakonskoj obavezi, namjereni da se odgovorno odnosimo prema brojnim obilježjima koja su postavljena u znak sjećanja na važne ličnosti i događaje od značaja za Herceg Novi“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Plan je da tokom ove i početkom naredne godine bude očišćen najveći dio spomenika u novskoj opštini.
Savina, prije i poslije čišćenja
Zambelić Pištalo podsjeća da je na nedavno održanoj sjednici Skupština opštine Herceg Novi usvojila Program postavljanja spomen obilježja za 2018. godinu, kojim je planirano postavljanje spomenika Mirku Komnenoviću, spomen ploče sa medaljonskim likom Jeftu Gojkoviću i Zuku Dzumhuru i imenovanje ulice Elize Duković Lombardić. Kako dodaje, u toku je priprema dokumentacije za raspisivanje javnog konkursa za idejno rješenje spomenika Mirku Komnenoviću.
Inače, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi posjeduje Registar spomen obilježja u koji je do sada upisano 65 spomen obilježja na teritoriji cijelog grada, sa detaljima koji se tiču svakoga od njih (naziv, lokacija, vrsta, tip, dimenzije, datum podizanja, naziv subjekta koji je podigao i onoga ko je dužan da ga održava itd).
Smotra mode „Moda i umjetnost”, u organizaciji Modne agencije „Fabrika” i Opštine Kotor, biće održana od 22. do 25. avgusta u Starom gradu.
Program manifestacije:
Srijeda 22. avgust u 20.30 – otvaranje izložbe nakita Katarine Zlajić, autorke iz Crne Gore, u Crkvi svetog Pavla; u 21.30 – otvaranje izložbe rukom rađenih cipela autorke Lidije Jovanović u Galeriji solidarnosti.
Četvrtak 23. avgust u 20.30 – pozorišna predstava „Mala crna haljina” (inspirisana životom kreatorke Koko Šanel) u hotelu „Cattaro”. Režiju je uradila Nataša Radulović, a igraju Vjera Mujović i Rada Đuričin.
Petak 24. avgust u 21.30 – svečano otvaranje na trgu pred katedralom Svetog Tripuna: revija najnovije kolekcije visoke mode Itala Marselje (Italo Marseglia) i performans „Ana Kapeli voli Baustel” (Ana Cappeli loves Baustelle).
Subota 25.avgust u 21.30 – revija kolekcije visoke mode Hane Toume (Hanna Touma) iz Libana i revija modela inspirisanih dobrotskom čipkom sa originalnim komadima dobrotske čipke kreatora/ki Bjanke Marije Đervazio (Bianca Maria Gervasio), Hane Toume (Hanna Touma) i Itala Marselje (Italo Marseglia) na trgu pred katedralom Svetog Tripuna.
Prodaja karata je na biletarnici Kulturnog centra „Nikola Đurković” i odvijaće se do početka programa – svakog dana od 10 do 12 i od 18 do 20 sati. Ulaznica vrijedi za dvije osobe, a cijena je 10 eura.
Osmu godinu za redom na otoku vitalnosti, Malom Lošinju, održava se ”Festival lošinjskih balkona”, u sklopu kojeg će tijekom dva festivalska dana – 22. i 23. avgusta, na balkonima duž malološinjske uvale u jutarnjim i večernjim satima nastupati brojni glazbenici.
Lošinjski balkoni u prošlosti su bili centar događanja, a tom manifestacijom posjetitelji i mještani vraćaju se u prošlost i otkrivaju značenje balkona u mediteranskom načinu životu.
“Zastanite, poslušajte i podignite pogled prema lošinjskim balkonima jer će upravo na njima brojni izvođači održati svoje nastupe, a balkoni s kojih će se izvoditi programi za sada ostaju mala tajna”, pozivaju organizatori – Grad Mali Lošinj i lošinjska Turistička zajednica.
Fešta od ribe i vina, u organizaciji Mjesne zajednice Stoliv i NVU “Kamelija”, biće održana u srijedu 22.avgusta, sa početkom u 21 sat.
Goste će, uz klape, zabavljati kotorski sastav “Tri kvarta”, a po završetku ovog događaja uslijediće i vatromet.
„Riba pliva tri puta, u moru, ulju i vinu. Sve je spremno, pripremiti ćemo 50 kilograma ribe i sve zaliti sa oko 120 litara vina, dobrim raspoloženjem i muzikom. Dođite u Stoliv“ poručio je u ime organizatora Romeo Mihović.
