Orjen – Poziv na edukativnu pješačku turu za Svjetski dan planina

0
Svjetski dan planina 10.decembar planina – Orjen

Za 10. decembar koji se obilježava kao Svjetski dan planina,  Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i i PK “Subra”  organizuje edukativnu pješačku tura Borići-M. Vratlo-pl. dom.

Ciljna grupa: osobe u bar minimalnoj kondiciji, voljne da vide, čuju i primjene nešto novo! Kontakt osoba: Željko Starčević (Agencija Orjen), tel: 069 360 803

Svjetske klimatske promjene imaju, u kombinaciji sa ostalim faktorima, uticaj i na život na planinama, pa tako i na Orjenu. Dio njih moće se vidjeti i doživjeti na edukativnmoj turi planiranoj za nedelju. Polazak je od bivšeg motela “Borići” (800 m n.v.),  u 10h. Prilikom pješačke ture, će se obići teren koji je u posljednjih 100 godina, postepenim gubitkom ekonomske snage sela, pretrpio znatne izmjene, kako negativne, tako i neke pozitivne.

Uz vođenje i izlaganje Željka Starčevića iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, pješačiće se kroz Perov do, nekadašnju poljoprivredno-stočarsku oblast, da bi se zatim preko Malog vratla prešlo dublje u planinu, u prostor Kamenske planine, kraja koji je danas znatno šumovitiji nego što je to bio početkom 20-og vijeka, kada se još uvijek intezivno koristio. S druge strane, ovaj povratak šume zadnjih godina sve više ugrožavaju neobično jake suše i dugotrajne vrućine, koje utiču na rubne dijelove nove šume. Kod planinarskog doma “Za Vratlom” (1160 m) predviđena je pauza (sa priganicama i osvježenjem), ali i upoznavanje sa mogućnostima savremene održive gradnje i njenom spoju sa zaštićenim područjima i mogućnostima koje se pružaju u razvoju raznih vidova eko-turizma.

Karta predviđene edukativne ture

Edukativna tura, događaj je iz zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a organizatori pojedinačnih dešavanja su PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka” i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Tura, računajući pauze i povratak, traje ko 4 sata (do 14h), Organizator, Agencija za razvoj i zaštu Orjena, obezbjeđuju vođenje, dok će grupu u domu ugostiti planinarski klub „Subra“. Učešće na događaju je besplatno. Učestvuje se na sopstvenu odgovornost, odnosno za maloljetne na odgovornost roditelja ili staratelja.

Dom ZaVratlom – Orjen

Počevši od 2003, proglasom Generalne skupština UN, 11. decembar se obilježava kao Svjetski dan planina, te se tom prilikom dodatno ukazuje na potrebu stalnog ukazivanja na golemi značaj planina i njihovog održivog razvoja za očuvanje kvalitetnog života stanovništva. Ovogodišnje globalne teme su stavljene pod naslov “Planine pod pritiskom: klima, glad, migracije”. Naime, klimatske promjene negativno utiču i na život ljudi u planini, što dodatno pojačava tendenciju iseljavanja stanovnika planina u gradske centre ili njihovu prekograničnu migraciju. Iseljavanje iz planinskih područja rezultiraće neprocenjivim gubicima u pogledu ekosistema i očuvanja kulturne raznolikosti i agrobiodiverziteta. Promišljenim ulaganjima u planinske krajeve mogu ublažiti teški životni uslovi u ovim zajednicama i preokrenuti migracioni trendovi, poručuju iz Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.

Bokeški Forum uputio otvoreno pismo direktoru “Morskog dobra”

1
Kalimanj – Tivat

Bokeški Forum uputio je juče otvoreno pismo direktoru Morskog dobra Predragu Jelišiću (DPS) u vezi namjere te firme da u koncesiju najpovoljinem ponuđaču, na korišćenje ustupi gradsku lulicu Klaimanj u Tivtu u kojoj je oko 340 tzv. komunalnih vezova za mala plovila mjesnog stanovništva.

