Neobičan projekat: Majstori gusarske kužine

0
Gusarska kužina

Ulcinjski gusari su u svoj vakat bili, kažu, strah i trepet u ovom dijelu Sredozemlja, ali ih je vrijeme predalo istoriji. Iz neposrednog komšiluka drevnog Dolcinijuma, na pomolu su nove gusarske aspiracije – tako se posebna sorta pirata učestalo na pučinu otiskuje iz Bara, na gusarskom brodu „Predator“.

Naoružani mačetama, kukama i golemim udicama, u potragu za avanturom ne idu bez egzotičnih začina, unikatnih soseva, neizostavne tegle usoljenih inćuna i plinske boce sa gorionikom, namjereni da naprave revoluciju u kužini.

 Ideja Ko je vidio prve snimke odnosno klipove koje objavljuju na Jutjub kanalu „Fishing Kitchen“, mogao je prepoznati da iza interesantnog scenarija, koji na originalan način promoviše kuvanje na pučini, stoje vlasnik i idejni tvorac regionalno poznate produkcije „Hrana i vino“ Vojo Živojnović i ribolovac iz Bara Dejan Nikić.

 Iako nije stvar gusarske tradicije da na brod stupi neznanac, a da taj ne završi plešući na dasci, pristali su da o svom projektu progovore za Pobjedu, uz uslov da tok razgovora traje na moru, gdje su svoji na svome, uz tešku artiljeriju za lov tune i pendulu živim širunima…

Na pitanje zašto se odlučio na projekat i gdje je kopča sa 15 godina trajanja produkcije „Hrana i vino“, koja je u video i printanom formatu gedaocima i čitaocima donijela oko 8.500 recepata, Živojnović kaže da je sve za sada stvar igre, dobrog druženja.

Na ribarski – Neopterećeni rezultatom riješili smo da napravimo eksperiment i vidimo kako ljudi širom svijeta reaguju na ove naše izlaske u ribolov začinjene kulinarskim elementima. U kuvanju se teško može izmisliti nešto novo, ali se stvari moguprezentovati na nov način. Ideju smo pretočili u Fishing Kitchen kanal na Jutjubu, dakle minutažom i formatom snimke smo prilagodili popularnom internet kanalu koji daje mogućnost analitike, pokazuje kakvo je interesovanje i na šta ljudi najbolje reaguju – priča Živojnović.

Prema njegovim riječima, koncept ove „gusarske kužine“ prilagođen je ribolovcima. – Ne mislim, pritom, samo na riblje specijalitete. Pripremamo i recepte i od mesa, povrća, ali i koktele… Kada kažem prilagođeni ribolovcima, to znači da sve što kuvamo može da napravi neko ko ima barku od makar šest metara, odnosno dovoljno prostora za plinsku bocu na koju staje vok (tiganj). Kako naši recepti kažu, ukusan obrok može se napraviti i od škampa koje ste kupili za mamac, pa riba nije radila, ili lignji ulovljenih noć ranije, koje su preživjele pendulu. Uz dodatak pirinča, pravih začina dođete do jela koje pohvale i veliki umjetnici u ovoj vrsti prezentacije kuhinje, poput Almazankitchen ekipe iz Srbije – kaže Živojnović.

 Esperanto Drugi gusar na brodu je Dejo Nikić. Osim što ima gusarskorokerski stajling, piratski vješto barata i specijalnim nožem za sjeckanje ribe, mesa i povrća… Nije profesionalni kuvar, ali kada je u pitanju priprema ribe i morskih plodova, tu se „ne pomjera ni jednom piratu“. – Saradnja sa Vojom traje odavno. Kroz ovu priču i njegovo montažersko i produkcijsko znanje nastojimo da na štosan način približimo ljudima neke kulinarske cake, sugestije i naš doživljaj uživanja u moru, hrani i ribolovu – kaže Nikić.

Kako pojašnjava, njihove klipove ne opterećuje prateća priča.

 – Na engleskom jeziku dodato je par pisanih napomena na pravim mjestima tokom prikazivanja pripreme recepta. U pratećem opisu videa mogu se naći detaljni uputi o potrebnoj količini sastojaka. Ostalo što vidite na snimcima, gafovi, stil, scenario, je stvar našeg osjećaja – zaključuje Nikić. Prvi koji su se navukli na njihov koncept i meraklijski doživljaj kuhinje bili su ribolovci sa ovog podneblja uključeni u neke od društvenih grupa i foruma. Univerzalni jezik dobrog zalogaja, kulinarski esperanto, otvara im mnogo šira vrata sa svakim novim receptom i izlaskom na more.

