Slušajte nas | Boka News

Abović: Tjeskoba zabrinjavajućih analogija

-

30/05/2018 14:31

Abović: Tjeskoba zabrinjavajućih analogija

Na SFRJ se iz pozicije današnje Crne Gore i aktuelnog crnogorskog društva može gledati iz dvije perspektive. Jedna je emotivna; za istu se uobičajio naziv jugonostalgičarska, a za ljude koji se prema bivšoj nam zajedničkoj državi odnose emotivno- uglavnom sa žalom za tim vremenom- jugonostalgičari. Ta perspektiva gledanja na SFRJ obično se iscrpljuje u nekoliko više-manje stalnih konstatacija: tada smo živjeli bolje; nije bilo današnjih granica među bivšim republikama;lična bezbjednost građana bila je na mnogo većem nivou nego danas; školovanje i zdravstvo bili su besplatni, pasoš SFRJ bio je jedan od najuvaženijih u svijetu itd., itd. Lanac ovih konstatacija obično se završava onim sjetnim:”Eh, nikad više neće nam biti dobro kao tada”. Ma koliko da je najveći broj ovih konstatacija zaista istinit i tačan, od njih- kao i uopšte od emotivnog odnosa prema SFRJ- za aktuelni trenutak i za budućnost današnje Crne Gore ipak nema nikakve intelektualne i praktične koristi.

Druga moguća perspektiva gledanja na SFRJ iz pozicije aktuelnog crnogorskog društva i savremene Crne Gore je racionalna, analitička. Ta perspektiva isključuje emocionalno angažovanje posmatrača; ona je, međutim- makar za određeni broj ljudi u Crnoj Gori- sa jedne strane veoma korisna, a, sa druge, isto toliko i zabrinjavajuća. Da naglasim: u ovom članku neću se baviti analizom društva, političkog sistema i opšte situacije u SFRJ te uzrocima raspada zajedničke države (većine) južnoslovenskih naroda uzetimsamima po sebi.

Zanima me isključivo sistemsko-poredbena perspektiva: odnos i korelacija određenihpolitičko-društvenih faktora i realija koji su egzistirali u bivšoj SFRJ sa istim tim društveno-političkim faktorima i realijama koji egzistiraju i u savremenoj CG. Barem tri analogije između bivše SFRJ i savremene CG veoma su upadljive, i morale bi biti indikativne za sve one koji su iskreno zainteresovani za dobrobit ( i uopšte opstanak) Crne Gore.Prva analogija između SFRJ i CG tiče se prirode političkog sistema: SFRJ bila je totalitarna država, na čelu koje se punih 35 godina nalazio diktator koji je imao polubožanski status. U SFRJ nije postojao društveni dogovor iz kojeg bi proizašao istinski Ustav, a onda redom politički sistem i institucije. Na kraju su diktator-polubog koji je apsolutistički upravljao tom državom i njegov kult ličnosti ostali praktično jedino vezivno tkivo među narodima i republikama bivše SFRJ.

Svi znamo koliko je trajala država na čijem ječelu bio taj diktatorposlije njegove smrti.Nameće se sljedeći nesumnjivi zaključak. Pakleno trojstvo: koncentracija cjelokupne vlasti i moći vlasti u rukama jednog čovjeka, odsustvo snažnih- od volje bilo kojeg političara na vlasti u republikama ili na saveznoj razini- nezavisnih institucija ( prije svega odsustvo takvih institucija na razini tadašnje savezne države) i, iznad svega, dugogodišnji totalitarni princip vladanja- koji je od najvećeg broja državljana SFRJ formirao autoritarne ličnosti ( u Fromovom značenju tog pojma), a ne slobodne građane koji kritički promišljaju stvarnost i život- bio je jedan od dva ključna faktora koji su doveli do nestanka SFRJ. Ljudi koji su 35 godina bili drilovani da se klanjaju jednom diktatoru i jednoj ideologiji ( komunizmu), ljudi koji su u Titovom režimu oblikovani kao neslobodni i sa dubokom unutarnjom potrebom za vođom koji će biti na njihovom čelu-ti i takvi ljudi poslije pada Berlinskog zida i globalnog kraha komunizma prirodno su potražili nove vođe i novu kolektivističku ideologiju. I našli su ih u likovima diktatora koji su se krajem osamdesetih pojavili u republikama bivše SFRJ. Te nove vođe propovijedale su novu-staru kolektivističku ideologiju: nacionalizam. I te nove vođe su ( tu se prije svega misli na nacionalne lidere Srba, Hrvata i Bošnjaka)- zloupotrebljavajući nacionalna osjećanja ljudi i njihovu autoritarnu (ne)svijest- u građanskom ratu koji je uslijedio svjesno i namjerno u krviuništili SFRJ kako bi- svaki u okviru svoje republike- lakše realizovali i ostvarili ličnu nekontrolisanu vlast. Ovaj kratki ekskurs u prirodu vlasti u SFRJ ima samo jedan cilj: da pokaže koliko je za budućnost jedne države opasno kad neki moćan pojedinac svjesno marginalizuje, slabi i obesmišljava institucijete zemlje, te kad svu moć koncentriše u svojim rukama vladajući i upravljajući kao diktator. Lako ćemo se složiti da je i aktuelno crnogorsko društvo- uprkos formalnoj demokratiji, formalnom višepartizmu i formalnom zalaganju za snažne institucije- suštinski takođe totalitarno, sa institucijama koje postoje tek pro forme. I, konačno, da Crnom Gorom- na prototipno apsolutistički način- vlada njen Gospodar.