Stolivsko veče
Pokrovitelj ove gastro fešte je Turistička organizacija Kotor.
Svašta smo do sada našli u podmorju, ali ovako nešto nismo mogli ni sanjati, kaže Vedran Dorušić iz Diving centra “Foka” na Pagu, nakon senzacionalnog otkrića olupine rimskog brodoloma. Prema prvim pretpostavkama, jer će se na nalazištu zasigurno još puno raditi, riječ je o brodu s početka prvog stoljeća prije Krista, koji se možda želio sakriti od bure u uvali Šimuni, u kojoj je, prema nekim tragovima, i bila rimska luka.
Brod i mnoštvo amfora uočeni su prije tri tjedna prilikom turističkog ronjenja. Ronioci su željeli vidjeti ugore i hlapove koji tamo obitavaju, ali nisu uspjeli. Pošli su na dublji dio terena i uočili čudnu formaciju. Kad su prišli bliže, shvatili su da se radi o potonulom brodu punom začep¬ljenih amfora. Nastala je euforija i opće oduševljenje, snimanje. Drugi dan otišli su po GPS, kako bi koordinate nalaza prijavili konzervatorima i policiji.
Brod je kompletan legao na morsko dno i polako se raspadao, a u dužini od 21 metar rasprostranjene su amfore koje su, na sreću, zajedno srasle s prirodom, pa su tako i zaštićene od moguće krađe. Dio se i ne vidi jer je ukopan u dno. Pretpostavlja se da ih ima najmanje 600.
Neočekivani nalaz izazvao je veliko oduševljenje i još jednom potvrdio otok Pag kao prvorazrednu ronilačku destinaciju, a kako u blizini ima još arheoloških nalazišta – uz Šimune još i Lukar, Brušnjak, Maun, Caska – ljubitelji podmorja nadaju da će dočekati uređenje prezentacijskog centra i arheološkog parka prema uzoru na primjere iz svijeta.
Jadran sa svecanosti proslave 85 rođendana foto S.L.
1 od 7
JADRAN veceras u Tivtu
Jadran sa svecanosti
Jadran sa svecanosti
Jadran sa svecanosti
Jadran sa svecanosti
Jadran sa svecanosti
Crna Gora otvorena je da svi njeni saveznici koriste školski brod „Jadran“, ali on će ostati u toj državi i ploviti pod njenom zastavom- poručeno je večeras sa centralne svečanosti kojom je u Tivtu obilježena 85.godišnjica najvrijednijeg i najljepšeg broda Mornarice VCG.
Hrvatska pretenduje da preuzume „Jadran“, a ta država je u posljednjih nekoliko mjeseci preduzela niz diplomatskih akcija i pritisaka da joj Crna Gora „vrati“ stari jedrenjak koji je po tvrdnji zvaničnog Zagreba, JNA 1991. „ukrala“ iz Splita.
„Jadran“ se sa ovim gradom saživio prije 85 godina i ovo je brod koji će, siguran sam nadživjeti sve nas i koji će i sledećih 85 godina živjet sa ovim gradom i dočekivati neke nove generacije, nove mornare i nove turiste“- kazao je ministar odbrane Predrag Bošković, obraćajući se brojnim zvanicama iz državnog establišmenta, privrednog, javnog i kulturnog života, a koje su se večeras okupile na svečanom koktelu upriličenom na palubi „Jadrana“, vezanog na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Svečanosti su pored ostalih, prisustvovali i načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Dragutin Dakić, komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović, gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac, predstavnici diplomatskog kora i vojni ataše SAD u Podgorici.
„Siguran sam da danas ovo što možemo vidjeti da predstavlja ovaj brod je jedan od najsvjetlijih trenutaka u 85 godina istorije „Jadrana“. Vlada Crne Gore je 2013. izdvojila značajna sredstva da nakon generalnog remonta, „Jadran“ ponovno uzdigne i ponovno zasvijetli u svom najljepšem ruhu. Upravo je to bio zalog za budućnost, zalog da ovaj brod plovi i da bude svima na usluzi, u Crnoj Gori. Naša projekcija je da ovaj brod otvorimo i građanima i turistima, a u tome smo uspjeli jer je „Jadran“ samo za 24 sata na „Danu otvorenih vrata“, obišlo skoro 2.000 ljudi“- kazao je ministar Bošković.