/Pobjeda/

U školama uskoro đačke marende: Na meniju peciva i voće

0
Integralna peciva

Distribucija marende (užine) iz novog menija učenicima osnovnih škola počeće od 1. oktobra, dok će promotivna distribucija početi u posljednjoj sedmici septembra, nakon što osnovne škole dostave podatke o broju učenika. Ova informacija potvrđena je Dnevnim novinama iz Ministarstva prosvjete, a iz resora na čijem je čelu Damir Šehović, dodaju da su u toku intenzivni razgovori sa upravama osnovnih škola kako bi iste od ove školske godine aktivnije pristupile realizaciji i afirmaciji ovog važnog projekta.

Tokom prethodnih mjeseci, dodaju, intenzivno se radilo kako bi učenici osnovnih škola u školskoj 2017/18. godini za marendu dobili potpuno nove proizvode iz đačke radionice Škole za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“.

“U novu marendu uvrstiće se nove namirnice u kojima će se naći integralno, crno, ražano i kukuruzno brašno, sjemenke suncokreta, bundeve, raznovrsno voće i povrće, mlijeko i jogurt ili voda”, istakli su iz Ministarstva i naglasili da će se u zavisnosti od uzrasta korisnika mijenjati gramaža užine.

Iz Ministarstva podsjećaju da je JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ od prošle školske godine započela sa sprovođenjem projekta „Đačke užine“ u koji je uključeno 26 osnovnih škola sa teritorije glavnog grada i okolnih područja.

“Tokom prethodne školske godine škola je zaključila ugovor o poslovnoj saradnji sa Institutom za javno zdravlje sa ciljem unapređenja kvaliteta marende (užine) koja, prije svega, podrazumijeva izmjene jelovnika i izradu novih receptura”, rekli su iz Ministarstva.

Učenicima osnovnih škola se, podsjećaju, dostavljalo raznovrsno pecivo (sendviči sa pilećom šunkom, kroasan od vanile, pizza trougao, domaća kifla sir, domaća kifla višnja, kifla krem, kroasan krem, krofna, rolna vanila, rolna višnja, rolna sir, rolna miks (šunka sir).

“Cijena marende je iznosila 12 eura mjesečno, a roditelji za svako drugo, treće i sljedeće dijete koje pohađa vaspitno-obrazovnu ustanovu, plaćali su u pola cijene, tačnije šest eura”, kazali su iz Ministarstva.

Distribucija užine iz novog menija učenicima osnovnih škola počeće od 1. oktobra, dok će promotivna distribucija početi u posljednjoj sedmici septembra, nakon što osnovne škole dostave podatke o broju učenika.

Rukometaši Partizana 1949 oprostili se od EHF Kupa

1
RK Partizan

Rukometaši Partizana 1949, iz Tivta doživeli su ubedljiv poraz u dvije utakmice od belgijskog Ahilesa u Boholtu u kvalifikacijama za EHF Kup, proteklog vikenda.

Nakon poraza u prvom meču kvalifikacijama za EHF Kup od belgijskog Ahilesa sa 38:19 bilo je jasno da je revanš koji se takođe igrao u Boholtu samo formalnost i da je za Tivćane evropska priča kada je ova sezona u pitanju završena.

Ahiles je u drugom duelu slavio sa 32:20.

Nije važno koliko jako možeš da udariš, nego koliko udaraca možeš da primiš, ustaneš i nastaviš dalje. Znaju to rukometaši Partizana. Momci koji su prošle sezone osvojili titulu u Crnoj Gori, prvu u istoriji kluba, a godinu dana ranije Kup, eliminisani su u prvoj rundi kvalifikacija za EHF Kup. Sa mnogo elana i optimizma su krenuli u Belgiju. Nisu imali dovoljno informacija, nisu znali da idu na megdan ekipi koja je u ovom trenutku daleko kvalitetnija od njih. Shvatili su to na terenu, videli šta im nedostaje kada je Evropa u pitanju i sada im ostaje da se okrenu radu za sezonu koja počinje u oktobru.