Druga analogija između SFRJ i CG nadovezuje se na prvu i tiče se nacionalne strukture: SFRJ bila je višenacionalna država, u kojoj je- takođe za gotovo čitavo vrijeme njenog trajanja- tinjala međunacionalna netrpeljivost. Taj problem posebno je bio izražen u odnosima izmeđunjena dva najveća naroda- Srba i Hrvata, ali ništa bolji nisu bili ni odnosi između Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji; šezdesetih i sedamdesetih godina pojavljuje se i problem definisanja nacionalnog ideniteta Muslimana-Bošnjaka. Međunacionalna netrpeljivost u SFRJ- koja je imala svoje duboke istorijske korijene- nikad u toku trajanja te države nije se pokušavala ozbiljno rješavati; ozbiljno znači mučnim i teškim, ali demokratskim i iskrenim dijalogom. Naprotiv: smišljena je i lansirana lažna parola bratstva koja je (po)služila kao tepih ispod kojeg su gurani svi problemi nacionalne provenijencije. Opet ćemo se lako složiti: i aktuelna Crna Gora je višenacionalna država u kojoj ( nažalost) postoji poprilična međunacionalna netrpeljivosti suprotstavljeni nacionalni programi: i dalje istrajavaju međunacionalne netrpeljivosti koje imaju korijene u bližoj ili daljoj prošlosti, ali su u međuvremenu- sistematskim djelovanjem režima- ozbiljno produbljene i identitetske podjele u okviru većinskog pravoslavnog stanovništva. Ni u savremenoj CG- baš kao ni svojevremeno u SFRJ- tim međunacionalnim predrasudama i netrpeljivostima niko se ozbiljno ne bavi i niko ih ne pokušava javno postaviti kao problem koji zahtijeva dugotrajno i naporno rješavanje. Samo su floskule koje služe kao tepih pod koji se gura ovaj problem donekle nove u odnosu na doba SFRJ. Cjelovite istine radi, treba notirati sljedeće: za razliku od SFRJ, u savremenoj CG ne postoje republike ili neke slične administrativne jedinice sa- u okviru njih- dominantnom koncentracijom jedne nacije ili- kao u slučaju BiH- više nacija, što je bio slučaj u SFRJ. To, međutim, nije utjeha zbog toga štou savremenoj CG postoje podjele drugačije vrste: podjela na Staru Crnu Goru i na teritorije koje su Crnoj Gori prisajedinjavane kasnije, podjele na plemena u kojima je uvijek “jednih” više, a “drugih” manje, podjele na pojedine regije itd. Neriješen problem međunacionalne netrpeljivosti uvijek će naći neke linije razgraničenja i podjela.

Treća analogija između bivše SFRJ i aktuelne Crne Gore tiče se velikog vanjskog duga. SFRJ je ( za to vrijeme) bila značajno zadužena zemlja: zemlja sa relativno velikim vanjskim dugom. CG je kao nezavisna država to isto danas. Kad je MMF polovinom osamdesetih godina pooštrio prema SFRJ mjere vraćanja vanjskog duga, SFRJ je ušla u ozbiljnu ekonomsku krizu koja je rezultirala povećanim nezadovoljstvom stanovništva. Valja se bojati da će i CG- tim prije zbog konstantnog nastavka zaduživanja- jednom doći u poziciju u koju je SFRJ došla polovinom osamdesetih. SFRJ, međutim, imala je i dvije velike prednosti u poređenju sa savremenom Crnom Gorom. Prvo, bila je država velike socijalne ujednačenosti, za razliku od savremene Crne Gore koja je zemlja velike i nezdrave socijalne raslojenosti. Drugo, SFRJ bila je država u kojoj kriminal i korupcija ni izbliza nisu bili vitalni problem, za razliku od CG koja je duboko kriminalizovana i korumpirana zemlja. No, i pored ova dva socijalna faktora koji su bili pozitivni ( i koji ni najmanje nisu nebitni) SFRJ nije opstala; oni negativni, maloprije opisani, imali su veću specifičnu težinu. A u Crnoj Gori čak ni ova dva socijalna faktora nisu, nažalost, pozitivni; naprotiv.

Analogije mogu, a i ne moraju biti znakovite. Mogu, a i ne moraju imati dublje značenje. Mislim da su analogije sa SFRJ i njenom sudbinom koje sam naveo- i u izvjesnoj mjeri nastojao eksplicirati- (ipak) više nego dovoljno utemeljene da se svaki misleći čovjek- kojem je Crna Gora iskreno na srcu- ozbiljno zapita: kuda mi to idemo i jesmo li mi koji smo živjeli u SFRJ i koji pamtimo tu zemlju ovo već jednom prošli?

