Kamerni orkestar Bitola i Vlatko Stefanovski na KotorArtu

0
Kamerni orkestar Bitola

Na 17. KotorArt Don Brankovim danima muzike nastupiće makedonski gitarista Vlatko Stefanovski. On će se 23. jula publici predstaviti sa Kamernim orkestrom Bitola.

Regionalno popularni muzičar i slavni makedonski gitarista Vlatko Stefanovski nastupiće na ovogodišnjim Don Brankovim danima muzike, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt.

Kako su saopštili organizatori, Stefanovski će se publici predstaviti na koncertu pod nazivom “Rock Symphony”, koji će održati sa Kamernim orkestrom Bitola.

Taj makedonski ansambl, kako su kazali, broji preko 20 muzičara i izvešće najveće svjetske pop i rok hitove, 23. jula u Kotoru.

“Nastup Stefanovskog je svakako jedan od najznačajnijih programa koje smo pripremili za predstojeći Festival. Vjerujemo da će koncert Rock Symphony zaista biti pravo uživanje za publiku i sve posjetioce Kotora”, saopštila je Sara Lakičević, PR festivala KotorArt.

Organizatori ističu da je gitarista Vlatko Stefanovski poznat po posebnom stilu fuzione muzike – mješavini makedonskih tradicionalnih nepravilnih ritmova i savremenog roka.

Vlatko Stefanovski

“Osnivač je grupe Leb i sol, jednog od najznačajnih sastava muzičke scene bivše Jugoslavije, sa kojim je objavio 14 albuma i nastupao širom svijeta. Tokom solističke karijere sarađivao je sa vrhunskim umjetnicima kao što su: Tommy Emmanuel, Stochelo Rosenberg, Gibonni, Jan Akkerman, Theodosii Spassov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Zulfikarpašić, Manu Katche, Toni Levin, i brojnim orkestrima i ansamblima. Autor je muzike za više filmova, baleta i pozorišnih predstava”, podsjećaju.

Kamerni orkestar Bitola, dodaju, osnovan prije nekoliko decenija, čine profesionalni muzičari.

“Repertoar tog makedonskog gudačkog orkestra obuhvata širok dijapazon muzičkih žanrova, od klasične pa sve do popularne muzike. Dosadašnji rad obilježili su koncerti u zemljama regiona, učestvovanje na brojnim festivalima klasične muzike, kao i saradnja sa mnogim solistima i dirigentima iz zemlje i inostranstva”, kazali su organizatori festivala.

Krapović: Budva će uložiti još 1,3 miliona eura za rekonstrukciju putne infrastrukture

0
Budva foto Boka News

Opština Budva će u narednom periodu uložiti još 1,3 miliona u saobraćajnu infrastrukturu, što je, prema riječima predsjednika Opštine Dragana Krapovića, najveći Javni poziv u istoriji Opštine Budva vezan za rekontrukciju ulica i modernizaciju i sanaciju saobraćajnica.

On je istakao da je zadovoljan planiranom dinamikom radova na uredjenju saobraćajne infrastrukture u Budvi, ali da se u narednom periodu očekuje pet puta veće investiranje u ovom sektoru.

Od početka godine pojačanim aktivnostima asfaltirano je oko 15 ulica i četiri platoa, u okviru Javnog poziva za koji je predviđeno 240.000 eura.

Svjedoci smo toga da se u kratkom roku, a pogotovo u odnosu na prošle godine odradilo mnogo, između ostalog i što se infrastrukture tiče, a to je, kako je dodao, posledica stabilizacije finansijskih prilika, što je preduslov za ulazak u bilo kakve ozbiljnije poslove.

On je najavio realizaciju novog Javog poziva vrijednog oko 1,3 miliona eura za asfaltrske radove, što je, kako je istakao, najveći poziv u istoriji Opštine Budva vezan za rekontrukciju ulica i modenrizaciju i sanaciju saobraćajnica.

Dragan Krapović

“Što se tiče kritične raskrsnice kod Opštine, obzirom da se bliži sezona, donijeli smo zaključak da bi trenutno riješenje bilo postavljanje portala, kakav je postavljen kod Slavije, a nakon toga, vjerujem da bi trebalo ući u proces proglašavanja javnog intersa i na osnovu sugestija ljudi iz te struke napraviti rasrksnicu sa kružnim tokom ili pronaći neko drugo adekvatno riješenje, što će pokazati saobraćajna studija koja je završena, a koju ćemo ubrzo predstaviti javnosti”, istakao je on.