RK Partizan

U revanš meču Partizan je izgledao daleko bolje u odnosu na prvi meč. Prvo poluvreme je Ahiles dobio sa 14:10 a puleni Dejana Stjepčevića su bili ravnopravan rival. U nastavku, kvalitetnije ekipa iz Belgije je pojačala tempo, uvećala prednost i na kraju stigla do još jednog ubedljivog trijumfa.

Stečeno iskustvo iz duela sa Ahilesom i pored poraza moglo bi da bude od velikog značaja u nastojanju rukometaša Partizana da naprave novi uspeh u Crnoj Gori. Cilj je osvajanje duple krune.

Orjenske škrape atrakcija za oko, napor za kretanje

0

Škrape su uske paralelne brazde koje nastaju hemijskim rastapanjem krečnjaka usljed djelovanjem organiskih kiselina u kiši. To je dugotrajan proces, ali sa fascinantnim rezultatima. Mikro-raščlanjenost reljefa u pojedinim zonama ljutog krša čine ovaj kraj vizuelno izuzetno atraktivnim i gotovo neprepoznatljivim.

Oštri bridovi koji izgledaju kao nazubljeni noževi, u sprezi sa dubokim pukotinama, pa i jamama, jako ograničavaju mogućnost i brzinu kretanja.

Neovisno od tog fizičkog limita, sve je veće interesovanje običnog čovjeka (za naučnike se podrazumijeva) za ovim neobičnim i surovim svijetom.

Na Orjenu su zone ljutog krša dosta razvijene, a najpristupačnija je ona na potezu bivši motel „Borići“-Dizdarica-Žlijebska lastva, sa donje strane puta, odakle su i ove fotografije.

Knjižara So – kako pripremiti dijete za vrtić, školu…

0
Knjižara So

U Preporukama za čitanje koje slijede, ove sedmice napravićemo stađunski izuzetak – uz podsjećanje na knjige koje, ili determiništu početak školske godine, ili mogu da budu korisne baš u ovom trenutku. Ako su prvi septembarski dani vrijeme kada učenje oficijelno počinje, tada bi se hercegnovski gradski knjižari deboto poradovali priči u vezi s temom do kog nam doba valja učiti.

Bukvar za prvi razred Kreativnog centra – jedan je od najljepših bukvara ikad štampanih u nas. Osmišljen da omogući najlakše učenje slova, znalački ilustrovan, u popularnom formatu i ne prevelike težine – Bukvar je s razlogom i dalje knjiga broj jedan za svakog đaka prvaka.

Za one mlađe, takođe iz izdavačke radionice Kreativnog centra dolazi nam Mali bukvar i Mala abeceda, prvi idealan za učenje pisanja u predškolskom uzrastu, a drugi – za učenje latinice u 2. razredu osnovne škole.

Knjiga Škola, dolazi nam iz pera poznate regionalne spisateljice za djecu Jasminke Petrović, i ilustrovana je prepoznatljivim humorističnim crtežima Boba Živkovića. Saznajemo kom tipu učenika svak pripada, da li Šlihtari, Zombiju, Smaraču, ili nekom drugom. Odlično razvrstane, vidimo i nastavnike. Ovaj jedinstveni vodič kroz školu otkriva nam sve tajne domaćih zadataka, školskih lektira, roditeljskih sastanaka, svih oblika prevara, a ujedno je koncipiran i kao vodič za preživljavanje. Izdavač je Kreatvini centar.

Isti izdavač, dakle Kreativni centar razvio je serijal posebnih knjiga pod naslovom Kako preživeti u školi, pri čemu je prvi dio upravo tako i naslovljen, drugi – Kako preživeti ako si dečak, i treći – Kako preživeti ako si devojčica. Riječ je o najboljim priručnicima iz domena popularne psihologje prilagođene uzrastu osnovnoškolaca, o knjigama bez dlake na jeziku, i to od vrste zbog koje obavezno žalimo što nisu postojale u vrijeme dok su generacije roditelja naših školaraca i same odrastale.

Za one koji još nisu pošli u školu, knjiga Školica, u izdanju popularnog Kreativnog centra, na lak način približiće što to zapravo radi stariji brat ili sestra – ako već pohađaju pravu, veliku školu. Školica je puna naljepnica, mjesta za bojanje, kao i onih djelova koje djeca prepoznaju kao mjesta „za rješavanje“.