„Zamislite g. Predraže Jelušiću, važni direktore lažnog Morskog dobra, svoju kuću u kojoj morate da plaćate korištenje sopstvene sobe… Pa da u toj sobi morate nekog, ko usput nema ni zrna savjesti ili morala, trpite. Svaki njegov hir, javašluk, nemar, nebrigu. Pa da tog istog čovjeka, koji je usput poludaltonista (razaznaje samo boju novčanica) pitate u koju ćete boju sobu okrečiti. A on Vam, kaže da ne možete, jer su stigli bolji zakupodavaci da unajme sobu čiji ste Vi formalni vlasnik. Onu istu koju ste nasljedili od đedovog đeda i koju sad ne vodeći računa ni o kakvim ljudskim nazorima gubite. Silom na sramotu“- stoji u obraćanju Bokeškog Foruma direktoru Morskog dobra.

Opština Tivat nije uspjela da kod Vlade koja je Kalimanj proglasila lukom od lokalnog značaja, izdejstvuje da se gradska lulčica koju su sredstvima samodoprinosa osamdesetih godina 20.vijeka sagradili sami Tivćani, ostavi tom gradu i da se ne izdaje koncesionaru. Morsko dobro po nalogu Vlade, sprema se da raspiše tender za izdavanje Kalimanja, a gradska uprava Tivta najavila je da će nastojati da obezbjedi da novi koncesionar bude tivatsko Komunalno preduzeće koje je i do sada upravljalo tom marinom. Zbog toga su opštinari u nacrtu budžeta grada za 2018. predvidjeli iznos od 50 hiljada eura kojim će konkurisati za dobijanje koncesije za vlastitu gradsku lučicu od Morskog dobra, a dodatnih 200 hiljada eura opredijeljeno je za obimne radove bagerisanja i produbljenja akavtoriuma lučice i njenog prilaznog kanala između rtova Pakovo i Belane. U Opštini računaju da će im to ulaganje uz 50 hiljada eura koliko su spremni da plate koncesionu nadoknadu, biti dovoljno da zadrže upravllanje grada Tivta nad njegovom sopstvenom gradskom lučicom.

Kalimanj

Tim povodom iz Bokeškog Foruma juče su direktora Morskog dobra Predraga Jelušića u otvorenom pismu pitali da li bi on bio spreman da plaća državi da koristi sobu sopstvene kuće.

„Osjećali bi ste se g. Jelušiću, isto onako kako se sad osjećaju prevareni, poniženi, izmanipulisani Tivćani i Bokelji kojima ova partijska podgorička oligarija, uz pomoć Vas, političkih poslušnika i karijerista pomaže uzima i “crno ispod nokta”. Lučica Kalimanj biće samo kap koja će preliti čašu prepunu žuči. A poslije toga neko će morati da odgovara za posljedice. Na ovaj ili onaj način“- poručili su iz Bokeškog Foruma.

 

Knjiga poezije i proze “U sjenci života” predstavljena u Tivtu

0

„U sjenci života“ naziv je knjige poezije i proze autorice Milene Kraljević Kramberger koja je predstavljena u četvrtak u Galeriji ljetnikovca Buća Luković u Tivtu.

Predstavljajući knjigu prof. Jasmina Bajo akcenat je stavila na prozi, na kako je kazala, autorkinu subjektivnu inspiraciju, njeno veličanje patrijahalnog svijeta koje predstavlja najviši nivo tradicionalnih vrijednosti, poštovanje porodice, sloge, povjerenja plemenitosti.

“Ona je vjerno prenjela duh i narav patrijahalne kulture, čiji su neiskvareni oblici živjeli  u njenoj porodici. Tradicionalnoj bokeljskoj porodici sa jedinstvenim pogledom na svijet u kome pobjeđije ona Rusovska vjera u prirodu i dobrotu čovjeka… kazala je između ostalog Jasmina Bajo.

O Mileninoj poeziji govorila je prof. Maja Grgurović, koja je podsjetil na velikog Franca Kafku, koji je kazao „knjiga je  sjekira za zaleđeno more u nama“.

“Ovom rečenicom, koja se može predstaviti kao himna književnosti, pisac je nagalasio funkciju knjige, da otopi zaleđeno da vrleti naše duše omekša… Kod autorice knjige naizgled, dominantni motiv tuge razvija se u zbirci na različite načine i postaje ne samo lajt motiv već u svakoj pjesmi dobija novi oblik… Često se pjesnikinja vraća djetinjstvu, i u tom bezbrižnom i čistom predjelu života pronalazi utjehu za nekad sivu svakodnevnicu…

Književnost, poezija, proza i umjetnost mogu nas opomenuti da smo samo ljudi sa srcima i dušama koje ne treba lediti već stalno otopljavati, takav primjer u životu je svakako i Milenina ličnost. Jezik poezije, jezik razmuljiv svima, i da u sebi nosi univerzalne vrijednosti koji bez obzira na lični ukus pomjera granice realnog i vidljivog. Tako i Milenina poezija sada živi u nama i među Vama…“ – kazala je prof. Maja Grgurović.

