Turistička organizacija Opštine Budva u suorganizaciji sa ugostiteljima Petrovca organizuje manifestaciju “Fešta od makarula” koja će biti održana u utorak, 26. juna u Petrovcu.
Manifestacija počinje u 19 sati, a posjetioci će imati priliku da degustiraju paštrovske specijalitete, domaće makarula i ruštule. U manifestaciju su uključeni ugostitelji iz Petrovca koji svoje objekte imaju duž petrovačke promenade i koji će pripremati makarule toga dana za sve posjetioce.
Defile Gradske muzike Budve, planiran je za 20 sati, nakon čega slijedi jednosatni koncert na platou ispred “Crvene komune”.
Od 21 sat goste će zabavlajati klape “Assa Voce”, “Castel Nuovo” i “Škuribanda” koji će biti raspoređeni na tri pozicije duž petrovačkog šetališta.
U Spomen domu “Stefan Mitrov Ljubiša” otvorena je dokumentarno-umjetnička izložba “Ikone iz riznica paštrovskih manastira”. Autori koncepta izložbe i organizatori su istoričarka umjetnosti i direktorica JU Muzeji i galerije Budve mr Lucija Đurašković i arheolog i master menadžer u kulturi Dušan Medin.
Izložbu čini ukupno 15 ikona paštrovskih manastira Praskvica (Sveti Stefan), Reževići (Reževići) i Gradište (Buljarica), nastalih u periodu XVIII–XX vijek u domaćim, grčkim, venecijanskim i ruskim radionicama, a čiji su autori, između ostalih, čuveni ikonopisci pripadnici bokokotorske slikarske škole Dimitrijević-Rafailović, potom Nikola Aspioti sa Krfa, Aleksije Lazović, Marko Krstov Gregović, prvi akad. obrazovani slikar sa naših prostora.
Izložba ikona
Ova izložba priređuje se u okviru programa Evropske godine kulturne baštine (2018), kojim na nacionalnom nivou koordinira Ministarstvo kulture.
Kako je objavio Centar za zaštitu i proučavanje prica (CZIP), Sredozemne medvjedice, odlučile su se na veliki povratak.
Sa statusa kritično ugrožene vrste pred izumiranjem, zahvaljujući naporima nevjerovatnih entuzijasta, sredozemne medvjedice počele su da iznenađuju.
Populacija je ojačala i do 450 jedinki, a bilježe trend povratka u krajeve koje su nekada smatrale za svoj dom.
“Tako ih je danas moguće vidjeti na plažama u Grčkoj gdje se sasvim ležerno sunčaju. U Crnoj Gori posljednji put sredozemna medvjedica je zabilježena 1969. godine kada smo je svezali oko vrata, vukli po plaži, mazili i na kraju od velike ljubavi i ubili”, navodi CZIP.
Posljednja medvjedica na istočnom Jadranu živjela je u Hrvatskoj, a stručnjaci smatraju da je pitanje dana kada će se ova vrsta vratiti na naše obale.
“Ipak uz njih, ne ide krivolov dinamitom, betoniranje pećina i gomile otpada”, upozorava CZIP.
Na Tjentištu je zvanično počela sanacija spomen-područja u Dolini heroja, koje je bilo ugroženo klizištem.
Direktor Nacionalnog parka „Sutjeska“ Dejan Pavlović rekao je Srni da je ukupna vrijednost projekta dva miliona KM, te da će sanacija biti realizovana u tri faze, a trebalo bi da bude završena za 70 dana.
„Zahvaljujući podršci vlada Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, koje su reagovale kada se klizište pokrenulo i koje zajedno obezbjeđuju finansijsku podršku od dva miliona KM, dočekali smo da radovi počnu. Mašine su jutros stigle i odmah se počelo sa radom“, naveo je Pavlović.
Prema njegovim riječima, prvo će biti riješen problem odvodnih cijevi i podzemnih voda, kopletan drenažni sistem, nakon čega će cijeli plato ispred spomenika i okolo biti zamijenjen.