Jadran sa svecanosti
Tivatski gradonačelnik Siniša Kusovac podsjetio je na višedecenijsku vezu „Jadran“ sa Tivtom i Bokom koja je počela još 16.jula 1933 kada je tada novi jedrenjak, uplovio u Tivat kao svoju prvu luku u domovini. Kusovac je „Jadran“ nazvao „neodvojivim tkivom i ikonom ovog zaliva“
„Danas na palubama „Jadrana“ pored kadra MVCG, svoja prva iskustva u pomorstvu i navigaciji stiču i učenici i studenti pomorskih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori. Biti dobar pomorac danas u doba automatike i elektronike, ne može se ako se ne prođe posebna i svojevrsna škola pod jedrima na šb „Jadran“. Biti članom njegove posade, oduvijek je bila posebna čast i privilegija, ali i velika odgovornost i obeveza koja neprekidno traje kod brojnih generacija. Nastavljamo sa istim žarom i entuzijazmom, do kraja posvećeni ispunjavanju svojih profesionalnih obaveza. Nastojimo graditi budućnost u duhu bogate tradicije, a istovremeno odgovoriti svim zahtjevima modernog doba. Činimo ga modernim tamo gdje je to moguće i gdje se to smije, a čuvamo našu tradiciju i nasljeđe tamo gdje je to naša obaveza“- kazao je komandant šb „Jadran“, kapetan korvete Zoran Ivanovski, zahvaljujuči se članovima posade, te svim instuticijama i prijateljima starog jedrenjaka koji doprinose da on bude u dobroj formi i da redovno izvršava sve svoje zadatatke.
„Srećan Ti rođendan Stari, i još mnogo, mnogo srećnih godina uz mirno more, puna jedra i vazda makar jednu stopu mora ispod kobilice. Živio!“- poželio je svom brodu Ivanovski.
Večerašnja svečanost bila je inače, i jedna od rijetkih prilika kada su se na palubi starog jedrenjaka pored aktuelnog, kao gosti okupila i još tri bivša zapovjednika „Jadrana“ – kapetan fregate Milenko Katić, kapetan bojnog broda Darko Vuković i kapetan korvete Predrag Supić.
U obilježavanju rođendana broda, učestvovali su i Gradska muzike Tivat, profesori Muzičke škole i recitarori iz OŠ „Drago Milović“
Dok se Herceg Novi u nedjelju „kuvao“ na 36,7, učesnici prošlonedeljnog događaja „Mountain bike dan na Orjenu“, imali su privilegiju uživanja na svega 21 stepenu, pod oblacima, na 1600 metara visokom prevoju Orjensko sedlo.
Premijerna realizacija je protekla sa odličnom brojkom od 17 bicikala, čiji su vozači uspješno prošli izazovni desetokilometarski uspon makadamskim putem. Start u 9 sati je obezbijedio prijatnu svježinu, kao i vožnja kroz komplerks guste bukove šume, da bi pri kraju kolona izašla na panoramski dio puta, gdje su na upravo završenim odmorištima organizovane pauze sa osvježenjem.
Kruna ture je bio sam prevoj Orjensko sedlo sa uvijek spektakularnim vidicima i domaćinskom atmosferom u planinarskom domu. Zatim je program upotpunjen obilaskom atraktivne Sniježne jame, u kojoj su učesnici posluženi sladoledom napravljenim od još uvijek prisutnog jamskog snijega i voća, što je za ove tople dane atrakcija koja se ne propušta.
Mountain bike dan na Orjenu
Cilj organizacije događaja je da se podstakne i ovakva vrsta posjete Orjenu, pogotovo što njegova mreža makadamskih puteva i zanimljivo okruženje, to svakako zaslužuju. Vožnja bicikla spada u ekološki način obilaska i sasvim je u skladu, ne samo sa globalnim turističkim trendovima, već i sa posjetom Orjenu kao zaštićenom području.
Ovom prilikom među učesnicima su se mogli vidjeti i električni bicikli, koji uz poštovanje principa ekologičnosti, omogućavaju prijatnu vožnju i manje spremnim biciklistima. „Mountain bike dan na Orjenu“ je organizovala Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi – Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport, Turističkom organizacijom Herceg Novi, Odjeljenjem Granične policije Herceg Novi, Službom zaštite i spašavanja opštine Herceg Novi i planinarskim klubom “Subra”.