/prof. dr Miomir Abović/

Maslinari iz Slovenije posjetili Pelinovo

Boka News

-

30/05/2018 10:57

0

Maslinari iz Slovenije posjetili Pelinovo

Maslinari iz Slovenije, među kojima i ovogodišnji dobitnik zlatne medalje za kvalitet ulja na “Noćnjaku” u Vodicama (Hrvatska), posjetili su Stari kameni mlin Zadruge uljara i maslinara u selu Pelinovo u Gornjem Grblju, opština Kotor.

Maslinari su posjetili i maslinjake porodice Vujović u istom selu. Na obostrano zadovoljstvo, dogovorena saradnja između organizacija ali i pojedinih proizvođača.

Saradnja MD “Boka” i TO Tivat – maslinari pripremaju četiri manifestacije tokom ljeta

Uz podršku Turističke organizacije Tivat, na čiju inicijativu je ozvaničena saradnja između ove dvije organizacije, MD “Boka” organizuje četiri manifestacije promotivno izložbenog karaktera, u cilju popularizaije domaćeg proizvoda i obogađivanja turističke ponude grada.

U toku tri ljetnja mjeseca, posjetioce ćemo upoznati sa lokalnim proizvodima tipičnim za mediteransku ishranu.

U Kalendaru dešavanja TO Tivat, u toku ljetne sezone, izložbe ”Bokeška maslina” i ”Noć tradicionalnih proizvoda”, održavaju se 19. juna (Šetalište Pine), 15.jula (Trg Magnolije), 7.avgust (Trg Magnolija), 13.avgust (Šetalište Pine).

Promocija knjige Glasovi iz Doklee Miraša Martinovića u Baru

Art

Boka News

-

30/05/2018 10:11

0

Promocija knjige Glasovi iz Doklee Miraša Martinovića u Baru

U izdanju Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Skaner studija, nedvano je objavljena nova knjiga Miraša Martinovića Glasove iz Doklee, koja će biti premijerno promovisana u Dvorcu kralja Nikole – Bar, u četvrtak 31. maja, sa početkom u 20 časova. Moderator večeri biće Mirolsav Jovanović Timotijev, koji će predstaviti knjigu i razgovarati s autorom.

Ovo neobično književno djelo čini trideset pet proznih odrednica, markantnih tačaka, atipičnih ličnosti i događaja iz dugovjekovnog trajnja na prostorima koje zahvata Crna Gora, ali i onih izvan tih granica, sa kojima su ovi prostori imali stvarne dodire i nevidljive pulsacije. Neka vrsta enciklopedije mrtvih u kojoj sve žive.

„ Knjiga Glasovi iz Doklee treba da bude u biblioteci nacionalne akademije i u svim važnim državnim institucijama kulture, jer je to moderni roman koji svojim encklopedijskim karakterom, pričama i podacima koje sadrži, upućuje čitaoca na ono što je duhovna mjera jednog naroda, njegove legende, mitovi, istorija, pismo i jezik. Bez ove knjige neće se moći sagledati identitet Crne Gore u svojoj cjelovitosti, jer nam ona potvrđuje milenijumski kontinuitet jedne kulture, besprekidnost trajanja jedne zemlje i njene bogate tradcije“, riječi su mr Aleksandre Vuković na omotnici knjige.

Održana prva Big Data Sailing Academy

Prst u more

Boka News

-

30/05/2018 10:01

0

U dubrovačkom arhipelagu uspješno je održan edukacijski program na jedrilicama, Big Data Sailing Academy. Od 19. do 26. maja, u organizaciji Business Sailing Experience Agency, polaznici su tjedan dana jedrili oko dubrovačkih Elafita i Mljeta gdje im je svaki dan na drugoj lokaciji održana big data edukacija.

Tokom sedam dana sudionici su plovili oko Dubrovnika, posjetili svjetionik Sv. Andrija sagrađen davne 1873. i penjali se po stonskim zidinama. Tri najveća otoka Elafita su poslužili kao savršene luke za brojne jedrilice tijekom stoljeća pa tako i za Big Data Sailing Academy. Ali najveće oduševljenje među sudionicima je izazvao Nacionalni park Mljet i njegova jezera. Budući da je većina sudionika iz Zapadne Europe, priznali su da nisu ni mogli zamisliti takve ljepote na Starom kontinentu.

Edukacijski program na jedrilicama novi je koncept koji je razvijen u Business Sailing Experience Agency. Svakoga dana sudionici su započeli s opuštajućim jedrenjem prema željenoj destinaciji. Jedrilice pritom služe kao plutajući hoteli ali su također idealne za razvijanje timskog duha među prisutnima. Ta kohezija potom donosi veću opuštenost prilikom edukacija što naravno rezultira kvalitetnijim učenjem.

Big Data predavanja organizirana su od strane Poslovne Inteligencije. Stručnjak iz vodeće hrvatske kompanije za analizu podataka pripremio je edukaciju koja kombinira praktična znanja i teorijske koncepte. Budući da je Big Data u kratkom roku postala nezamjenjiv dio poslovanja brojnih kompanija, povećala su se i potrebna ulaganja u edukaciju. U narednim godinama se očekuje eksponencionalni rast količina sakupljenih podataka, pa je nužno organizirati i kvalitetno obrazovanje ljudi.