Kako da pripremite dete za vrtić Jovanke Jovičić postavlja i odgovara na pitanja: da li se vaše dijete dobro snalazi među vršnjacima?, Kako prolazi u dvorištu?, Da li se prilagodilo vrtiću?… Gotovo svi roditelji strijepe od ovih upitanosti, i sa svojim djetetom dijele gorčine neuspijeha i radosti uspijeha. Ova je knjiga namijenjena direktno roditeljima čija djeca polaze u vrtić, ali se njome mogu da okoriste i roditelji s izvijesnim stažom. Nudi poštenu pomoć, kroz savjetovanje roditeljima kakav stav da zauzmu u pojedinim svakodnevnim situacijama. I ovo izdanje Kreativnog centra snažno je opredijeljeno da brani interese djece.

Mirjana Mitrović autorka je knjige Mama i tata polaze u školu. Riječ je o najboljem priručniku za roditelje čija djeca polaze u prvi razred. Puna realnih životnih situacija, puna odgovora na iste, i ova knjiga Kreativnog centra postaje jedna s audio-police koju smo u ovom specijalizovanom izdanju rubrike Preporuka za čitanje naredne sedmice, posvetili prvom danu školske godine.

Za one koji činom diplomiranja nisu prestali da uče, skrenimo pažnju na još nekoliko naslova:

U knjizi Fokusiranost autor bestelera Emocionalna inteligencija Danijel Goleman istražuje nauku o pažnji u svim njenim oblicima. On obnavlja značaj tog rijetko primijećenog i potcijenjenog mentalnog svojstva koje igra neizmjerno važnu ulogu u našem probijanju kroz život. Pažnja umnogome funkcioniše kao mišić: ako se loše koristi, oslabiće, ako se valjano koristi, ojačaće. U doba neprekidnog ometanja pažnje Goleman ubjedljivo tvrdi da je sad važnije nego ikad da naučimo kako da izoštrimo fokus ako želimo da se takmičimo, a pogotovo ako želimo da budemo uspješni. Izdavač je Geopoetika.

Našim poletarcima i đacima, srećno uspinjanje uz skale obrazovanja i duha – žele hercegnovska gradska Knjižara So i Svijet knjige Radio Herceg Novog!

Državi pripada zemljište na kojem je hotel Rivijera

0
Hotel Rivera Njivice
Zemljište u Njivicama na kojem se nalazi hercegnovski hotel „Rivijera“ je u državnom vlasništvu, saopšteno je Pobjedi iz Uprave za nekretnine.
Osnovni sud u Herceg Novom prihvatio je ranije zahtjev advokata radnika hotela „Rivijera“ Petra Zlokovića i donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje bivšem vlasniku hotela, kompaniji Riviera menadžment i divelopment rezort (RMDR), da raspolaže zemljom do okončanja sudskog postupka, u kojem su radnici tužili bivšeg vlasnika za neisplaćena dugovanja.
– Mišljenje Uprave za nekretnine na osnovu cjelokupne dokumentacije i evidencije kojom raspolaže o predmetnom zemljištu je da ono pripada državi Crnoj Gori. Ovo zemljište je u državnom vlasništvu, jer nije postojao ni jedan zahtjev za drugačijom odlukom iz dva razloga, jer se navedeno zemljište nalazi u zoni morskog dobra, a sa HTP Boka je 2004. Uprava za nekretnine razriješila pravne nejasnoće u vezi sa atraktivnom nekretninom u Njivicama hotel „Rivijera“ se nalazi na državnom zemljištu, po osnovu ugovora o prodaji, preneseno pravo korišćenja zemljišta na kompaniju Riviera menadžment i divelopment rezort – poručeno je iz Uprave za nekretnine.
Njivice

Hotel Rivijera u Njivicama prodat je, prije tri sedmice, za 6,8 miliona eura kompaniji Montenegro hotels Kotor, čiji je vlasnik budvanski biznismen Branko Ćupić.

Ronjenjem protiv otpada

0

Ronioci instaliranjem i korištenjem ove aplikacije podržavaju inicijativu “Ronjenjem protiv otpada”. Nova aplikacija dostupna je i u Google Play Store-u i u iTunes store-u. Cilj aplikacije je olakšati roniocima skupljanje i dijeljenje podataka o otpadu pod morem. Nova aplikacije je intuitivna i laka za korištenje te uključuje popis najčešćeg podmorskog otpada kao i mogućnost korištenja ugrađenog lokatora na pametnim mobitelima za lakše obavještavanje o lokaciji otpada.