Promocija knjige M. Kraljević Kramberger U sjenci života- Tivat decembar 2017.

„Korjeni moje majke su iz ovog, suncem okupanog grada, sa Seljanova,  gdje sam provela rano djetinjstvo i  odrastala.  Djetinjstvo koje nam teče venama i koje najduže živi u našim sjećanjima.  Odrastala, gazila  pločnike Pina i  lučiceKalimanj gdje i danas veoma često provodim svoje slobodno vrijeme.  Tivat je grad kojem svojim emocijama, zahvaljujući   majci,  pripadam i ovo veče sa posebnim zadovoljstvom dijelim sa vama.

U ime prolaznosti  i zaborava, nastala je moja prva knjiga „Sačuvaj  sjećanja“ nagradjena Poveljom  „Brankovo pismo“ Udruženja književnika „Branko  Miljković“ koja me stimulisala za nova  pisanja.

Iz nabujalih emocija  i  pukotina života  isklijala je moja nova knjiga „U sjenci života“  koja nije opterećena  artrizmom. Moja  pezija  je jednostavna, otvorena prema čitaocu. Knjiga  je  satkana  od  poezije  i proznih  iskaza,  sačuvanih  sjećanja:  djetinjstva, porodičnog doma ljubavi  i čežnje. Svaka njena stranica  je treptaj duše, iskrište snova, nade i stvarnosti  –  eho  prošlosti. Opservacije  rasute u prozi  i  emocije  utkane  u poeziji,  traže put ka svjetlosti, put  do čitaoca da ih doživi  na svoj način…“ istakla je autorica Milena Kraljević Kramberger.

Veče su muzički obojili učenici Muzičke škole Tivat, Pavla Petrović i Luka Adamović.

Jokić i Urban – obnova spomeničkog kompleksa koji je posvećen strijeljanim mornarima

0
Jokić sa ambasadorom Republike Češke

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, sa potpredsjednikom Brankom Nedovićem i sekretarkom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelenom Vukasović, priredio je juče prijem za ambasadora Republike Češke u Crnoj Gori Karela Urbana i njegove saradnike.

Ambasadoru Urbanu prezentiran je konzervatorski, kao i projekat obnove spomeničkog kompleksa u Škaljarima, koji je posvećen mornarima strijeljanim nakon pobune 1918. u Boki.

U projektu obnove spomeničkog kompleksa u Škaljarima, koji je razmatran u razgovoru sa ambasadorom Urbanom, precizirani su konzervatorski radovi i hortikulturno rješenje, kao i intervencija kojom će se na spomeniku ime Františeka Raša prilagoditi češkom jeziku.

Program obilježavanja 100. godišnjice Pobune mornara u Boki odvijaće se na državnom nivou 1. februara 2018. Takođe, Opština Kotor priprema poseban program obilježavanja ovog istorijskog događaja za 10. februar, u znak sjećanja na datum kada je, u zgradi gdje se nalazi Opština, donijeta presuda o strijeljanju vođa mornarske pobune.

Sjećanje na strijeljane mornare 1918.

Pobuna mornara je počela je 1.februara 1918. kada je oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote preuzelo zapovjedništvo i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu Boke Kotorske. Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austro-Ugarska, ohrabreni velikom Oktobarskom revolucijom.

Nakon ugušenja pobune, četvorica mornara: Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šižgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, kao vođe pobune osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani 11.februara u Škaljarima.

Dubrovački gradonačelnik predlaže manje ugostiteljskih stolova u …

0
Dubrovnik foto Boka News

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković najavio je u četvrtak na skupštini Turističke zajednice da će na idućoj sjednici Gradskog vijeća predložiti da se smanji broj stolova u povijesnoj gradskoj jezgri, iako će zbog toga u gradskom proračunu biti manje oko pet milijuna kuna, jer, kako je istaknuo, treba uvesti red u javne površine.