Kako je dodao, radiće se na riješavanju još kritičnih tačaka u saobraćaju, te je pored pasarele koja će sigurno biti postavljena u Rafailovićima, ista bi bila i dobro riješenje za lokaciju kod Slavije, Slovenske plaže i prema Babinom dolu, kod zgrde BSP-a.

“Vjerujemo da će građani biti zadovoljni našom agilnošću i odgovornošću ove vlasti, i pored velikih političkim opstrukcija”, zaključio je Krapović.

Otvorena izložba „Hrabri se ne boje“ povodom 90 godina podmorničarstva

Poziv podmorničara oduvijek je bio povezan sa hrabrošću, požrtvovanošću i velikim odricanjem. Crna Gora je kroz svoju istoriju i u najskorije vrijeme pokazala da može da donosi upravo hrabre, odvažne i pametne odluke, kao sto je bila ona prošle godine. Kako je u izmijenjenim političkim okolnostima, kako na globalnom tako i na balkanskom nivou, prestala mogućnost i potreba za ovim zanimanjem u Crnoj Gori, večerašnja postavka je primjer kako treba ovo zanimanje otrgnuti od zaborava i prisjetiti se svih onih koji su dali cijele sebe da bi podmorničarstvo imalo toliko dugu tradiciju, a ko zna, možda se ubuduće i opet pojavi kao zanimanje u ovom regionu – kazao je ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković otvarajući sinoć u Tivtu izložbu “Hrabri se ne boje“.

Izložba autora istoričara Dražena Jovanovića posvećenna je dolasku prvih jugolsovenskih podmornica “Hrabri” i “Nebijša” 8.aprila 1928 u Tivat i 90-toj godini jugoslovenskog podmorničarstva. Otvaranju u Zborci pomorskog nasljeđa Porto Montehegra prisustvovalo je stotinjak gostiju, među kojima su bile delegacije udruženja bivših jugoslovenskih podmorničara iz Slovenije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, predsjednici Udruđenja podmorničkih veterana Rusije Igor Kurdin, odnosno Albanije Jak Đerđi, te sekretar Udruenja podmoničkih veterana Velike Britanije i Udruženja podmoničkih veteran svijeta Ian Vikers. Ceremoniji su prisustvovali i oficiri Mornarice VCG predvođeni komandantom, kapetanom fregate Veskom Tomanovićem, nekadašnji načelnik Štaba Komande JRM, viceadmirall Fridrich Moretti, dekan Pomorskog fakulteta iz Kotora dr Špiro Ivošević, predstavnici Opštine Tivat i Porto  Montenegra.

Autor izložbe Dražen Jovanović podsjetio je da se ove godine navršava i pola vijeka od porinuća jugoslovenske podmornice P-821 “Heroj” i pet godina od kada je ona otvorena kao najatraktivniji muzejski eksponat u Tivtu.

Sa izložbe

“Devedest godina traje hronika podmorničke tradicije na jugoslovenskim prostorima i odvažnosti ljudi koji su imali hrabrosti da se uhvate u koštac sa svijetom podmorja i izazovima morskih dubina.”- istakao je predsjednik Udruženja pomdoničara Crne Gore Rajko Bulatović koji je pročitao i pozdravno pismo što ga je učesnicima proslave uputio nekadašnji savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ i dugogodišnji komandant JRM, 97-godišnji admiral flote Branko Mamula.

Sekretar svjetskog i Udruženja podmorničlkih vetarana UK Ian Vikers podsjetio je da  su dvije jugoslovenske podmornice tipa “L” “Hrabri” i “Nebojša” bile dio od ukupno 36 takvih brodova sagrađenih dvadesetih godina prošlog vijeka u Velikoj Britaniji.

Izlozba – Hrabri se ne boje

“Vaše podmornice tog tipa mnogo su duže trajale i služile od naših, čak se “Nebojša” borila u Drugom svjetskom ratu na strani saveznika i poslije vratila u Jugoslaviju kao zametak novih podmorničkih naga SFRJ.”- istakao je Vikers dok je nekadašnji komandat sovjetskih i ruskih strategijskih nuklearnih podmonica naoružanih balističkim raketama, Igor Kurdin istakao da su se svi podmorničari svijeta, ma koliko razornim oružjem raspolažu, uvijek zalagali za mir i poštovanje među svim ljudima I državama.

