Veče planinske fotografije

0

„Veče planinske fotografije“ održano je sinoć u prostoru NVO „Orka“ u Herceg Novom. Izuzetno posjećenoj večeri uz projektovanje odabranih fotografija, govorili Željko Starčević (Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i PK „Subra“), odnosno, Isidor Stankov (profesionalni fotograf).

Starčević je u svom izlaganju predstavio Orjen, podsjetivši da jedna fotografija zamjenjuje hiljadu riječi, te ta je zbog toga kvalitetna fotografija, uz kratki popratni tekst, najefikasniji promoter ove  lanine. U projekciji blizu 200 najzanimljivijih fotografija, prikazao je ovu planinu iz različitih aspekata, kroz spektakularne panorame, fotografije ljudi, ali i životinja u planini, fotografije munike-biljnog simbola Orjena, odnosno kamena i tradicionalne gradnje u kamenu, kao drugog važnog simbola ove kraške dinarske planine.

Stankov je sa svoje strane, ukazao na mogućnosti i ograničenja profesionalne i amaterske foto-opreme, naglasivši da su tehničke mogućnosti današnjih najprostijih foto-aparata i mobilnih telefona toliko uznapredovale, da se uz malo truda i strpljenja i sa njima mogu dobiti sasvim dobri rezultati. Nasuprot toga, profesionalna oprema vrijedi jedino uz adekvatno znanje o korišćenju, a u protivnom je ne bi trebalo ni nabavljati, kako zbog pozamašne cijene, tako zbog težine i gabarita, ali ponajviše zbog završnog proizvoda-fotografije, koja će bez dovoljno znanja korisnika najčešće biti lošija od one sa puno jednostavnijih i jeftinijih uređaja.

Organizator i domaćin događaja je NVO “ORKA” – organizacija za reanimaciju kulture i aktivizam. „Veče planinske fotografije“ je događaj iz zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, dok su organizatori pojedinačnih dešavanja: PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Oba crnogorska aerodroma prate trendove rasta aviosaobraćaja u regionu

0
Sa aerodroma Tivat

Oba crnogorska aerodroma u 2017. godini zabilježili su značajan rast obima prometa putnika, čime prate rastuće trendove kada je aviosaobraćaj u regionu bivše Jugoslavije u pitanju.

Prema listi koju je juče objavio portal Exyuaviation, aerodrom Tivat je osmi, a Podgorica deveta na listi od deset najprometnijih vazdušnih luka u državama bivše SFRJ. Oba naša aerodroma lani su po prvi put u svojoj istoriji, probila „magičnu granicu“ od milion putnika godišnje. Tivat je imao  1.129.720 putnika, što je 15 odsto više nego 2016. Podgorica je zabilježila priomet od 1.055.142 putnika, što je za čak 20,8 odsto bilji rezultat nego godinu dana ranije.

Podgorica time već drugu godinu za redom, prednjači među  aerodrom glavnih gradova zemalja bivše Jugoslavije po stopi rasta prometa, što je rezultat činjenice da su brojne nacionalne, ali i više loukost aviokompanija lani uspostavile redovan ili čarter saobraćaj sa podgoričkom vazdušnom lukom, otvorivši linije iz Crne Gore za mnogo veći broj destinacija nego što je to bio ranije slučaj.

Aerodrom Podgorica inače, u peridou od 2007. do 2017., zabilježio je porast prometa od čak 126,7 posto, dok je aerodrom Tivat u istom desetljeću imao porast prometa od 96,8 odsto.

Milanu Miliću “Ulov godine 2017”

Ulov godine – Milan Milić

Strucni žiri tivatske kompanije “Una” koja organizuje nagradnu igru za sportske ribolovce na  Crnogorskom primorju “Ulov mjeseca – Ulov godine”, nakon 12 mjesečnih kola, dodijelio je titulu “Ulov godine” za 2017. Milanu Miliću.

Laureat je prošle godine kod Ulcinja ulovio grdobinu težine 35,5 kilograma. &Grdobina mrkulja& kako piše u knjigama o ribljim vrstama,  navodno narasta do 40kg.

