Turistička organizacija Tivat je danas realizovala akciju „Dočekajmo sezonu čistiji“ koja se održala povodom „Dana zaštite životne sredine“.
Ovom akcijom je obuhvaćeno čišćenje plaža: Župa, Cacovo i Opatovo, kao i pješačke staze: Vrmac koja je prošlog vikenda posjećena, a obilazak staze na Luštici planiran je za narednu sedmicu.
Pored zaposlenih u Turističkoj organizaciji Tivat u akciji su učestvovali učenici V razreda sa svojom učiteljicom Nevenkom Saveljić i učenici RE populacije u prisustvu Ljuljeta Baljaj Vučković i Džafer Brahimi RE asistenta i medijatora u nastavi. Realizaciju u tehničkoj pomoći su kao i uvijek do sada pružili radnici Komunalnog preduzeća Tivat. Učesnici akcije su zajedno obišli istaknute plaže i udruženim snagama očistili od otpadaka.
Takodje, svoj doprinos TO Tivat je dala „Zelenim danima“, pružajući na taj način podršku osnovnoj školi „Drago Milović“ u njihovoj akciji oplemenjivanja školskog dvorišnog prostora. Direktorica Gabrijela Glavočić je ispred TO Tivat zajedno sa predstavnicima škole obišla školsko dvorište i donirala sadnicu–masline – kao slimbol plemenitosti i dobrote, koja i od danas nosi ime „Vanjina maslina“, a posvećena je Vanji Matković, da uljepšava dvorište škole.
U sklopu ove akcije upućen je i dopis pojedinim zakupcima plaža u Opštini Tivat da obrate pažnju na urednost plaža kako bi svi zajedno opravdali cilj ove akcije, a to je: ljepši i čistiji grad u susret još uspješnijoj turističkoj sezoni.
Turistička organizacija Tivat se zahvalila svim učesnicima u akciji.
Program novog hercegnovskog festivala MORŽ (Morski ritam života), zakazanog za prva tri dana juna, zaokružen je izložbom na kojoj će se predstaviti čak 22 vizuelna umjetnika sa postjugoslovenskog prostora. Veoma vibrantna umjetnička scena regiona biće prezentovana na Stepeništu 28. oktobra i platou ispred kafea Prostorija.
Izložba će prevashodno, ali ne samo, dati različita primorska i kontinentalna čitanja mora i ljetovanja kao odrednica za lično uživ(ljav)anje ali i elemenata turističkog mita.
Posjetioci će moći da vide radove Vanje Vikala, Aleksandra Jestrovića – Jamesdina, Mirona Milića, Sanje Stojkov, Dante Buu-a, Tee Jurišić, Srđe Dragovića, Klare Rusan – Klarxy, Vuka Bojanića, Celle Anite Celić, Dee Cvetković, Borisa Moškova, Borisa Šuberića , Nemanja Knežević, Vanje Berberović Šuberić, Bojana Milojevića, Sofije Modošanov, Darka Vlaovića, Lily Lynn/Ane Bulatović, Lee Levi, Predraga Porobića i Marija Đorđevića.
Morž u tri festivalska dana u Herceg Novi dovodi najatraktivnija imena novog muzičkog talasa na jugoslovenskom prostoru – od Dukata Stray-a, pionira Amerikane, kantautora i frontmena benda Stray Dogg, preko Mikija Solusa koji donosi akustični rep s primjesama energičnih i brzih jazz/punk elemenata, do nove princeze elektronskog zvuka, Sane Garić sa bendom.
Svake večeri festivala biće prikazani i filmovi koji za temu ili scenografiju imaju more. Hercegnovski režiser Ivan Salatić ustupio je svoj film ‘Dvorišta’ za prikazivanje na otvaranju novog hercegnovskog festivala, a Crnogorska kinoteka je obezbijedila četiri sjajna ostvarenja sedme umjetnosti. Nisu zaboravljeni ni klinci, kojima je namijenjen film ‘Sedmi kontinent’, djelo jedinog jugoslovenskog Oskarovca, Dušana Vukotića.
