Zaštita jadranskog podmorja interes svih

0
Zaštita jadranskog podmorja interes svih

Herceg Novi bio je domaćin drugog međunarodnog sastanaka u okviru ADRINET-a, projekta koji je usmjeren na zaštitu jadranskog podmorja i unaprijeđenje upravljanja obalnim područijima. Sastanku su prisustvovali predstavnici udruženja ribolovaca, ronilaca, kao i predstavnici lokalne samouprave. Prisutne je u ime Opštine Herceg Novi pozdravila potpredsjednica Danijela Đurović, te ukratko i predstavila projekat ADRINET i ulogu Opštine Herceg Novi u njemu.

Projekt menadžer Anđelo Vilani (Angelo Vilani) sa Univerziteta Bari predstavio je glavne ciljeve i aktivnosti projekta. Posebnu pažnju posvetio je problemu “ghost fishing-a”, ističući da ono označava veliku opasnost za riblji fond Jadranskog mora. “Ghost fishing” se odnosi na mreže, vrše i svu ostalu opremu za ribolov koja biva izgubljena i ostavljena na morskom dnu. Otkrivanje i vađenje ove opreme, kao i stavljanje čipova na mreže onih ribolovaca koji budu zainteresovani da učestvuju u projektu predstavljanja okosnicu projekta ADRINET, naveo je Vilani.

Prema njegovim riječima, projekat je zamišljen kao zajednički poduhvat  akademske zajednice, lokalne samouprave, udruženja građana i svih onih društvenih aktera koji mogu doprinjeti zaštiti jadranskog podmorja. Samim tim projekat predviđa i izradu priručnika koji bi se bavio ribarstvom, potpisivanje memoranduma o saradnji, donošenje strategija o upravljanju priobaljem. Takođe projekat će omogućiti povezivanje i razmjenu iskustva ribolovaca iz Crne Gore, Italije i Albanije.

Zaštita jadranskog podmorja interes svih

Rukovoditeljka Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Simonida Kordić govorila je o značaju ovog projekta za lokalnu zajednicu, kao i o drugim mogućnostima koji pružaju ovaj i drugi programi prekogranične saradnje. Zaštita Jadranskog mora kao zajedničkog prostora i resursa zahtijeva uključenost svih relevantnih društvenih aktera, a upravo programi prekogranične saradnje pomažu u ostvarivanju ovog cilja, navela je Kordić.

U kakvom stanju je novsko podmorje i koji su to izazovi sa kojima se susreću sportski ribolovci i ronioci, predočili su prisutnima Dejan Drašković iz SRK ,,Mamula” i Danijel Đorđević iz Udruženja ronilaca Herceg Novi. Problem izgubljenog ribolovnog alata, a naročito mreža, uveliko je prisutan i kod nas, naveli su oni. Pored toga što “ghost fishing” ugrožava riblji fond predstavlja potencijalnu opasnost za sve one koji se bave podvodnim ribolovom ili ronjenjem na takvim lokacijama.

Projekat ADRINET sprovodi se u okviru programa Interreg CBC Italija-Albanija-Crna Gora, uz učešće šest projektnih partnera iz pomenutih država. Vodeći partner je Univerzitet Bari, a na projektu pored Opštine Herceg Novi još učestvuju opštine Kastro iz Italije i Vlora iz Albanije; Univerzitet iz Tirane i Institut za biologiju mora iz Kotora (Univerzitet Crne Gore).

Bogdanović: Mamula dobar primjer valorizacije kulturne baštine

0
Bogdanović u posjeti

Minimalne intervencije, reverzibilnost i očuvanje istorijske i arhitektonske autentičnosti i integriteta lokacije osnovne su karakteristike projekta trasnformacije i restauracije ostrva Lastavica i utvrđenja Mamula, što je u potpunosti u saglasju sa politikom Ministarstva kulture i drugih insitucija kulture u Crnoj Gori – ocijenjeno je tokom današnje posjete ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, kompanijama OHM Mamula i Luštica Development.

Bogdanović je, sa državnim sekretarom, Draženom Blažićem i direktorom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Božidarom Božovićem, danas razgovarao sa menadžmentom kompanije „Luštica Development“ i menadžmentom i konsultantima kompanije OHM Mamula o rekonstrukciji tvrđave Mamula koja bi trebalo da počne u narednih nekoliko mjeseci.

„Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture daju punu podršku projektima koji doprinose ukupnom razvoju Crne Gore, ekonomskom i turističkom, a iz svoje nadležnosti Ministarstvo kulture daje posebnu podršku projektima koji doprinose valorizaciji kulturnog nasljeđa i posebno valorizaciji kulturnog turizma. Obzirom da je Mamula zaštićeno područje, posebno nam je važno što je investitor od samog početka realizacije projekta bio u kontaktu sa predstavnicima Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara jer smo na taj način uspjeli da sve zaštitne tačke definišemo i očuvamo u skladu sa propisima ali istovremeno pomognemo realizaciju projekta koji je definitivno doprinosi valorizaciji naše bogate kulturne baštine“, istakao je ministar.

Bogdanović je podsjetio da su kulturna dobra resurs na kojem se gradi ekonomski i turistički razvoj. „Takav razvoj imamo i kroz realizaciju projekata kakav je Luštica Bay ali je to i ono što očekujemo kroz valorizaciju Mamule. Posebno me raduje što ćemo u narednom periodu valorizacijom kulturnog nasljeđa kakvo je Mamula imati projekat koji će biti reverzibilna intervencija, koja na taj način štiti i čuva istorijski kontekst. Riječ je o projektu koji doprinosi snaženju turističke ponude, i koji će koordinaciji sa svim drugim državnim organima doprinijeti ostvarenju osnovne misije Ministarstva kulture, a to je što kvalitetnija rješenja za što održivije korišćenje kulturnih dobara“,  zaključio je ministar.

Bogdanović u posjeti OHM Mamula – Bogdanović, Gibson,  Nenezić,

Izvršni direktor OHM Mamula Predrag Nenezić rekao je da će rekonstrukcija i transformacija Mamule predstavljati izazovan projekat i u Crnoj Gori prvi primjer adekvatne valorizacije istorijskog spomenika i objekta pod zaštitom države.

„U ovom slučaju riječ o pretvaranju u hotelsko-turistički rizort sa svim sadržajima koje zahtijeva takav objekat a koji će istovremeno sačuvati integritet, autentičnost i posjedovati sadržaje kakva je istorijska galerija. Pred nama su novi izazovi nakon faze projektovanja. U periodu koji neće biti jednostavan očekujemo da realizujemo sve što je u skladu sa našim ali i očekivanjima naših partnera – Vlade Crne Gore i Opštine Herceg Novi i ostalih saradnika, a sve u cilju što uspješnijeg rezultata“, rekao je Nenezić.

Mamula budući izgled

Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva planira se kroz Glavni projekat koji se trenutno izrađuje u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima i najvišim međunarodnim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje originalne fizionomije predjela i svih zatečenih elemenata utvrđenog kompleksa.

Na projektu radi internacionalni tim renomiranih stručnjaka koji uključuje MCM Design iz Portugala, Orascom Švajcarska, Studio Projektor iz Tivta, , Enformu iz Kotora i druge.

Zračnoj luci Dubrovnik nova pista i garaža sa 700 parking mjesta

0
foto CROPIX

U Zračnoj luci Dubrovnik rekonstrukcijski građevinski radovi u punom su jeku. Krajnji rezultat omogućit će puno veći prihvat putnika. Ukupno ulaganje u projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ je 225 miliona eura, od kojih Europski fond za regionalni razvoj pridonosi s 158 milijuna eura ili skoro 74 posto u okviru operativnog programa ‘Promet za Hrvatsku’.

Radovi uključuju izgradnju novog terminala površine 27 hiljada kvadratnih metara i rekonstrukcijske radove na postojećem terminalu, kao što su preinake sustava za prihvat, pregled i otpremu prtljage. Izgradit će se veza između terminala i dva putnička mosta, a početkom novembra počinju radovi na dogradnji i proširenju uzletno-sletne staze, kao i renovacija postojećih rubnih staza i spojnica, te postavljanje novih kako bi se pokrila puna dužina piste. Izgradit će se gorivno postrojenje s cjevovodima za punjenje aviona gorivom, bez ogromnih cisterna ispred zgrade. I stajanka sa zapadne strane će također biti rekonstruirana i proširena, a radi se i nova na istočnoj strani. Radi se i parking za autobuse, te glavni ulaz i izlaz iz Zračne luke. O svemu više govori pomoćnik glavnog direktora i direktor projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić.