“Ne postoji ni snaga ni sila u svijetru koja moće da naruši drugarstvo i bratsvo ljudi sa podmornica. Srećan sam što tokom Hladnog rata podmornice suprostavljenih strana nikad nisu primijenile svoje torpedno i raketno naoruanje i želio bih da naše primjere slijede i svi drugi ljudi.”- zaključio je Kurdin.

Izložba će biti otvorena do kraja aprila.

Interpol: U Herceg Novom lišeno slobode lice zbog prevare većeg obima

0
Herceg Novi – hapšenje

Službenici Uprave policije MUP-a – Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju Interpol – Europol – SELEC, Grupe za međunarodne potrage i ekstradicije su u sadejstvu sa službenicima Centra bezbjednosti Herceg Novi, locirali i lišili slobode lice koje se potraživalo po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Moskva.

Naime, službenici Odsjeka i CB Herceg Novi su, 31. marta 2018. godine, locirali i lišili slobode D.D. (44) iz Moskve, Ruska Federacija, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Moskva radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku, koji se protiv njega vodi pred nadležnim sudom u Moskvi, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo prevara većeg obima.

On je ovo krivično djelo počinio, kako se sumnja, obavljajući poslove izvršnog direktora Ruske košarkaške federacije, korišćenjem svog položaja, i to na načiin što je sa još nekoliko lica osnovao nekoliko kompanija sa kojima je ugovorio i potpisao fiktivne ugovore na štetu Ruske košarkaške federacije u iznosu od oko 44 miliona rubalja.

Službenici Odsjeka su radeći po predmetima međunarodnih potjernica, došli do indicija da bi se gore navedeno traženo lice moglo kriti u Crnoj Gori na tada nepoznatoj adresi, nakon čega su višenedeljnim zajedničkim operativnim aktivnostima sa službenicima kriminalističke policije CB Herceg Novi, identifikovali lokaciju na kojoj boravi D.D, nakon čega je on lišen slobode od strane službenika CB Herceg Novi.

D.D. je priveden nadležnom sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, koji mu je odredio ekstradicioni pritvor. Slijedi komunikacija nadležnih organa Crne Gore i Ruske Federacije radi izručenja ovog lica Ruskoj Federaciji, kaže se u saopštenju UP Crne Gore.

Ulcinjska solana – Počelo upumpavanje morske vode u solanske bazene

1
Solana-Ulcinj

Ulcinjska solana predstavlja područje od izuzetne vrijednosti za očuvanje biodiverziteta, a opstanak staništa i vrsta u najvećoj mjeri zavisi od regulacije i održavanja povoljnog hidrološkog režima.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore realizuje aktivnosti u cilju zaštite biodiverziteta u skladu sa godišnjim Programom rada za Solanu. Ovim Programom definisane su mjere koje se oslanjaju na smjernice Projekta MORT-a „Finalizacija Studije zaštite Ulcinjske solane“, kao i dobru praksu upravljanja na drugim solanama, i odnose se, između ostalog, na stručnu i fizičku zaštitu prostora, kao i sanaciju i održavanje infrastrukture u cilju obezbjeđivanja adekvatnog hidrološkog režima za očuvanje ukupnog biodiverziteta.

„Nakon neuobičajeno dugog kišnog perioda, stvoreni su uslovi za uključivanje pumpe Đerane. U cilju održavanja povoljnog vodnog režima i odgovarajućeg saliniteta neophodnog za očuvanje ekosistema Solane, upravo je počelo upumpavanje morske vode u solanske bazene sa pumpne stanice Đerane. Upumpavanje solanskih bazena vršiće se do postizanja povoljnog nivoa svježe morske vode“, informisao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

Tokom protekle godine riješen je problem pumpnih postrojenja popravkom postojeće i nabavkom i instaliranjem nove pumpe na pumpnom sistemu Đerane kojom morska voda dospijeva do solanskih bazena. U narednom periodu planirano je izvođenje neophodnih sanacionih radova u cilju rekonstrukcije bentova solanskih bazena.