Organizatori festivala MORŽ su Herceg Novi Cool (NVO Alternaut) i kafe Prostorija uz partnerstvo sa Crnogorskom kinotekom. Festival su podržali Turistička organizacija Herceg Novog i JP Morsko dobro, kao i JUK Herceg fest, Javno komunalno stambeno preduzeće Herceg Novi, Blue line, Vodovod Herceg Novi, Guest house Tomanović, caffe-pizzeria Al posto giusto, Gradska kafana Herceg Novi, Reklame Svijet i Opština Herceg Novi .
Brod Josipa Broza Tita, „Galeb“, na kojoj su se nekada okupljale holivudske zvijezde i svjetski lideri, biće pretvorena u muzej na vodi, piše AP.
To će brodu, usidrenom u riječkoj luci je, uprkos svemu, dat novi život, ocjenjuje američka agencija i ističe da će lokalne vlasti obnoviti jahtu u okviru projekta od 5,4 miliona eura, koji će početi s primjenom 2019. godine.
Brod je zahvaćena rđom, a namještaj u nekada luksuznim salonima je polomljen, ukazuje agencija i ističe da je brod dva puta potonuo od kada je izgrađen 1938. i da je trebalo da ide na otpad.
Galeb
U svojim najboljim danima, brod je ugostio holivudske zvijezde i oko 70 svjetskih lidera, a bivši jugoslovenski predsjednik iskoristio ju je kako bi rijekom Temzom došao na istorijski sastanak sa nekadašnjim britanskim premijerom Vinstonom Čerčilom, dodaje AP.
Titov brod GALEB
Odluka o pretvaranju „Galeba“ u muzej razgnijevila je hrvatske nacionaliste, a mnogi Titovi kritičari priželjkivali su uništenje tog simbola njegovog života u raskoši, navodi AP.
Ministarstvo poljoprivrede RH, izdalo je rješenje o zaštiti kvalitete malostonske kamenice na nacionalnoj razini, nakon čega Udruga školjkara i nadležno Ministarstvo trebaju svu dokumentaciju zajednički proslijedili Europskoj komisiji u Bruxelles.
Da bi dobili oznaku izvornosti za malostonsku kamenicu, morali su proći postupak koji traje dvije i pol godine, a pokrenut je prijavom projekta na natječaj Ministarstva poljoprivrede kojim je financiran veći dio troškova, rekao je Vedran Kunica, voditelj ovog važnog projekta za stonski kraj.
Izrađivači specifikacije proizvoda su dr. sc. Valter Kožul i dr. sci. Jakša Bolotin koji su, zajedno s članovima udruge Stonski školjkari i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, protekle dvije godine radili na definiranju naše posebne Malostonske kamenice, istaknuo je Kunica.
– Sada nam slijedi drugi korak, prijava projekta na Europsku komisiju, koja bi nakon evaluacije i eventualnih izmjena trebala izdati rješenje na EU razini. Za vrijeme trajanja evaluacije Europske komisije, koja bi trebao trajati oko godinu dana, školjkari će biti u mogućnosti krenuti u pojedinačne procese certifikacije i koristiti oznaku zaštite. U cijelom procesu iznimno nam je bitna buduća suradnja s ugostiteljima u procesu prezentacije posebnosti ovog gastronomskog specijaliteta – naglasio je Kunica. Kada se izda rješenje na EU razini, malostonska kamenica (Ostrea edulis) bit će prva plosnata europska kamenica iz uzgoja koja je zaštićena oznakom kvalitete.
