Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017. foto Boka News
1 od 12
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Foto klub Mladost 60 godina izložba
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Gospa od Škrpjela - Velika Gospa 2017.
Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u narodu poznat kao blagdan Velike Gospe, tradicionalno se obilježava u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.
Tokom cijelog dana služene su svete mise, a centralnu svetu misu od 18 sati služiti će Kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić.
„To je blagdan kojeg jednako slave svi kršćani, posebno katolici i pravoslavci, toga dana niko ne pita tko sam ja, što sam ja, već kakav sam ja. Pomoć na je uvjek potrebna, a ko će nas najbolje razumjeti i pomoći ako ne, u našem ovozemaljsko životu majka, a u našem kršćanskom životu Bogorodica.
Na današnji dan sam ovdje 52. put, kao đak dva puta, kao bogoslov pet puta, kao pomoćnik don Gracije Brajkovića u Perastu, poslije toga kao župnik i nikada ni približno nije bio tako veliki broj vjernika i hodočasnika koji su prisutvovali misama.
Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta, a posebno povezati, kroz suživot, katolike i pravoslavne vjernike na prostoru Boke kotorske, Crne Gore”, kazao je za Boka News peraški župnik i upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.
Don Srećko Majić
Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su blagdan Velike Gospe, koji se slavi svetim misama na otoku Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru.
Tivatski i krtoljski vatrogasci sinoć su odbranili su od požara kuće u krajnjem zapadnom dijelu Krašića. Vatra se, napredujući kroz potpuno suvo nisko rastinje, primakla na oko 50 metara od objekata, ali su pravovremeno razvučene tzv. vatrogasne pruge kroz makiju i šumu iznad Krašića i požar „presječen“. Na terenu je bilo 50-tak vatrogasaca sa devet vozla a pomoć im je pružila i jedan ekipa Službe zaštite i spašavanja Kotor.
„Danas je stanje dosta povoljnije- razvukli smo pruge što je moguće više i dalje u šumu od objekata, i cijeli dan ćemo natapati teren vodom. To ipak, neće značiti puno ako vjetar tokom popdnevnih i večernjih sati ojača, jer se vatra opet može pojaviti, ali mi radimo sve što je u našoj mogućnosti“- kazao je „Vijestima“ oko 15 sati komandir Službe zaštite i spašavanja Tivat Zoran Barbić koji je tada zajedno sa još desetak vatrogasaca iz Tivat i Krtola i dva vozila bio na terenu u Krašićima.
On je dodao da je su kraci drugog požara na Tioplišu koji su se prekjuče spustili u polje i zaprijetili da ugroze jednu farmu i kuću, odnosno vodizvorište Topliš na drugoj strani, definitivno pogašeni, ali da vatrogaci prate stanje na teren jer ima još nekoliko aktivnih djelova požara na tom lokalitetu koji gore na potpuno nepristupačnom terenu. Krak požara prema Grblju i Lješevićima je pod monitoringom Službe zaštite i spašavanja Kotora, dok hercegnovski vatrogasci kontrlišu stanje na dijelu požarišta u blizini Krašića, odnosno potez koji ide ka hercegnovskom selu Petrovići.
Barbić se zahvalio ekipama Komunalnog preduzeća i Vodovoda i kanalizacije Tivat koji su prekjuče pomagali vatrogascima na terenu, kao i policajcima tivatskog Odjeljenja bezbjednosti i Komunalnoj policiji Opštine koji su regulisali saobraćaj na pristupnim cestama, kao bi intervencija vatrogasaca bila što efikasnija.
Ministarstvo odbrane odustalo je od namjere da Opštini Tiva ustupi nekadašnju kasarnu i kompleks vojnih skladišta u Lepetanima u zamjenu za učešće lokalne uprave u gradnji stambeno-poslovnog kompleksa na Lukovića barakama, a gdje bi stanove dobio i jedan broj zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore.
Na taj način i definitivno je „sahranjena“ ideja da Opština Tivat u saradnji sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, u Lepetanima izgradi mini Olimpijski centar sa nizom novih sportskih adržaja i smještajnih objekata za vrhunske sportiste.