Ova moja je bila od 35.5kg. Što se tiče Ulcinja niko nije ulovio veću. Prilikom vađenja iz mora mislio sam da sam ulovio neko drvo-panj… Kad je dospjela u čamac nisam mogao vjerovati da uopšte postoji tolika. Digao sam je sa 35 metara dubine, sa muljevitog dna u ookolini ostrva Stari Ulcinj (na međi sa opštinom Bar).  Dužina grdobine je bila 140 centimetara.  Na lokalnom portalu neko je objavio priču o ulovljenom čudovištu. Mnogi građani su se slikali  sa njom, bila je prava atrakcija”- ispričao je Milić o svom zaista neuobilajenom ulovu.

Njemu je “Una” koja se bavi proizvidnjom i  prometom ribomaterijala i opreme za more, uz diplomu za osvojeno prvo mjesto, uručila i nagradni vaučer od 150 eura koji može iskoristiti u njenim prodajnim objektima.

Drugs mjesto

Drugo mjesto za “Ulov godine 2017” i vaučer u iznosu od 100 eura osvojio je Božidar Grivić iz Budve, sa ulovljenom kernjom od 25 kilograma.

Kernja je ulovljena krajem septembra prošle godine, tehnikom podvodnog ribolova na Platamunima.

Treće mjesto

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura osvojio je Goran Kovačević  sa ulovljenim kanjcem od 450 grama. Kanjac je uhvaćen krajem marta na u akvatorijumu oko rta Veslo, a njeska je bila svježa sardela. Do sada najveći zabilježeni primjerak kanjca bio je težak 420 grama.

“Unina” nagradna igra  “Ulov mjeseca-Ulov go dine”se nastavlja i u 2018.

Tvrđava na Prevlaci DPDS-u na uređenje i upravljanje

3
Tvrđava Punta Oštro

Načelnik opštine Konavle Božo Lasić i predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić potpisali su ugovor o prepuštanju tvrđave Društvu upravljanje tvrđavom na Prevlaci.

Tvrđava je DPDS-u prepuštena na upravljanje na rok od 20 godina, javljaju iz Konavala.

Društvo se spomenutim ugovorom obvezalo na uređenje Tvrđave te otvaranje dogovorenog akvarija i muzeja Austro-ugarskih pomorskih memorabilija.

Tvrđava Punta Oštro
Tvrđava Punta Oštro foto Boka News

Prethodno je opština Konavle potpisala ugovor s Ministarstvom državne imovine, kojim je tvrđava na Prevlaci vraćena opštini Konavle.

/D.V./

Tivćani imali, pa ostali bez jednog od najboljih javnih sistema za iznajmljivanje bicikala

1
Uskoro ce ponovno ovako izgledati – jedna od stanica sistema Bike Tivat

Iako je bio jedan od pionira u toj oblasti Crnoj Gori, Tivat već duže vrijeme nema javni sistem za iznajmljivanje bicikala, niti postoje izgledi da će on u skorije vrijeme biti obnovljen.

Projekat „Bike Tivat“ vrijedan 100 hiljada eura kao donaciju italijanskog Ministarstva zaštite životne sredine implementirale su italijanske firme iz „DFS Engineering“ i „Bicincitta“, a podrazumijevao je instaliranje šest automatskih stanica za iznajmljivanje bicikala, svaka sa po šest bicikala i odgovarajućim rampama iz kojih se bicikli oslobadjaju upotrebom posebnih elektronskih kartica. Kartice su se po izuzetno povoljnim cijenama građanima Tivta i turistima prodavale u Turističkoj organizaciji Tivat, hotelima “Pine” i “Palma”, te online na posebnom sajtu www.biketivat.com .

Svečanu vrpcu pred stanicom za iznajmljivanje bicikala na gradskoj rivi Pine, čime je ozvaničen početak rada cijelog sistema “Bike Tivat”, presjekli su 7.jula 2012 tadašnji gradonačelnik Dragan Kankaraš i bivši zamjenik ambasadora Italije u Crnoj Gori Mikele Misto koji su onda i prvi sjeli na bicikle i provozali se do stanice u lučici Kalimanj.