Školjkari razmišljaju i o pokretanju postupka kojim bi tradicija školjkarstva u Malostonskom zaljevu postala dio nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
Nijesmo protiv investicija, ali smo zabrinuti. Nastojimo da javna kupališta budu dostupna svima nama. Tražićemo od Morskog dobra i u saradnji sa Opštinom Herceg Novi da se zaustavi dalja komercijalizacija obale, ističe Igor Popović, potpredsjednik MZ
Kamenari radovi foto arhiv Boka News
Kamenari su postali veliko gradilište. Niz objekata niče na pjeni od mora, plaže bivaju zarobljene od strane investitora, a mula grade povlašćeni. Parče pijeska za odmor i malo mora za plivanje teško se može naći.
U MZ Kamenari su zabrinuti. Navode, da je ispod crkve Svete Neđelje na Jošici od prošle sezone ograđeno mulo, a podignuti su bedemi i oko restorana „Adriatika”. Investitor je, kako objašnjavaju, bez odgovarajućih dozvola podigao visok zid oko ekskluzivnog restorana i rekonstruisane stare kamene kuće na plaži u neposrednoj blizini svetionika.
– Zakamuflirao je borovima, maslinama i kapijom zatvorio izvor poznat kao „baba Anetina voda”, koji su mještani vjekovima koristili. Uzurpacija ili devastacija prostora nastavljena je izgradnjom čvrstog objekta na jednoj od najčistijih i omiljenijih plaža Novljana, pored svetionika uz samu oštru krivinu magistrale pored uzgajališta školjki prema hotelu,,Park‘‘ i Bijeloj. Na raskopanoj površini nekadašnje plaže niče objekat zanimljivog oblika, s tablom: izgradnja poslovnog objekta, investitora „ See trade“ Kotor, kažu ogorčeni mještani.
Riječ je o veoma vrijednoj investiciji na pjeni od mora u strateški i ambijentalno zaštićenoj sredini ovog dijela Boke.
Radovi – Sveta Nedjelja
Pored bučnog trajektnog terminala, ovog proljeća dodatna gradilišta remete mir mjesta. Riječ je o izgradnji hotela „Casa di Mare” i preko puta magistrale kupališta s objektom čvrste gradnje. Na tabli za kupalište je označeno da je riječ o uređenju kupališta s plažom kategorije pet zvjezdica, investitora „Talija kompani“, izvođača radova „Stone design” d.o.o. Radovi su počeli u februaru s utvrđenim rokom završetka 31. maja ove godine.
– Ovo je hotel koji se adaptira i dograđuje. U sklopu hotela je i plaža na kojoj se grade pomoćni objekti za koje postoje papiri i dozvole. Isti je gazda, samo je riječ o dva objekta. Hotel i kupalište će izgledati fantastično. Na plaži će biti šankovi, barovi, rade na proširenju ponte, jedna je već proširena. Biće tu mjesta za pristajanje brodova, a očekuje se da će sve biti završeno u sezoni, jer nije ništa napravio ako ne otvori plažu zajedno s hotelom, smatra Božo Mitić, poslovođa koji vodi radove na uređenju kupališta i pristaništa u Kamenarima, na obali ispod magistrale, prije odvajanja za trajektne terminale.
Igor Popović, potpredsjednik Mjesne zajednice Kamenari, naveo je da su prioriteti mjesta uređenje javnog kupališta, sanacija puteva u zaleđu, izmještanje javne rasvjetnje od hotela „Park” do picerije „Igrač više”, dokle je i katastarska granica sa Bijelom.
– U MZ Kamenari u katastarskoj opštini Jošica i Đurići, na ulazu u opštinu, praktično kapiji Herceg Novog, prisutna je velika izgrađenost i komercijalizacija obale. Nijesmo protiv investicija, ali smo zabrinuti. Nastojimo da javna kupališta budu dostupna svima nama. Tražićemo od Morskog dobra i u saradnji sa Opštinom Herceg Novi da se zaustavi dalja komercijalizacija obale. AD „Pomorski saobraćaj“ sa trajektnim terminalima zauzima veći dio obale, kao i kupališta hotela „Casa di Mare“ i „Park“. Na rtu Svete Neđelje ograđen je restoran bedemima, u toku je izgradnja kupališta, bazena sa pratećim objektima, a tu je i dio mora sa uzgajalištem školjki, čime je Kamenarima malo ostalo od obale, jer je prostor nepovratno uzurpiran, objasnio je Popović.