 Franković je izjavio kako će zbog takvog postupka sigurno biti napada na njega i na gradsku upravu te da razumije da će biti nezadovoljnih.
“To će biti težak i bolan rez, ali preživjet ćemo. Nama je cilj uvesti red u javne površine, da postoje koridori prolaska. Ne mogu u koridorima s obje strane biti stolovi. Ljudi ne mogu šetati kroz restoran jer to nije normalno”, istaknuo je Franković  i dodao da se minus u gradskom proračunu zbog najavljenog reza neće namirivati povećanjem cijena najma javnih površina.

Gradonačelnik je najavio da će se drastično smanjiti i broj štandova.

“Mi smo Dubrovnik. Ne možemo se pretvarati u grad štandova i jeftinih kineskih suvenira. Moramo biti grad izvrsnosti i izvrsnih turističkih proizvoda”, rekao je Franković.

“Kad idete u rezanje jednog dijela turističkog proizvoda, to izazove niz nezadovoljstava. Neki su možda to krivo shvatili jer naš cilj nije da ugasimo cruise turizam, nego da s njim upravljamo i smanjimo broj istovremenih dolazaka koji u ovom trenutku zagušuju Dubrovnik i znatno smanjuju kvalitetu usluge”, rekao je gradonačelnik.

“Moramo misliti i na sigurnosni aspekt jer – što bi se dogodilo da samo jedna osoba uzme petardu i baci je. Dogodio bi se stampedo i znate, nažalost, koja bi posljedica nastala. Uvijek moramo misliti i na taj aspekt”, objasnio je Franković.

Najavio je kako će se 2018. godine “disperzirati vrijeme uplovljavanja brodova”, posebice zato što brodovi kompanija Coste i MSC-a u Dubrovnik stižu u isto vrijeme.

Herceg Novi – opšta ocjena turističke ponude 4,05

0
Herceg – Novi – foto Boka News

Preliminarni podaci 53. Ankete turista TO Herceg-Hovi pokazuju da je ukupna opšta ocjena turističke ponude 4,05.

Anketa je ove godine imala 12 pitanja, a rađena je  u periodu od 1.jula do 1. septembra na uzorku od 1.253 ispitanika.

Dalibor Vuković, menadžer za razvoj i diverzifikaciju turističkog proizvoda u TO Herceg Novi, kazao je za Radio herceg Novi da su se u pojediničnim elementima turističke  ponude izdvojili kvalitet smještaja u odnosu na cijenu, koji je ocjenjen sa 4, 22 i kvalitet turističko – ugostiteljskih usluga –  4, 24, što je, po njegovim riječima,  podatak koji  raduje imajući u vidu „visok stepen sezonalnosti naše ponude, veliki broj sezonskih radnika koje je prvenstveno teško obezbjediti i koji teško prihvataju standarde“.

Kvalitet manifestacija i kulturno-zabavne ponude grada dobili su ocjenu 3,98, a čistoća plaža, grada i okoline 3, 74.

Vuković navodi i da su turisti  u pismenim žalbama najviše primjedbi imali na veliki broj ležaljki na plažama,  kao i nedostatak kabina za presvlačenje tuševa i korpi za otpatke  ali i  na visoke cijene, nedostatak parking prostora, zatim na izlivanje kanalizacije. Veliki broj primjedbi odnosio se na prezentaciju  kulturno-zabavnih manifestacija, kao i na lošu saobraćajnu infrastrukturu, loše puteve, loš lokalni saobraćaj. Turisti smatraju da ne postoji dovoljno linija ka drugim gradovima u Crnoj Gori, kao ni za Dubrovnik i Trebinje.

Herceg Novi

-Najviše anketiranih gostiju bilo je iz Srbije(35, 43 odsto) zatim iz BiH (31, 92) Rusije (11, 73) a ostali anketirani gosti uglavnom su iz evropskih zemalja i jedan mali broj iz udaljenih  destinacija.  Na pitanje da li bi ponovo posjetili Herceg Novi 89, 86 je odgovorilo pozitivno, što je značajan rast u odnosu na prošlu godinu kada je tako izjasnilo 60,43 %  ispitanika,  5, 43 je onih koji bi možda opet  posjetili HN i 1, 84 ne bi ponovo došli. Interesantan podatak je da je 30, 89 anketiranih gostiju  bilo smješteno u hotelima. Lani je taj procenat iznosio 24, 33. Bilježi se pad noćenja u privatnom smještaju koji ove godine iznosi 64, 17 odsto- kazao je Vuković .