To su inače, tivatski čelnici građanima obećavali još od 2008. a izgradnja Olimpijsog sela u Lepetanima bila je i udarni dio izbornog programa tivatske DPS za nekoliko posljednjih lokalnih izbora. Administracija bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS) je još maja 2012, donijela odluku o izradi Urbanističkog projekta “Turistička zona Lepetane” koji obuhvata prostor tamošnje kasarne, ali tivatska javnost još do sada nije bila u prilici da vidi rezultat te odluke.
Posljednji put se o Olimpijskom selu javno govorilo 22.oktobra 2014. kada se tadašnji gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) koji je tada bio gradonačenik Tivta, 22.oktobra 2014 se sastao sa načelnikom generalštaba VCG, admiralom Draganom Samardžićem i predsjednikom Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanom Simonovićem.
Bivša kasarna Lepetane
Novosel je tada poručio da su Opština i COK voljni da zajedno u Lepetanima, na lokaciji tamošnje kasarne, izgrade mini Olimpijski centar Prema njihovim tadašnjim obećanjima, novio sportko-turistički kompleks u Lepetanima na oko 60 hiljada kvadrata prostora, sadržavao bi fudbalski stadion, atletsku i trim stazu, višenamjensku sportsku salu, prostor za borilačke sportove, kuglanu, halu za boćanje, hotel, parking prostor i sve druge neophodne sadržaje koji idu uz takav centar. Na sve to je međutim stavljena tačka, jer je Vlada bivšu kasarnu koja više neće biti korištena u vojne namjene, označila kao “resurs od državnog značaja” i odlučila da je “valorizuje”. U prevodu, kasarna koja se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji, uz samu obalu mora i u blizini trajektnog pristaništa Lepetane, biće prodata kao običan plac za gradnju. Prema nezvaničnim informacijama, u Ministarstvu odbrane su procijenili da bi za ovu nekretzninu mogli dobiti oko 7,5 miliona eura, zbog čega su odlučili da kasarnu ne ustupaju Opštini, već da je država pokuša prodati zainteresovanom investitoru. U međuvremenu, Ministarstvo odbrane je preduzelo aktivnosti da iz Lepetana iseli sve preostale materijale i sredstva koja u tamošnjim skladištima drži Monrarica VCG. Odlučeno je da se odavde demontira i preseli u Bar i jedan od velikih čeličnih hangara. Za posao demontaže hangara površine oko 1.300 kvadrata, njegovog transporta do Bara i ponovne montaže u krugu barske kasarne “Pero Ćetković”, MO je već raspisalo tender vrijedan 200 hiljada eura.
Umjesto Lepetana, Opštine Tivat bi navodno, od Ministarsrtva odbrane trebalo da dobije neku drugu, manju i manje atraktivnu lokaciju, a kao najizglednije pominje se vojno zemljište u blizini hotela “Tivat” na Seljanovu.
Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu organizovali su povodom blagdana Velike Gospe u istoimenom svetilištu u Pomirdbenoj dvorani na ostrvu Gospa od Škrpjela izložbu na kojoj se akvarelima „Ljepote Boke Kotorske” predstavila slikarka Ljudmila Riskina iz Moskve.
Izložbu je otvorio potpredsjednik Opštine Kotor Branko Nedović, koji je kazao da mu je posebno zadovoljstvo što se obraća u Pomirdbenoj dvorani Gospe od Škrpjela, na otvaranju Riskine izložbe koju čine 23 rada u akvarelu / tehnici, a la prima, nastala tokom prošle i ove godine.
“Na slikama su prikazane ljepote Boke Kotorske koje zadive svakoga ko se sa njima makar jednom sretne, ali samo umjetnici imaju dar od Boga da tu ljepotu zabilježe kičicom, riječju, notom.. Ljudmila Riskina je to prenijela na ova 23 platna tehnikom kojom slika od 2012. godine i učestvuje na međunarodnim izložbama u Rusiji i Crnoj Gori, gdje je osvojila niz nagrada i priznanja. Njeni radovi nalaze se u mnogim kolekcijama u Rusiji, Crnoj Gori, Indiji, Španiji, Italiji i SAD.