Kamenari radovi foto arhiv Boka News
MZ nema sopstvene prihode, ali kako tvrdi Popović, potrudiće se da ekonomski „stane na noge” i ima svoj budžet.
– Započeli smo priču sa Telekomom koji, baš kao ni Pomorski saobraćaj, ne iskazuje volju za saradnjom. Oni 20 godina drže telefonsku centralu u Domu kulture „Petar Mandić” (u prostorijama mjesne zajednice), a od 2003. godine antenu. Za sve to vrijeme Telekom je za tu uslugu mjesnoj zajednici platio oko 1.500 eura, prema spornom drugom ugovoru na neodređeno vrijeme, pa će tužilaštvo i to da ispita. Pokušali smo da ih kontaktiramo, ali nijesu odgovarali na dopise, pa ćemo na sudu potražiti zadovoljštinu, poručio je Popović.
Za rušenje objekta prije dvije godine, kojim je gazdovala mjesna zajednica, a koji se nalazio autobuskom okretištu, zakazano je prvo ročište.
Kamenari
– Zbog čega je to uradio jedan građevinski inspektor, moraće da objasni na sudu. Izgradnju ovog objekta je podržala američka ambasada i USAID, a finansijski nosilac projekta bila je organizacija IRD. Mjesna zajednica je imala određene prihode od zakupa tog objekta, a silom zakona nekih inspektora mjesto je ostalo i bez tih sredstava. Vidjećemo čiji je to interes, ko će da se pojavi kao zakupac ili investitor za taj prostor na mulu pored trajektnog terminala. Mjesto na okretištu nije obezbijeđeno, imamo armature koje vire iz temelja srušenog objekta, naveo je Popović.
Kamenari nemaju riješeno pitanje kanalizacije. Dio fekalija primaju septičke jame, a dio kanalizacije odlazi u more.
Kamenari – catara
–Opština nas je „zaboravila” kad je radila projekat za kolektore. Mi nemamo projektnu dokumentaciju. Predlog je da se kanalizacija uradi ili odvojeno za Kamenare ili da u saradnji sa Opštinom i Vodovodom nađemo rješenje da se uradi mreža sa pumpnim sistemima do Bijele. Na inženjerima je da odluče kako bi trebalo da bude riješeno, kazao je Popović.
Problema ne manjka ni sa vodosnabdijevanjem, polovinom javne rasvjete koja ne radi duž magistrale, a neophodna je i sanacija školskog dvorišta, ali za sve to fali novca.
Blokiran pristup izvoru
Prema riječima Popovića, nema odgovora ni na inicijativu građana da se obezbijedi pristup zagrađenom izvoru,,baba Anetina voda’’ na rtu Sv Neđelja.
-Vlasnik objekta „Adriatika“ kaže da je pristup izvoru slobodan iako su vrata i kapija zatvoreni i ne možemo da priđemo obali. Taj vlasnik je zakupio i dio crkvenog zemljišta do njih i dio obale oko svetionika. Sada se ne može prići ni plaži, ni svetioniku, a kamoli izvoru. To je navodno privremen objekat okovan bedemima, ali nema mjesta ni za pješačku zonu, što ćemo pokušati da ispravimo, kazao je Popović.
Mještanima obezbijediti barem jednu pristojnu plažu
MZ će od od Morskog dobra tražiti da izdvoji potrebna sredstva kako bi mještani, starosjedioci, obezbijedili sebi jednu pristojnu plažu i da imaju nesmetan pristup obali.
– U poslednjih desetak godina imamo problema sa saobraćajnim gužvama, a ovu situaciju malo je relaksirala izgradnja treće trake na pristupnom terminalu trajektima, no njome je narušen izgled mjesta. Pored treće trake magistralni put se zauzima i za ukrcaj auta, ističe Popović.