Služba zaštite i Granična policija su obezbjeđivali kretanje kolone biciklista i pružali dodatnu logistiku, dok su članovi „Subre“ pripremili priganice, domaću supu od koprive i osvježenje. Valja istaći da je Turistička organizacija na samom događaju snimila foto-video materijal koji će dodatno uticati na predstavljanje Orjena kao atraktivne destinacije aktivnog turizma.
Na Rimskim mozaicima u Risnu, u subotu 25. avgusta 2018. godine, sa početkom u 20 sati biće upriličeno književno – poetsko veče „Ne živjeti u laži“, A.I. Solženicin.
Predavanje na kojem će govoriti prof. dr Siniša Jelušić (Univerzitet Crne Gore, FDU, Cetinje, saradnik Instituta svjetske kniževnosti RAN) posvećeno je 100-godišnjici rođenja A.I. Solženicina (1918-2018), po sudu mnogih, jednog od naznačajnijih ruskih i svjetskih pisaca prošlog vijeka.
Ovim predavanjem i poetskom večeri želimo ukazati na značenje važnih perioda njegove biografije: dugogodišnje političko zatočeništvo u logoru i potom, izgnanstvo iz SSSR-a. Stradanje velikog pisca uzrokovano je moralnim imperativom koga se držao do kraja života i prema kome je predavanje naslovljeno, poručuju organizatori.
U programu učestvuju: Prof. dr Pavle Popović, moderator večeri prof. Marina Dulović Muzičkapratnja Stefan Peričić – flauta
Festival pršuta – Foto Nikša Stipaničev / Hanza Media
Pršut Mesne industrije Braća Pivac d.o.o. šampion je 5. međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2018. Nagradu je Ivici Bikiću uručio šibensko-kninski župan Goran Pauk, kao izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarovićkoja je pokroviteljica manifestacije.
Dodijeljeno je dvanaest zlatnih, šest srebrnih i četiri brončane medalje.
Zlatne medalje u kategoriji Dalmatinski/Drniški pršut osvojili su: Bel Cro Trade, Mijukić Prom, Mesna industrija Braća Pivac i Smjeli. U kategoriji Istarski pršut: T.O. Tomaso, Jelenić d.o.o. i Istarski pršut Dujmović. U kategoriji Dimljeni necertificirani pršut zlatom su se okitili: Nira, MTO Mrki, Sušara Perajica d.o.o., te Klaster Crnogorski pršut.
Srebrne medalje u kategoriji Dalmatinski/Drniški pršut dobio je pršut Voštane d.o.o., u kategoriji Istarski pršut srebrom se okitio Pisinium d.o.o., a u kategoriji Dimljeni necertificirani nagrađeni su: Bura i Sol d.o.o, Kulina Nova Sela d.o.o., T.O. Diana i Dim Mes d.o.o.
Brončane medalje u kategoriji Dimljeni necertificirani pršut dobili su: Drniške delicije Maran d.o.o., Braniteljska zadruga Lemeš d.o.o., Pavić d.o.o., te Pršut Posedarje d.o.o.
Nijanse su odlučile
Predsjednica Komisije za ocjenjivanje pršuta i ove godine bila je dr. sc. Sandra Petričević s Hrvatskog veterinarskog instituta – Veterinarski zavod Split, koja je kazala:
– Sveukupno su bila prijavljena 23 uzorka. Posao je bio težak. Svi su pršuti odlične, iznimne kvalitete i nijanse su odlučile. Vrhunski proizvodi dosta izjednačenih senzorskih svojstava. Šest je bilo prijavljenih istarskih pršuta, te pršuti iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Bilo je zadovoljstvo sudjelovati u ocjenjivanju.
Festival je i ove godine službeno otvoren revijalnim umijećem u rezanju pršuta, u čemu su se okušali uzvanici:
župan Goran Pauk, Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede,Goran Hrvatin, načelnik općine Tinjan,Josip Begonja, gradonačelnik Drniša, te Miro Ivić, predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije, koji je ujedno bio najuspješniji pa je njemu pripala čast službenog otvorenja 5. međunarodnog festivala pršuta u Drnišu, rođenom Miljevčancu, vrsnom poznavatelju pršuta.