O njenom slikarstvu pohvale ističu istaknuta imena slikarskog svijeta. Profesor na umjetničkoj katedri u Moskvi Igor Donij između ostalog navodi: „Ljudmilini radovi
su puni srdačnosti i lirizma. Urađeni su na visoko profesionalnom nivou, sa prefinjenim osjećanjem poetike morskog pejzaža. Iskrenost i laka, radosna energija autora pozitivnom energijom ispunjavaju gledaoca”.
Natalija Gorda, član Saveza umjetnika Rusije piše:„Izvrsna, neobična i kreativna Ljudmila! Plahovitost boja i smjeli postupci samo govore o visokoj umjetničkoj vještini. Ekspresivno, smjelo, sjajno!”
A Tatjana Strežbecka, član Sankt – peterburškog Saveza umjetnika konstatuje: „Nježno i istovremeno blistavo i veselo slikarstvo, kao sama Ljudmila. Talentovanost
i visoko profesionalni radovi uzbuđuju gledaoca i prenose ga u svijet ljepote, ispunjavajući nas sve emocijama sreće.”
Ovo su bili i više nego dovoljni razlozi da se Galatea Gallery zainteresuje za ovu umjetnicu i uključi je u svoj program decenijske saradnje sa Župnim uredom u Perastu, jer je ovo već deveta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu, što je postala i tradicija pred Veliku Gospu ovdje na Gospi od Škrpjela”, rekao je Nedović.
Prva godina prošla je bolje od očekivanog. Jako smo zadovoljni rezultatima, odazivom nautičara i kako se marina uklopila u mjesto. Ovo je očiti primjer kako se mjesto ubrzano razvija zahvaljujući marini, s ponosom kaže Splićanka Danijela Crljen, direktorica ACI marine “Veljko Barbieri” u Slanomu.
Ova marina je 22. po redu u ACI-jevom sastavu, a nosi ime po osnivaču ACI-ja. Ima dva valobrana i šest pontonskih gatova, a vrijednost investicije bila je 60 milijuna kuna.
Prvu godišnjicu postojanja proslavila je 3. kolovoza. Nekomu tko je često u Slanomu teško je u to povjerovati jer marina izgleda kao da je oduvijek dio središnjeg mjesta Dubrovačkog primorja; uklopljena u uvalu, privlači ljepotom i jednostavnošću, bjelinom, širinom i čistoćom, tišinom koju remeti samo šuštanje jedara na vjetru.
Zaslužni za uzlet kraja
Iako je bilo onih nezadovoljnih namjerom izgradnje marine u Slanomu, danas je većina Slanjana složna u razmišljanju da je pridonijela napretku njihova mjesta, teško devastiranog ratom 1991.-1995., nakon kojeg se malo-pomalo oporavljalo. Nanovo su započeli skromno, da bi danas Slano imalo presudnu ulogu u turističkom i gospodarskom razvoju ovoga kraja.
– Svi profitiraju, od privatnog smještaja do ljudi koji su otvorili dodatne sadržaje koji trebaju našim nautičarima – od obrta za čišćenje plovila do transfer agencija – dodaje Danijela Crljen.
ACI marina “Veljko Barbieri” registrirana je za 200 plovila dugih do 20 metara. To je manja marina, ali se upravo zbog te činjenice jako dobro uklopila u Slano, ističe 36-godišnja direktorica, najmlađa čelnica jedne hrvatske marine.
Sadržaji koje nudi marina su vanjski bazen, restoran koji će raditi i tijekom zime, trgovina nautičke opreme, servis, rent-a-car i masažni kutak koji će se iduće godine proširiti na mali welness centar. Imaju oni mnogobrojne planove za koje vjeruju da će uskoro biti i realizirani, kao što je gradnja novih poslovnih prostora, za koje već imaju cijeli niz zainteresiranih zakupaca. Mlada direktorica kreativna je “zvijezda vodilja” jednog malog tima koji je pun entuzijazma i želje da ova mala marina postane jedna od najboljih.