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina.
Ovaj datum je odabran kao prisjećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Među zaštićenim zonama, najvažniji po površini i vrijednostima su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Kroz 19-i Orjenski maraton (25, 26. i 27. maj) ćemo promovisati važnost parkova kao zaštićenih prirodnih cjelina, ali i njihov značaj za sportsko-rekreacionu, odnosno turističku posjetu.
Start je u subotu 26. 05. 2018. u 09 sati, ispred pl. doma Za Vratlom. Organizator, PK Subra, zadržava pravo promjene satnice starta ili odlaganja u skladu sa vremenskim uslovima
Mountain running na stazi Orjensko srce
19-i Orjenski maraton će se odvijati u organizaciji PK „Subra“, a uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Ministarstva sporta, Planinarskog saveza Crne Gore, Atletskog saveza Crne Gore, Pivare Trebjesa i Odjeljenja granične policije Herceg Novi.
Na rekreativnoj trasi
REVIJALNO MOUNTAIN RUNNING TAKMIČENJE
ORJENSKO SRCE
Start je u nedelju, 27. 05. 2018. u 10 h, ispred pl. doma Za Vratlom. Organizator, PK Subra, zadržava pravo pomijeranja satnice starta ili odlaganja u skladu sa vremenskim uslovima.
REKREATIVNA TRASA
ORJENSKO SRCE
Start je u nedelju, 27. 05. 2018. u 10:10 h, ispred pl. doma Za Vratlom. Organizator PK Subra zadržava pravo pomijeranja satnice starta ili odlaganja u skladu sa vremenskim uslovima.
Potvrda učešća: putem Facebook stranice ili e-maila subra@t-com.me najkasnije do 24. maja 2018.
Turistička organizacija Tivat u saradnji sa NVO „Harlekin“ organizuje Sajam rukotvorina na gradskoj rivi Pine u Tivtu. Već tradicionalni događaj na kojem će se predstaviti brojni domaći izlagači sa svojim maštovito urađenim rukotvorinama, biće održan u subotu, 26. maja 2018. godine od 10 do 18 sati .
Istoga dana, od 20:30 sati održaće se nastup KIC POP Hor-a koji je bio odložen, a ujedno će najaviti otvaranje ljetnje sezone.
„Turistički cvijet“
Turistička organizacija Tivat obaviještava građane da je akcija „Turistički cvijet“ odpočela i da su prijave i dalje u toku. Komisija je od ovog ponedeljka počela da obilazi grad u potrazi za najljepše uređenim dvorištima, balkonima, zelenim površinama ispred stambenih zgrada i poslovnih objekata, najljepših stabala magnolije i kreativnih detalja.
Akcija u realizaciji TOT-a koja iza sebe ima tradiciju dugu 25 godina, a time i tradicionalni karakter održavanja je od ove godine bogatija za još 2 nove kategorije, pored postojećih 8:
– najljepši klasični vrt/ambijentalna cjelina-kutak i
– najuređeniji gradski prostor.
Na ovaj način se TO Tivat svake godine trudi još više oplemeniti ovaj projekat. U cilju uspješnog starta rada komisije i početka ovogodišnje turističke sezone, cvjećara“Nina“ je donirala sadnice begonija ipred poslovnog objekta Turističke organizacije u centru grada, a radnici komunalnog preduzeća su dali svoj doprinos u sadnji istih.
Tim povodom im se TO Tivat od srca zahvaljuje i poziva sve građane da skupa u što ljepšem ambijentu, spremno dočekamo početak turističke sezone 2018 u Tivtu.
U Skoplju je danas puštena u rad fabrika za proizvodnju fotonaponskih solarnih i termalnih panela preduzeća “Pixel group” u partnerstvu sa kompanijom “Solar power”.
Ovo je prva fabrika takvog tipa u Makedoniji i regionu, prenose makedonski mediji.