Okupljene su pozdravili: domaćin, gradonačelnik Drniša Josip Begonja, predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa, načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Dragan Kovačević, izaslanica predsjednika Vlade RH državna tajnica Marija Vučković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik Skupštine Šibensko-kninske županije Nediljko Dujić te izaslanik predsjednice RH župan Pauk. Jasne i konkretne poruke poslao je Dragan Kovačević, koji je kazao:
– Mi u HGK smatramo da proizvodnja pršuta u Hrvatskoj nije samo dio nacionalnog identiteta, nije samo dio hrvatske kulturne baštine i tradicije, nego mora u budućnosti postati konkurentan izvozni proizvod. Prije svega kroz snažniju implementaciju i tehnološka dostignuća u proizvodnji, te kroz povećanje proizvodnih kapaciteta. Potrebni su nam izgradnja novih proizvodnih pogona, kao i snažnija promocija i marketing.
Festival pršuta – Foto Nikša Stipaničev / Hanza Media
Izvoz pršuta prije svega želimo kroz izvoz u zemlje EU-a. Sva istraživanja i trendovi govore da potrošači EU-a vape za ovakvim proizvodima, koji su napravljeni na tradicionalnoj recepturi, bez kemije, na prirodan način, koji kroz mirise i okuse pričaju povijest, način života, tradiciju i običaje. Pršut nema alternativu. To je proizvod visoke dodane vrijednosti. Ali treba reći: nismo zadovoljni proizvodnim kapacitetima. S 350 tisuća komada godišnje ne pokrivamo potrebe ni domaćeg tržišta. A upravo su kapaciteti ključni za konkurentnost.
Žao mi je što moram reći da smo dosegli najnižu povijesnu razinu proizvodnje tovljenika. Naime, s jednim milijunom tovljenika ne pokrivamo ni trećinu potreba hrvatske industrije. Svi mi koji se bavimo proizvodnjom pršuta jako dobro znamo da bez kvalitetne sirovine nema vrhunskog pršuta. I zato s ovog mjesta treba uputiti poruku: država treba osigurati dodatna sredstva, odnosno treba poticati proizvodnju crne slavonske svinje i njezinih križanaca, što je vrhunska sirovina i onda je kroz uzgoj i hranidbu usmjeriti u proizvodnju vrhunskih pršuta.
Naš specijalitet
– Gastronomija je jedan od najvažnijih oblika turizma koji trebamo nastaviti razvijati. Pršut predstavlja sami vrh naših specijaliteta, bilo drniški ili istarski. Kad vam dolazi gost u kuću, i za njega načnete pršut, zna se da mu ukazujete iznimnu čast. Naša predivna Dalmatinska zagora ima sve predispozicije da postane cjelogodišnja turistička destinacija, ispred mora, i moram naglasiti da je na najboljem putu. Ministarstvo turizma u tom razvoju i dalje će vam stajati na raspolaganju – kazao je državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina.
– Međunarodni festival u Drnišu postaje sve značajnija manifestacija za hrvatsku poljoprivredu i razvoj našeg ruralnog prostora. Ministarstvo poljoprivrede preko programa ruralnog razvoja do sada je u Šibensko- -kninsku županiju uložilo nešto više od 147 milijuna kuna. Poticali smo, a činit ćemo to i ubuduće, razvoj malih gospodarstava, gdje je uloženo oko 10 milijuna kuna preko “Mjere 6”.
U okviru “Mjere 4” odobreno je devet projekata u ovoj županiji, a preko “Mjere 7” nastavit ćemo ulagati u poboljšanje infrastrukture hrvatskog ruralnog prostora. Do sada je uloženo više od 50 milijuna kuna, od čega čak 20 posto na područje grada Drniša. Moramo i više. Zato ozbiljno radimo na novoj strategiji razvoja. Ulagat ćemo više u ruralnu politiku preko nacionalnih sredstava. Gastronomske delicije i vaš trud zasigurno će uroditi plodom. Nadam se i većem priljevu turista u ovaj jedinstveni dio Hrvatske, koji je mjesto harmonije i sklada kamena i čovjeka, koji znamo i po pršutu, i po Meštroviću, čuvenim tvrđavama i zaista bogatoj baštini – istaknula je izaslanica predsjednika Vlade RH, državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković.