Održavanjem Big Data edukacija na jedrilicama BSE Agency je pokazala da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal na stranom tržištu za ponudu dodatne vrijednosti u turizmu. Organiziranjem predavanja o aktualnoj temi na jedinstvenoj platformi jedrilica možemo ponuditi puno više sadržaja od uobičajenoga. Ovakav koncept pogotovo je pogodan za razvijanje ponude pred i post sezone.

Nakon uspješnog prvog izdanja Big Data Sailing Academy, fokus se prebacuje na sljedeće evente još većih razmjera. U listopadu u akvatoriju Trogira, BSE Agency organizira 39. Ariane’s Cup, gdje će se okupiti preko 900 jedriličara iz Europske svemirske industrije te 3 regate za stručnjake digitalne industrije, cirkularne ekonomije i industrije otvorenih inovacija. Navedene regate će također imati inspirativan popratni sadržaj te će ugostiti predavače iz najvećih svjetskih kompanija poput IBM-a, Microsofta i Oracla.

Osim ljetnjih, Iberia uvodi zimske letove od Madrida prema Zagrebu i Dubrovniku

Region

Boka News

-

30/05/2018 9:52

0

Osim ljetnjih, Iberia uvodi zimske letove od Madrida prema Zagrebu i Dubrovniku

Španjolska aviokompanija Iberia otvorila je svoje ljetne linije od Madrida prema Dubrovniku, Zagrebu i Splitu, no njeni avioni letjet će i tokom zimskih mjeseci prema Zagrebu i Dubrovniku, izvijestila je kompanija u utorak.

Iberia od 2008. godine prevozi putnike prema Hrvatskoj tijekom ljeta, no nikada nije imala letove tokom zime. Deset godina kasnije odlučila ih je uvesti pa će dva puta tjedno polijetati prema Zagrebu i Dubrovniku. Putnici će moći iz Madrida ići prema jednom gradu, a vratiti se iz drugoga.

Broj španjolskih gostiju u Hrvatskoj raste godišnje po stopi od 10 posto. Za njih se natječu i Iberijini konkurenti Croatia Airlines i Norwegian Air.

U petak su iz Madrida poletjeli prvi sezonski avioni Iberije prema Dubrovniku i Zagrebu, a od 1. juna će im se priključiti i oni za Split. Španjolska se oporavlja od dugogodišnje ekonomske krize s godišnjim rastom BDP-a od oko 3 posto, dok stopa nezaposlenosti iznosi 16 posto.

„Naša baština – svjetska baština“

Boka News

-

30/05/2018 9:42

0

„Naša baština- svjetska baština“ naziv je okruglog stola koji će u petak 1.juna biti priređen u cerkvi Sv. Pavla u Kotoru, sa početkom u 9.30 sati.

Skup priređuje NVO „Društvo prijatelja bokeška baštine“, a podržala ga je Opština Kotor. Riječ je o prvoj od ukupno tri javne tribine koje će se prirediti u sklopu projekta čiji je cilj upoznavanje šire crnogorske javnosti sa vrijednostima i atributima zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, a koji su bili značajni za njegovo upisivanje na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

O vrijednostima, granicama i istorijatu zaštite ovog podrulja govoriče renomirani stručnjaci iz razih oblasti poput mr Jovana Martinovića, dr Milenka Pasinovića, dr Ilije Laloševića, mr Zorice Čubrović, prof. Boška Mačića i Aleksandre Kapetanović, a predviđeno je i da učesnici skupa nakon diskusije, brodom obiđu zaštićeno područje Kotorskog zaliva.

Zbor građana MZ Krtoli: Radikalne mjere ako uskoro ne bude asfalta

Boka News

-

30/05/2018 9:30

9

Zbor građana MZ Krtoli: Radikalne mjere ako uskoro ne bude asfalta

Ukoliko se najkasnije za sedam dana ne nađe model finansiranja i ne započnu radovi na ponovnom asfaltiranju oko 5 kilometara lokalnog puta Tivat-Radovići koji je već mjesecima raskopan radi izgradnje dva vodovoda, stanovnici Krtola preduzeće radikalne mjere koje podrazumijevaju i zabranu svima osim mještanima, da ulaze na područje tog dijela opštine Tivat – zaključeno je preksinoć na Zboru građana ove Mjesne zajednice.

Skup održan u Radovićima pokazao je dvije stvari: jedinstvo mještana i velikih stranih investitora prisutnih na ovom području – Luštice Development i Qatari Diara u zahtjevima da im se pod hitno obezbjedi normalan i siguran put, te apsolutnu nezainteresovanost Opštine Tivat za riješavanje ovog problema. Naime, osim Elvisa Mustajbašića, savjetnika za MZ u kabinetu gradonačenice Tivta, niko iz Opštine nije se odazvao pozivu na novi sastanak sa mještanima koje je lokalna uprava prethodno iznevjerila, obećavši im da će raskopani put biti saniran i asfaltiran najkasnije do 1.juna. To se nije dogodilo, izvođači „Jedistvo“ iz Užica i „Elang“ iz Nikšića još grade ili ispitiju nove cjevovode, a oko 5 kilometara jedine drumske veze poluostrva Luštica sa ostatkom države, na potezu od kotprske raskrnice do Radoviča, liči na horor, umjesto na put kakav poznaje 21.vijek. Opština koja namjerava da Porto Montenegru oprosti 5,6 milione eura duga za komunalije, pravda se da navodno nema novca da sama ponovno asfaltira put kroz Krtole i traži od ovdje prisutnih velikih stranih investitora da i oni učestvuju u tom poslu.