Marković podržao razvojne planove Porto Montenegra u razgovoru sa izvršnim direktorom Margasonom

1
Marković sa Margasonom direktorom Porto Montenegro
Predsjednik Vlade Duško Marković primio je u utorak izvršnog direktora Porto Montenegra Dejvida Margasona (David) i u potpunosti podržao razvojne planove i projekte ovog našeg najprestižnijeg turističkog brenda.
Na sastanku su Premijeru prezentirani razvojni planovi i projekti Porto Montenegra za ovu godinu i naredne godine koji uključuju gradnju površina za sportove, supermarketa, prostora za organizovanje velikih sportskih i muzičkih manifestacija, produžavanje glavne promenade, gradnju više smještajnih i ugostiteljskih objekata i drugo što će sve doprinijeti daljem unapređenju ponude Porto Montenegra i otvaranju novih radnih mjesta.
Izvršni direktor Porto Montenegra je informisao predsjednika Vlade o odličnoj prodaji turističkih kapaciteta ovog rizorta kao i o spremnosti na investicije koje podrazumijevaju i korišćenje zaleđa Porto Montenegra.
Predsjednik Vlade je pozdravio ambiciozne razvojne planove Porto Montenegra istakavši da dalje unapređenje ovog rizorta smatra jednim od najznačajnijih projekata za razvoj Crne Gore u cjelini. „Ovo je projekat koji je mijenjao i dalje mijenja Crnu Goru i pomaže izlazak iz palanačke folozofije i bolje razmijevanje toga šta sve u našoj zemlji može da se pretvori u novu vrijednost na dobrobit građana“ – rekao je predsjednik Vlade.
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra
Premijer Marković i direktor Margason su se saglasili da je što hitnija valorizacija brodogradilišta u Bijeloj presudna za kompletiranje ponude Porto Montenegra tim prije što već postoji interesovanje za remont 50-60 megajahti godišnje. Direktor Porto Montenegra je tom prilikom rekao da je cilj zapošljavanje nekadašnjih iskusnih stručnjaka Brodogradilišta.
Sastanku je prisustvovao i Predrag Leković, direktor u Porto Montenegru zadužen za odnose sa Vladom.

Rusi odbili da izdaju dozvolu avionu Montenegro Airlinesa

0
MA avion foto planepics.org
Ruske vazduhoplovne vlasti odbile su da izdaju vazduhoplovnu dozvolu za slijetanje i polijetanje šestom avionu Montenegro Airlinesa na bazi ACMI zakupa.
“Zbog odbijanja ruskih vazduhoplovnih vlasti da daju dozvolu za angažovanje aviona na bazi pomenutog ACMI zakupa, moraćemo planirani dodatni šesti avion angažovati na drugim destinacijama. Iz tog razloga mogu varirati i projektovani brojevi putnika”, navodi se u Planu pripreme predstojeće turističke sezone.
Biznis plan Montenegro Airlinesa za 2018. godinu je baziran na planu da se u floti zadrži pet operativnih vazduhoplova, kao i angažovanje dodatnog aviona na bazi ACMI zakupa – aviona sa posadom i tehničkim održavanjem, i to isključivo tokom perioda ljetnje sezone sa očekivanim raspoloživim kapacitetom od 118 do 161 sjedišta.
“Dodatni, šesti avion u floti, za koji je intencija da bude sa više od 118 sjedišta, bi bio angažovan u periodu od maja do septembra. Inicijalno smo planirali da se sa ovim avionom obavlja saobraćaj na destinacijama gdje je izražena tražnja u toku ljetnjih mjeseci, gdje imamo svakodnevno više letova, a to su letovi ka Moskvi i Beogradu iz Tivta”, kažu iz MA, ali su im te planove osujetile ruske vlasti.

Angažovanjem dodatnog šestog aviona, planirano je da Montnegro Airlines u periodu jun -septembar mjesec realizuje ukupno 3.396 letova, i da u istom periodu preveze 324.000 putnika.

“Na taj način planirano je da kompanija realizuje dodatnih 336 letova više i u istom periodu preveze dodatnih 57.500 putnika više, sve u odnosu na isti period prethodne godine”, potencira se u Planu.

U odnosu na prethodnu 2017. godinu, planirano je povećanje broja redovnih letova za Lion sa još jednom nedeljnom rotacijom u periodu jul-avgust, zatim za Dizeldorf sa dodatnom nedeljnom rotacijom u periodu od juna do septembra, za London sa dodatnom nedeljnom rotacijom u periodu jul-avgust, za Sankt-Petersburg sa jednom nedeljnom rotacijom više u periodu jun-septembar, kao i za Moskvu sa jednom nedeljnom rotacijom više u periodu jun-septembar.

