Švajcarski jedriličar Ivan Burgon, koji je krenuo na osvajanje Arktika u jedrelici bez zaštitne kabine, u teškoći je već deset dana jer se zaglavio u ledu.
“Zaglavio sam se u ledu već deset dana i ne mogu da prođem. Pokušao sam tri puta ali nisam uspio”, rekao je Burgon Frans presu.
Jedriličar (46) krenuo je 13. jula sa Aljaske prema Grenlandu putem kojim do sada nijedna jedrilica nije prošla.
Burgon, koji je sebi postavio cilj da za 45 dana završi svoju avanturu. sada se nada da će stići do cilja prije početka zime.
Jedriličar je rekao da će jsutra pokušati da sebi napravi put u ledu kako bi nastavio put.
Na hercegnovskom trgu Nikole Đurkovića, u okviru 11. Hercegnovskog strip festivala (HSF), koji je svečano otvoren sinoć, danas je priređeno besplatno crtanje za fanove, crtanje na majicama i druženje sa gostima . Na trgu je organizovana i berza stripa u saradnji sa striparnicom Mister No i istaknutim distributerima i izdavačkim kućama iz regiona.
Inicijator i osnivač festivala Nikola Ćurčin sinoć je na trgu Belavista predstavio četrdesetak gostiju koji će narednih dana boraviti u gradu. Član organizacionog tima Jovan Subotić je ustvrdio da su publika i festival rasli zajedno pa ove godine HSF „predstavlja jedno od najprestižnijih događanja u ovoj oblasti i u ovom dijelu Evrope.“ On je uvjeren da će festival biti slavlje za strip, grad, Boku Kotorsku i region.
U galerijama „Josip Bepo Benković“, „Sju Rajder“ i prostoru Udruženja likovnih umjetnika Herceg Novog -Lounge bar Amerika sinoć su otvorene izložbe radova čiji su autori Rajko Milošević Gera, Roger Ibanez, Toni Fejzula, Valerio Held, Maurizio Di Vincenzo, Antonio Lucchi, Dražen Kovačević, Enis Čišić, Goran Sudžuka, Richard Marazano .
Atmosferu je sinoć “zagrijao” i nastup italijanskog dua Cheap seats.
Večeras u 20 sati u pabu Got publiku priređena je promocija knjige Ničim izazvano i izložba ilustracija koje je za tu knjigu radio Nikola Ćurčin.
Program će biti nastavljen žurkom na skalama, a nastupiće Dj Hnnicster.
Pokrovitelji festivala su: Opština Herceg Novi, Turistička organizacija i Ministrastvo kulture. Hercegnovski strip festival podržali su: Ambasada Italije, Francuski kulturni centar, italijanski Institut kulture iz Beograda i brojni sponzori.
Prezentacija projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE & ME” biće održana u srijedu 6.septembra od 19.30 sati u Domu kulture „Ilija Marković” u tivatskoj Gornjoj Lastvi.
Na prezentaciju projekta AGRISCAPE&ME biće predstavljen projekat, njegovi ciljevi i predviđene aktivnosti, kao i partneri i učesnici u aktivnostima. Biće prikazani i filmovi o vrijednosti područja Vrmca i Prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Projekat AGRISCAPE&ME je počeo sa realizacijom u junu 2017. godine i trajaće 12 mjeseci. Projekat se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu”.
Tradicionalni poljoprivredni pejzaž je nastao tokom istorije kroz različite poljoprivredne aktivnosti ljudi na određnom prostoru i predstavlja značajan resurs određenog prostora. U Crnoj Gori vrijednost tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža nije dovoljno prepoznata, a njihov ubrzani gubitak dovodi do gubitka važnog dijela kulturne baštine, kao i održive poljoprivrede. Opšti cilj ovog projekta je da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža.
Projekat realizuju organizacije „EXPEDITIO” Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja „NAPREDAK” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka” – Boka Kotorska. Saradnik na projektu je Mreža za ruralni razvoj Crne Gore.
Tokom tri ljetnja mjeseca glavne nautičke sezone od 1.juna do 1. septembra, u marinu Porto Montenegro u Tivtu uplovilo je ukupno 1.559 jahti.