O stepenu nebrige Opštine za probleme mještana govori i podatak da lokalna uprava, iako je to radila ranije, za Zbor Krtoljana preksinoć nije obezbijedila traženi razglas i video projektor, niko od brojnih lokalnih funkcionera nije došao na skup, a usred zbora koji se održavao u ionako zagušljivoj sali Doma kulture u Radovićima, pored nje je prošao specijalni kamion sa uređajem za zaprašivanje komaraca, što je izazvalo polušaljive-poluogorčene komentare da lokalna uprava namjerava da se insekticidom bori sa mještanima koji su preživjeli višemjesečno udisanje prašine sa potpuno uništenog lokalnog puta.

„Iako će nam to stvoroti ogromne dodatne probleme jer smo do guše u našem poslu, Luštica Development je spremna da izađe u susret molbi Opštine i da preuzmemo djelimično finasiranje, ali i kompetnu organizaciju izvođenja posla ponovnog asfaltiranja puta. Već smo uradili istražživanje tržišta i dobili nekoliko ponuda izvođača i ako se odmah krene u tak posao, mislim da se sve može završiti za mjesec dana odnosno do 1.jula. Potrebno je međutim da se Opština precizno dogovori sa nama, Qatari Diarom i vlasnikom hotela La Perla da i oni učestvuju u ovom za sve nas nephodnom poslu.“- kazao je Dejan Obradović iz Luštice Development dok je Jasmina Papić iz Qatari Diara poručila da su i oni spremni da pomognu, ali da do danas od Opštine još nisu dobili precizne informacije što to i u kolikim iznosima podrzumijeva, a na čemu insistira centrala Qatadi Diara u Dohi.

„Nije tačno da su nas iz Opštine o ovome ranije obavještavali jer smo njihov prvi dopis i to bez preciznih detalja, dobili tek 18.maja. Spremni smo da ulestvujemo u akciji da se finansira asfaltiranje obje trake ovog puta na čemu i mi insistiramo, ali to činimo samo radi mještana Radovića koje su naše komšije.“- kazala je Papić. Građani su aplauzom pozdravili stavove Luštice Development i Qatari Diara, optuživši Opštinu Tivat da zanemaruje svoje obaveze i da se ponašaju rasipnički.

„Imaju para za skupe koncerte i karnevale na Pinima, nove džipove i putovanja, a nemaju novca da se aflatira 5 kilometara puta u Krtolima. Pod hitno treba preduzeti radikalne mjere, jer već 4 mjeseca živimo u prašini i hasosu.“- istakao je Marko Stegić dok je Peđa Klakor istakao da da „uošte ne interesuje gdje će Opština naći pare za asfaltiranje, kad Portu oprašta 5,6 miliona i plaća milionske sudsske odštete, jednako kao što ni njih ne zanima odakle meni pare kad trebam platiti porez i odakle mi 400 eura koje sam juče dao za popravak razbijenih trapova na autu“.

Zoran Đurišić pitao je kome u Opštini mještani da se obrate sa odštetnim zahtevima za turiste koji im zbog nepodnošljivih uslva, odlaze iz apartmana i otkazuju rezervacije, odnosno oštećenja na automibilima, dok je Zora Milović kao medcinska radnica upozorila na pogubne posljedice koje po zdravlje mještana izaziva višemjesečno udisanje ogromne prašine što se diže sa raskopanog puta. Predsjednik MZ Krašići Tonko Petrović pridružio se zahtjevima mještana Krtola dodajući da je na svim žiteljima poluostrva Lušptica „da izvršimo veliki pritisak da se put konačno završi“.

Mještani su razmatrali i nacrt Plana područja posebne namjene morskog dobra koji je na javnoj raspravi, istakavši da obrađivači iz RZUP-a nisu uvažili ranije njihove i primjedbe žitelja Grblja da se odustane od dijela trase planirane izgradnje međunarodnog gasovoda iz Azerbejdžana. U nacrtu je ostalo da se gasovod gradi po sred Grblja i Krtola na potezu od uvale Trsteno do Pristana, a što su građani smatraju neprihvatljivim jer smatrajuda će se zbog toga rušiti brojne kuće i javni objekti, a oni biti prisiljeni na iseljavanje.

XVII Međunarodni festival klapa Perast od 28. do 30. juna

Boka News

-

30/05/2018 0:15

0

XVII Međunarodni festival klapa Perast od 28. do 30. juna

XVII Međunarodni festival klapa Perast 2018. koji će se održati od 28. do 30. juna, ponovo okuplja izvanredne klape iz okruženja i Crne Gore a svojim ukupnim programom uvijek pokušava da bude još bolji od prethodnog. To je uvijek izazov ali i obaveza prema ljubiteljima klapskog pjevanja u Boki, dužnost prema tradiciji Boke i njenom kulturnom nasljeđu, istorijskom i muzičkom.