Iako je naišao na odlične reakcije kod mještana i turista, sistem je funkcionisao nepune tri godine jer su vandali, ali i konstatnti tehnički kvarovi, posebno na softveru koje italijanski partneri nisu dolazili da otklone, uzeli svoj danak. U međuvremenu je i pokraden dobar dio bicikala iz prvobitne “flote”, pa je u septembru 2015. Opština Tivat preko novog IPA projekta prekogranične saradnje sa Hrvatskom nazvanog “Održivi razvoj turizma posebnih interesa SUD SIT” , krenula u obnovu i proširenje sistema “Bike Tivat”. Dio tog projekta bila je i nabavaka ukupno 24 novih klasičnih i 12 električnih bicikala, u cilju promocije biciklizma i zdravih stilova života i obnove gradskog sistema za bajk-šering. Nakon promotivne vožnje koja je priređena 7.septembra 2015, novi bicikli su u najvećoj mjeri spremljeni u magacine Komunalnog preduzeća koje je gazdovalo sistemompa Tivćani i turisti više nisu došli u priliku da ih upotrebljavaju. Dvije nedjelje kasnije samo je upriličena ceremonija podjele ukupno četiri nova električna bicikla koje su za svoje potrebe dobili Radio Tivat, Služba zaštite i spašavanja Tivta, kurirska služba Opštine i JU Sportska dvorana.

Šest električnih bicikala je za potrebe snimanja i medijske promocije novoizgrađene, sedme po redu stanice za iznajmljivanje bicikala kod autonuske stanice na Župi, postavljeno godinu dana kasnije – 16.septembra. Nakon što su se ugasile kamere i završile govorancije opštinara i predstavbnika UNDP-a povodom obilježavanja “Nedjelje mobilnosti”, tek izgarđena nova stanica za iznajmljivanje električnih bicikala vrijedna 8.400 eura čiju je izgradnju finansirala kancelarija UNDP u Crnoj Gori, je opustjela i do danas se više nije koristila u toj namjeni.

Sistem Bike Tivat kako stvari stoje, u dogledno vrijme neće biti obnovljen jer lokalna uprava Tivta za to ne pokazuje preveliku zainteresovanost.       Iz Komunalnog preduzeća su odbornici SDP Bernardi Moškov koja se interesovala za sudbinu ovog lijepo zamišljenog i u javnosti popularnog sistema, odgovorili da se preostalih 8 električnih i 24 klasična bicikla nalaze uskadišteni u njihovom magacinu.

Uskoro opet u funkcji – sistem Bike Tivat

“Naše ekipe električara su tokom 2016.pokušavale da otklone probleme koji su se javili sa elektronskim čitačima na totemima na stanicama na kojima se prislanjaju bicikli nakon završene vožnje i sa njih uzimaju oslobađanjem preko elektronske kartice, ali to nisu upjeli, kao ni da otklone druge kvarove vezano za automatiku. Firma “Televex” dooo. Podgorica nije izlazila na lice mjesta i pored brojnih naših poziva”- stoji u odgovoru koje je Komunalno dalo odbornici Moškov.

U Programu rada te opštinske firme za 2018. nema pomena o tome hoće li i kada vratiti u funkciju system “Bike Tivat”.

Arsenal to imao prije 20 i kusur godina

Nešto što bi se moglo smatrati pretečom “Bike Sharing” sistema koji je posljednjih godina sve popularniji u Evropi, u Tivtu je postojao još prije više od dvadeset i kusur godina. Naime, u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal postojalo je nekoliko desetina bicikala koji su bili na raspolaganju poslovođama, šefovima i radnicima tog preduzeća da se sa njima besplatno prevoze izmedju radiona i svih ostalih objekata Arsenala koji se prostirao na čak 24 hektara površine. Dio tih bicikala koristio se i van kruga Arsenala, da bi na kraju vožnji uvijek bio uredno vraćen na odgovarajuća mjesta unutar tivatskog vojnog brodogradilišta.

Nastala panika, greškom prodana smrtonosna napuhača s otrovnim dijelovima

0
smrtonosna napuhača

U japanskom gradu Gamagori proglašena je uzbuna kako bi se stanovnike upozorilo da ne konzumiraju smrtonosnu ribu napuhaču nakon što je pogreškom njezino meso pušteno u prodaju u jednom supermarketu.

Trgovina u ovom gradu u središnjem Japanu prodala je pet paketa fugu ribe, koja je delicija u ovoj zemlji, a da nisu uklonili jetru i druge dijelove koji sadrže tetrodotoksin, otrov 1250 puta snažniji od cijanida. Tri potencijalno smrtonosna paketa su locirana, ali dva još nisu, pa je preko gradskog bežičnog sustava upozoravanja stanovnicima upućena poruka da ne jedu opasnu ribu.