– Velika je tradicija, ali i velika budućnost drniškog pršuta. Certificiranje i zaštita pršuta jamstvo je kvalitete i ujednačenosti proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve i najistančaniji nepca. Takvi proizvodi lako pronalaze put do kupca i zato težimo tome. Nadam se da ćemo uskoro na festivalu dijeliti nagrade i pečenice i pancete na čijem se certificiranju radi, što će biti samo kruna dugogodišnjeg rada i truda naših pršutara. Svjesni smo i problema, malog udjela domaćeg proizvoda, nekonkurentne cijene, nedovoljnih klaoničkih kapaciteta i sličnog, ali nisu to nepremostivi problemi. Uz bolju povezanost svih u lancu i proizvodnje i korištenja novca iz EU-a te uz podršku i Vlade RH ova iznimna delicija može biti pokretač ruralnog razvoja i prerađivačke industrije – poručio je župan Pauk.
– Pojam Drniša uvijek je vezan uz pršut, uz njega se rađamo, živimo i umiremo. Zadovoljstvo mi je što manifestacija ide dalje, kazao je gradonačelnik Josip Begonja.
Svečanom otvorenju nazočili su i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Nediljko Dujić, saborski zastupnici Ivan Šipić i Ante Bačić, državni tajnici Josipa Rimac iTomislav Dulibić, pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin, predsjednik Županijske komore Šibenik Ivan Soža, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije Joso Smolić i brojni drugi.
Na festivalu sudjeluje ukupno 75 izlagača, među kojima je tridesetak proizvođača pršuta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Festival pršuta – Foto Nikša Stipaničev / Hanza Media
Pokroviteljica predsjednica
Uz pršutare, na sajmu izlaži i proizvođači sira, vina, meda, soparnika, domaćih slastica, suvenira i drugih proizvoda.
Najavljeno je više od trideset različitih zabavnih, kulturnih, sportskih, gastronomskih i stručnih događanja. Iz programa svakako valja izdvojiti i izložbu „Povijest Drniškog pršuta“, koju je priredio Gradski muzej Drniš.
Za poseban gastronomski doživljaj pobrinuli se se Obrtnička komora Šibensko-kninske županije i Udruženje obrtnika Kaštela sa svojim delicijama.
U dva dana Festivala posjetitelje će zabavljatiGoran Karan, klapa Drniš, KUU Miljevci, KUD Sveti Ilija Kljaci, Tamburaški orkestar „Krsto Odak“, Gradski pjevački zbor Neuma iFrane Bilić s prijateljima, te domaće glazbene snage – Ante Skelin i Drniš Jam. U radionicama JU NP Krka i majstora Ivana Mlađe Tomića iz Siverića zabavu su pronašla i djeca. Gosti Drniša uz stručnu pratnju turističkih vodiča besplatno su mogli razgledati Drniš te upoznati njegovu bogatu i zanimljivu povijest.
Stručni dio festivala obuhvatio je predavanja i panel-rasprave o proizvodnji i plasmanu pršuta te mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova, na kojima su sudjelovali proizvođači, poduzetnici i javni djelatnici.
Peti Međunarodni festival pršuta organiziraju Turistička zajednica grada Drniša, Udruga proizvođača Drniškog pršuta i Grad Drniš, uz pomoć LAG-a „Krka“ i Hrvatske gospodarske komore, te uz potporu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske turističke zajednice, Šibensko-kninske županije, Obrtničke komore ŠKŽ i Nacionalnog parka Krka, uz visoko pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
Miholjska Prevlaka – Ostrvo Cvijeća foto Boka News
Aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore kojjeg predvode visoki funkcioneri HGI, vezano za radove koje Mitropolicija crnogorsko-primorska preduzima na obnovi manastira na Miholjskoj Prevlaci kod Tivta, smišljene su radi skretanja pažnje javmosti sa milionskih afera lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu – tvrdi tivatska opozicija.