U čarter saobraćaju, planirani su letovi ka sljedećim destinacijama: Bari, Napoli, Tel Aviv, Helsinki, Bratislava, kao i prema novim destinacijama: Košice i Poprad-Tatry u Slovačkoj, Aman-Jordan, TeheranIran, Oslo-Norveška, Salzburg/Linc-Austrija, BriveFrancuska, Ostrava-Češka, i Palermo-Italija.

Montenegroairlinesov embraer E 195 na aerodromu Tivat

Projektovanje flote na ovakav način, za konačan cilj imalo bi više kompanijskih ali i komercijalnih ciljeva.

“Prije svegam ukupno povećanje kapaciteta sjedišta tokom perioda ljetnje sezone naredne godine za nekih 25%, čime bi se generisali dodatni kompanijski prihodi, a koji bi za konačan cilj imali povećane profitne stope. Pored toga došlo bi do jačanja konkurentske pozicije na tržištu, a što bi u konačnom značilo da se kroz smanjenje prosječne cijene uz povećanje prosječne popunjenosti putničke kabine ostvari bolja stopa profitabilnosti na ključnim tržištima”, dodaje se.

U MA vjeruju da će ostvariti i bolju pregovaračku poziciju i ogroman potencijal za dalji razvoj saobraćaja ka onim destinacija na kojima postojeća flota zbog ograničenja u kapacitetima nije bila u prilici da se ravnopravno nosi sa ponudom konkurencije i očekivanjima rastućih tržišta.

Iz MA su najavili da će od 2019. godine osloboditi od aviona tipa F-100 iz flote, zbog isticanja resursa i da će se krenuti u projekat zakupa aviona vecih kapaciteta, iz razloga postizanja neophodne tržišne konkurentnosti, bolje ponude na tržištu i postizanja većeg nivoa profita.

Kako je drvo Ginko biloba dospjelo u Herceg Novi

Borov otac Ivan, Đovanini kako su ga zvali, radio je u hercegnovskoj Pošti na prijemu paketa, iz jednog paketa koji je stigao iz Amerike  neposredno pred Drugi svjetski rat, ispala su tri mala zrna “nekog” sjemena…

Ginko u vrtu Klisura

U ulici Marka Cara – Herceg Novi, u dvorištu porodične kuće Bora Klisure raste jedno egzotično drvo – Ginko biloba. Vodi porijeklo sa Dalekog istoka, a njegova ljekovita vojstva poznata su i korištena još u staroj kineskoj medicini.

Ginko biloba, također poznat kao “viline vlasi” postoji preko 270 miliona godina i nosi status najstarije preživjele vrste drveća na Zemlji. Poznat i kao mandarinsko drvo,  a Čarls Darvin ga je nazvao “živim fosilom”, jer je predstavnik prve biljne vrste u obliku stabla. Ginko je jedini uspio da preživi četiri ledena doba, atomsku eksploziju u Hirošimi ,na kilometar od stabla, razne bolesti, napade štetočina, aerozagađenje, a kao endemska vrsta, u autentičnom divljem obliku, raste još uvijek  u planinama jugoistočne Kine.

Ginko je porijeklom iz Kine, ali je  u Evropu  donesen iz Japana. U Evropi je najstarije stablo, za koje postoje podaci,  zasađeno 1761. u Kew Gardensu u Engleskoj, a još i danas je u odličnoj kondiciji.

Vjeruje se da je stablo u vrtu Klisura,  prvo koje je posađeno u Boki, a najvjerovatnije i u Crnoj Gori.  Danas ga ima u svim krajevima naše zemlje. U Herceg Novi  ginko je došao pod spletom neobičnih okolnosti.

Ginko u vrtu Klisura

Borov otac Ivan, Đovanini kako su ga zvali, radio je u hercegnovskoj Pošti na prijemu paketa. Iz jednog paketa koji je stigao iz Amerike  neposredno pred Drugi svjetski rat, ispala su tri mala zrna “nekog” sjemena. Donio ih je kući, posadio u đardinu i nikla su dva stabla. Jedno je polomljeno, a ovo drugo još se “drži”. Razvilo se u visoko razgranato i lijepo drvo koje i danas uljepšava dvorište Klisura.