To je, rema riječima PR menažera Porto Montenegra Danila Kalezića, za nijansu bolji rezultat nego lani kada je u istom periosu uz gative najveće marine u Crnoj Gori pristalo 1.556 brodova. Prosječna popunjenost ukupno 450 vezova sa kojima raspolaže Porto Montenegro, ovog je ljeta iznosila preko 90 odsto.
„Što se podade i putbika na jahtama tiče, taj broj ove godine na osnovu procjena iznosi oko 17 hiljada.“- kazao je Kalezić, dodajuči da je najveća jahta koja je ove sezone pohodila Porto Montenegro bila 106 metara duga „Amadea“. Poredtoga, uz gatove tivatske marine ovog su ljeta pristajali i neki veoma interesantni ili specifični brodovi, poput 79 metara dugog oldtajmera iz 1921. godine, brida „S.S. Delphine“, jedine jahte na svijetu koju i dan-danas pogodni klasični klipni parni stroj.
Iako su i ove godine po brojnosti prednjačile jahte sa britanskom i klijentelom iz SAD koje viju razne tzv. zastave pogodnosti poput Kajmanskih ostrva ili Bermuda, u Porto Montenegro dolazili su i posjetioci sa jahtama iz Italije, Francuske, Rusije, Turske, Grčke, Ujedinjenih Arapskih Emirata i mnogih drugih zemalja. Zvanično, najviše brodova bilo je pod zastavom Velike Britanjije – njih 175, potom Malte 153, Hrvatske i Crne Gore sa po 144, te SAD sa 130 jahti
Kraj špica nautičke sezone označiće predstojeći, sada već tradicionalni sajam jahting čareter industrije MYBA Pop-Up Superyacht Show koji će se u Porto Montenegru održati od 8.do 10.septembra. Prema najavama, na treće po redu izdanje ove manifestacije će doći dvadesetak super i mega jahti koje se iznajmljuju u regionu istočnog Mediterana i Jadrana, kao i preko 80 predstavnika čarter-agencija, pomorskih brokera, strulnjaka za osiguranje i pružanje drugih vrsta usluga u jaht-čarter industriji.
“U Đardinu” naziv je multimedijalne večeri koja je održana u petak u Atrijumu ljetnikovca “Buća” u Tivtu, na kojoj je promovisana knjiga “Bokeška pjatanca” autora Maša Čekića i otvorena izložba dobrotske čipke Mile Moškov.
Osim autora Maša Čekića o knjizi su govorili mr Danijela Ucović, Blaženka Vučurović, mr Vilma Kovačević.
“Bokeška pjatanca” sadrži recepte bokeljske kužine ali donosi i interesantne priče iz Boke…
– Trideset je priča, 29 ima nastavak u starim recepturama. Međutim, trideseta priča u ovoj knjizi nema taj nastavak. Ona je svojevrsna oda svim Bokeljkama koje su na škrtoj zemlji znale uzgojiti hranu za svoju djecu. Nisu se libile nikakvog posla, samo da obezbjede parče kruha – kazao je Mašo Čekić.
U muzičkom dijelu nastupila je klapa “Belezza” i saksafonista Sergej Stojković.
Na našem portalu u rubrici Đir kroz Boku u nedjelju 3.septembra donosimo cijelovitu priču…
Filatelistička izložba Toma Katurića u PM-foto Boka News
1 od 12
Filatelistička izložba Toma Katurića u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Savindan 2020.
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Filatelistička izložba Toma Katurića u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Filatelistička izložba Toma Katuriča u PM
Izložba - Risanski artefakti
Izložba najtrofejnijeg crnogorskog filateliste, dobitnika 12 svjetskih zlatnih medalja Toma Katurića, „Poštanska istorija Boke Kotorske u XIX vijeku“, svečano otvorena u petak u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Izložena kolekcija iz kuće Katurića predstavlja poštansku istoriju Boke iz perioda 1809 – 1875 koja je donjela 12 svjetskih zlata, zatim Pisma bokeljskih pomoraca, 1813 – 1880 koja je ove godine u Tampereu nagrađena zlatom, Okupacija Boke i Crne Gore 1941 – 1944 i Pisma austrougarskih mornara sa ratnih brodova.