O Herceg Novom 46,05 odsto  turista se informiše sa interneta, na osnovu preporuke prijatelja 36,47%, od vodiča i turističke literature 6,07, medija 2,87%.

Primarni motiv dolaska, kako su se izjasnili,  za  82, 20 anketiranih su plaža i more,  aktivnosti i izleti 14, 6 %,  istorija i arhitektura 10, 85, hrana i usluga 8, 6 odsto. Među gostima koji su posjetili Herceg Novi ovoga ljeta najviše, 38,79%, su starosne dobi između 35 i 44 godine.

Opština Tivat postala članica CIVINET mreže

0
CIVINET

Opština Tivat postala je članica „Mreže CIVINET Slovenija – Hrvatska – Jugoistočna Europa“. Ta mreža, koja je regionalnog karaktera, povezuje gradove i druge subjekte (ministarstva, javna preduzeća, univerzitete, fakultete,  agencije), koji se na području Slovenije i Hrvatske, te Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije bave održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću u gradovima.

Cilj CIVINET mreže je prenos znanja i dobre prakse, kao i osmišljavanje zajedničkih projekata kojima će se finansirati buduće aktivnosti održivog saobraćaja i bolje mobilnosti. Mreža je osnovana u Ljubljani 25. aprila 2013. godine, kao mreža CIVINET Slovenija – Hrvatska, a 2016. godine preimenovana u CIVINET Slovenija – Hrvatska – Jugoistočna Europa. Svrha mreže je širiti znanje i iskustva na području energetske efikasnosti i gradskog saobraćaja povoljnijeg za okolinu i krajnje korisnike – saopšteno je juče iz tivatske lokalne uprave.

„Saradnja sa regionom na planu energetske efikasnosti i održivog razvoja, Tivtu će donijeti vrijednu i značajnu razmjenu ideja i mogućnost primjene korisnih praksi iz regiona. Ovim će opština Tivat nastaviti pozitivan trend proaktivnog stava kada je u pitanju ova oblast djelovanja i nadam se da ćemo biti lideri održivog razvoja, koji će donijeti dobrobit okruženju u kojem živimo.“ – istakla je Tatjana Jelić, sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost u Opštini Tivat.

Nakon Ljubljane (2013-2016), koordinator Mreže postao je grad Rijeka (2016-2020). Članovi razmjenjuju ideje, iskustva i informacije, rade zajedno i sarađuju sa EU i nacionalnim vladama po pitanjima saobraćajne politike, propisa i finansiranja. Opština Tivat će, preko Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, a kroz CIVINET mrežu, učestvovati na promociji javnog prevoza i drugih ekoloških prihvatljivih oblika mobilnosti, energetske efikasnosti, korišćenja obnovljivih izvora energije i razvoja ekoloških inovacija. Pored Tivta, članice ove mreže su još dvije crnogorske opštine – Nikšić i Budva.

Balet u Kotoru

0
BALET

Baletski igrači Narodnog pozorišta iz Beograda ponovo će nastupiti u Kotoru.

Na Velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković“ koncert će biti u subotu 09. decembra 2017.g. u 20 sati

I ovoga  puta solisti Narodnog pozorista iz Beograda( Milica Jević-Drndarević, Marjan Miloš, Nikola Tomašević,Dušanka Kaličanin, Teodora Spasić iNicola Bianco) predstaviće se klasičnim, neoklasičnim i modernim baletom i španskim igrama.

Prodaja ulaznica po cijeni od 5, 00 eura biće na blagajni Kulturnog centra u petak i subotu (08. i 09. decembar 2017.g. od 10h do 12h i od 18h do 20h.

“ČOVJEK I BROD” – Snimanje filma o spasitelju tradicijske brodogradnje

0
Dr-Velimir-Salamon

Vjerojatno nema boljeg trenutka od dana Svetog Nikole – zaštitnika moreplovaca, ribara i brodova – da započnemo jednu zanimljivu priču o Čovjeku i brodu.