A na dobrom je putu. Dok sjedimo na taraci restorana i pozdravljamo se s nautičarima koji prolaze rivom do svoje jedrilice ili jahte, gotovo da ne vidimo niti jedan prazan vez. Oni koji su bili skeptični prema izgradnji marine u slanskoj uvali “kapitulirali” su, pa danas priznaju kako im je podigla kvalitetu ponude u cijelom mjestu, a privatnim iznajmljivačima i cijene apartmana koje nude turistima.
– Svi komentari su pozitivni. Pola djelatnika naše marine baš je iz općine Dubrovačko primorje, uglavnom su iz Slanoga ili nekoliko okolnih mjesta. Sretni su što su tu dobili posao, zahvaljujući kojemu mogu ostati živjeti doma – ističe direktorica, koja svaki dan putuje na posao iz Dubrovnika. U Gradu je završila američki koledž, magistrirala, osnovala obitelj i ostala, a spletom sretnih okolnosti pozvana je da bude direktorica ove marine u kojoj je na godišnjem vezu u prvoj godini postojanja bilo već više od 60 posto plovila.
– To su plovila koja su njihovi vlasnici odlučili držati ovdje tijekom cijele godine, a većina njih produžila je najam veza i na sljedeću godinu jer su zadovoljni našom uslugom – kaže Danijela Crljen.
Slano Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA
Prebacili brodove iz Dubrovnika
– Dvadesetak dubrovačkih nautičara čak je prebacilo svoje brodove iz marine Dubrovnik u Slano – potvrđuje direktorica priču koju smo već načuli među dubrovačkim vlasnicima plovila. Razlog je tome lakši izlazak na otvoreno more koji nudi slanska marina, jer za izlazak iz dubrovačke potrebno je preploviti cijelu rijeku Omblu.
– Puno je lakše gostima na plovilima što se tiče tranzita, odnosno dnevnih vezova. U marini Dubrovnik izgubi se pola sata plovidbe do mosta. Odavde su svi začas do Šipana i Mljeta – pojašnjava direktorica. Jedino što je u vezi marine još ostalo neriješeno pristupni je put do marine, oko kojega su se lani “lomila koplja” između uprave ACI marine i čelnika općine Dubrovačko primorje Nikole Knežića.
– Projekt je, koliko znam, gotov, a imam informacije da su dozvole pri samom kraju. Radovi bi trebali započeti nakon sezone – ističe direktorica, koja nam nije smjela otkriti koje su sve poznate osobe – a bilo ih je – dolazile na svojim ili iznajmljenim jahtama u Slano, jer bi time prekršila pravilo diskrecije koje oni pažljivo njeguju.
Novi režim pješačkog saobraćaja uspostavljen je početkom avgusta za putnike sa kruzera na području luke u Kotoru tako što se putnici usmjeravaju na glavni pješački prelaz, preko puta ulaska u stari Grad.
Kako bi se u ovom dijelu grada uspostavio komunalni red, taksi stajalište je izmješteno na dio parkinga na rivi.
Obilježavanje licenciranih taxi vozila, njih 123, počinje danas i to posebnim naljepnicama kako bi nadležne inspekcije i institucije mogle lakše da sprovode kontrolu obavljanja taksi djelatnosti.
Lokalna samouprava razmatra mogućnosti uređenja statusa i svih ostalih lica čija je djelatnost vezana za putnike sa kruzera, kako bi se svima omogućila jednakost u obavljanju djelatnosti.
U cilju uvođenja reda, rasterećivanja saobaćajanih gužvi i poboljšavanja bezbjednosti đaka, od septembra, sa početkom školske godine, turistički autobusi će sa Benova biti preusmjereni na prostor bivše Autoboke i hotela Fjord.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora danas će takođe raspisati i tender za nabavku svjetlosne signalizacije. Sve ovo predstavlja samo prvi korak u uvođenju komunalnog reda i rješavanju saobraćajnih problema u gradu, čiji će se rezultati vidjeti u narednom periodu.