Prijavljeni podaci mogu pomoći znanstvenicima te stručnjacima za zaštitu okoliša da pronađu bolje solucije i donesu odluke koje će riješiti problem podmorskog smeća.

morski otpad

Projekt Aware nada se da će ovaj novi i intuitivan alat dati jači glas podvodnom svijetu te potaknuti promjene i spriječiti uništavanje i ubijanje oceana. Aplikacija bi trebala poboljšati dostupnost informacija te osvijetliti problem zagađenja mora.

Više informacija o inicijativi “Ronjenjem protiv otpada” možete pronaći na njihovoj web stranici.

Razgovori u bokeškom đardinu …

Bokeški đardin – kao scena, kao mjesto gdje se okupljala familija, prijatelji, kumovi, rodbina, gosti, gdje se pričalo, čitalo, vezlo, šilo, ćakulalo poslužio je kao poveznica i inspiracija  novinaru i publicisti Mašu Čekiću za organizaciju multimedijalne večeri.

Atrijum ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, svojom patinom, akterima koji su promovisali knjigu „Bokeška pjatanaca“ autora Maša Čekića, dobrotskom čipkom vezilje Mile Moškov koja je bila izložena u crkvi Svetog Mihovila, uz glasove klape „Bellezza“ i nastup mladog saksofoniste Sergeja Stojkovića, brojne posjetioce vratio je u  neka druga, prošla vremena, a onima mlađima približio jedan prisniji način druženja i životni stil bez savremenih komunikacionih sistema.

Multi medijalno veče u Đardinu

„Znam, mnogi se interesuju otkud ja i Mila zajedno u jednom đardinu. Povezuje nas familija istog podneblja. Mila baštini ono što Boka ima, a ja smatram brendom kojim možemo da se dičimo i podičimo. Nažalost, to se zaboravlja. Ona je vezilja dobrotskog veza kojeg je naučila od svoje mame u Krtolima, što je samo jedan od dokaza da je dobrotski vez i bokeljski vez. Bokeljke su, kad god su imale vremena, radile i ovaj bokeški, i konavoski i sve što je lijepo, pa stizalo to iz Venecije, Pariza ili bilo kog drugog kraja svijeta. Sva ta baština prikupljena vjekovima u našoj Boki Kotorskoj je poveznica večeras. Ja tekstom i slikom, Mila vezom, neko pjesmom i svirkom…“ – kazao je Mašo Čekić.

Multi medijalno veče u Đardinu

Arheolog Vilma Kovačević, podsjetila je da je čipka stigla iz Venecije u Boku Kotorsku i da se najljepša zbirka čuva u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti. Crna Gora je prepoznala vrijednost dobrotske čipke i zaštitila je kao nematerijalno kulturno dobro, a 1910. godine, na izložbi u Beču, kapa Cacara izrađena od čipke osvojila je prvo mjesto.

„Večerašnja izložba dobrotske čipke naše Mile je razlog da se radujemo, jer ona u sebi posjeduje nit koja je povezuje sa prošlošću, što je danas rijetkost. Njen rad  je na ovim prostorima dostigao jedan zavidan umjetnički nivo. Apelujem da se organizjuju kursevi vezenja, kako dobrotska čipka ne bi pala u zaborav “ – kazala je Kovačević.

„Ja govorim iglom i vezom … pogledajte moje radove i nadam se da ćete uživati“, skromno je kazala autorica Moškov.

Multi medijalno veče u Đardinu

Kao i u svakom đardinu, nakon kazivanja stihova pjesme „Pod odrinom“ koja je nagrađena na ovogodišnjem Festivalu klapa u Perastu, a čiji je autor Mila Moškov, domaćin i autor  knjige „Bokeška pjatanaca“ Mašo Čekić, kazao je kako njegova knjiga sadrži trideset priča koje imaju  nastavak u starim recepturama, osim tridesete priče koja je bez nastavka.

„Trideseta priča je svojevrsna oda svim Bokeljkama koje su  na škrtoj zemlji znale uzgojiti hranu za svoju djecu. Nisu se libile nikakvog posla, samo da obezbijede parče kruha“ kazao je Čekić.