Projektant Falkuše

Dr. Velimir Salamon je čovjek koji je cijeli svoj život posvetio tradicijskim brodovima Mediterana. Kroz vrlo precizne tehničke crteže općih planova tradicijskih jadranskih brodica na jedra i vesla, crteže bracera, gajete, falkuše, može se reći da je očuvao hrvatsku tradicijsku brodogradnju od zaborava. Dr. Salamon (1945.) je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je na istom tom fakultetu te na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu a potom i u Veneciji i Brestu. Radio je na rovinjskoj brodograđevnoj tradiciji, na malološinjskoj pasari, neretvanskoj trupi i lađi, na betinskoj i mljetskoj gajeti i dubrovačkom galijunu…

Projekt: Film, izložba i monografija

Želeći otrgnuti od prašine i zaborava, širinu i dubinu znanja ovog izuzetnog čovjeka, grupica entuzijasta okupljenih oko bratovštine Akademija Svega i Jedriličarsko brodarskog kluba Lastovo, pro bono su stavili svoja znanja i talente u službu ove svojevrsne misije te osmislili opsežan projekt koji će obuhvatiti film, izložbu i monografiju dr. Velimira Salamona. Taj projekt započeo je upravo danas, na sv. Nikolu, snimanjem dokumentarnog filma u domu dr. Salamona. Izložba koja će slijediti i na kojoj će biti i promocija ovog dokumentarnog filma, održat će se u Tvrđavi sv. Mihovila u Šibeniku. Dogovoren je i datum izložbe 14. 4. 2018. koji nije slučajno odabran jer to je dan kada su se vjenčali naši poznati moreplovci Renata i Joža Horvat te će izložba biti i svojevrsni hommage ovom legendarnom paru velikih zaljubljenika u more i jedrenje.

Cijeli ovaj projekt u organizaciji Akademije svega i Jedriličarsko brodarskog kluba Lastovo zamišljen je kao zahvalnost onima koji su se cijeli život trudili oteti zaboravu ono što bi se bez njih neminovno zaboravilo. Dr. Velimir Salamon je jedan od onih koji su shvatili što je brod čovjeku i zašto ga je važno sačuvati, zašto ga treba voljeti. Jer, kako kaže ovaj veliki čovjek, brod je posuda skupnog pamćenja.

Slovenija – zaprijetili kaznama vlasnicima stanova koji se iznajmljuju preko Airbnba i Bookinga

0
Slovenija – foto Jumbo travel
Računa se da će ove godine u oko 200.000 noćenja u Sloveniji ostvariti vlasnici stanova i  kuća koji su svoje stambene kvadrate iznajmljivali preko platformi “dijeljene ekonomije”, kao što su Airbnb i Booking, pa je Ministarstvo financija upozorilo one koji te prihode nisu prijavili da im prijeti plaćanje visokih kazni.
Ako svoje neprijavljene prihode od iznajmljivanja stanova prijave do kraja siječnja iduće godine, platit će samo porez i zaostale kamate, u protivnom im prijete kazne od 400 do 30.000 eura, objavila je državna financijska uprava.
Upozorila je kako provodi posebnu kontrolu takvog ilegalnog oblika aktivnosti u turizmu i da inspektori imaju pravo  kontrolirati iznajmljivače, predstavljajući im se kao zainteresirani gosti jer u suprotnom bez dopuštenja ne bi mogli ulaziti u privatne stanove.
Iznajmljivanje stanova stranim turistima preko platformi kao što su Airbnb i Booking zadnjih godina u Sloveniji poprima sve više maha, osobito u Ljubljani, ali i klasičnim turističkim destinacijama poput Bleda i Bohinja.
Oni upoznati s tom problematikom navode kako mnogima koji se time bave registraciju djelatnosti i zakonito plaćanje poreza onemogućuju birokratski propisi, pa se dio aktivnosti odvija “ilegalno”.
Onaj koji na taj način ostvaruje bilo kakav prihod morao bi po važećem zakonu o turističkoj djelatnosti goste prijavljivati policiji i voditi knjigovodstvo, odnosno posao registrirati kroz posebnu tvrtku te plaćati porez, doprinose i turističku taksu.
Vlasnici stanova u višeetažnim zgradama trebali bi osim toga za iznajmljivanje vlastitih stanova dobiti pismenu dozvolu tri četvrtine stanara koji žive u zgradi, što je često nemoguće.
Zato su predlagali da se zakonski olakšaju pripisi koji reguliraju turističku djelatnost, omogućavanjem plaćanja poreznog godišnjeg paušala od stotinjak eura za iznajmljivanje soba do tri ili četiri mjeseca u godini, što nije prihvaćeno.