Pogon je otvoren u krugu nekadašnje fabrike “Rade Končar” u Skoplju. Prostire se na površini od 1.500 metara kvadratnih, i ima kapacitete za proizvodnju 20 megavata fotonaponskih solarnih panela godišnje.
Na svečanom otvaranju fabrike, koja već zapošljava 20 ljudi, najavljeno je da će do kraja godine u proizvodnju biti investirano pet miliona evra.
Predstava „Cvrčak i mrav“, rađena u koprodukciji NVO Teatar Mladih, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, JU Gradsko pozorište Podgorica, JUK Herceg fest i JU Grad teatar Budva, a uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, biće premijerno odigrana u Herceg Novom, u nedjelju, 27. maja u 19 sati.
“Predstava je namjenjena djeci koja su u današnje vrijeme zatrpana obavezama i ne stižu da se igraju, kao i starijoj djeci koja su na pragu odrastanja i počinju da se bune protiv svojih autoriteta. Tačno je da je mnogo vremena prošlo od kada je Ezop ispričao svoju basnu. Međutim, danas je potrebno ispričati ovu priču iz nešto drugačijeg ugla. A oni koji se bave umjetnošću mogu da je ispričaju samo iz ugla umjetnika. A čar pozorišta i umjetnosti uopšte je da svako dođe do svojih odgovora, bio on cvrčak ili mrav”, riječi su Milene Depolo.
Prema tekstu Milene Depolo, režiju potpisuje Branko Ilić, a u predstavi igraju: Branka Femić – Šćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić.
Prodaja ulaznica po cijeni od 3 eura počinje u srijedu, 23. maja na blagajni Dvorane Park od 9 do 12 i od 18 do 19 časova. Informacije i rezervacije u istom terminu na broj: 068 851 031.
Koristeći podatke koje su prikupili podzemni dronovi, trgovački i ribarski brodovi te istraživači, novi znanstveni projekt planira do 2030. mapirati morsko dno i riješiti neke od najvećih tajni na svijetu.
Radi se o ambicioznoj inicijativi, jer treba izraditi kartu 190 milijuna četvornih kilometara vode ili 93 posto svjetskih oceana, na dubini većoj od 200 metara.
Satinder Bindra, direktor projekta Seabed 2030, kaže da se u tome roku može obaviti posao koji će rasvijetliti brojne fenomene, od toga kako nastaju cunamiji, migracija riba, preko zagađenja do navigacije brodova i nepoznatih zaliha minerala.
“Znamo više o površini Mjeseca i Marsa nego onoga što se nalazi u našemu dvorištu. To u 21. stoljeću želimo ispraviti”, rekao je Bindra. “Predugo smo oceane tretirali kao konačne granice”.
Projekt je nastao u suradnji japanske filantropske zaklade Nippon i GEBCO-a, neprofitne udruge stručnjaka koji su već uključeni u mapiranje morskoga dna. GEBCO djeluje u okviru Međunarodne hidrografske organizacije i UNESCO-a, UN-ove agencije za znanost i kulturu.
“Ne pokreće nas profit, nego znanost”, ističe Bindra govoreći o projektu vrijednom oko tri milijarde dolara.
Jedan od mogućih problema su geopolitičke napetosti u osjetljivim vodama svijeta, uključujući Južnokinesko more, Adenski zaljev i Crveno more.
Podatke iz različitih izvora prikupljat će stručnjaci u četiri centra u svijetu i potom slati Britanskome nacionalnom oceanografskom centru koji prvu kartu planira izraditi do kraja 2018. i dopunjavati je svake godine.
Peter Thompson, posebni izaslanik UN-a za oceane, kaže da je “vrlo svjestan mineralnog aspekta” istraživanja morskog dna, ističući da će najveći dio posla obaviti znanstvena zajednica.
“UN je usvojio rezoluciju o desetljeću znanosti za održivost oceana od 2012. do 2030. Posve sam uvjeren da ćemo tijekom tog desetljeća mapirati cijelo morsko dno”, rekao je Thomson.