– Ono što je dio projekta, a za što ne dobivamo novce, jest javna garaža. Radit će se iduće zime, a sastojat će se od prizemlja, kata i krova na kojima će se moći parkirati preko 700 automobila, uza sve postojeće parkinge koje imamo izgraditi, kao što su parkinzi za rent-a-car, taksije, putnike i osoblje. Ta garaža će donijeti još jedan dodatni prihod Zračnoj luci i vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci objaviti javni tender za izgradnju te javne garaže – kazuje Luko Vuletić.

– S rekonstrukcijom središnjeg dijela piste počinjemo 8. novembra. To namjeravamo završiti do 9. decemnbra, uzmimo 15. decembra s obzirom da asfaltiranje piste zahtijeva normalne vremenske uvjete, bez kiše. Ovo je dio godine kada imamo najmanje prometa, zato smo i izabrali taj period – ističe Vuletić.

foto CROPIX

– Pista u Zračnoj luci Dubrovnik najduža je u Hrvatskoj, duga je 3300 metara, a široka 45 metara, s još 15 metara ‘ramena’, po sedam i pol metara čistine sa svake strane. Svi putnički avioni na svijetu mogu sletjeti na ovu pistu. Rekonstruira se zbog dotrajalosti.

Zračna luka izgrađena je početkom 60-tih godina prošlog stoljeća, a niti jedna u Hrvatskoj nije zadovoljavala međunarodne standarde. Zato su obnovljene naša, splitska i zagrebačka, napravljeni su novi terminali. Sve te zračne luke ulažu puno da bi poboljšale kvalitetu usluga – naglašava Luko Vuletić.

/D.M./

Smokvić – maskota Igara malih zemalja

0
Smokvić – foto montenegro2019.me

Crnogorski olimpijski komitet (COK) predstavio je zvaničnu maskotu Igara malih zemalja Evrope (IMZE) koje se naredne godine održati u našoj zemlji.

18. Igre malih zemlja Evrope, održati će se od 27. maja do 1. juna 2019. godine i okupiti će takmičare iz evropskih zemalja, koje imaju manje od milion stanovnika.

Igre će biti održane u Budvi, Tivtu, Baru, Cetinju i Podgorici.

Smokvić – foto montenegro2019.me

“Smokvić ima ime koje se završava na «ić», kao i većina prezimena, a prezime je jako važno u maloj zemlji poput Crne Gore, gdje se po njemu ljudi i prepoznaju (od kojih su, odakle su), a Smokvići su sa primorja, po kome državu Crnu Goru prepoznaju kao jednu od najljepših turističkih destinacija u svijetu. Smokvić je i rođen dolje na moru, pokraj male kamene kuće i vazda je gledao jednim okom na more, a drugim put brda i planina. Smokvić ima rođake po cijeloj Crnoj Gori. Voli prirodu, ali najviše more i sunce, jer je tu rođen, mada zimi voli da se baškari po sniježnim planinskim vrhovima poznatih crnogorskih planina”, navodi se na zvaničnom sajtu Igara malih zemalja 2019.

Smokvić – foto montenegro2019.me

“Smokvić namjerno liči na smokvu, jer je smokva voće snage, energije, napretka, a to je nephodno svakom sportisti. Smokvić je dobar domaćin i uvijek će vas ponuditi bilo suvim, bilo svježim smokvama. On tvrdi da su crnogorske smokve najukusnije na svijetu, a to su mu potvrdili brojni strani turisti koje je ugostio u svom domu. Neki ljudi su mu, kaže, otkrili da je Kleopatra jela samo smokve sa crnogorskog primorja. Strani gosti ga zovu Mister Smokvič i njemu je to simpatično”.