Bokeška pjatanca

O knjizi koja je ustvari i svojevrsni originalni bokeljski suvenir, iz ugla očuvanja kulturne baštine, govorila je istoričarka umjetnosti mr Danijela Ucović.

„U savremenom društvenom kontekstu i jednoj kulturi zaborava, prezentovanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine predstavlja njenu zaštitu. Očuvanje i sakupljanje tradicijskih vještina predanja i znanja koja se mogu naći u ovoj knjizi, su od neprocjenjive važnosti.  Ovakva izdanja čuvaju nematerijalnu kulturnu baštinu koja je u suštini specifičan i kreativan izraz ljudske egzistencije. Često se smatra da je kulturna baština nešto iz prošlosti, ali to su mišljenja laika. Kuturna baština je važan aspekt sadašnjosti i govori nam ne samo o pojedincu, već i o kolektivnom stanju svijesti… Način na koji gledamo na naše nasljeđe i tradiciju, ustvari nam govori i o našoj budućnosti. Ovakve knjige su dobar zalog za bolju budućnost u kojoj ćemo bolje razumjeti i štititi svoju, a poštovati tuđu kulturu“ – zaključila je Ucović.

Bokeška pjatanca veče u đardinu

O knjizi je posebno nadahnuto govorila Blaženka Vučurović, dugogodišnja autorova koleginica i saradnica.

„Teško je odrediti žanr ovoj knjizi koju je napisao Mašo Čekić, čovjek prepoznatljivog identiteta, vezan za svoj zavičaj Boku Kotorsku. Konstantna opčinjenost tradicijama, običajima, vjerovanjima, ljepotom ovog kraja, otvara stranice ove knjige i pruža nam na uvid svoje ocjene i priče kojima oživljava sjećanje na svoje djetinjstvo, običaje, događaje, ljude, pa i bokeške legende i mitove. Okosnicu čini trideset priča. Tematski su povezane nitima prošlosti, najčešće mrvicama sa bokeške trpeze. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta elemenata i jezičkih izraza koji karakterišu bokokotorsko jezičko područje. Pisao ih je novinar, publicista, čovjek od pera i velikih literarnih mogućnosti.

Mašo ima neki šmekerski odnos prema jelu, pa je očekivano da se i u pričama bavi ovom tematikom. Zato je u knjigu uvrstio 145 recepata i fotografija iz ponude bokeljske kuhinje. Ovo su istrgnute stranice iz nekog davnog bokeškog kuvara. Kuvar nije, zbirka nije, meni liči na tortu. Tortu jedemo polako, uživamo u svakom zalogaju i na kraju osjećamo posebno zadovoljtsvo. Predlažem da na isti način konzumirate sadržaj ove neobične knjige. Analizirajte ponuđene recepte, možda ćete u njima pronaći neke koji će vam probuditi već pomalo izblijedjela sjećanja na toplinu, mirise i ukuse vašeg djetinstva… “ –  kazala je Blaženka Vučurović.

Multi medijalno veče u Đardinu

Nakon promocije, na trpezi su se našle slatke delicije i likeri Bokeške pjatance, koji su probudili mirise i ukuse prošlog vremena…

Počeo Petrovac Jazz festival

0
Petrovac jazz

Petrovac Jazz festival počeo je u petak plesno – slikarskim performansom “Govor tela jeste govor duše”.

Ispred spomen doma Crvena komuna ljubitelji ovog muzičkog žanra okupili su se kako bi uživali u 30-minutom šouu koji su za ovu priliku pripremile slikarka Dubravka Milivojević i balerina Aleksandra Dejanović. Uz muziku proslavljenog pijaniste i kompozitora Vasila Hadžimanova njih dvije su zajedničkim snagama najprije izveli plesni uvod, da bi onda uz ples, Dubravka počela da oslikava pripremljena platna. Okupljeni su prije i nakon performansa mogla da vide i 50-tak slika koje prate ovaj svojevrsni slikarko-plesni šou.

Nenajavljena, ali ništa manje atraktivna grupa slikarki koje su se predstavile pod imenom “Naslikaj mi lice i telo”, ispred Crvene komune imale su svoj šou, a program je kasnije nastavljen koncertima na terasi tvrđave Castello, a tokom završnice prvog dana nastupili su Šule Jovović i Sanja Raičković, da bi nakon njih publika uživala u koncertu austrijskog jazz pijaniste Dejvida Helboka koji je nastupio sa svojim triom. Dejvid je juče bio gost i Master Worshopa koji se u sklopu festivala održava od 28. avgusta u zgradi Crvene komune, a predavanja drži Šule Jovović.