„Sav mermer će biti mijenjan i ostaju završni radovi, postavljanje stepenica i uređenje“, najavio je Pavlović i dodao da očekuje da će sve biti završeno do jeseni.
Osim sanacije spomen-područja, u najstarijem nacionalnom parku u BiH, uskoro će početi i restauracija spomen-kuće Bitke na Sutjesci.
„U saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, nakon 25 godina počeće restauracija fresaka unutar spomen-kuće. Oni će nam poslati stručnjake za taj posao i konačno će i ovaj grandiozni objekat biti uljepšan i biće mu vraćen izgled koji zaslužuje“, naglasio je Pavlović.
Nakon obilnih kiša u februaru pojavilo se klizište koje je zaprijetilo da uništi spomen-područje.
Tjentište foto Boka News
Klizište je odnijelo pola brda neposredno ispod spomenika borcima koji su poginuli u Bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu, te ugrozilo i kosturnicu, u kojoj je sahranjen 3.301 borac Narodnooslobodilačkog rata.
Klizište je zahvatilo i prilazne stepenice koje vode od podnožja prema spomeniku, a bujice su uništile i popločani plato.
Izvođač radova je preduzeće „Ilidža putevi“ iz Istočnog Sarajeva.
Bogata kulturna ponuda tokom ljeta u Kotoru nastavlja se i ove godine, a biće i nekoliko novina najavila je potpredsjednica opštine Kotor Liljana Popović Moškov.
„Novina je predviđena i za bedeme gdje će svakog jutra u terminu od 8 i 30 do 10 i 30 biti priređivan performans posvećen starim kotorskim zanatima, uz aktivno učešće turista. Na kraju oni dobijaju pergament – zahvalnicu grada Kotora za učešće u aktivnostima i doprinosu u čuvanju od zaborava pomenutih zanata”, kaže Popović Moškov.
Inače, prošle godine uvedena su i dva nova programa: Otvoreni kotorski trgovi i Kotorski vremeplov.
Bokeljski vremeplov
Manifestacija posvećena modi biće produžena i imaće više programa. Umjesto nekadašnje „Smotre mode” novo dešavanje pod nazivom „Umjetnost i moda” trajaće četiri dana, a uključuje i adekvatne izložbe i performanse.
Kada je riječ o dešavanjima koja su Kotor visoko pozicionirala na mapi kulturne i turističke ponude i ovog ljeta aktuelni su programi KotorArta: Festival klapa Perast, Festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike i Pjaca od filozofa.
Mjesnog odbora Demokratske partije socijalista Kamenari, na čelu sa mještanima Ilijom Andrićem i Nenadom Miševićem, okončana je rekonstrukcija puta u zaleđu Kamenara do groblja crkve Svete Ane.
Prva dionica puta, u dužini od 60 metara, uspješno je završena još u aprilu zahvaljujući donacijama preduzeća „Katunjanin” i „Krušo”. Započeti posao u utorak je u potpunosti realizovan betoniranjem druge dionice u dužini od 80 metara.
Ovaj put predstavlja značajnu lokalnu saobraćajnicu za komunikaciju mještana Kamenara.
– U narednom periodu planiramo dodatne aktivnosti koje će biti usmjerene na razvoj našeg mjesta. Želimo da u svakodnevnoj komunikaciji sa lokalnim stanovništvom ustanovimo ono što je posebno značajno i funkcionalno, i da na tome radimo. Građani Kamenara to zaslužuju. Ovom prilikom možemo najaviti još jedan projekat koji će uskoro biti realizovan u Kamenarima. To je izgradnja tribina na sportskom terenu Osnovne škole „Orjenski bataljon” – kaže Ilija Andrić.
Iz hercegnovskog odbora DPS-a su istakli da će nastaviti, shodno mogućnostima, da i u budućnosti daje svoj doprinos u funkcionisanju svih naselja u Herceg Novom.
– Iako ne raspolažmo sredstvima lokalnog budžeta, nastojimo da aktivno učestvujemo u funkcionisanju našeg grada. Iza konkretne podrške stoje ljudi koji vole ovaj grad i pomažu njegov razvoj. Uvjeren sam da će to prepoznati i građani – kazao je Slobodan Radović Krušo, predsjednik hercegnovskog odbora DPS-a.