Smokvić – foto montenegro2019.me

“Smokvić nije gospodin, on je više kao neko iz naroda. Nije ni najzgodniji dasa, niti je sportske građe, ali voli sport i u njemu uživa u svakoj prilici. On je veseo i drag i donosi dobru sreću igračima. Smokvić je i veseljak i vrlo je muzikalan, pa ako se začuje muzika, on će prvi skočiti i zaigrati svoj sopstveni Smokva dance. Smokvić je moderan i tako se i oblači. Nema ko se za njim ne bi okrenuo da ga sretne negdje na ulici. Obožava štrafte, a omiljene boje su mu zelena, ljubičasta i naravno crvena i zlatna. Omiljena kombinacija za izlazak: košulja na svijetlo-tamno ljubičaste štrafte i crvene patike sa zlatnim pertlama”, navodi se na sajtu.

 

Ovu nedjelju završava ljetno računanje vremena

0
zimsko-racunanje-vremena

U nedjelju, 28. oktobra, u 3 sata ujutro završava ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, i počinje zimsko računanje vremena.

Ljetno računanje vremena, koje je ove godine počelo 25.marta, završava ovu nedjelju, 28. oktobra.

Računanje vremena pomiče se za jedan sat unatrag, tako da se 3 sata i 00 minuta računa kao 2 sata i 00 min, odnosno da se kazaljka sata pomakne za jedan sat unatrag.

Zimsko računanje vremena trajat će do 31. marta 2019. godine.

Je li ovo zadnji put da pomičemo kazaljke unatrag? Odgovor ćemo dobiti kad Evropski parlament i Vijeće Evropske unije odluče o prijedlogu Evropske komisije, donesenom prije nešto više od mjesec dana, da se pomicanje sata ukine.

Kusovac i Novosel neće o ostavkama

1
Kusovac i Novosel

Ni nakon sedam dana upornog ponavljanja pitanja da li će i kada podnijeti ostavke, predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac (DPS) i predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS), nisu odgovorili da li će se odlučiti na taj moralan čin zbog svojih javno priznatih i dokazanih nelegalnih i aktivnosti malverzacija sa gradskom imovinom.

Novosel je podnijevši zahtjev za legalizaciju, priznao da je gradio mimo onoga što mu je omogućavala građevinska dozvola, podižući svoju porodičnu kuću u naselju Seljanovo. Predsjednik parlamenta je nelegalno gradio dok je bio na toj, odnosno ranije funkciji gradonačelnika Tivta, iako je nelegalna gradnja krivično djelo, a Novosel se u svojim nastupima u SO, često poziva na potrebu neselektivnog poštovanja zakona. Novosel inače, kuću gradi na placu koji mu je poklonila Opština Tivat radi riješavanja stambenog pitanja, i to najvećim dijelom radi novcem koji je u više navrata dobijao na ime izuzetno povoljnih, gotovo bepsovratnih stambenih kredita koje je proteklih gdoina dobijao od lokalne uprave.

Kusovac je krajem prošle godine, protivno odredbama odgovarajućeg lokalnog propisa, zatražio i od Opštine na čijem je čelu, dobio „kredit za riješavanje stambenog pitanja“ u iznosu od 52.000 eura, od čega će u narednih 20 godina u gradsku kasu vratiti samo 14.560 eura. On je to učinio uprkos tome što mu je Opština Tivat već jednom – 1999. riješila stambeno pitanje ustupivši mu uz simboličnu naknadu od 2.542 eura i odloženo plaćanje na pet godina, opštinsku plac od 533 kvadrata na Seljanovu, radi izgradnje porodične kuće. Iako na to po riješenju SO Tivat iz avgusta 1999.-te nije imao pravo da uradi prije isteka roka od pet godina, Kusovac je već tri ipo godine aknsije, u martu 2003. taj plac i na njemu započetu kuću od 150 kvadrata, preprodao trećem licu za 40.000 eura, odnosno 16 puta veću cijenu od one koju je on trebao platiti Opštini Tivat.

Nakon toga aktuelni tivatski gradonačelnik godinama je bio vlasnik ili suvlasnk čak tri stana u Tivtu, koji su naprasno 2015. nestali iz njegovih imovinksih kartona, bez da je Kusovac prijavio primjenu imovine veću od 5.000 eura, što je kao javni funkcioner, morao učiniti po zakonu. On je potom krajem prošle godine priložio dva fiktivna ugovora o navodnoj zajedničkoj izgradnji stamenen zgarde u Pod Kuku u kojoj već desetak godna ima dva stana, te o navodnoj „kupovini u izgradnji“ stana od 80 kvadrata u tom objektu, a što mu je bio osnov da mu Opština odobri novi „kredit za riješavanje stambenog pitanja“ od 52.000 eura.