Fugu je jedna od najskupljih japanskih delicija, ali njezina koža, probavni organi, jajnici i jetra sadrže otrov, premda se otrovni dijelovi mogu razlikovati ovisno o vrsti fugua. Japanski kuhari moraju proći dvogodišnju obuku i položiti ispit, koji prođe oko trećina kuhara, kako bi dobili posebnu dozvolu za pripremanje fugua, ali svake godine se u “zemlji izlazećeg sunca” bilježe smrtni slučajevi zbog nepravilno pripremljene ribe, a deseci Japanaca prežive blaže oblike trovanja.

Konzumacija otrovnih dijelova fugu ribe može blokirati signale koje šalju nervi, što dovodi do paralize mišića, slično nervnom otrovu sarinu, a u ozbiljnijim slučajevima uzrokuje kolabiranje respiratornog sustava, što rezultira smrću. Ne postoji protuotrov za trovanje fugu ribom, a liječenje se provodi potporom respiratornom i cirkulacijskom sustavu dok se otrov ne izluči iz tijela.

smrtonosna napuhača

Priprema fugua u restoranima je strogo zakonski regulirana u Japanu i još nekoliko zemalja. Neki smatraju da je jetra najukusniji dio ribe, ali je ujedno i najotrovniji, pa je serviranje tog organa u Japanu zabranjeno od 1984. godine.

Nakon kiše stiže zahlađenje

0
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

Zbog prstizanja hladnijeg vazduha i razvedravanja od četvrtka biti će osjetno hladnije, ali i primjerenije za ovo doba godine, prognoziraju meteorolozi.

Danas će biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti.

U sjevernim predjelima tokom jutra moguća kratkotrajno magla ili niska oblačnost. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, tokom jutra sjeverni i sjeverozapadni, krajem dana i tokom noći na sjeveru zemlje, južni i jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha -9 do 5, najviša dnevna -2 do 14 stepeni.

Petak:
Promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a u višim planinskim oblastima i susnježica. Više uslova za padavine u drugom dijelu dana i tokom noći. Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku tokom dana se očekuju duži periodi suvog vremena.

Vjetar povremeno umjeren do pojačan, u sjevernim predjelima i duž obale i jak, južni i jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha -7 do 6, najviša dnevna 1 do 14 stepeni.

Nakon „Tesla“ kamiona, stižu „Tesla“ brodovi na elektropogon

0
Port liner

Nizozemska kompanija „Port-Liner“ je saopštila da će ove jeseni biti gotove dvije „Tesla barže“ na elektropogon. Očekuje se da će projekt od 100 milijuna eura, podržan subvencijom od 7 milijuna eura iz Europske unije, imati značajan utjecaj na lokalni transport između luka Amsterdam, Antwerpen i Rotterdam.

Izvršni direktor „Port-Linera“ Ton van Meegen izjavio je za „The Loadstar“:
– U Europi postoji oko 7.300 unutrašnjih brodova, a više od 5.000 njih su u vlasništvu poduzetnika u Belgiji i Nizozemskoj. Možemo graditi više od 500 godišnje, ali u toj dinamici je potrebno oko 50 godina da se industrija uključi u zelenu energiju.

Očekuje se da će prvih 6 barži „ukloniti“ 23.000 kamiona s puteva godišnje u Nizozemskoj i zamijeniti ih transportom nulte emisije. „Port-Liner“ razvija vlastita plovila, ali su razvili i tehnologiju koja obuhvaća baterije unutar kontejnera.

Meegen kaže da bi im je to omogućilo da nadograđuju postojeće barže:
– Ovo nam omogućava da rekonstruiramo barže koje su već u funkciji, što je veliki podstrek za zelenu energiju u industriji. Kontejneri se pune na licu mjesta, snabdjevač je „Eneco“, koji struju dobiva putem solarne energije, vjetrenjača i drugih obnovljivih izvora.
Prvi brodovi će završiti svoje prvo putovanje krajem ove godine.

Peticija za ulcinjsku Solanu: Za so. Za ptice. Za ljude

0
Solana Ulcinj

Društvo “Martin Schneider-Jacoby” je pokrenulo peticiju za očuvanje i valorizaciju ulcinjske Solane.

“Budućnost opstanka bogatstva biodiverziteta Ulcinjske solane zavisi isključivo od proizvodnje soli. Zato je ponovno pokretanje proizvodnje soli, koja je nekada zapošljavala i do 400 radnika, od izuzetnog značaja, ne samo za ptice, već i za lokalno stanovništvo, njihove porodice ali i nacionalnu ekonomiju.