Sajam suvenira i rukotvorina održati u subotu, 23.06.2018. godine na Trgu magnolija u Tivtu, sa početkom u 18 sati.
Već tradicionalni događaj na kojem će se predstaviti brojni domaći izlagači sa svojim maštovito urađenim rukotvorinama se održava u organizaciji NVO „Harlekin“ i pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat.
U zabavnom dijelu programa nastupiće Klapa „Škuribanda“ od 21 sat.
Ljeto na sjevernoj zemljinoj hemisferi zvanično počinje danas u 12 sati i sedam minuta, dok na južnoj zemljinoj hemisferi u isto vrijeme počinje zima.
Na dan početka ljeta obdanica je najduža, a noć najkraća.
Nasuprot uobičajenom mišljenju da je ljeti Zemlja najbliža Suncu, ona je tada najdalja od njega i u tzv. afelu će biti 6. jula u 18 časova i 46 minuta.
Za stanovnike sjeverne Zemljine polulopte ljeto počinje u onom trenutku kada je pravac sjevernog dijela Zemljine ose najbliži Suncu. Toga dana visina Sunca u podne je najveća tokom godine.
U istom trenutku za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje zima. Ali ni tamo nije pretežno hladno zbog velikog udaljavanja od Sunca, već zbog toga što je tog trenutka južni nebeski pol najudaljeniji od Sunca.
Zato Sunce u podne tog dana dostiže najmanju moguću visinu tokom godine. Naravno da hladnoći doprinosi najkraća obdanica, a tek je na trećem mjestu po uticaju i pomenuto najveće udaljenje Zemlje od Sunca, objašnjavaju iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković
Dio zapadnog predziđa dubrovačkih zidina svečano je otvoren za javnost u srijedu navečer, nakon godinu i po dana duge i 2,5 milijuna kuna vrijedne obnove koju je provelo Društvo prijatelja dubrovačke starine (DPDS).
Tajnik DPDS-a Denis Orlić istaknuo je tom prilikom kako je obnova predziđa od tvrđave Minčeta do bastiona Pile počela u novembru 2016. godine.
„Prošle godine smo završili tvrđavu Minčeta s rasvjetom, a ove godine smo došli do kule od Pila. Ostalo nam je još obnoviti kule Puncjela i Bokar i izaći ćemo na predio vrlo zanimljivog arheološkog lokaliteta Sveti Andrija. Ovo je vrlo vrijedan dio zidina koji kao novost otvaramo za javnost. Omogućili smo uvid u još jedan dio baštine, ali i rasteretili zidine. S obzirom da je većim dijelom u hladovini, bit će je ugodno obilaziti“, rekao je Orlić.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je DPDS još jednom pokazao koliko je za Dubrovnik važna obnova spomeničke baštine.
Dubrovačke zidine foto Hina
„Ovo je još jedan dodatni turistički sadržaj u ponudi grada, a ujedno i primjer kako obnavljati spomeničku baštinu. Zahvaljujem DPDS-u na uspješnoj suradnji nakon kraja svih nepotrebnih sukoba koji su vodili k netrpeljivosti i borbi za prevlast nad zidinama. Zidine su gradske, a njima zajednički upravljaju Grad Dubrovnik i DPDS, koji se sad koncentrirao na svoj prioritet – obnovu baštine na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Mi to prepoznajemo i potičemo, jer je nužno širiti sadržaj izvan Dubrovnika“, izjavio je Franković.
Predsjednik Nadzornog odbora DPDS-a Zoran Zec rekao je kako Društvo nastavlja služiti gradu i građanima, javnom i općem interesu.
„DPDS se i ovdje potvrđuje kao afirmirani zaštitnik i obnovitelj dubrovačke povijesne baštine te kao jedan od najvećih investitora s kontinuitetom ulaganja u zaštitu i obnovu“, izjavio je Zec.