Očekujemo i odgovore predsjednika Etičke komisije za izabrane predstavnike i funcionere Opštine Tivat, advokata Danila Jovanovića, na pitanja što je ta komisjima po službenoj dužnosti preduzela zbog ovakvog ponašanja dvojice najviših funkcionera grada Tivta.

Retrospektivna izložba Darka Đurišić u galeriji “Josip Bepo Benković”

0
Darka Đurišića

U okviru proslave Dana Opštine Herceg Novi “Oktobarski dani “  u galeriji “Josip Bepo Benković” biće upriličena retrospektivna izložba Darka Đurišića, poznatog hercegnovskog i crnogorskog slikara.

Darko Đurišić je rođen u Srbici 1927. godine. Pripada prvoj generaciji Umjetničke škole, gdje je učio i završio slikarstvo kod Lubarde, Milunovića, Kujačića i Lekovića. Nastavlja da studira na Likovnoj akademiji u Beogradu, kod profesora Ljubice Sokić.

Po završetku studija radio je kao profesor u Školi umjetničkih zanata u Herceg Novom i područnom odeljenju Više pedagoške škole sa Cetinja, gimnazijama u Rožajuma i Baru, te Pedagoškoj akademiji pri

Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Kasnije je radio kao kustos Zavičajnog muzeja, pa Galerije “Josip Bepo Benković” u Herceg Novom.

Samostalno je izlagao na Cetinju, Titogradu, Baru i Herceg Novom. Sa trojicom u Titogradu, a na jugoslovenskoj izložbi u Sarajevu. Sa ULUCG-om je izlagao u Titogradu, Beogradu, Cetinju, Baru, Ljubljana, Prištini, Kotoru,Nikšiću, Herceg Novom, Novom Sadu, Somboru, Subotici, i Zrenjaninu. 14 puta je izlagao na “Zimskom salonu” u Herceg Novom i Salonu “13. novembar” na Cetinju više puta. Izlagao je na kolektivnim izložbama u: Barleti, Hamburgu, Štutgartu, Manhajmu, Oslu, Tunisu, Kairu, Aleksandriji, Nikoziji, Varni i Gracu.

Nagrada na Zimskom salonu za slikarstvo i otkupna nagrada na Zimskom salonu. Imao stipendiju iz Fonda “Moša Pijade” u Parizu.

Darko Đurišić zadužio je grad Herceg Novi svojim likovnim, misaonim i kulturnim poslanstvom. Mada tematski raznovrsno i interesantno, Đurišićevo slikarstvo najviše se ističe po koloritu koji je ekspresivan i u službi iskaza ideje. Misaono i ekspresivno zaokružene i dorečene, Đurišićeve slike su bez obzira na temu i motiv izazov za gledanje, često zagonetne i nadovezuju se jedna na drugu poput zbirke umjetnikovih ličnih, ali i onih opštih, filozofskih, priča koje se tiču čovjeka i njegovog mjesta u Univerzumu.

Izložbu će otvoriti kustos galerije Jasmina Žitnik 25. oktobra (četvratak),  u 19 časova.

TO Kotor na konferenciji “Kulturna raznolikost – zajedničko naslijeđe čovječanstva”

0
Konzorcijum CulturWB

“Kulturna raznolikost – zajedničko naslijeđe čovječanstva” naziv je međunarodne konferencije koja je održana u Sarajevu 18. oktobra 2018. godine, a u okviru koje je zvanično obilježen početak rada mreže “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CulturWB”. Na ovoj konferenciji prisustvovali su i predstavnici TO Kotor kao dio CulturWB konzorcijuma.

Konferencija je  na jednom mjestu okupila sve interesne strane iz oblasti kulture i turizma iz BiH, Srbije, Crne Gore i Grčke, kako bi razmijenili ideje, pozitivna iskustava te razvili mrežu saradnje CulturWB.

Najveći benefit  same konferencije je osnivanje rada mreže za kulturni turizam zapadnog Balkana – CulturWB – mreža institucija i organizacija kroz koju će se promovisati zajedničko naslijeđe Evrope i regiona.