„Ove četiri kolekcije pokazuju istoriju, pismenost, kulturu bokeškog naroda i ja sam ponosan da ovo mogu pronjeti kroz svijet. Koristim priliku da večeras čestitam prof. Lazu Seferoviću koji je za monografiju “Tomo Katurić – zlatni filatelista koji je osvojio svijet”, dobio priznanja, srebrne medalje u Indoneziji i Tampereu“ – kazao je Tomo Katurić.
„Ono što me privuklo da napišem ovu monografiju je saznanje, da je Tomo nakon izložbi u Vašingtonu i Londonu 2007. godine postao član Društva filatelista Londona čiji je pokrovitelj kraljica Elizabeta II koje je osnovano 1886. Tomo na ovaj način porenosi vrijednosti Boke širom svijeta, kroz filateliju koja je najveći ambasador svake zemlje. Boka Kotorska je bila i ostala velika kulturološka i umjetnička inspiracija stvaraocima. Misija kapetana Katurića koja se nastavlja novom izložbom u Braziliji u oktobru pokazat će još jednom da Boka ima tragove i trajanja mnogo duže od jednog vijeka“ – kazao je prof. Lazo Seferović.
Izložbu će imati priliku vidjeti učesnici prestižnog MYBA Pop-Up Superyacht Show in Porto Montenegro koji se održava od 8 – 10 September 2017.
Njemačka inicijativa za izgradnju najvećeg svjetskog teretnog broda pomaknula se korak bliže realizaciji s potpisom Lloyd’s Registra i osiguranjem sukladnost projekta, prenosi Pomorac.net
Lloyd’s Register je u ponedjeljak priopćio da se pridružio projektu održivog transporta Quadriga, inicijative hamburškoga Sailing Cargoa s ciljem izgradnje najvećeg svjetskog teretnog broda na jedra.
Projekt predviđa plan izgradnje 170-metarskog broda za prijevoz automobila, koji može prevoziti između 1700 i 2000 automobila, koji će biti opremljen s četiri jarbola i koji će raditi na hibridni pogonu s jedrima i dizel-električne motore, a postojat će i dodatni sustav na baterije. Brod će moći ploviti brzinom od 10-12 čvorova u cilju postizanja 14-16 čvorova u sljedećih nekoliko godina kroz kombiniranu stručnost.
“Propulzija uz pomoć vjetra nudi jednu od rijetkih realističnih opcija za uvođenje obnovljive energije na brodove. Cilj IMO-a za emisijama CO2 zahtijeva 50% smanjenja globalnih emisija CO2 iz brodova do 2020. godine, što znači da su potrebne značajne promjene u industriji. Studije Low Carbon Pathways 2050 Lloyd’s Registra je pokazala da će brodovi s niskom razinom ugljika morati ući u flotu do 2030. godine kako bi pomogli postizanju tog cilj”, izjavio je Lloyd’s Register.
“Moramo učiniti pravu stvar za budućnost naše industrije; Quadriga kombinira tradicionalno dokazane sustave s najsuvremenijom tehnologijom i ima za cilj pružiti rješenje za postizanje cilja smanjenja emisija CO2. Drago nam je što radimo s Lloyd’s Registerom na ovom projektu”, komentirao je Uwe Köhler, osnivač projekta Quadriga.
LR će osigurati usklađenost s tehničkim, sigurnosnim i ekološkim standardima nakon realizacije projekta, od faze projektiranja i specifikacije do nadzora nad gradnjom na licu mjesta. LR će također provjeriti jesu li postignuti predviđeni parametri izvedbe.
Sjeverni Jadran, od Trsta pa do Suska i Lošinja, prepun je rebraša. Riječ je o invazivnim ogranizmima koji su u naše more vjerojatno stigli s balastnim vodama brodova, a mogli bi biti opasni za ekosustav, ribarstvo i turizam.