Pozivamo građane da sve sugestije i primjedbe u funkcionisanju novog sistema saobraćaja prijave lokalnoj samoupravi preko “Sistema 48”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je po službenoj dužnosti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću, odmah nakon što je od Uprave policije dobilo Jokićevo uvjerenje o državljanstvu Republike Srbije dobijenom nakon 3. juna 2006, pišu Dnevne novine.
Postupak je pokrenut po sili zakona, a predmet je vraćen kotorskim nadležnim organima koji će uzeti izjavu od Jokića, saopšteno je iz crnogorskog MUP-a Dnevnim novinama.
Podsjećamo, Jokić je početkom jula saopštio da je državljanin Crne Gore, te da nema državljanstvo nijedne druge države.
To je bio odgovor Jokića na ranije medijske napise da je u trenutku izbora na funkciju predsjednik Opštine Kotor imao dva državljanstva – crnogorsko i srpsko.
Šoć: Jokićeve odluke pravno valjane
Ukoliko predsjedniku opštine Kotor Vladimiru Jokiću bude oduzeto crnogorsko državljanstvo, on više neće moći da obavlja tu funkciju, ali odluke koje je donio ostaju na snazi, kazao je TVCG advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć. Ističe, međutim, da MUP mora da odgovori kako je Jokić stekao crnogorsko državljanstvo, odnosno kako je moguće da se sada osporava nešto što je u momentu sticanja bilo zakonito.
Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je po službenoj dužnosti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću, odmah nakon što je od Uprave policije dobilo Jokićevo uvjerenje o državljanstvu Republike Srbije dobijenom nakon 3. juna 2006, objavile se danas Dnevne novine.
“Treba da se vidi čitava procedura kako je on stekao državljanstvo Crne Gore. Onda da se vidi, ako je taj postupak tekao po zakonu, onda se postavlja pitanje, kako je moguće sada da nešto što, je u momentu kada je stečeno bilo zakonito, koji je razlog da se sada osporava. Razlog može biti samo jedan – da prvobitna odluka nije donijeta na osnovu valjanih činjenica potrebnih za sticanje državljanstva. A ako je to tako postavlja se pitanje ko to nije utvrdio činjenice, a dužan je bio da utvrdi organ koji donosi odluku o tome”, kazao je Šoć.
On ističe da su odluke koje je Jokić donio i dalje pravno valjane.
“On ih je donio kao neko ko je imao legitimitet i legalitet da ih donosi. Od momemta gubljenja državljanstvam, ako ga izgubi, toga momenta više ne može biti gradonačelnik i njemu ta funkcija prestaje po sili zakona”, zaključio je Šoć.
„KotorArt je preživio pokušaj gašenja i iz tog pokušaja izašao je još jači i kvalitetniji. Nećemo pretjerati ako kažemo da je IX međunarodni festival KotorArt TRIJUMF kulture i umjetnosti nad politikom, TRIJUMF kvaliteta, vrijednosti, talenta, istrajnosti, hrabrosti, posvećenosti i ljubavi nad svim njihovim suprotnostima. I možda najvrjednije: trijumf duhovnog nad materijalnim“, ocijenio je pijanista Ratimir Martinović na konferenciji povodom završetka IX Međunarodnog festivala KotorArt koji je počeo 30. juna.
„Ovogodišnji festival je TRIJUMF ali i zavještanje, legat crnogorske kulture u namjeri da se nijednom pojedincu, festivalu, nijednom subjektu kulturnog djelovanja u Crnoj Gori ne desi ono što se desilo KotorArtu: da 30 dana prije festivala sa gotovim, spremnim programom, bude ukinut državni budžet iz političkih razloga. U istoriji su postojale mecene umjetnosti kojima su posvećivana djela, mecene koje su zlatnim slovima uklesane u umjetnost koju su podržavali. Te mecene nisu ostale upamćene toliko po poslovima koji su im donijeli kapital već po bezvremenoj umjetnosti u koju su se ugradili. Nažalost, kroz istoriju pa i u sadašnjosti imamo i one koji nam daju drugačije primjere i koji se drugačije zovu“, dodao je Martinović.