Konferencijom u Sarajevu se nastoji  doprinijeti  poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora i podsticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formiranju prikladnog poslovnog okruženja. Na panelima su učestvovali priznati stručnjaci i profesori u području kulturnog turizma.

Cultural-Diversity-Conference

Prisutnima su se obratili Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, Dino Mujkić, predsjednik Sarajevo susret kultura, Biljana Čamur- Veselinović, sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH  i Gian Andrea Garancini, ispred uprave grada Heraklion, Grčka.

Organizatori skupa su EU info centar i organizacija Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropske unije, Ministarstva civilnih poslova BiH, Federalnog ministarstva kulture i sporta te konzorcija Erasmus+ i CulturWB.

,,Kotorski vizuelni umjetnici 2018”

0
Galerija Kotor
Galerija Kotor

Gradska galerija Kotor i ove godine, povodom Dana opštine Kotor, priprema tradicionalnu godišnju izložbu likovnog stvaralaštva u Kotoru, pod nazivom KOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI 2018.

Kako nam je saopšteno iz Gradske galerije, pravo učešća na izložbi imaju svi likovni i primijenjeni umjetnici koji su ili rođeni ili žive i stvaraju na teritoriji Opštine Kotor, a koji su diplomirali na akademijama likovnih ili primjenjenih umjetnosti.

Svi likovni umjetnici zainteresovani za učešće na ovoj izložbi, a koji zadovoljavaju postavljene kriterijume, treba da donesu 2 do 3 rada, kao i kratku biografiju u Gradsku galeriju Kotor, najkasnije do 10. novembra tekuće godine, svakog radnog dana od 8 do 20 sati ili se prethodno informišu na telefon 032 325 204.

Dana 13. novembra zasijedaće tročlani stručni žiri koji će napraviti selekciju radova za izložbu i donijeti odluku o dodjeljivanju ,,Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2018-oj godini”, te stoga radovi koji budu predati nakon 10. novembra ne mogu i neće biti prihvaćeni. Posebno nam je drago što će Radio Kotor i ove godine podržati održavanje ove tradicionalne godišnje smotre likovnog stvaralaštva u Kotoru, tako što će dodijeliti nekom od umjetnika nagradu slušalaca, odnosno publike: ,,Ton i slika – Radio Kotor vizuelnim umjetnicima”. Naime, na sajtu Radio Kotora biće postavljene fotografije svih radova kotorskih vizuelnih umjetnika sa kojima ove godine konkurišu, te će posjetioci sajta Radio Kotora biti u prilici da glasaju po sopstvenom nahođenju. Glasanje će trajati od 14. novembra do dana otvaranja izložbe. Pobjedniku glasanja nagradu će uručiti Vjera Banićević, direktorka Radio Kotora, na otvaranju izložbe ,,Kotorski vizuelni umjetnici 2018” – stoji u saopštenju koje nam je proslijeđeno iz Gradske galerije Kotor.

“Kup rombuna-memorijal Milovan Miško Vujičić”

0

 

Ekipa Ama – Kostanjica

Na devetom “Kupu rombuna-memorijal Milovan Miško Vujičić”, koji je proteklog vikenda održan u Topaljskom zalivu, prvo mjesto osvojila je ekipa Igalo 1, druga je bila Ama iz Kostanjice i treća Sipa iz Tivta.

Ukupno je učestvovalo 28 ekipa sa 84 takmičara.

Kotorska ekipa sportskih ribolovaca nastupila je u sastavu Predrag Tasić, Zoran Beljkaš i Goran Dabović.

U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji je bio Dejan Sijerković sa 23.660 bodova iz ekipe “Ribar” Baošići, drugi Aleksandar Milosavljević iz “Igala” sa 22.494 boda i treći Predrag Tasić iz “Ame” sa 20.820 bodova.

Tasić 3 mjesto pojedinacno na Medjunarodnom kupu Ronbuna u konkurenciji 86 takmicara

“Ovo je još jedan uspjeh za našu ekipu. Konkurencija je bila zaista jaka,a organizator je odradio odličan posao”, kazao je Tasić, koji je nastavio sa odličnim rezultatima.

Kup rombuna, koji se održava u okviru manifestacije “Oktobarski dani Herceg Novog”, okupio je 26 ekipa iz Srbije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore.