Analize pokazale, riba ubijena dinamitom

0
Riba ubijena dinamitom – foto FB Stop krilvolovu

Dinamit je presudio primjerku cipola koji je krajem septembra pronađen u moru kod Krašića, gdje su sportski ribolovci prijavili da pluta mrtva riba, piše Pobjeda.

To je potvrdila analiza obavljena u Institutu za biologiju mora nakon što su ubijenu ribu članovi grupe Stop krivolovu predali ribarskom inspektoru Mijomiru T

apuškoviću koji je zatražio da se provjeri šta je uzrok uginuća.

Oštećenja evidentirana na primjerku cipola (skakavice) slomljena kičma i uništeni unutrašnji organi ukazuju da je ubijena eksplozivom, potvđeno je iz te institucije.

Time se, nažalost, obistinila i bojazan da krivolov eksplozivom nije „rezervisan“ samo za sakrivene pozicije daleko od naseljenih mjesta, odnosno na grbaljskom dijelu kotorske opštine, već da mine pucaju i unutar zaliva kazao je Pobjedi Alek Vuković, koji u radnoj grupi zaduženoj za suzbijanje krivolova predstavlja pokret Stop krivolovu.

Prema njegovim riječima, 4. oktobra je u Krašićima ponovljena slika s kraja septembra.

“Građani su napravili fotografije, proslijedili našoj stranici sa snimcima gdje se vidi cijelo jato ubijene ribe koju nosi struja. Nakon poziva i prijavljivanja incidenta, inspektori nijesu zatekli ribu jer je neko pokupio ubijene skakavice”, kazao je Vuković. On je apelovao na nadležne da se pozabave sve češćim korišćenjem eksploziva u zalivu, posebno djelovima gdje se navodno izvode legalni građevinski radovi.

“Tragom potvrđene informacije o uzroku ubijene ribe, tražili smo informacije od državnih službi i dobili potvrdu da ni jedna dozvola za korišćenje eksploziva u građevinskim radovima nije u tom rejonu izdata od februara ove godine, a ranije imaju rok važenja tri mjeseca! To znači da, iako su tačne informacije od mještana da su neki od radnika koristili eksploziv prilikom radova, a riba ‘slučajno’ tada naišla, riječ je o nelegalnoj upotrebi ekploziva, što je za brigu”, kaže on.

Prema prikupljenim podacima od sportskih ribolovaca i ronilaca koji su na toj lokaciji prijavili detonacije, ipak su veći izgledi da riba nije slučajno naletjela na eksploziv.

Sumnja se da su krivolovci bili aktivni na lokaciji Vojni tuneli, pa je struja nanijela određenu količinu ribe koja je isplivala.

/I.P/

Pomorski fakultet isplatio nastavnom kadru 120 hiljada eura više od …

1
Fakultet za pomorstvo Kotor

Po­mor­ski fa­kul­tet u Ko­to­ru, či­ji je de­kan Danilo Ni­ko­lić, is­pla­tio je na­kna­du na­stav­nom ka­dru ko­ji je ob­u­ča­vao po­mor­ce u iz­no­su od 231,2 hi­lja­de, što je za 120,2 hi­lja­de eura vi­še od do­zvo­lje­nog li­mi­ta za re­a­li­za­ci­ju pro­ce­sa obu­ke po­mo­ra­ca. Ta is­pla­ta je su­prot­na pra­vil­ni­ku o na­či­nu ko­ri­šće­nja sred­sta­va pri­ho­do­va­nih od ško­la­ri­na, sa tr­ži­šta i iz dru­gih iz­vo­ra. Ne­pra­vil­nost je kon­sta­to­va­na u iz­vje­šta­ju in­ter­nog re­vi­zo­ra, piše Dan.

In­ter­na re­vi­zi­ja je zbog ta­kve pri­mje­ne pra­vi­li­ni­ka, kao i zbog ne­tač­nog is­ka­za o spro­ve­de­nim na­bav­ka­ma ne­po­sred­nim spo­ra­zu­mom u vri­jed­no­sti ko­ja znat­no uti­če na tač­nost kon­so­li­do­va­nog iz­vje­šta­ja na ni­vou Uni­ver­zi­te­ta, da­la ne­ga­tiv­no mi­šlje­nje Po­mor­skom fa­kul­te­tu.

– Po­gre­šnim tu­ma­če­njem čla­na 6 uči­nje­na je ma­te­ri­jal­no zna­čaj­na gre­ška jer je is­pla­će­ni iz­nos na­kna­da ve­ći za 120,16 hi­lja­da eura. U pri­log re­vi­zor­skog sta­va za po­gre­šno tu­ma­če­nje pra­vil­ni­ka na Po­mor­skom fa­kul­te­tu je­ste či­nje­ni­ca da se isti akt kod dru­gih or­ga­ni­za­ci­o­nih je­di­ni­ca za isti si­stem pri­mje­nju­je dru­ga­či­je. Kao pri­mjer na­vo­di se Ma­šin­ski fa­kul­tet, gdje je za sva­ku ras­po­dje­lu sa­či­njen ob­ra­čun na na­čin da na­kna­da za an­ga­žo­va­nje ne pre­la­zi 50 od­sto od ukup­nog pre­o­sta­log di­je­la na­kon od­bit­ka oba­ve­ze za UCG i fond R – pi­še u na­la­zu in­ter­ne re­vi­zi­je za Po­mor­ski fa­kul­tet.

In­ter­ni re­vi­zor je iz­vje­štaj za­vr­šio u ju­lu, a Ni­ko­lić je ne­dav­no iza­bran za vr­ši­o­ca du­žno­sti rek­to­ra Uni­ver­zi­te­ta Cr­ne Go­re (UCG). On je na toj po­zi­ci­ji za­mi­je­nio Rad­mi­lu Voj­vo­dić. Re­vi­zi­ja je kon­tro­lom na­mjen­ske po­tro­šnje sop­stve­nih sred­sta­va na Po­mo­r­skom fa­kul­te­tu utvr­di­la od­stu­pa­nja u pri­mje­ni pra­vil­ni­ka o na­či­nu ko­ri­šće­nja sred­sta­va pri­ho­do­va­nih od ško­la­ri­na, sa tr­ži­šta i iz dru­gih iz­vo­ra i pra­vil­ni­ka o iz­mje­na­ma i do­pu­na­ma u pe­ri­o­du od 23. fe­bru­a­ra do 2. de­cem­bra pro­šle go­di­ne. Ukup­no ostva­re­ni pri­hod od obu­ke po­mo­ra­ca u tom pe­ri­o­du iz­no­si 443,9 hi­lja­da, a is­pla­će­na na­kna­da za an­ga­žo­va­nje iz­no­si 231,15 hi­lja­da eura, što je 52,07 od­sto. Pra­vil­nom pri­mje­nom pra­vil­ni­ka, ka­ko je na­ve­de­no, ras­po­lo­ži­va sred­stva za na­kna­du tre­ba­lo je da iz­no­se 110,98 hi­lja­da eura, a ne 231,2 hi­lja­de ko­li­ko je is­pla­će­no.

– Spro­ve­de­nim na­či­nom ras­po­dje­le iz­o­sta­la je pra­vil­na pri­mje­na čla­na šest pra­vil­ni­ka o na­či­nu ko­ri­šće­nja sred­sa­tva pri­ho­do­va­nih od ško­la­ri­na, sa tr­ži­šta i iz dru­gih iz­vo­ra, po ko­jem se pre­o­sta­la sred­stva ko­ri­ste za tro­ško­ve re­a­li­za­ci­je, pri če­mu se pod tro­ško­vi­ma re­a­li­za­ci­je pod­ra­zu­mi­je­va­ju tro­ško­vi ma­te­ri­ja­la, opre­me i tro­ško­vi za­ra­de an­ga­žo­va­nih li­ca i osta­li tro­ško­vi. Tro­ško­vi za za­ra­de an­ga­žo­va­nih li­ca ne mo­gu iz­no­si­ti vi­še od 50 od­sto tro­ško­va re­a­li­za­ci­je po­sla. Iz na­ve­de­nog je ja­sno da su pre­o­sta­la sred­stva na­kon od­bi­ja­nja di­je­la za UCG i fond R utro­še­na za na­kna­du an­ga­žo­va­nim li­ci­ma, pri če­mu je iz­o­sta­la ras­po­dje­la di­je­la na tro­ško­ve ma­te­ri­ja­la, opre­me i osta­le tro­ško­ve – za­klju­ču­je se u na­la­zu in­ter­ne re­vi­zi­je.

Re­vi­zor je zbog utvr­đe­nje ma­te­ri­jal­no zna­čaj­ne gre­ške pre­po­ru­čio da se pri­li­kom ra­po­dje­le nov­ca od po­mo­ra­ca do­ne­se rje­še­nje na osno­vu ko­jeg će se suk­ce­siv­no uma­nji­va­ti re­al­na na­kna­da te­ku­ćeg pe­ri­o­da do vri­jed­no­sti ko­jom će se na­mi­ri­ti ma­te­ri­jal­na šte­ta.

Stabilno i iznadprosječno toplo vrijeme

0
Boka Kotorska foto Boka News

Sredina oktobra protiče u znaku stabilnog i iz dana u dan sve toplijeg vremena. Za to je zaslužna prostrana evropska anticiklona, koja je mnogima omogućila oktobarska kupanja, obzirom da se površinska temperatura mora kreće između 20 i 21 stepen.

Ipak jutarnja magla u mnogim krajevima i niske minimalne temperature vazduha pokazuju da se nalazimo usred klimatološke jeseni.

Ponedjeljak:

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.

Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 15, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.

Utorak:

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.

Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 16, najviša dnevna od 19 do 28 stepeni.

Štajnaker: Zaštita ulcinjske Solane je pitanje političke volje

0
Gudrun Elizabet Štajnaker, foto Boka News

Vlada Crne Gore ima mogućnost da zaštiti ulcinjsku Solanu, ukoliko za to postoji politička volja, poručila je bivša njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Štajnaker.

Ona je zbog doprinosa zaštiti tog područja ove sedmice dobila nagradu ugledne njemačke organizacije Euronatur, čiji čelnici šalju poruku vlastima u Crnoj Gori da što prije zaustave uništavanje Solane, inače najvećeg staništa ptica u Evropi.

Ona poziva crnogorsku Vladu da ispuni obećanje dato prije nekoliko godina.

“To ne znači da sadašnja Vlada nema mogućnost da nešto mijenja. Oni uvijek mogu odlučiti – zaštiti Solanu i obnoviti produkciju soli. Postoji mogućnost da se dobiju povoljni krediti. Tako da nije u pitanju novac”, rekla je Štajnaker.

Ulcinjska Solana pod je lupom međunarodnih organizacija, među kojima je i njemački Euronatur koji je Štajnaker proglasio zaslužnom za doprinos zaštiti ovog područja.

“Nagradom Euronatur želimo da pošaljemo snažnu poruku protiv uništavanja Solane. Tokom njene diplomatske službe u Crnoj Gori Štajnaker je dokazala da i diplomate mogu i moraju napustiti neutralnu poziciju ako se dešavaju nezakonitosti”, rekao je Kristel Šreder iz Euronatura

Zbog borbe za očuvanje ulcinjske Solane Štajnaker prošle godine nije proglašena počasnom građankom Ulcinja. Zbog toga prizanje koje je dobila bivša njemačka ambasadorka za nevladin sektor u Crnoj Gori ima posebno značenje.

“Nadamo se da će ova poruka doći do naše Vlade ali i do opštine Ulcinj koja nije uvažila odluku parlamenta i proglasila Štajnaker počasnom građankom”, rekla je Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Ulcinj solana
Ulcinj solana

Aktivistikinja za očuvanje Solane Zenepa Lika smatra da je ovo “znak da će Evropa pritiskati one koje su glavni za ovo stanje ulcinjske Solane”.

Gudrun Štajnaker ove sedmice priznanje su uručili čelnici Euronatura na ostrvu cvijeća Mainau na Bodenskom jezeru, u dvorcu grofa Bjorna Bernadota. Među dosadašnjim dobitnicima ove priznanja za očuvanje životne sredine su i Princ Čarls i Nelson Mendela.

Španski avio prevoznik Volotea uvodi liniju Dubrovnik – Bari

0
Foto Volotea

Španski niskotarifni avio prevoznik Volotea u svom ljetnom redu letenja za 2018. godinu uvodi još jednu liniju iz Hrvatske, a radi se o liniji Dubrovnik – Bari.

Nova linija Dubrovnik – Bari u prometu će biti jednom sedmično svake srijede, a s operacijama počinje od 27. lipnja 2018. godine. Na ovoj će liniji letjeti avioni tipa Airbus A319 iz baze  u francuskom Nantesu, kako prenosi Avioradar.

Ovo je povijesno prva redovna linija koja povezuje ovom kratkom linijom preko Jadranskog mora ova dva grada.

Izvor: Avioradar

Crna Gora domaćin 41. sjednice Generalne komisije za ribarstvo Mediterana

0
Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News
Crna Gora će u periodu od 16. do 20. oktobra 2017. godine biti domaćin 41. redovnog zasijedanja Generalne komisije za ribarstvo Mediterana (General Commission for Fisheries – GFCM).

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zasijedanje GFCM biće održano u hotelu Splendid, u Budvi. Skup će u ponedjeljak, 16. oktobra, u 10 sati otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović.

GFCM djeluje u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i ima za cilj da podstiče razvoj i zaštitu ribljih resursa i živih bogatstava mora, kao i održivo upravljanje ribarstvom i akvakulturom.

Plivarica – mreža, riba
Crna Gora je članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana od 2008. godine i do sada je aktivno učestvovala u radu ove međunarodne organizacije. Preporuke koje donosi GFCM su obavezujuće za njene članice, čime se omogućava primjena politika održivog korišćenja i zaštite ribljih resursa i ostalih organizama u moru.

Na skupu u Crnoj Gori učestvovaće oko 120 delegata iz 25 zemalja, koji će raspravljati o ribarskoj politici Mediterana. Osim predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na ovom značajnom međunarodnom skupu za razvoj ribarstva, ispred Crne Gore učestvovaće i naučnici i istraživači iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.

“Bokeška pjatanca” u Kotoru

0
Bokeška pjatanca

Nova knjiga Maša Čekić  “Bokeška pjatanca” biće predstavljena u Kotoru u utorak,17. oktobra u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru u organizaciji OJU „Muzeji“- Galerije solidarnosti.

Na promociji će govoriti: Blaženka Vučurović,  Vlasta Mandić, Dubravka Jovanović  i autor.

U muzičkom dijelu programa  sudjeluju učenice muzičke škole „Vida Matjan“: Jelena Ojdanić, flauta, Kristina Miljenović, gitara, uz klavirsku pratnju  prof.  Ane Mihaljević.

‘’Bokeška pjatanca’’ sadrži trideset priča tematski povezanih nitima prošlosti, najčešće mrvicama s bokeške trpeze. Uz njih je 147 recepata bokeške kužine i 125 fotografija.

Mašo Čekić – foto Boka News

– Pisac prepozantljivog identiteta, vezan za svoj zavičaj nitima snažnog emocionalnog intenziteta koji se očituje kao konstantna opčinjenost bokeškom tradicijom, običajima, vjerovanjima i ljepotom ovog kraja, otvara stranice nove knjige i pruža nam na uvid, razmišljanje i ocjenu priče u kojima oživljava sjećanja na svoje djetinjstvo, događaje, ljude, bokeške legende i mitove. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta elemenata i riječi koje karakterišu bokokotorsko jezično područje. Pisao ih je novinar, publicista, čovjek od pera i velikih literarnih mogućnosti- napisala je Blaženka Vučurović u predgovoru ove knjige.

Valdanos treba dodatno zaštiti

0
Valdanos

U sklopu projekta “Valdanos – simbol Ulcinja“ danas su predstavnici NVO MOGUL pred zgradom Opštine dijelili flajere i razgovarali sa građanima Ulcinja.

„Naš je cilj da senzibiliziramo javnost i da čitava uvala Valdanos, kao jedinstveni ekosistem, bude stavljena pod veći stepen zaštite. Najbolje bi bilo da to bude spomenik prirode“, rekao je izvršni direktor ove nevladine organizacije Džemal Perović.

On je dodao da će građanima biti ponuđeno da potpišu online peticiju, koja će potom biti dostavljena Skupštini opštine Ulcinj.

Morski kuvar – Lignja punjena suhim smokvama

0
Lignja punjena

SASTOJCI (za dvije osobe):
2 srednje lignje
20 dkg suhih smokava
nekoliko fileta slanih inćuna
kapari prema ukusu
po 20 crnih i zelenih maslina
sol,  maslinovo ulje
dva veća krumpira
maslo, mlijeko, vasabi
5 dkg pistacija

PRIPREMA:
​Suhe smokve, inćune, masline i kapare s malo soli i maslinovog ulja samljeti u multipraktiku u pastu. Očišćene lignje napuniti pastom, zatvoriti čačkalicom i peći na grilu (desetak minuta) ili u pećnici (15 minuta na 200 stepeni Celzija). Za pire skuhati krumpire, dodati maslo, malo mlijeka, malo vasabija i pistacije samljevene u prah, te sve izmiješati u pire. To se može napraviti i ručnim mikserom, ali ne prevelikom brzinom. Poslužiti lignje narezane na fete s pireom.

JK “Lahor” proslavio 70 godina postojanja

0

Jedriličarski klub “Lahor” iz Kotora sinoć je u Pomorskom muzeju Crne Gore proslavio vrijedan jubilej-70 godina rada i postojanja.

Brojne posjetioce pozdravio je predsjednik kluba Filip Petričević.

O istorijatu Lahora u proteklih sedam decenija govorila je Tatjana Crepulja, koja je kazala.

Klub je osnovan u oktobru 1947.godine, kao pomorsko brodarsko društvo “Lahor”, prve prostorije bile su u vili “Dalmacija”, a škver je bio na mjestu današnjeg ljetnjeg bazena “Primorca”. “Lahoraši” se 1952. godine sele u Dobrotu na veliko mulo kod Svetog Matije.

Naredne 1953. godine na kraju prve etape Jadranske regate kod Makarske, tragično je izgubio život član kluba 16-godišnji Milan Tujković.

Prva škola jedrenja organizovana je 1955. godine, a krajem 50-tih klub prelazi na Malu pontu i flota postaje bogatija za tri Cadeta.

Na prvom republičkom prvenstvu 1961.godine “Lahor” dominira u klasi Cadet,dok pet godina kasnije flota broji deset jedrilica.

Klasa Optimist uvedena je 1973.godine,kada se prvi put organizuje “Memorija kapetana Marka i Joza Ivanovića”.

U godini kada je Crnogorsko primorje pogodio katastrofalni zemljotres, sve drvene jedrilice su rashodovane, a klub se seli na Mulo Klačevića-Zukina ponta.
Deset olimpijskih jedrilica “Lahor” je dobio 1981. godine uz pomoć Bokeljske banke, tri godine kasnije uvedena je klasa Evropa, a 1989. godine kotorski jedrilčari dobijaju novu lokaciju Atomsko sklonište, gdje se i danas nalaze.
Preko 100 članova “Lahor” je imao 1990.godine.

Uslijedile su teške godine, ne samo za jedrenje i tokom 90-tih flota je znatno smanjena i strategija kluba je bila da se jedrenje održi po bilo koju cijenu.
Krstaš Mala ponta 2001.godine jedri pod zastavom Lahora i pobjeđuje na skoro svim regata na kojima se takmičio.

Sljedeće 2002.godine pokrenuta je regata Fašinada kup, a 2005. Regata bokeljskih mornara i Spinel kup.

70 godina JD Lahor

Iste 2005. klub je dobio Novembarsku nagradu grada Kotora. Klub Diplomatske regate donirao je Lahoru prije dvije godine 3 Optimista prizvođača Winner.

Ove 2017. nabavljena su još 3 Winnera i flota sada broji 21 jedilicu.
Među njima je i Tutta Trieste 2, čija je posada na čelu sa Milošem Radonjićem osvojila Mrdujsku regatu.

Predsjednici Lahora bili su Anton Radimiri, Niko Niketić, Đurko Radimiri, Milo Janović, Josip Čapalija, Vojislav Brinić, Ilija Maslovar, Srđan Gopčević, Gracija Petričević, Branko Seferović, Dušan Matković,S iniša Gopčević, Vojin Vukčević, Božidar Ognjenović, Ivan Matković, Dušan Đučić, Srećko Vukmirović, Božidar Petričević, Mirko Franović, Zoran Nikolić, dok je sada na toj funkciji Filip Petričević.

Sekretari kluba bili su Anton Pavličević, Jovan Subotić, Božidar Petričević, Radovan Krivokapić, Nenad Franović, Branislav Erac i Ratko Pavlović.

Na sinoć održanoj svečanosti uručene su nagrade najboljima na jučerašnjoj regati veterana te zaslužnim pojedincima, koji su obilježili rad kluba u proteklom periodu.

Svečanosti je prisustvovala potpredsjednica Opštine Kotor Ljljana Popović Moškov.

Više fotografija na našoj facebook strani.