Drugi dan programa nastavljen je koncertom koji je u podne održan u budvanskom Camdus Cineplexu, dok su polaznici Master Woekshopa u isto vrijeme imali još jedan nastup ispred Crvene komune u Petrovcu.

Program će se večeras nastaviti predavanjem gitariste Tibora Maha Nađa na temu “Čudesna moć bluza”, koji je na konferenciji za novinare istakao da mu je drago što je opet u Petrovcu. Pokrenućemo radionicu koja će se bazirati na edukaciji mladih snaga jer je bluz prvi stepenik moderne muzike”, poručio je Nađ.

Gitarista koji se bluzom bavi preko 30 godina konstatovao je da mediji ovom žanru daju malo prostora.

“Ali zato dobijamo prostore na festivalima, poput Petrovac Jazz festa da držimo predavanja i edukujemo mlade, što svakako nije dovoljno” kaže on dodajući da se bluz sjajno kombinuje i sa ostalim muzičkim pravcima, a da se može izgraditi uspješna karijera i u tom žanru Nađ kao primjer navodi Anu Popović.

Foto Eva Medigović

Večeras će u sklopu festivala na terasi tvrđave Castello koncerte održali makedonski muzičar Sašo Popovski sa svojim bendom i mađarski bend “Djabe”.

“Mi smo došli da prezentujemo novi album, jer smo od posljednjeg dolaska u Crnu Goru promijenili postavu benda, ali ne i zvuk”, poručio je na konferenciji za novinare basista benda Djabe Barabas Tomas. “Zadovoljni smo kako protiče festival, pripremili smo još dobrih koncerata, sjajnih perfomansa koji će se dopasti publici jer ovu priču planiramo da širimo i od Petrovca napravimo pravi Džez grad”, ispričao je direktor festivala Vinko Mihajlović. On je kazao da u slučaju kiše neće biti otkazivanja već se progami održavati u prostorijama Crvene komune, odnosno klubu Castello.

Rekordna posjećenost – “Na sjeveru bum, na jugu obaramo rekorde”

0
Foto Stevan Kordić

Na izmaku smo glavne turističke sezone, u našoj zemlji boravi više od 123.000 turista, što je za osam odsto više u odnosu na rekordnu posjećenost prethodne godine i sasvim je izvjesno da će ova turistička sezona trajati duže nego prethodne, a očekuju se i rekordni prihodi. Hoteli su već sada bukirani do kraja oktobra.

Kako je Pobjedi rekla direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić, ove godine je i sjever Crne Gore doživio rekordnu posjetu, čak mnogo višu nego prethodnih godina

“Sudeći po podacima turistikih centara na sjeveru i Nacionalnih parkova, sjever Crne Gore je ove godine doživio rekordnu posjetu. Na Žabljaku smo imali uspješnu predsezonu, dok se u periodu glavne turističke sezone bilježi maksimalna popunjenost kapaciteta i povećanje broja turista više od 60 odsto. Dobre su najave i za postsezonu, budući da je 70 odsto hotela bukirano i tokom septembra”, kazala je ona.

U Kolašinu je takođe, kako je dodala, većina turističkih kapaciteta bila popunjena tokom glavne turističke sezone, čemu je, između ostalog, doprinijelo i održavanje sedmog Internacionalnog tango kamp festivala koji je okupio preko 600 učesnika iz cijelog svijeta.

“Zahvaljujući prirodnim ljepotama, bogatstvu raznolikih pejzaža i raznovrsnoj turistič- koj ponudi, kao i sve većoj zainteresovanosti turista za aktivan odmor i boravak u prirodi, očekujemo da će se trend povećanja posjetilaca nastaviti i tokom septembra i oktobra”, istakla je direktorica NTO.

Da je turistička ponuda sjevernih i centralnih krajeva Crne Gore sve atraktivnija pokazuje sve veća zainteresovanost turista za nacionalne parkove. Od početka godine do 27. avgusta, na ukupnom nivou, parkove je posjetilo 247.419 turista, što je za pet odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Nacionalni parkovi Crne Gore bilježe 12.000 više prodatih ulaznica u odnosu na prethodnu godinu.