Da bi se prešlo sa riječi na djela i da bi osigurali budućnost za so, za ptice i za ljude, Vlada Crne Gore mora riješiti pitanje vlasništva Ulcinjske solane!

Pitanje vlasništva Ulcinjske solane neophodan je preduslov njene zaštite!

Za so. Za ptice. Za ljude”, poruka je inicijatora peticije.

Cadmus Cineplex prikazuje od 18 – 24. januara

0
repertoar

1. MALI VAMPIR
Animirana avantura nastala prema likovima istoimenog svjetskog
bestselera!
Omiljeno štivo dječaka Antona strašne su priče, posebno o vampirima.
Jednog dana dobio je priliku da upozna pravog pravcatog mladog vampira
Rudija, pa i njegovu sestricu Anu i štaviše postali su i prijatelji.
Rudi se pokazao kao ljubazan, a najveću zapetljanciju u cijeloj priči
izazvali su pokušaji Antonovih roditelja da upoznaju njegovog
prijatelja. Ali kako objasniti neobičnosti vezane za Rudija – otrcani
crni plašt koji nikada ne skida, zašto dolazi u sitne noćne sate i zašto
stalno rukom pokriva usta?

2. PATULJCI SA NASLOVNIH STRANA
Nikola (Gordan Kičić) ima četrdesetak godina i vodeća je zvijezda
reality programa koji se zove ’’Tri minuta slave’’. U praksi to izgleda
tako što on bezobrazno vrijeđa ljude koji se na taj šou prijave i zbog
toga je jako cijenjen i odlično plaćen. Njegove zlobne i otrovne riječi
magnetski privlače gledalište i rejtinge dižu do nebesa. Osim toga, on
smišlja i razne druge reality formate, kao i razne skrivene kamere.
Njegov život je zapravo reality program. Njegov najbolji prijatelj Zoran
(Boris Milivojević) je vlasnik medijske kuće koja se bavi proizvodnjom
raznih reality formata, a žena njegovog prijatelja Mira (Tamara
Krcunović) je njegova najveća ljubav iz mladosti, što, naravno, niko
osim njih dvoje ne zna. Nikolin život počinje da se mijenja u trenutku
kada smišlja način kako da od mlade djevojke koju gura njena ambiciozna
majka, naprave zvijezdu. Smještaju joj skrivenu kameru koja se otima
kontroli i on počinje da se pita: je li sve to zapravo namještaljka, tj.
skrivena kamera koju podmeću njemu? Kada se uvjeri da su određene
okolnosti ipak stvarne, prinuđen je da spasava sopstvenu kožu na način
na koji jedino i zna… pomoću reality programa. Ali, on mora da razluči
najvažnije: da li je cijeli njegov život jedan veliki reality? I šta je
u svemu stvarno, a šta samo izmišljotina koja donosi rejtinge?

3. I TO JE ŽIVOT
Maks vodi firmu za organizovanje događaja skoro 30 godina. Tokom
karijere isplanirao je stotine zabava, ali mu je takav život napokon
dosadio. Danas je Pjerov i Helenin veliki dan. Vjenčavaju se u predivnom
zamku iz 17. vijeka. Po običaju, Maks ništa nije prepustio slučaju i sve
je dovedeno do savršenstva. Konobari, kuvari, kuhinjsko osoblje,
fotograf, bend, cvjetni aranžmani – sve je na svom mjestu. Međutim,
vjenčanje iz snova lako bi se moglo pretvoriti u katastrofu koja klizi
ka sigurnom fijasku. Turbulentne uspone i padove naizgled idealno
organizovanog događaja gledaćemo kroz oči radnika zaduženih da najluđe
probleme rješavaju u hodu – poput duhova! Jedini cilj – zabava mora da
uspije!

4. PRAVO VRIJEME
Nakon što njegov brat završi u zatvoru zbog neuspjele pljačke banke,
Konstantin Nikas kreće u uvrnutu pustolovinu kroz gradsko podzemlje,
kako bi svog brata spasio iz zatvora. Jedne noći pune adrenalina,
Konstantin upada u nasilnu situaciju i biva uvučen u zločin,
pokušavajući da se izbori sa vremenom da bi spasio bratov i svoj život,
koji vise o koncu.