U najavi festivalskih takmičenja, Međunarodni festival klapa Perast organizuje dvije promocije: 27.juna u Galeriji solidarnosti Kotor u 19.30 sati biće predstavljen Đorđa Begua koji već 40 godina živi u Dubrovniku, svirajući ali i praveći Lijericu, tradicionalni gudački instrument. Njegova knjiga nosi naslov Lijerica dubrovačkog kraja.

U Muzeju grada Perasta, 28.juna u 11 sati biće promovisan festivalski almanah, Liricu br. 6. Posvećena je maestru Mariu Kataviću koji je obradio za klapske partiture preko 100 starih zapisa iz Boke; Kube, Kuhača, Dionizija de Sarna San Đorđa sa kraja 19. vijeka uz posljeratne zapisivače Jovana Miloševića, Nikelu Hercigonju, Vidu Matjan i obrade narodnih pjesama iz Budve i Paštroviće naše vjerne saradnice dr. Zlate Marjanović. Lirica br.6 je antologijski izbora 50 partitura M.Katavića , među kojima su i obrade Kola Bokeljske mornarice.

Na promociji će najmlađa klapa Kotorski gardelini otpjevati upravo dvije obrade maestra Katavića.

Svečanim otvaranjem XVII Festivala, 28.juna u Perastu, najavljujemo i programe kulturnih događanja u Kotoru ovog ljeta, poručuju iz Međunarodnog festivala klapa Perast Osim čuvenih klapa Kaše iz Dubrovnika, Peružinki sa Paga, Praske iz Podstrane (dvostruki osvajač nagrada iz Omiša prošle godine), izvrsnih domaćih klapa Maris i Odive Belcanto, nastupiće i mladi glumci sa recitalima iz Priča o moru, gudački kvarter Vollmond i kvartet flauta Talia a uživaćemo i u dvije koreografije folklornog ansambla „Nikola Đurković“ iz Kotora.

Zatim 29. i 30.juna slijede programi ženskih i muških klapa kao i takmičenje kroz 10 premijera Novih klapskih pjesama. U Perastu se pjeva isključivo a cappella, taj tradicionalni i najteži klapski muzički izraz. Svaka od 25 klapa učesnica, uz to OBAVEZNO mora otpjevati bar jednu BOKELJSKU PJESMU (a imamo ih preko 300, od najstarijih notnih zapisa pa do novo komponovanih klapskih pjesama).

Kovačević: Ono što ostaje kao trajna vrijednost je nasljeđe otrgnuto od zaborava

Izvršni direktor Međunarodni festival klapa Perast Milan Mikan Kovačević istakao je da je tokom ovih godina festival ugostio najveća klapska imena, od pjesnika, kompozitora, etnomuzikologa, obrađivača i poznatih voditelja i već blizu 400 klapa iz čitavog regiona, među kojima i najpoznatije nosioce brojnih nagrada sa raznih festivala, posebno FDK Omiš.

“Tako će biti i ove godine. Njih sve ne dovodi samo prelijepi Perast i Boka, naša gostoljubivost i dobra organizacija Festivala. Iznad svega oni izuzetno poštuju naša dostignuća u njegovanju sopstvene kulturne baštine klapskog pjevanja.

To je duboki korijen iz kojega se grana to naše klapsko festivalsko stablo, raste i razvija se, donoseći svake godine neki novi prilog našoj muzičkoj kulturi. Prepoznato je to i od Opštine Kotor, Ministarstva kulture i T.O. Kotora , koji su pokrovitelji i najznačajniji sponzori, uz brojne prijatelje Festivala.

To je dakle vrlo prepoznati i cijenjeni muzički izraz Festivala u Perastu kojega i u regionu smatraju među najprestižnijim. Njegova osnovna odlika je čuvanje kulturne baštine klapskog pjevanja koje je zapravo nastavak vjekovne muzičke tradicije u Boki. Festival, kao manifestacija, sa izvrsnim klapama ipak prođe, ostaju brojne nagrade i svakako snimci tih izvedbi ali to je nekoliko festivalska dana.

Ono što ostaje kao trajna vrijednost je nasljeđe otrgnuto od zaborava: preko 300 partitura bokelsjkih pjesama, neke stare i preko vijeka, koje su dobile novi život kroz savremene klapske izvedbe, 70 novih klapskih pjesama premijerno napisanih i izvedenih u Perastu, knjige i naše Lirice koje se bave muzičkom baštinom Boke, pa Priče o moru– program kojim prikazujemo tu našu bokeljku štoriju po gradovima Crne Gore…

Konačno, ostaje i možda najvrednije- prijateljstva stvorena u Perastu sa ljubiteljima, akterima i stvaraocima iz klapskog svijeta“ – zaključuje Kovačević.

WWF: Podmornica koja prikazuje budućnost Jadrana uplovila u Poreč

Region

Boka News

-

29/05/2018 19:04

0

WWF: Podmornica koja prikazuje budućnost Jadrana uplovila u Poreč

Radi osvještavanja problema praznih mora, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) sagradila je podmornicu kroz koju se može vidjeti podmorje Jadrana kakvo nas očekuje za 30-ak godina ako ne krenemo putem održivog ribarstva, a ta je podmornica u utorak “uplovila” u centar Poreča.