Ovaj ljekoviti gorostas mami i poglede prolaznika i mještana, posebno u jesen, kad jača bura i tokom jedne noći pokida zlatno žute listove koji se kao tepih prostru podno starog stabla.

Boro kaže da u vrtu koji zajedno “dijeli” sa još dva brata, jer svako od njih ima sopstvenu porodičnu kuću, uspijeva preko 150 vrsta raznog voća , ali i drugog zanimljivog bilja.

Ginko u vrtu Klisura

Ljekovita svojstva

Neka istraživanja pokazuju da ova drevna biljka djeluje na poboljšanju iskoristivosti kiseonika i tako poboljša va pamćenje, koncentraciju i druge mentalne sposobnosti.

Pripisuju mu se još mnoga ljekovita svojstva: da poboljšava vid, da ima antioksidativne sposobnosti, da pomaže   u liječenju Alzheimerove  i Parkinsonove bolesti, cerebralne ateroskleroze, gluhoće, demencije, depresije, Raynaudovog sindroma, i mnogih drugh.

Boro Klisura

Kuća u kojoj je stanovao francuski  general

Kuća u koju su Klisure uselile 1936 godine, najstarija je u hercegnovskom Starom gradu. Dio koji je kasnije nadograđen,  potiče iz turskog perioda. Mnogo stvari iz ove kuće, od starog koncertnog klavira, pa do zanimljivog namještaja i posuđa , podsjeća na prošla vremena. Zanimljivo je da su Klisure, dale najviše članova hercegnovske Gradske muzike koja je osnovana prije 131 godinu.  Ima još jedna zanimljivost vezana za ovu kuću. U njoj je stanovao poznati Napoleonov general August Mormon (1774- 1852) u vrijeme francuske okupacije Herceg Novog od 1807. do 1814. godine.

Evo jednog interesantnog razmišljanja koje je general zapisao u njegovim memoarima: “Ja smatram da je osnova svakog dobrog sistema upravljanja, pravda i odlučnost.”

Trebalo bi da je aktuelno i danas!

Promocija ekološkog romana za djecu „Čudesni svijet puha Đorđa“

1
promocija romana

Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor i Gradska biblioteka i čitaonica, povodom Svjetskog dana dječje knjige organiziraju u srijedu,  4. aprila  u Kinu „Boka“ s početkom u 11 sati promociju ekološkog romana za djecu „Čudesni svijet puha Đorđa“ i edukativnu radionicu „Priroda, djeca, mašta – učimo uz puha Đorđa“ autora Žarka Vučinića.

„Knjiga „Čudesni svijet puha Đorđa“ je savremena ekološka bajka za djecu u kojoj je na originalan način utkana ljubav prema bisernoj rijeci Tari i Prošćenskim planinama – mističnom predjelu okupanom rajskim bojama, legendama predaka i iskonskom životu gorštaka. Knjigu je ilustrovala Ivana Vujošević, a objavljena je u izdanju Izdavačke kuće „Gligorije Dijak“ u Podgorici 2016. godine.  Nakon uspjeha ove knjige, prošle godine je izašao i nastavak avantura vragolastog puha, knjiga „Puh Đorđe i duhovi triftara“ za koju je Vučinić dobio nagradu za najbolju knjigu u 2017. godini od Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Žarko Vučinić je član Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i omladinu i Književnog kluba „Grlica“. Živi i radi u Podgorici“.

Od vinjeta za jahte zaradili pola miliona

0
Kruzer u Boki – foto S.Luković

U sve luke Bokokotorskog zaliva u toku 2017.godine, bilo je ukupno 464 uplovljenja brodova domaće i strane zastave. Na njima je bilo  531.572 putnika kao i 16.733,28 tona tereta- podaci su  iz evidencije Lučke kapetanije Kotor koja sa ispostavama u Tivtu, Herceg Novom i Zelenici pokriva akvatorijum zaliva Boke u kome se odvija najveći dio pomorskog prometa u Crnoj Gori.

Tokom prošle godine Lučka kapetanija Kotor je izdala ukupno 3.501 vinjeta stranim jahtama, čamcima i gliserima, sa ukupno ukrcanih i iskrcanih 18.511 putnika i posade.

Kotorska Lučka kapetanija lani je ostvarila ukupno skoro 850 hiljada eura prihoda od čega je najviše novca – 504.951 euro, naplaćeno od izdavanja vinjeta stranim jahtama i plovilima za spor  i rekreaciju.