Umjesto lopte, djeca na pulskoj plaži bacaju prozirne ljigave životinje. “Mi ih zovemo ljigavci, a sad kako im je pravo ime ne znam”, kaže jedan od začuđenih turista. “Kad to dotakneš, onda imaš osjećaj da je ljigavo. Dosad to nismo osjetili premda smo već godinama na moru”, dodaje pak jedna turistica.
Rebraši, dvospolni organizmi, nešto su između spužvi i meduza, a u Jadranu nemaju prirodnih neprijatelja. Dnevno proizvedu između 200 i 400 jajašaca, a jedu zoo planktone, hranu sitne plave ribe, te ličinke riba i školjkaša. Venecijanski ribari traže da se zbog njih proglasi elementarna nepogoda.
Invazija je dosad pogodila brojna mora, a u nas ovi organizmi imaju izvrsne uvjete za opstanak. Znanstvenici ne odbacuju mogućnost da će u dogovoru s inozemnim kolegama morati donijeti odluku da se s rebrašima obračunaju uvozom njihovih prirodnih neprijatelja. Upozoravaju da treba pojačati kontrolu ispuštanja otpadnih voda, jer nam prijete i druge invazije.
U svim vidovima registrovanog smještaja na područiju Tivatske rivijere trenutno boravi 3.761 zvanično prijavljeni turista, što je osam odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine- saopštila je juče Turistička organizacija Tivta.
U hotelima je 716 turista, 2.970 gostiju koristi uluge izdavalaca privatnog smještaja, u odmaralištima boravi 50, a u kampovima 25 gostiju.
Inače, od ukuponog broja turista koji sada odmaraju u Tivtu 3.734 su stranci, dok su samo 27 gosti iz Crne Gore.
Herceg Novi će spremno dočekati dolazak tijela Svetog Leopolda u rodni grad i aktivnosti na pripremi tog događaja teku planiranom dinamikom, potvrđeno je danas na drugom sastanku organizacionog odbora koji je formirala lokalna uprava.
Na sastanku je konstatovano da su gradske službe i preduzeća preuzeli zadatke i počeli sa pripremama. Definisani su preostali detalji u vezi sa organizacijom, a sve kako bismo se 15. i 16. septembra pokazali kao dobri domaćini.
„Komunalno stambeno“, „Čistoća“ i Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zajednički će se postarati da park bivšeg hotela „Boka“ gdje će tijelo biti izloženo bude u potpunosti pripremljen, kao i cijeli grad. Privremena ambulanta će biti stacionirana u prostorijama dvorane „Park“, a u blizini i vozilo Vatrogasne jedinice Službe zaštite i spasavanja.
Uprava policije i Služba komunalne policije uradiće bezbjednosnu procjenu, non-stop nadzirati događaj i obezbijediti pratnju povorci od ulaska do momenta kada napuste državu, posebno imajući u vidu da se može očekivati dolazak više hiljada ljudi iz zemlje i regiona.
Veliki broj volontera usmjeravaće posjetioce i informisati ih, a radi lakšeg snalaženja onih koji u naš grad dolaze biće dijeljeni info-flajeri na graničnim prelazima i trajektu Kamenari –Lepetane.
Članovi organizacionog odbora još jednom su potvrdili da je zajednički interes da ovaj veliki događaj protekne u najboljem redu, te izrazili spremnost da tome maksimalno doprinesu.
Plakat
Prema planiranom programu, tijelo Svetog Leopolda u Herceg Novi dolazi 15. septembra oko 13 sati. Tada će u parku „Boke“ biti upriličena Liturgija dočeka (Služba riječi), a potom tijelo ostaje izloženo štovanju vjernika do ponoći. U 18 sati slavi se pjevana večernja, a u 19.30 sati je bdjenje.
Od ponoći do 7.30 sati sledećeg dana relikvija će biti u obližnjoj crkvi Sv Antuna, koja će biti otvorena za molitvu.
U subotu, 16. septembra, u 10 sati počinje svečana koncelebrirana Misa, a kasnije, od 16.30 sati Misa ispraćaja, nakon ćega će tijelo se relikvija uputiti ka Dubrovniku.