Podmornica je u Poreču u sklopu aMORE festivala, gdje su svi posjetitelji mogli ući i pogledati edukativni film o podmorju budućnosti sve do kasnih popodnevnih sati.

“Festival aMORE prvi je festival u potpunosti posvećen moru, koji je i ove godine pripremio ‘more’ aktivnosti za najmlađe kako bi ih upoznao s očuvanjem mora na zabavan i uzrastu prilagođen način te osvijestio odgovornost koju imamo prema jednom od najvažnijih prirodnih resursa'”, rekla je direktorica festivala aMORE Petra Počanić.

Drugo izdanje aMORE festivala odvija se u Poreču i Zagrebu od 16. svibnja do 3. kolovoza. Za sve koji nisu imali priliku nazočiti događaju u Poreču, preporuke koju ribu kupiti, kao i recepte kako spremiti ribu na nov i zanimljiv način, mogu pronaći u on line verziji vodiča na www.kojuribukupiti.org, navodi WWF.

Ističe kako već više godina provode projekt osvještavanja ljudi o važnosti kakve proizvode iz ribarstva kupujemo, jer to direktno utječe na stanje ribljih stokova ne samo u Jadranskom, nego u svim morima svijeta. Osvještavanje građana krenulo je prije četiri godine kroz projekt Fish Forward, a trenutno se provodi nastavak tog projekta, koji uključuje i zemlje u razvoju kao što su Indija, Južnoafrička Republika, Filipini i Tunis. U WWF-u kažu kako Europska unija uvozi više od 50 posto ribe i proizvoda iz ribarstva, a polovica uvoza potječe iz zemalja u razvoju.

“Trenutno iz mora raznim mrežama i ostalim ribarskim alatima lovimo dva do tri puta više ribe nego što nam more može održivo osigurati. Tako se danas više od 90 posto svjetskih ribljih stokova iskorištava do maksimuma ili je već prelovljeno. Velika prepreka na putu prema održivom ribarstvu je ribolov bez kontrole te nezakonit ribolov. Veliki problem je i slučajan ulov neželjenih vrsta, kao što su dupini i kitovi, koji dodatno ugrožava mora i morske ekosustave”, istaknuo je u priopćenju Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adriji.

Osim riba i ostalih “stanovnika” mora, u WWF-u kažu kako su i ljudi koji ovise o moru kao izvoru hrane i prihoda također direktno ugroženi. Pored toga što osiguravaju gospodarsko preživljavanje 800 milijuna ljudi, proizvodi iz ribarstva osiguravaju i prehranu za tri milijarde ljudi diljem svijeta. Riba i proizvodi iz ribarstva bitan su i pristupačan izvor proteina, posebno u zemljama u razvoju, a negdje iznose i do 50 posto unosa životinjskih proteina u ljudskoj prehrani.

“Iako se na prvi pogled čini da su ‘obični’ građani nemoćni po tom pitanju, to nije tako. Odabirom održivih proizvoda iz ribarstva doprinosi se oporavku mnogih ribljih stokova i zaštiti morskih sisavaca, poput dupina i kitova. Glavni cilj projekta Fish Forward upravo je educirati kupce kako birati održive proizvode iz ribarstva. Tako su svi posjetitelji WWF-ove podmornice dobili tiskan WWF-ov vodič o održivim proizvodima iz ribarstva, koji mogu ponijeti sa sobom u kupnju kako bi znali odabrati pravu ribu”, ističe u priopćenju WWF.

Naši kočari kupe otpad iz mora, talijanske nije briga

Prst u more

Boka News

-

29/05/2018 18:57

0

Naši kočari kupe otpad iz mora, talijanske nije briga

Kad jadranski koćari bace mreže, osim ribe, školjaka i rakova, s morskoga dna podignu i neželjeni “ulov” – različite vrste čvrstog otpada koje na morsko dno dospijeva najvećim dijelom s kopna, ali i s brodova.

Priroda posla ribare tako čini najaktivnijim “čistačima” mora, što otvara mogućnost da postanu važnim dijelom rješavanja problema s otpadom.

Upravo je “Fishing for litter” – što bi se moglo prevesti kao “ribarenje smeća” – jedna od pilot-aktivnosti zajedničkog hrvatsko-talijanskog prekograničnog projekta „Smanjivanje i sprječavanje, integrirani pristup gospodarenju otpadom iz mora u Jadranu“ (ML-REPAIR) kojemu je s hrvatske strane jedan od projektnih partnera Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita.

Svi bi naši skupljali otpad

Voditelj projektnih aktivnosti ispred IOR-a, dr. sc. Pero Tutman iz Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, objašnjava kako je svrha projekta ML-REPAIR nastaviti dobru praksu uspostavljenu ranijim projektom: u Hrvatskoj se, naime, uklanjanje otpada koji se nađe u koćarskim mrežama prvi put provodilo kroz EU-ov projekt DeFishGear tijekom kojega su 22 broda dviju ribarskih zadruga, iz Hvara i Tribunja, “ulovila” gotovo 30 tona otpada, odnosno prosječno 50 do sto kilograma otpada po koćarici mjesečno (u petnaestak dana ribolova koliko su u prosjeku mjesečno na moru) ili prosječno oko pet kilograma po koćarici po jednom ribolovu. U ukupnim količinama otpada koji se našao u mrežama udio plastike (boce, vrećice i ostalo) bio je 42 posto.

– Suradnja u okviru DeFishGeara odnosila se na dogovor da koćari nađeni otpad ne vraćaju u more, nego da ga skupljaju u za to osigurane vreće. Projektom ML-REPAIR takva se praksa nastavlja. Naši koćari su – za razliku od talijanskih ribara – voljni i željni biti dio ovoga projekta, dobrovoljno skupljati i deponirati otpad koji im se nađe u mrežama – kaže dr. Tutman, dodajući da se “slatki” problem stvara time što sudjelovati želi više ribara nego što se može “pokriti” predviđenim budžetom i brojem iskrcajnih mjesta. Ribari za skupljanje otpada neće biti plaćeni, “niti su plaću tražili”, no predviđeno je da dobiju odgovarajuću ribarsku odjeću i obuću – radna odijela, rukavice, cipele, čizme i slično.
Za sudjelovanje u novom projektu kontaktirano je četrdesetak koćara iz ribarskih luka Vira i Križna Luka s Hvara, Vele Luke, Tribunja, Rogoznice i Brižina; oni će otpad skupljati u vreće i odlagati ga u kontejnere postavljene u ribarskim lukama. Težilo se tome da cijeli postupak uklanjanja otpada iz mora bude što jednostavniji za ribare i da im ne uzrokuje izravne ili neizravne troškove.

Odakle stiže smeće

No, ribari su i sami vrlo svjesni koristi od čišćenja mora, s obzirom na to da im onečišćenje mora stvara izravne ekonomske troškove uzrokovane smanjenjem kvalitete i količine ulova, potencijalnom opasnosti za zdravlje posade, opasnošću od gubitka mreža, zaglavljivanja propelera, oštećenja rashladnih uređaja i slično.
Druga pilot – aktivnost u okviru projekta ML-REPAIR odnosi se na praćenje i uklanjanje otpada i izgubljenih ribolovnih alata na morskom dnu na područjima s obje strane Jadrana uključenima u mrežu Natura 2000, kao i na više lokacija u Splitsko-dalmatinskoj te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Idućeg tjedna na redu je monitoring na Paklenim otocima. Za razliku od čišćenja, koje se obavlja bez prikupljanja sveobuhvatnijih podataka, monitoring kvalificira i kvantificira otpad na promatranom području, pokušava odrediti potječe li, na primjer, od lokalnih turističkih aktivnosti ili je došao iz nekog drugog izvora.
Dok je priobalna voda opterećena otpadom s kopna, vanjske strane otoka opterećene su otpadom koji iz susjednih zemalja, prvenstveno iz Albanije, donose vjetar i uzlazne morske struje. Dr. Tutman je na južnodalmatinskim plažama zatrpanima “uvoznim” smećem – plastičnim bocama za vodu, kozmetičkom ambalažom… nalazio i medicinski otpad, ampule u kojima je još bilo krvi, igle u navlakama i drugo. Jedan dio tog otpada s vremenom potone i dospijeva na morsko dno.
– Za Jadran se može reći da je još uvijek relativno čisto more, ali ako se nastave negativni trendovi, uključujući i donošenje na naše obale prekograničnog smeća i otpada, situacija bi se mogla značajno pogoršati – zaključuje dr. Tutman.

Plaže pune plastike i – štapića za uši

Prema najsvježijim podacima dobivenima monitoringom izabranih plaža u okviru programa monitoringa otpada iz mora na hrvatskom dijelu Jadrana, u strukturi otpada sa svih istraživanih područja većina zabilježenih predmeta izrađena je od umjetnih polimernih materijala, odnosno plastike koja je činila 95,02 posto ukupno nađenih predmeta (većinu otpada u moru čine razne vrste plastikâ, čija se globalna proizvodnja svake godine povećava s trendom od pet posto, što će, ako se taj trend nastavi, dovesti do dodatnih 33 milijarde tona plastičnih masa širom svijeta do 2050. godine). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripadaju predmeti od drva (1,58 posto), slijede staklo/keramika (0,94 posto), predmeti od metala (0,84 posto), gume (0,59 posto), tekstila (0,39 posto), te papira (0,29 posto). Od ukupno zabilježenih predmeta samo je oko 0,1 posto klasificirano kao neidentificirano i/ili kemikalije.
Analizom otpada naplavljenog na plažama, prema brojnosti, utvrđeno je da su najučestaliji pronađeni predmeti higijenski štapići za uši, potom komadi plastike veličine od 2,5 do 50 centimetara.

Projekt vrijedan milion eura

„Smanjivanje i sprječavanje, integrirani pristup gospodarenju otpadom iz mora u Jadranu“ (Reducing and preventing, an integrated approach to marine litter management in the Adriatic Sea, skraćeno ML-REPAIR) jednoipolgodišnji je projekt “težak” milijun eura, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), putem programa INTERREG koji potiče prekograničnu suradnju dviju zemalja koje dominiraju na Jadranskom moru, Italije i Hrvatske. Uz Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, projektni partneri iz Hrvatske su i Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Vodeći projektni partner iz Italije je Sveučilište Ca’Foscari iz Venecije.