On je istakao da su se DBDM i KotorArt desili zahvaljujući podršci pokrovitelja i sponzora ali i razumijevanju umjetnika i ogromnoj podršci medija.
„U proteklih mjesec i po KotorArt je bio medijski najpraćeniji festival na čemu smo veoma zahvalni medijima ne samo u Crnoj Gori već i regionu. Festival se desio zahvaljujući činjenici da su gotovo svi programi bili rasprodati, ne samo zbog kvaliteta umjetnika koji su gostovali, već zbog podrške koju nam je javnost pružila od samog početka sporenja sa našim resornim ministarstvom. Ta masovnost posjete, od prvog koncerta 13. jula, do posljednjeg, jučerašnjeg, 13. avgusta nama je dodatno ohrabrenje i potvrda ispravnosti svih odluka i postupaka koje smo donijeli u proteklom periodu. Na sve to, podrška nam je stizala i od onih koji nisu bili u publici ali jesu naši prijatelji festivala, prijatelji Kotora, Boke i Crne Gore. Od najpoznatije svjetske pijanistkinje Judže Vang, Simona Trpčeskog, Ive Josipovića, poznate blogerke Jelene Vuković / Ginger in Montenegro, preko brojnih drugih znanih i manje znanih ljudi, tokom cijelog festivala stizale su poruke podrške i ohrabrenja koje su nam bili dodatni vjetar u jedra. Neke od fotografija koje su pristigle tokom trajanja festivala vidjećete na monitoru, a sve one nose jednu od poruka ovogodišnjeg festivala: Kultura iznad politike“, naglasio je Martinović.
Ovogodišnji KotorArt trajao je od 30. juna do 13.avgusta i sastojao se iz 4 programske cjeline: KotorArt-Međunarodni Festival Klapa Perast (30. juna i 1.jula), KotorArt -Kotorski festival pozorišta za djecu (od 01.-12. Jula), KotorArt-Pjaca od filozofa (24.jula) i KotorArt-Don Brankovi Dani Muzike (od 13.jula-13. avgusta). Festival je organizovan pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i uz podršku sponzora Coca Cola, Luštica Bay, Hoteli Palma i Palmon Bay i Sava Osiguranje.
„Na ovogodišnjem festivalu učestvovalo je preko 1000 učesnika iz 20 zemalja svijeta. Izvedena su ukupno 243 programa (36 u glavnom i 207 u pratecem programu). Učesnike smo dočekali iz: Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Jermenije, Poljske, Francuske, Italije, Velike Britanije, Ukrajine, Njemačke, Kazahstana, Danske, Rusije, Južne Afrike, Turske, Španije i Grčke. Ovogodišnji festival posjetilo je preko 50 000 posjetilaca“, saopštila je Sara Lakičević, PR KotorArta.
Martinović inače direktor Don Brankovih dana muzike, muzičkog segmenta KotorArta čijim programom je juče završen ovaj festival, podsjetio je da je umjesto prvobitnih 16, održano 11 koncerata.
„Zaista posebna atmosfera svih ovih koncerata na otvorenom i rekao bih, poslije odslušanih koncerata i razgovora sa svim umjetnicima, posebna inspiracija našim Kotorom i Bokom. Da rezimiram, ovogodišnji festival je potpuno opravdao dva slogana pod kojima se održavao: „KotorArt Renesansa“, ukazujući da je procvat umjetnosti moguć uz malo hrabrosti i puno ljubavi, i drugi, koji sve vrijeme vidite ovdje na ekranu a to je:“ Kultura iznad politike“, ocijenio je Martinović.
KotorArt podrška
Prema njegovim riječima, u odlučivanju o dokazanim vrijednostima kulture, umjetnosti ali i baštine, obrazovanja i svega drugog što spada u sferu javnog interesa i javnog dobra, „ne bismo se smjeli rukovoditi dnevno-političkim interesima“.
„Da li će neka škola da se izgradi ili ne, da li će neki festival da se ugasi ili ne, da li će neki put da se probije (…) to su sve predmeti javnog interesa a ne dnevnih politika i prostori sukoba političkih neistomišljenika. KotorArt je već pisao nadležnim Centrima kulture u Bijelom Polju i Pljevljima da upravo naši – KotorArt Talenti budu među prvima koji će svirati na novim klavirima za koje smo pročitali da ih valjda kupuje Ministarstvo kulture. Ne možemo dočekati!
Sigurni smo da ćemo i u toj situaciji doživjeti trijumf umjetnosti i na sjeveru naše zemlje!“, zaključio je Martinović.
Zahvaljujući na podršci medijskim pokroviteljima i prijateljima, Lakičević je istakla da je KotorArt je bio pracen kao nikada do sada o čemu govori i sledeci podatak o više od 1000 medijskih objava u štampanim i elektronskim medijima u Crnoj Gori i zemljama regiona.
Situacija na požarištu kod Topliša koje inače, različitim intenzitetom gori već oko 20 dana, danas oko podneva se pogoršala. Snažni sjeverozapadni vjetar jetar je raspirio vatru koja se spuštala prema Tivatskom polju.
Tivatski i krtoljski vatrogasci uložili su maksimum napora da obuzdaju požar koji je u jendom trenutnu bio “prešao” makadamski put kod Topliša i prenio se na rastinje u polju. Vatra je zaprijetila kući familije Ristević i farmi koza porodice Ginjača, ali su ti objekti uspješno odbranjeni. Spriječemo je i širenje požara prema vodoizvorištu i pumpnoj stanici Topliš. Na terenu je bilo šest ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivta i Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a u pomoć im je pritekla i jedna ekipa SZS Kotor. Sa druge strane požarnog fronta prema Grblju i selu Lješevići, kotorski vatrogasci su preduzeli sve mjere da spremno dočekaju vatru.
“U pojedinim trenucima bilo je baš žestoko i naporno. Uspjeli smo da odbranimo objekte u polju najbliže Toplišu. Razvukli smo preko 300 metara tzv. vatrogasne pruge i sada natapamo teren, ali nije izvjesno da će ti spriječiti da vatra ponovno ne izbije večeras ili sutra. Sve zavisi od vjetra jer je ovdje teren takav a rastinje veoma gusto, da je požar gotovo nemoguće potpuno ugasiti u ovakvim okolnostima.” –kazao je oko 15.30 sati komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Inače, ovaj požar posljedica je požara koji je još 17.jula izbio u reonu Solila i zbog kojeg je tog dana saobraćaj na lokalnom putu Tivat-Radovići bio u višečasovnom prekidu. Tivatski i krtoljski vatrogasci kojima su tada pomagale i ekipe sa aerodorma Tivat sa specijalnim aerodromskim protivpožarnim vozilom “Rosenbauer panther”, uspjele su da suzbiju i gotovo potpuno ugase tu vatru, ali se ona narednih dana opet rasplamsala i proširila prema Toplišu jer je u pravo vrijeme, kada je to bilo i dogovoreno da se uradi, izostala intervencija protivpožarnih aviona Direktorata za vanredne situacije koji su tada mogli relativno lako da potpuno ugase ovaj požar.
Gori u Krašićima, ugašen manji požar u velikom Gradskom parku
Samo što su lokalizovali i pod kontrolu stavili požar na Toplišu, vatrogasci su danas poslijepodne u Tuvtu morali opet da intervenišu i na terenu iznad Krašića gdje se takođe rasplamsala vatra i došla na domak prvih kuća. Sve raspoložive snage SZS Tivat i DVD „Krtoli“ iz Radovića upučene su u taj dio opštine i uspjele su da odbrane kuće i požar stave pod kontrolu. Večeras će ekipe dežurati i na Tolipšu i iznad Krašića.
SZS Tivat je u poslijepodnevnim satima ugasila i manji požar koji je izbio u velikom Gradskom parku, u blizini gradske kapele. Intervenisale su dvije ekipe, a požar je ugašen bez da je pričinio veću štetu jer je brzo primijećen, a i sami građani koji su pozvali vatrogasce, su odmah krenuli da gase plamen u parku.