HNV na čijem je čelu član Predsjedništva HGI Zvonimir Deković obratio se prije nekoliko dana otvrenim pismom Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a povodom medijskih napisa da je na Prevlaci napravljena nova manastirska riznica i da je mitropolit Amfilhije najavio da je to prvi korak u potpunoj obnovi srednjevjekovnog manastira Svetog Arhangela Mihaila čiji su ostaci vidljivi na zapadnom kraju tog ostrva. HNV je pitalo državne instuitucije „je li dozvoljeno na zaštićenom arheološkom lokalitetu, za koji zasigurno nema podataka kako je izgledao u idealnom obliku, graditi, ili samo izvršiti konzervatorske zahvate“ i indirektno izrazilo sumnju u kvalitet arheolopkih istraživanja koja su na Prevlaci pod okriljem MCP, vršena posljednjih godina.
Dekovićeva inicijativa izazvala je reakciju Matice Boke koja je za stavove HNV-a u vezi Prevlake, saopštila da „nena uporište u stvarnim činjenicama što daje posebno svjetlo na višak zluradosti i istovremeno manjak objektivnosti“ i izrazila čuđenje što se rimokatolici oglašavaju o tematici koja je vezana za obnovu jednog pravoslavnog manastira, „sve sa željom da se još jednom u javnosti MCP prilijepi etiketa devastatora“.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je odgovarajući na dopis Dekovića, saopštio da je Ministarstvo kulture sredinom 2017. godine, obrazovalo stručni tim za sprovođenje i praćenje aktivnosti na Manastirskom kompleksu Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta.
“U sastav tog tima su uključeni najrelevantniji stručnjaci iz zemlje i regiona, a čiji je zadatak bio da na osnovu neposrednog uvida na terenu i uvida u stručnu dokumentaciju te nalaza do kojih se došlo u toku sprovedenih arheoloških istraživanja i drugih aktivnosti, kao i na osnovu podataka iz literature sačine naučno-stručne ocjene, mišljenja i sugestije i to kako u pogledu karaktera i obima istraživačkih radova, tako i u pogledu rješenja za prezentaciju i revitalizaciju Manastirskog kompleksa Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, sa više aspekata (konzervatorski, kulturno-istorijski, arhitektonski, arheološki, muzeološki, statički…). U tom smislu, imenovani stručni tim je realizovao navedene aktivnosti i sačinio izvještaj sa zaključcima”- poručio je Bogdanović Dekoviću.
Odbornik Tivatske akcije Miomir Abović, danas je ocijenio da aktivnsti HNV-a u vezi Prevlake “a za koje se u međuvremenu zainteresovao i RTCG „nedavno vraćen u tople skute DPS-a”, nisu slučajne.
Miomir Abović
„HNV je privjesak HGI-ja, a HGI je koalicioni partner, politički satelit i privjesak DPS-a: i na lokalnoj tivatskoj, i na državnoj razini. Sa druge strane, koalicija DPS-SD-HGI u Tivtu veoma je delikatnoj političkoj situaciji budući da novopečeni predsjednik Opštine Siniša Kusovac treba da potpiše ugovor o oprostu 5,6 miliona eura naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Adriatic Marinas-u (a uskoro možda i dodatnih šest miliona eura). Ima li išta logičnije nego u takvoj političkoj situaciji raspiriti vatru nekog potencijalnog međunacionalnog spora između Hrvata i Srba u Tivtu, iskonstruisati neki trenutne nesuglasice Hrvata i Srba i tako fokus medijske pažnje sa oprosta milionskog duga za komunalije Adriatic Marinasu prebaciti na taj događaj?“- zapitao se Abović pozivajući Tivćane obiju vjerosipovjesti da ne nasjednu na takve provokacije, već da fokus zadrže na životnim temama od kojih vlast želi da pobjegne.
On je istakao da je DPS nominalno građanska partija, pa stoga „to potpirivanje međunacionalnog spora oni stavljaju u zadatak nekoj (kvazi)nacionalnoj grupaciji koja je njihov pouzdani politički satelit i koja je spremna na sve samo da zadrži privilegije koje ima u vlasti.“
„Boljeg izbora za takvu (kvazi)nacionalnu grupaciju u Tivtu nema- nažalost po nas Hrvate- od HNV-a i HGI-ja. Odlično poznajući gotovo tridesetogodišnju praksu vladavine DPS-a, koja se svodi na starorimsku maksimu divide et impera (podijeli pa vladaj)- suviše je u ovoj priči oko Miholjske Prevlake nekih indikativnih motiva da bi ponašanje HNV-a s tim u vezi bilo slučajno“- istakao je Abović koji je prije nekoliko godina napustio HGI smatrajući tu pratiju previše bliskom DPS-u.
